VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nove mjere umjesto lakšeg dovele do sve težeg prelaska granice

    Nove mjere umjesto lakšeg dovele do sve težeg prelaska granice

    Iako pompezno najavljen kao sistem koji će ubrzati i olakšati prelaz granice, EES, sistem za registraciju ulaska i izlaska na granicama Šengena funkcioniše teže nego što je planirano.

    Zašto EES sistem ne funkcioniše kako je planirano?

    Iako je realno očekivati da će se stvari popraviti kada se sistem uhoda, većina putnika bude već ranije registrovana u sistemu, problem je ponovo stara boljka EU – decentralizacija i autonomija svake pojedinačne članice u tome na koji način će zajedničke odluke na nivou EU biti implementirane.

    Građane BiH najviše brine režim primjene ovog sistema u Hrvatskoj, s obzirom na to da najveći dio građana upravo preko te zemlje ulazi u EU.

    Kakvi problemi su se pojavili u Hrvatskoj?

    Iako je Hrvatska vrlo ambiciozno krenula u implementaciju EES-a, pojavili su se problemi koji su izazvali ogromne gužve na kopnenim graničnim prelazima.

    Sagovornik upućen u problematiku implementacije ovog sistema, a koji nije mogao govoriti javno jer nije imao ovlaštenje, objasnio nam je da su hrvatski zvaničnici uvjeravali Brisel da će biti primjer dobrog funkcionisanja ovog sistema i da su krenuli s tom namjerom, ali da je, nakon što su se pojavili problemi, početni entuzijazam znatno splasnuo.

    Naš sagovornik tvrdi da problem u najvećoj mjeri nije u Hrvatskoj i da se MUP istinski potrudio da sistem funkcioniše, ali da je problem u uvezivanju podataka i načinu na koji je zamišljen način prikupljanja podataka.

    Koliko traje obrada putnika na granici?

    Prema računicama Evropske komisije, graničnim službenicima zemalja članica je trebalo biti potrebno ispod jednog minuta da procesuiraju putnike, ali da se u praksi pokazalo da je to nemoguće i da je potrebno i više od tri minuta po putniku, što je ne samo dovelo do velikih gužvi, nego i dovelo u pitanje ljetnu turističku sezonu zemalja EU koje žive od sezonskog turizma, poput Hrvatske.

    Šta kaže Evropska komisija o EES sistemu?

    U Direkciji za migracije i unutrašnje poslove Evropske komisije, pak, tvrde da je EES sistem doveo do bolje zaštite evropskih granice, navodeći da je došlo do znatnog pada broja ilegalnog prelaska granice.

    “U prvih šest mjeseci rada, države članice registrovale su više od 66 miliona ulazaka i izlazaka, a 32.000 osoba kojima nije bilo dozvoljeno da uđu u EU dobilo je zabranu ulaska”, kažu oni.

    Ipak, indirektno se priznaje da problemi postoje, jer je napomenuto da će u strategiji za narednih godinu dana biti uloženi napori na “konsolidaciji postignutog, rješavanju preostalih poteškoća i jačanju pripravnosti da bi se riješili trenutni i budući izazovi”.

    Šta EU planira dalje da mijenja?

    Kada je riječ o EES sistemu, naglašeno je da će poseban akcent biti dodatna digitalizacija.

    “Komisija će takođe 2026. godine predstaviti zakonodavni prijedlog o digitalizaciji procesa povratka, s ciljem razvoja digitalnih sistema za upravljanje predmetima u ovoj oblasti i smanjenja administrativnog opterećenja nacionalnih vlasti”, kažu oni.

  • Analitičar tvrdi: Glavna priča o zlatu krije dvije velike greške

    Analitičar tvrdi: Glavna priča o zlatu krije dvije velike greške

    Dok cijena zlata posljednjih mjeseci prolazi kroz period oscilacija, brojni finansijski analitičari i mediji sve češće tvrde da je rast kamatnih stopa loša vijest za investitore u zlato.

    Međutim, autor analize objavljene na portalu “Gold Eagle” smatra da mainstream finansijski komentatori propuštaju dvije ključne činjenice zbog kojih njihova trenutna priča o tržištu zlata nije potpuna.

    Prema toj analizi, dominantni narativ na tržištu zasniva se na uvjerenju da će američke Federalne rezerve zadržati visoke kamatne stope zbog inflacije izazvane rastom cijena nafte i geopolitičkih tenzija, posebno sukoba između SAD-a i Irana. U takvom okruženju mnogi tvrde da investitori izbjegavaju zlato jer ono ne donosi kamatu poput obveznica ili štednje.

    Autor ipak upozorava da se u toj priči zanemaruju dva veoma važna faktora – realne kamatne stope i sve veći problem američkog javnog duga.

    Zašto realne kamatne stope mijenjaju sliku?
    U tekstu se objašnjava da većina finansijskih komentatora govori o nominalnim kamatnim stopama, odnosno brojkama koje centralne banke zvanično objavljuju. Međutim, za investitore je mnogo važnija takozvana realna kamatna stopa, koja pokazuje stvarni prinos nakon odbijanja inflacije.

    Kao primjer navodi se američka desetogodišnja državna obveznica sa prinosom od oko 4.6 odsto, dok je inflacija prema zvaničnim podacima blizu 3.8 procenata. To znači da realni prinos iznosi svega oko 0.8 odsto.

    Autor tvrdi da takav minimalni realni prinos nije dovoljan razlog da investitori potpuno odustanu od zlata, posebno u situaciji kada postoji mogućnost da inflacija dodatno poraste zbog energetskih šokova i geopolitičkih kriza.

    Tvrdnja da je stvarna inflacija veća od zvanične
    U analizi se dodatno navodi da zvanični američki indeks potrošačkih cijena možda ne prikazuje puni rast troškova života. Autor podsjeća da je metodologija obračuna inflacije mijenjana još devedesetih godina prošlog vijeka i tvrdi da bi prema starijem modelu inflacija danas bila znatno viša.

    Ukoliko bi inflacija zaista dostigla ili prešla pet procenata, realne kamatne stope mogle bi postati negativne, što bi, prema istorijskim pravilima tržišta, moglo dodatno povećati interesovanje za zlato kao “sigurnu luku”.

    Ogroman američki dug mogao bi promijeniti politiku FED-a
    Druga velika greška koju autor vidi u dominantnom tržišnom narativu odnosi se na uvjerenje da će Federalne rezerve moći dugo održavati visoke kamatne stope. Prema njegovom mišljenju, rast američkog javnog duga ozbiljno ograničava prostor za takvu politiku.

    Kako se navodi, što su kamate više, to su veći troškovi servisiranja američkog duga, koji je već dostigao istorijski rekord. Zbog toga dio analitičara smatra da će FED prije ili kasnije morati smanjiti kamatne stope ili ponovo pribjeći štampanju novca kako bi stabilizovao finansijski sistem.

    U takvom scenariju zlato bi ponovo moglo postati veoma atraktivno investitorima koji traže zaštitu od slabljenja dolara i inflacije.

    Centralne banke i dalje kupuju zlato
    Analiza se uklapa i u širi globalni trend povećane kupovine zlata od strane centralnih banaka. Posljednjih godina zemlje poput Kine, Indije i Turske značajno su povećale svoje zlatne rezerve, dok istovremeno smanjuju zavisnost od američkog dolara.

    Svjetski savjet za zlato ranije je objavio da su centralne banke tokom prethodnih godina kupovale rekordne količine zlata, što mnogi ekonomisti vide kao znak rastuće zabrinutosti zbog globalne finansijske nestabilnosti.

    Zlato i dalje izaziva podjele među analitičarima
    Iako brojni mainstream finansijski stručnjaci i dalje smatraju da su visoke kamatne stope negativne za zlato, sve više analitičara upozorava da tržište možda potcjenjuje dugoročne rizike povezane sa inflacijom, geopolitičkim tenzijama i ogromnim dugovima velikih ekonomija.

    Zbog toga se rasprava o ulozi zlata u savremenoj ekonomiji ponovo vraća u centar pažnje investitora širom svijeta.

  • Sarajevska politika i život u dvije istine

    Sarajevska politika i život u dvije istine

    Bivši američki ambasador u BiH Majkl Marfi otvorio je temu koja se u političkom Sarajevu već danima tretira kao svojevrsni zemljotres, ali koja iz ugla posmatrača iz Republike Srpske ne djeluje kao iznenađenje, nego kao još jedna potvrda poznatog obrasca funkcionisanja političkog Sarajeva i međunarodnog intervencionizma u BiH.

    Njegove tvrdnje da je Bakir Izetbegović tokom pregovora o ustavnoj reformi 2021. i 2022. godine bio spreman prihvatiti podjelu BiH, izazvale su snažne reakcije u Sarajevu, ali su istovremeno ponovo otvorile pitanje koliko je uopšte realna i dosljedna priča o „nepovredivosti države“ koja se godinama plasira u javnosti, dok se paralelno iza zatvorenih vrata vode mnogo pragmatičniji razgovori.

    Marfi je u svojoj analizi otišao i korak dalje, sugerišući da je administracija Donalda Trampa sa Miloradom Dodikom postigla određene dogovore koji su uključivali ukidanje sankcija i političke ustupke, uz povlačenje dijela spornih odluka u Republici Srpskoj. U tom kontekstu, njegova poruka se može čitati i kao priznanje da se u BiH politika već odavno ne vodi kroz principe, nego kroz kompromise velikih sila sa lokalnim akterima koji imaju realnu političku težinu na terenu.

    Za Republiku Srpsku, posebno je važan dio u kojem se Dodik ponovo označava kao ključni politički faktor, ali ne u kontekstu destabilizacije koju Sarajevo često potencira, već kao sagovornik sa kojim se, očigledno, moraju praviti dogovori ako se želi bilo kakav politički ishod. To u suštini potvrđuje ono što vlast u Banjaluci godinama tvrdi — da se politička realnost u BiH ne može oblikovati bez uvažavanja pozicije Republike Srpske.

    S druge strane, reakcija Bakira Izetbegovića i dijela bošnjačke političke scene ponovo je pokazala duboku nervozu kada se dovede u pitanje monopol nad „patriotizmom“. Odbacivanje Marfijevih tvrdnji, uz zahtjeve za dokazima i optužbe na račun njegovih motiva, uklapa se u već viđeni obrazac političke odbrane koji se aktivira svaki put kada se otvore neprijatne teme iz pregovaračkih procesa.

    Međutim, još zanimljivija je reakcija stranaka Trojke, koje su Marfijeve navode iskoristile da dodatno pojačaju unutrašnji obračun sa SDA, optužujući Izetbegovića za spremnost na podjelu države. Iz ugla posmatrača sa strane, to izgleda kao nastavak dugotrajnog političkog sukoba unutar bošnjačkog korpusa, u kojem se svaka prilika koristi za delegitimaciju političkog protivnika, bez obzira na to koliko su same tvrdnje provjerene ili kontekstualizovane.

    U tom smislu, Marfijeva izjava nije samo otkrila eventualne razgovore iz prošlosti, nego je ponovo ogolila činjenicu da političko Sarajevo funkcioniše kroz stalnu borbu za monopol nad tumačenjem „državnosti“, gdje se granica između principijelne politike i pragmatične trgovine često briše u zavisnosti od trenutne pozicije u vlasti ili opoziciji.

    Sa srpske strane posmatrano, ova priča dodatno učvršćuje percepciju da se u BiH sve ključne političke odluke donose kroz kombinaciju međunarodnog pritiska i međusobnih političkih dogovora, a ne kroz dosljedne institucionalne principe. U takvom sistemu, Republika Srpska ostaje faktor koji se ne može zaobići, bez obzira na to ko u Sarajevu ili Vašingtonu pokušava da kreira političku arhitekturu zemlje.

    Na kraju, možda najvažniji efekat cijele ove afere nije u tome ko je šta rekao, nego u činjenici da je još jednom potvrđeno da se politička realnost BiH ne može svesti na javne narative o patriotizmu i izdaji. Iza tih narativa, prema svemu što se može naslutiti iz ovakvih izjava, postoji mnogo složeniji i pragmatičniji prostor u kojem svi akteri — bez izuzetka — razgovaraju jezikom interesa, a ne principa.

  • „Pametna Srpska 2026–2030”: Ujedinjena Srpska stavlja porodicu u centar

    „Pametna Srpska 2026–2030”: Ujedinjena Srpska stavlja porodicu u centar

    Strategija „Pametna Srpska 2026–2030” jednoglasno je usvojena na 11. skupštini Ujedinjene Srpske, održanoj 24. maja u Banja Luci. Demografski oporavak stavljen je u sam vrh stranačkih prioriteta, a dokument koji su delegati prihvatili bez ijednog glasa protiv predstavlja najdetaljniji programski okvir koji je stranka do sada ponudila javnosti.

    Stranačka vizija polazi od jasne premise: infrastrukturni napredak koji Republika Srpska bilježi posljednjih godina mora biti praćen i konkretnim mjerama podrške porodici i mladima. Bez demografske obnove, ekonomski razvoj gubi smisao.

    U oblasti politike plata, Ujedinjena Srpska zagovara ukidanje radnih mjesta bez ekonomskog opravdanja, uz istovremeno uvođenje ravnopravnog i proporcionalnog povećanja zarada za sve zaposlene. Stranka najavljuje i povratak toplog obroka kao trajnu obavezu.

    Kada je u pitanju podrška porodici, program predviđa finansijsku podršku za svako novorođeno dijete, subvencije za kupovinu stambenih jedinica i olakšano zapošljavanje za mlade roditelje. Besplatni udžbenici, sportske aktivnosti za djecu iz višečlanih porodica, subvencionisani vrtići i unaprijeđena zdravstvena zaštita trudnica samo su neke od mjera koje Ujedinjena Srpska nudi kao odgovor na demografski izazov.

    Strategija predviđa i sveobuhvatnu analizu radnih mjesta u javnom sektoru, s ciljem da na rukovodećim pozicijama budu sposobni, a ne podobni — što stranka ističe kao ključnu pretpostavku dugoročnog razvoja Srpske.

    Jednoglasno usvajanje strategije šalje jasnu poruku: Ujedinjena Srpska zna šta Srpska treba i zna kako do tamo stići. Dok drugi politički akteri nude apstrakcije, ova stranka nudi plan — s imenima programa, konkretnim mjerama i jasnim odgovorom na pitanje koje muči svaku srpsku porodicu: vrijedi li ostati?

  • Skupština Ujedinjene Srpske: Srbi ne smiju više prihvatati bilo kakve ideologije osim nacionalnog interesa

    Skupština Ujedinjene Srpske: Srbi ne smiju više prihvatati bilo kakve ideologije osim nacionalnog interesa

    Srbi ne smiju više da prihvataju bilo kakve ideologije osim nacionalnog interesa, poručeno je sa skupštine Ujedinjene Srpske koja je održana pod nazivom “Pametna Srpska”. Iz Srbije se ponovo čula poruka sa Republika Srpska uvijek može da računa nju. Iz Crne Gore stigao je poziv na zajedništvo i očuvanje identiteta srpskog naroda.

    Skupštini Ujedinjene Srpske prisustvovali su i predsjednik Nove srpske demokratije Crne Gore Andrija Mandić, izaslanik predsjednika Srpske napredne stranke Nikola Selaković, predsjednik Demokratske narodne partije Crne Gore Milan Knežević, te mnogobrojni gosti i delegati.

    Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je Ujedinjena Srpska nezaobilazan politički faktor stabilnosti i razvoja Republike Srpske i da je zajedno bore za stabilnost, status i mir.

    Dodik je istakao da im je parola jedan narod jedna država.

    – Mi dijelimo nacionalne vrijednosti. Mislimo da Srbi više ne smiju da prihvate nikakve ideologije osim nacionalnog interesa i na taj način gradimo naše zajedništvo – rekao je novinarima Dodik.

    Ujedinjena Srpska (foto: RTRS)

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da će se danas potruditi da iz Banjaluke, gdje se održava skupština ove stranke, da pošalju poruku zajedništva.

    Stevandić je zahvalio gostima koji su došli i istakao da se trude da ovo bude sabor predsjednika i predstavnika najvećih srpskih partija da bi poslali poruku zajedništva.

    Republika Srpska uvijek može da računa na svoju na svoju Srbiju bez obzira na različite političke sisteme, administrativne granice, rekao je danas u Banjaluci izaslanik predsjednika Srpske napredne stranke Nikola Selaković.

    Selaković je naveo da je srpski identitet jači od svih podjela.

    – Borimo se da srpski identitet uvek zaštitimo i borićemo se – rekao je Selak novinarima u Banjaluci gdje prisustvuje Skupštini Ujedinjene Srpske.

    Predsjednik Demokratske narodne partije Crne Gore Milan Knežević vjeruje da će poruke sa današnjeg skupa biti iskaz snažne sabornosti i jedinstva srpskog naroda gdje god živio.

    – Spreman sam da uvijek dam doprinos toj ideji – rekao je Knežević novinarima i dodao da mu je čast što je danas u Banjaluci.

    Predsjednik Nove srpske demokratije Crne Gore Andrija Mandić poželio je da se Ujedinjena Srpska i sve političke opcije koje baštine tradiciju, čuvaju Srpsku pravoslavnu crkvu i žele dobro svom narodu dobro pripreme za izbore.

    Skupština je održana u sportskoj dvorani “Borik”.

  • Uhapšen zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije

    Uhapšen zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije

    Muškarac (51) uhapšen je u Sremskoj Mitrovici zbog sumnje da je prijetio smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, saopšteno je iz Policijske uprave u Sremskoj Mitrovici.

    Iz policije su naveli da se G. T. (51) uhapšen zbog sumnje da je u videu-snimku emitovanom preko društvene mreže iznio prijetnje smrću predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

    Na teret mu se stavlja krivično djelo ugrožavanje sigurnosti i njemu će biti određeno zadržavanje do 48 časova, prenosi Srna.

  • Policajci optuženi da su batinali Bilećanina, slomili mu nogu

    Policajci optuženi da su batinali Bilećanina, slomili mu nogu

    Policajci B.S. (33), I.A. (25) i K.M. (40) optuženi su da su kao policijski službenici Policijske stanice Bileća zloupotrebom položaja ili ovlaštenja grubo zlostavljali, zastrašivali i teško pretukli Bilećanina D.J.

    Šta se trojici policajaca stavlja na teret?

    Optužnicu protiv njih je potvrdio Osnovni sud u Trebinju.

    Okružno javno tužilaštvo u Trebinju tereti ih da su počinili krivično djelo teška tjelesna povreda u sticaju sa krivičnim djelom povreda ljudskog dostojanstva zloupotrebom službenog položaja ili ovlaštenja.

    Optuženima se stavlja na teret da su krivična djela počinili 15. juna 2025. godine.

    Kako je počeo incident u Bileći?

    Kako se navodi u optužnici, osumnjičeni B.S. i I.A. zaustavili su oštećenog D.J. iz Bileće u namjeri da ga alko-testiraju, a zatim oštećenog odveli u prostorije PS Bileća.

    Zaustavili su oštećenog u glavnoj ulici kod “Nestro pumpe” dok je upravljao vozilom nakon sajma koji se te večeri održavao u Bileći, te su od njega tražili alko-testiranje.

    Nakon toga su ga uveli u službeno policijsko vozilo, kada je I.A. rekao oštećenom:

    “Sad ćeš ti da vidiš gore. Vidjećeš kad dođeš u stanicu.”

    Šta se, prema optužnici, događalo u policijskoj stanici?

    Nakon toga su oštećenog odvezli u prostorije PS Bileća, uveli ga u dežurnu prostoriju u prizemlju zgrade, a osumnjičeni su oštećenom rekli:

    “Nećeš ti odlučivati koji ćeš test da radiš.”

    D.J. je zadao udarac policijskom službeniku B.S. u lijevu stranu lica.

    Prema optužnici, policijski službenici B.S. i I.A. su zatim istovremeno udarali oštećenog zatvorenim pesnicama, a oštećeni je rukama štitio glavu.

    Navodi se da su ga potom udarali šakama i nogama po cijelom tijelu nekoliko minuta, usljed čega mu je krenula krv iz nosa i brade.

    Dalje se navodi da je oštećeni rekao da će ih prijaviti nadležnom tužilaštvu, nakon čega mu je B.S. rekao:

    “Je li politički?”

    Nakon toga, B.S. i I.A. ponovo su ga udarali u predjelu glave i tijela, dok nije pao sa klupe.

    Kakve povrede je zadobio oštećeni?

    Kada se uspio podići, oštećeni je rekao da mu je slomljena noga, nakon čega su B.S. i I.A. napustili prostorije Policijske stanice Bileća.

    Tada je, prema optužnici, oštećenom prišao K.M. i više puta ga udario zatvorenom pesnicom u predjelu glave.

    Dalje se navodi da je sanitet Službe hitne pomoći Doma zdravlja Bileća potom odvezao oštećenog u Dom zdravlja Bileća, te su mu konstatovane teške tjelesne povrede, i to prskotina na nosnoj piramidi praćena višestrukim prelomom nosnih kostiju bez značajnije dislokacije, krvni podlivi u oba podočna predjela, desno praćeno krvarenjem ispod vjeđe desnog oka, kao i višestruki prelom donjeg okrajka kostiju lijeve potkoljenice.

  • Rubio: Ne može se riješiti nuklearno pitanje na poleđini salvete

    Rubio: Ne može se riješiti nuklearno pitanje na poleđini salvete

    Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da se ne može riješiti nuklearno pitanje za 72 sata na poleđini salvete, već da svaki sporazum sa Iranom zahtijeva vrijeme i strukturirane pregovore.

    Rubio je naglasio da su SAD spremne da uđu u “veoma ozbiljne razgovore” o iranskom nuklearnom programu ako Teheran ponovo otvori Ormuski moreuz, te naveo fazni pristup koji bi obuhvatio nivoe obogaćivanja, visoko obogaćeni uranijum i iransko obećanje da neće težiti nuklearnom oružju.

    U međuvremenu, javlja Si-Bi-Es, pregovarači rade na rješenju, a neimenovani visoki zvaničnik američke administracije rekao je da je Iran “u principu” pristao na sporazum koji uključuje odlaganje visoko obogaćenog uranijuma, iako detalji tek treba da se finalizuju.

    Nekoliko sati ranije, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je naložio svom timu da ne žuri sa zaključivanjem sporazuma.

    Portal “Aksios” objavio je, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika Trampove administracije, da se ne očekuje da će dugo očekivani sporazum između SAD i Irana biti potpisan danas, jer još uvijek treba riješiti nekoliko otvorenih pitanja.

    Isti zvaničnik je naveo da se pregovori nastavljaju o konkretnim formulacijama.

    Vrhovni vođa Modžtaba Hamnei je odobrio široki okvir za sporazum, ali ostaje neizvjesno i da li će na kraju biti finalizovan.

  • Predsjedništvo SDS-a: Podrška Blanuši da pregovara sa Stanivukovićem

    Predsjedništvo SDS-a: Podrška Blanuši da pregovara sa Stanivukovićem

    Predsjedništvo Srpske demokratske stranke održalo je sjednicu u Banjaluci, a nakon zasjedanja usvojena su tri zaključka.

    U prvom zaključku piše da se podržavaju se napori predsjednika SDS-a Branka Blanuše da se kroz razgovore sa liderima opozicionih stranaka u Republici Srpskoj obezbijedi usaglašen nastup na predstojećim izborima, a posebno po pitanju utvrđivanja zajedničkog kandidata opozicije za predsjednika Republike Srpske i za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    U drugom zaključku se navodi da se daje mandat Blanuši da najkasnije do kraja mjeseca maja, kroz razgovore sa predsjednikom Pokreta Sigurna Srpska Draškom Stanivukovićem, utvrdi prijedlog kandidatura za inokosne funkcije, kao i modalitete učešća stranaka opozicije u organima vlasti nakon izbora, koji će, po statutarnoj proceduri, biti predmet razmatranja i usvajanja od strane Glavnog odbora SDS-a.

    I na kraju, Predsjedništvo SDS-a poziva sve opozicione stranke i druge nosioce opozicionog djelovanja u Republici Srpskoj na zajednički dogovor kako bi se na kandidatskim listama SDS-a za Narodnu skupštinu Republike Srpske i za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH omogućilo kandidovanje najkvalitetnijih opozicionih kadrova, u cilju ostvarivanja pobjedničkog rezultata na izborima, koji će omogućiti formiranje novih organa vlasti i otvaranje reformskih procesa u svim segmentima društva.

  • Dalji opstanak OHR-a direktno u suprotnosti sa suverenitetom BiH i težnjama za članstvo u EU

    Dalji opstanak OHR-a direktno u suprotnosti sa suverenitetom BiH i težnjama za članstvo u EU

    Demokratski izabrane institucije jedini su legitimni nosioci vlasti u Republici Srpskoj i BiH, a dalji opstanak OHR-a direktno je u suprotnosti sa suverenitetom BiH i težnjama za članstvom u EU, ističe se u Prijedlogu odluke o usvajanju deklaracije o zatvaranju OHR-a u BiH, koja će se sutra naći pred Narodnom skupštinom Republike Srpske po hitnom postupku.

    Nadležne institucije su pozvane da stave van snage sve odluke Kristijana Šmita i bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka i da otpočnu proces vraćanja svih neustavno oduzetih nadležnosti entitetima u BiH.

    U Prijedlogu deklaracije Narodna skupština Republike Srpske odbacuje svaku formu stranog intervencionizma koji podsjeća na zastarjele metode kolonijalne uprave gdje se odluke donose izvan demokratskih institucija i volje građana.

    Narodna skupština smatra da je upotreba takozvanih bonskih ovlaštenja pravno neutemeljena i da intervenisanje u ustave entiteta, nametanje zakona ili smjena izabranih funkcionera od neizabranog stranca predstavlja grubo kršenje demokratskog principa suvereniteta naroda, Aneksa četiri i Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, ustava entiteta, ljudskih prava i međunarodnog prava.

    Prema ovom dokumentu, Narodna skupština Republike Srpske oštro se protivi imenovanju novog visokog predstavnika, te poziva Savjet za sprovođenje mira i Savjet bezbjednosti UN da hitno pristupe donošenju odluke o konačnom zatvaranju OHR-a u BiH čije je prisustvo postalo prepreka unutrašnjem dijalogu i stabilnosti.

    Ukoliko se imenuje novi visoki predstavnik sa takozvanim bonskim ovlaštenjima, Republika Srpska zadržava pravo da koristiti sva pravna i politička sredstva borbe u zaštiti svojih interesa i ustavne pozicije u BiH, ističe se u Prijedlogu deklaracije.

    U Prijedlogu deklaracije je napomenuto da je poslije 30 godina intervencionizma došlo vrijeme da BiH sa svoja dva entiteta i tri konstitutivna naroda preuzme odgovornost za vlastitu budućnost.

    Naglašeno je da Republika Srpska ostaje privržena Dejtonskom mirovnom sporazumu i poziva predstavnike Federacije BiH i tri konstitutivna naroda na direktan dijalog o budućnosti zemlje, bez posredstva i pritisaka međunarodnih tutora.

    Ova deklaracija biće dostavljena svim relevantnim međunarodnim institucijama, ambasadama potpisnica Aneksa 10, ambasadama zemalja članica Savjeta za sprovođenje mira, Savjetu bezbjednosti UN i institucijama na nivou Republike Srpske i BiH.

    Prema informaciji o potrebi zatvaranja kancelarije OHR-a u BiH, u sklopu ovog prijedloga odluke, Kristijan Šmit je donio odluku da okonča svoju službu u BiH, što je potvrđeno iz OHR-a u BiH 11. maja, a to otvara dvije opcije, imenovanje novog visokog predstavnika ili zatvaranje OHR-a.

    Za Republiku Srpsku je, kako je istaknuto, najbolja opcija zatvaranje Kancelarije, prelazno kompromisno rješenje bi moglo biti i opstanak Kancelarije bez takozvanih bonskih ovlaštenja, uz jasno ograničenje trajanja mandata i garanciju da je to posljednji visoki predstavnik.

    Ukoliko se imenuje novi visoki predstavnik sa takozvanim bonskim ovlašćenjima, ukazano je da će Republika Srpska koristiti sva pravna i politička sredstva borbe, a to uključuje otežavanje konstituisanja institucija BiH poslije opštih izbora u oktobru, povlačenje predstavnika iz Parlamentarne skupštine BiH, Predsjedništva BiH i Savjeta ministara.

    – Zašto bi predstavnici Republike Srpske učestovali u formiranju i radu institucija BiH ako postoji neko ko će to raditi umjesto njih, ovakav način borbe za pozicije Republike Srpske je demokratski, legitiman i ne predstavlja krivično djelo – zaključeno je u ovoj informaciji.