Autor: INFO

  • Preminuo general Nebojša Pavković

    Preminuo general Nebojša Pavković

    General Nebojša Pavković preminuo je u 79. godini života javljaju srpski mediji.
    General Pavković je izašao na prijevremenu slobodu zbog jako lošeg zdravstvenog stanja. Odluku je donio Mehanizam u Hagu.

    Advokat Aleksandar Aleksić je rekao ranije u toku avgusta, tačnije sredinom mjeseca, da je podnio zahtjev Međunarodnom mehanizmu za krivične sudove u Hagu za hitno prevremeno oslobađanje nekadašnjeg komandanta Treće armije Vojske Јugoslavije.

    Generalovo zdravstveno stanje bilo je veoma loše.

    Ko je bio Nebojša Pavković?

    Rođen je 10. aprila 1946. u Senjskom Rudniku kod Despotovca, u centralnoj Srbiji.

    Učiteljsku školu je završio u Aleksincu, zatim i visoke vojne škole u Beogradu, navodi se u njegovoj biografiji.

    Obavljao je brojne dužnosti u Јugoslovenskoj narodnoj armiji (ЈNA), nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Јugoslavije (SFRЈ).

    Tokom njenog raspada u krvavom ratu, Pavković je 1994. raspoređen u Prištinski korpus na Kosovu, gdje je služio kao načelnik Odjeljenja za operativne poslove i obuku, načelnik štaba i komandant korpusa.

    Komandant Treće armije, zadužene i za Kosovo, bio je od decembra 1998. do februara 2000, baš u periodu sukoba srpskih i jugoslovenskih bezbjednosnih snaga sa pripadnicima zločinačke Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

    – Odbrana Kosova je strateški cilj i naš glavni nacionalni interes – izjavio je Pavković u martu 1999, neposredno pred početak NATO bombardovanja SR Јugoslavije.

    “Ako izgubimo Kosovo, izgubićemo Srbiju, Јugoslaviju i slobodu koja je sveta našim građanima.”

    Po okončanju sukoba jugoslovenski predsjednik Slobodan Milošević uručio je Pavkoviću Orden slobode, dok je tužilaštvo Tribunala u Hagu 2003. protiv njega podiglo optužnicu za ratne zločine.

    Prvostepeno je 2009. osuđen na 22 godine zatvora, a 2014. presuda postaje pravosnažna.

  • Vlada najoštrije osuđuje nelegalno organizovanje borbi pasa kod Dervente

    Vlada najoštrije osuđuje nelegalno organizovanje borbi pasa kod Dervente

    Vlada Republike Srpske najoštrije osuđuje nelegalno organizovanje borbi pasa kod Dervente. Fotografije ubijenih i povrijeđenih pasa duboko su uznemirile i zgrozile građane Republike Srpske.

    – Vlada očekuje da odgovorni za ovaj monstruozni čin budu što prije adekvatno sankcionisani. Nehumano i okrutno postupanje prema životinjama ne predstavlja samo kršenje zakona, već i kršenje opštih moralnih načela i normi na kojima počiva svako uređeno društvo – navedeno je u saopštenju Biroa za odnose sa javnošću.

    Vlada pozdravlja akciju Ministarstva unutrašnjih poslova koje je spriječilo ilegalno organizovanje borbi pasa i tom prilikom uhapsilo više osoba i poziva da u najkraćem roku do kraja rasvijetli sve okolnosti pod kojima je došlo do okrutnog i nehumanog postupanja prema životinjama.

    – Pružamo punu podršku Ministarstvu unutrašnjih poslova u aktivnostima na suzbijanju ovakvih i sličnih krivičnih djela, a građane pozivamo da nadležnim organima bez odlaganja, prijave svako saznanje o zlostavljanju i nehumanom odnosu prema životinjama – dodaje se u saopštenju.

  • Minimalac u BiH najniži u regionu, čak i nakon povećanja

    Minimalac u BiH najniži u regionu, čak i nakon povećanja

    Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Bosni i Hercegovini je u konstantnom porastu i za mjesec juli iznosila je 1.601 marku.

    Ipak, u poređenju sa susjednim zemljama, ona je značajno manja, gotovo upola manja od one u Sloveniji. Sindikati upozoravaju da bi prosječna plata morala biti najmanje 2.000 maraka ako se želi zaustaviti masovno iseljavanje, naročito mladih, koji zbog niskih primanja u Bosni i Hercegovini spas traže u zemljama Evropske unije.

    Prosječna plata u BiH prošle godine u julu iznosila je 1.388 KM, dok je u julu ove godine dostigla 1.601 KM, što predstavlja povećanje od 213 KM. Na rast prosječne plate uticao je i rast minimalnih plata u entitetima – u Republici Srpskoj one sada iznose 950 KM, a u Federaciji BiH 1.000 KM. Ipak, i sa ovim povećanjima, BiH i dalje ima najniže minimalce u regionu.

    Minimalac u Srbiji iznosi 1.078 KM, u Crnoj Gori 1.173 KM, u Hrvatskoj 1.467 KM, a u Sloveniji čak 1.760 KM, izvještava BHRT. Razlike su još izraženije kada se uporede prosječne plate u Bosni i Hercegovini one iznose 1.601 KM, dok je u Srbiji 1.821 KM, Crnoj Gori 1.985 KM, Hrvatskoj 2.810 KM, a u Sloveniji čak 3.114 KM.

    Dodatni problem, upozoravaju sindikati, jeste to što prosječna plata od oko 1.600 maraka ne odražava realno stanje, jer dvije trećine radnika u zemlji zarađuje manje od tog iznosa.

    Spor privredni rast

    “Platu od 1.555 maraka i više prima tek svaki treći radnik u Republici Srpskoj. Dvije trećine radnika tu platu ne može ni da sanja”, ističe Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata RS.

    Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za mjesec septembar 2025. godine iznosila je 3.431,60 KM, što znači da četvoročlana porodica sa jednom prosječnom platom ne može podmiriti ni polovinu osnovnih troškova života. Građani smatraju da plate moraju rasti i da bi prosječna plata morala iznositi barem 2.000 maraka.

    Iako je svima jasno da su povećanja plata neophodna, stručnjaci upozoravaju da bez privrednog rasta nema ni većih zarada.

    “Mi to, nažalost, nikada nećemo stići. Nemamo privrednog rasta, nemamo ozbiljna investiciona i strateška ulaganja u razvoj privrede. Kod nas je važnije zadužiti se i napraviti koji kilometar autoputa, nego pomoći realnom sektoru”, ističe Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

    Zaključak je jasan da bi se u Bosni i Hercegovini preživio mjesec sa prosječnom platom, koja je za većinu građana nedostižna, treba biti pravi čarobnjak. Oni koji to nisu svoj spas traže daleko odavde, piše biznisinfo.ba.

  • Amidžić o Konakovićevoj “šali”

    Amidžić o Konakovićevoj “šali”

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara, Srđan Amidžić za RTRS, komentarisao je nedavnu izjavu ministra spoljnih poslova, Elmedina Konakovića koji je rekao da se “šalio” kada je na Savjetu ministara kazao da je njegovo ministarstvo angažovalo lobističku kuću u SAD-u, rečenicom “Nije majka klela što se kockao, nego što se vadio” – te istakao da je to situacija u ovom konkretnom slučaju.

    – Mogu samo da budem zahvalan kolegi Konakoviću, jer je on pokazao da BiH, nažalost, nerijetko izgleda kao šala od države. Ali oni koji se ozbiljno bave ovim poslom, ne bi smjeli da se ponašaju tako – nagasio je Amidžić.

    Dodaje da je najmanji problem to što je Konaković rekao da se samo “šalio”.

    – Problem je što je napravio poreski prekršaj, a na osnovu tog prekršaja nastaju i posljedice, odnosno obaveze plaćanja poreza koji se vezuju za taj ugovor. Taj ugovor sam po sebi predstavlja oporeziv predmet, i tim pitanjem se bave nadležne institucije. On je govorio o lobiranju, a riječ je o jednoj renomiranoj lobističkoj kući. To je objavljeno u svim medijima u vezi sa BiH – rekao je Amidžić.

    Navodi da sadašnja dešavanja pokazuju koliko je bilo uspješno lobiranje u Federaciji BiH, a koliko u Republici Srpskoj.

    – Drago mi je da u BiH, kada govorimo o realnostima, sve veći broj sagovornika koji predstavljaju te strane sile, prepoznaju ko se zaista “šali” sa BiH, a ko ozbiljno pristupa onome što se zove Dejtonska BiH – zaključio je Amidžić.

  • Najavljene pojačane kontrole tržišta peleta u Republici Srpskoj, građani se žale na cijene

    Najavljene pojačane kontrole tržišta peleta u Republici Srpskoj, građani se žale na cijene

    U narednom periodu biće pojačane kontrole tržišta peleta sa ciljem otkrivanja eventualnih nepravilnosti i špekulativnog formiranja cijena, poručeno je danas, 20. oktobra, nakon sastanka Denisa Šulića, ministar trgovine i turizma Srpske sa predstavnicima Asocijacije proizvođača peleta u BiH.

    Na sastanku, kojem je prisustvovala i pomoćnica ministra za trgovinu Dušanka Tegeltija, istaknuto je da je Ministarstvo u proteklom periodu zaprimilo veći broj pritužbi građana zbog otežane dostupnosti i, kako navode, neopravdano visokih cijena peleta.

    Šulić je poručio da će svi privredni subjekti koji budu kršili propise biti sankcionisani u skladu sa zakonom, naglašavajući da je cilj osiguranje stabilnog snabdijevanja i fer uslova za sve učesnike na tržištu, kako kupaca, tako i proizvođača koji posluju u skladu sa zakonom.

    Predstavnici Asocijacije istakli su da su u sklopu analiza, takođe, evidentirali poremećaje na tržištu peleta, ali da navedeni problemi ne dolaze od strane proizvođača peleta već pojedinih preprodavaca koji ovim aktivnostima nanose štetu poslovanju i ugledu proizvođača.

    Naglasili su da proizvođači peleta imaju dobre odnose i saradnju sa domaćim kupcima, ističući da će sve prethodne narudžbe kupcima biti isporučene po dogovorenim i utvrđenim cijenama.

    Govoreći o špekulativnim cijenama, iz Asocijacije su pozdravili najavljene inspekcijske kontrole, ističući da iste neće koristiti samo zaštiti potrošača, već i proizvođača od nelojalne konkurencije.

  • Od Nove godine bez tranzita ruskog gasa preko EU

    Od Nove godine bez tranzita ruskog gasa preko EU

    Savjet EU usvojio je zabranu tranzita ruskog gasa preko Evropske unije u druge zemlje počev od 1. januara 2026. godine, piše Sputnjik.

    Očekuje se da će novi 19. paket evropskih antiruskih sankcija, o kojima se trenutno pregovara, uključivati i mjere protiv ruskog energetskog sektora, posebno zabranu uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Rusije u EU od početka 2027. godine.

    Istovremeno, Evropska komisija promoviše ideju o uvođenju carina na rusku naftu koja se transportuje cjevovodom Družba do Mađarske i Slovačke.

    Bivši italijanski premijer i bivši predsjednik ECB-a Mario Dragi, u izvještaju pripremljenom za predsjednika Evropske komisije krajem 2024. godine, naveo je da se energetsko tržište EU, uprkos optimističnim izjavama Evropske komisije o prevazilaženju energetske krize i uspješnoj zamjeni ruskih izvora energije, suočava sa fundamentalnim problemima, nestašicom prirodnih resursa, a cijene prirodnog gasa u EU su četiri do pet puta veće nego u SAD .

    Rusija je više puta izjavila da je Zapad napravio ozbiljnu grešku odbijajući da kupuje energetske resurse od Rusije, što će dovesti do nove, intenzivnije zavisnosti zbog viših cena.

    Moskva je primijetila da oni koji su odbili i dalje kupuju po višim cijenama preko posrednika, pišu RIA Novosti.

  • SIPA od MIP BiH traži dokumentaciju zbog internih premještaja i preuzimanja osoba iz drugih institucija

    SIPA od MIP BiH traži dokumentaciju zbog internih premještaja i preuzimanja osoba iz drugih institucija

    Tužilaštvo BiH formiralo je još jedan predmet protiv ministra spoljnjih poslova u Savjetu ministara BiH Elmedina Konakovića.

    aime, predmet je uslijedio nakon anonimne prijave o internim premještajima i preuzimanjima osoba iz drugih institucija i sa drugih nivoa vlasti u Ministarstvo spoljnjih poslova BiH otkako je Konaković na čelu MIP.

    Tako je u MIP 14. oktobra zaprimljen zahtjev SIPA kojim se od MIP BiH traži dostavljanje ovjerenih kopija dokumentacije (rješenja, sporazumi i drugo) ovjereno pečatom i potpisom, a koja se odnosi na preuzimanje lica iz drugih institucija i sa drugih nivoa vlasti.

    SIPA je od Ministarstva zatražila da se ovjerena dokumentacija dostavi u što kraćem roku. Kako se navodi u dopisu SIPA, Tužilaštvo BiH ima formiran predmet T 20 0 KTK 0026740 25.

    Ministar Elmedin Konaković u subotu je potvrdio da je u svojstvu svjedoka bio u Tužilaštvu BiH, a u vezi lobiranja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kako je rekao on se “samo šalio” na Savjetu ministara BiH da je potpisao ugovor o lobiranju.

    No, Istraga.ba objavila je ugovor na kojem je potpis Elmedina Konakovića.

    – Pozvali su me u Tužilaštvo BiH prije mjesec dana u svojstvu svjedoka. Nisam znao o kojem predmetu je riječ. Kada sam došao korektna je bila tužiteljka i njena istražiteljka. Kažu mi, je li ovo Vaša izjava na Klixu kada sam rekao da je Kajganić (glavni državni tužilac op.a.) otvorio istragu protiv mene lično zato što sam se šalio na Savjetu ministara BiH da lobiranje u Americi ide preko MIP BiH, da sam ja lično potpisao taj ugovor. To je nemoguće jer nemam tu poziciju. Bilo bi nezakonito da jesam – rekao je Konaković u subotu naveče.

    Da li je Konaković dao lažni iskaz utvrdiće istražni organi, prenosi Avaz.

  • Orban: Sastanak Putina i Trampa ima egzistencijalni značaj za Mađarsku

    Orban: Sastanak Putina i Trampa ima egzistencijalni značaj za Mađarsku

    Sastanak predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa, u Budimpešti imaće egzistencijalni značaj za Mađarsku, jer bi mogao da okonča sukob u Ukrajini, koji smeta normalnom razvoju mađarske ekonomije, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban, komentarišući pripreme za rusko-američki samit.

    – Za tri godine rusko-ukrajinskog rata Mađarska je izgubila 9,1 bilion forinti (23,4 milijarde evra). To znači da su gubici po porodici iznosili više od dva miliona forinti (oko 5.000 evra) – napisao je Orban na društvenim mrežama.

    On je napomenuo da su cijene energenata i gasa porasle, inflacija je skočila, a sankcije oslabile zemlju.

    – Obim trgovine je opao, kamatne stope su porasle, a finansiranje zemlje je postalo skuplje. Ako uspijemo da okončamo rat, sve ovo će prestati. Mađarska ekonomija će konačno odahnuti i moći ćemo da se vratimo na predratni rast. Svi će zarađivati više, čak će i hljeb pojeftiniti – istakao je Orban.

    – Zbog toga uspjeh mirovnog samita u Budimpešti odgovara fundamentalnim egzistencijalnim interesima Mađarske. Hajde da učinimo za njega sve što je u našoj moći – zaključio je Orban.

    Tramp je 16. oktobra, nakon telefonskog razgovora sa Putinom, objavio da su se dogovorili da se uskoro sastanu u Budimpešti.

    Pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov rekao je da će Moskva i Vašington “bez odlaganja” početi pripreme za novi sastanak lidera dvije zemlje, koji bi mogao da se održi u mađarskoj prestonici.

    Istovremeno je Orban naložio formiranje organizacionog odbora za pripremu samita, precizirajući da je taj posao počeo u četvrtak uveče.

  • Mijatovićev javni poziv i Nikšićeve prepiske izazivaju buru u Vladi

    Mijatovićev javni poziv i Nikšićeve prepiske izazivaju buru u Vladi

    Dvije potencijalne afere potresaju Vladu Federacije BiH, čiji su glavni akteri premijer Nermin Nikšić i dopremijer Vojin Mijatović, predsjednik i zamjenik predsjednika SDP-a.

    Prva afera vezana je za Vojina Mijatovića i javni poziv vrijedan 1,2 miliona KM, nakon što su vlasnici sarajevske IT kompanije “Bloomteq” podnijeli krivičnu prijavu protiv njega kao ministra razvoja, poduzetništva i obrta. Prijava je formalno podnesena nakon što je Senad Šantić, vlasnik mostarske firme koja je bila dio pobjedničkog konzorcija, u podcastu naveo da je “Mijatović rekao da će za njih raspisati javni poziv” dok su tražili 600 hiljada dolara. Podnosioci prijave smatraju da je ministar obećao raspisivanje javnog poziva kako bi određena firma dobila 1,2 miliona KM.

    Šantić je objasnio: „Sve smo mi to htjeli, da dovedemo Techstars, neovisno o tom javnom pozivu. Razgovarali smo s organizacijama, firmama i Gradom Sarajevom, ali niko nije bio posebno zainteresovan. U jednom trenutku Bojan i kolega Harun imali su sastanak s ministrom Mijatovićem, koji je objasnio kako funkcionira raspisivanje javnog tendera. Nakon toga su oni napravili poziv.“

    Iz firme Bloomteq navode da je 28. aprila, prilikom potpisivanja ugovora s konzorcijem, ministar Mijatović dao izjavu u kojoj je, prema tvrdnjama prijave, „javnim prijetnjama kazao da nema više Srebrenih malina“. Samo sedmicu kasnije, u firmu je stigla porezna inspekcija, koju prijava opisuje kao „specijalni tim za ušutkivanje“. Jedna od firmi iz pobjedničkog konzorcija se povukla nakon objave ovih informacija.

    Posebno sporno je bilo što je javni poziv trajao samo devet dana, od čega šest radnih, iako je bila potrebna obimna dokumentacija. Aplikacije su, prema tvrdnjama, pregledane i na neradni dan.

    Druga potencijalna afera odnosi se na premijera Nermina Nikšića. Portal Istraga.ba objavio je prepisku premijera s v.d. direktorom FUP-a Vahidinom Munjićem, inspektorom FUP-a Muhamedom Ohranovićem i izvršnim direktorom JP Autoceste FBiH Asmirom Dževlanom.

    U prepiskama se, čiji širi kontekst još nije poznat, spominju policijske istrage, tužiteljske odluke i zapošljavanja u javnim preduzećima putem stranačkih linija. Objavljena je korespodencija Ohranovića i Munjića u kojoj se spominje Nikšić, u kontekstu istrage bivše uprave Autocesta FBiH, kao i poruke Munjića i Dževlana koje se odnose na zapošljavanje Munjićevog rođaka u BH Poštu. Ured premijera FBiH je kontaktiran za komentar, koji će biti objavljen po dobijanju odgovora.

  • Vozači u Banjaluci i dalje ne plaćaju parking – evo koliko je ispisano kazni

    Vozači u Banjaluci i dalje ne plaćaju parking – evo koliko je ispisano kazni

    Zbog neplaćanja parkinga u Banjaluci u septembru je izdato 1.012 prekršajnih naloga.

    Potvrđeno je to za “Nezavisne novine” iz Odjeljenja za komunalnu policiju Banjaluka.

     

    Podsjećamo, iz ovog Odjeljenja su krajem avgusta najavili pojačane kontrole naplate parkiranja na svim javnim parkiralištima nakon što je za 1. septembar bio najavljen početak naplate parkinga.

    Pojačane kontrole

    “Pozivamo građane Banjaluke i sve posjetioce da od početka septembra redovno plaćaju korištenje javnih parkinga koji podliježu naplati”, istakli su oni tada.

    Inače, u Banjaluci vozači mjesecima nisu plaćali parking nakon što je Ustavni sud Republike Srpske donio je odluku da Pravilnik o uslovima, načinu korišćenja, organizaciji, načinu naplate i kontrole parkiranja na javnim parkiralištima na kojim je uvedena naplata parkiranja na području Banjaluke nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o komunalnim djelatnostima.

    Skupština utvrdila nove cijene

    Na sjednici Skupštine grada Banjaluka održanoj 23. juna ove godine odbornici u Skupštini grada Banjaluka dali su saglasnost nadležnoj organizacionoj jedinici na utvrđene cijene parkiranja na javnim parkiralištima na kojima je uvedena naplata na području grada, te je predloženo osnivanje privrednog društva ‘BL parking servis’ d.o.o. Banjaluka, kojem će se povjeriti obavljanje komunalne djelatnosti upravljanja javnim prostorima za parkiranje vozila.

    Tako se od septembra primjenjuju cijene koje su objavljene u julu u Službenom glasniku, a prema kojima sat vremena u zoni nula i jedan košta dvije marke, dok u drugoj iznosi marku.

    Cjelodnevna karta za parkiranje se ne može kupiti za nultu zonu, dok u prvoj košta sedam, a u drugoj pet KM. Sat vremena u javnoj garaži u Aleji Svetog Save blok D naplaćuje se marku, a dnevna cijena je pet maraka.