VRBAS Media

Autor: INFO

  • Oglasili se iz Saveza sindikata RS, evo kakve kazne predlažu za poslodavce

    Oglasili se iz Saveza sindikata RS, evo kakve kazne predlažu za poslodavce

    Koliko radnika treba da pogine da bi se nešto promijenilo?

    Juče je u Banjaluci na gradilištu poginuo radnik. Radnik koji je otišao na posao da zaradi platu i prehrani svoju porodicu i sa tog posla se nije vratio svojoj kući.

    Ovo je prvi smrtni slučaj na radu u ovoj godini, ali, nažalost, sigurno neće biti ni posljednji, ukoliko se nešto suštinski i drastično ne promijeni, upozoravaju iz Saveza sindikata Srpske.

    – Svake godine ponavlja se isti scenario: tragedija, kratka vijest u medijima, poneka izjava sažaljenja i nakon toga tišina. Već nakon nekoliko dana sve se zaboravlja. Bez sistemskih promjena, bez jasno utvrđene odgovornosti, bez snažne i vidljive reakcije institucija, sve se svede na statistiku – naglašavaju u ovom savezu i postavljaju otvorena pitanja:

    – Da li će se i ovog puta tražiti krivica u samom radniku?

    – Da li će se slučaj završiti bez odgovora?

    – Da li će  neko konačno krivično odgovarati kada radnik smrtno strada na radnom mjestu?

    – Savez sindikata Republike Srpske ne može prihvatiti da se ovakve tragedije tretiraju kao statistika. Radnik nije samo broj – ističu iz Saveza, zahtijevajući hitne i konkretne mjere, a to su:

    – da zaštita na radu i zdravlje radnika bude prioritet;

    – donošenje Centralnog registra povreda na radu;– Zaštita na radu i zdravlje radnika nisu trošak, to je zakonska i moralna obaveza. Tražimo od Vlade Republike Srpske, Ministarstva rada i boračko – invalidske zaštite, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i Inspektorata Republike Srpske hitnu reakciju i u što kraćem roku realizaciju naših, već ranije iznijetih zahtjeva, s ciljem da sačuvamo živote i zdravlje radnika – poručuju iz Saveza sindikata Srpske.

    – donošenje Strategije zaštite na radu u Republici Srpskoj sa jasnim i preciznim akcionim planom;

    – hitno unapređenje zakonskih i podzakonskih propisa iz oblasti zaštite na radu;

    – pojačan inspekcijski nadzor, posebno u rizičnim djelatnostima;

    – povećanje broja inspektora rada i zaštite na radu;

    – drastične, a ne stimulativne kazne za poslodavce koji ne primjenjuju propise i dovode radnike u opasnost;

    – kazne moraju biti takve da nikom više ne padne na pamet da štedi na zaštiti na radu, obuci ili bezbjednosnim procedurama;

    – uvođenje obaveznih organizovanih sistematskih pregleda za sve radnike u Republici Srpskoj na godišnjem nivou.

  • Blanuša poručuje da nije nezadovoljan rezultatima izbora

    Blanuša poručuje da nije nezadovoljan rezultatima izbora

    Bez obzira na sredstva koja je režim koristio kako bi njihov kandidat pobijedio na prijevremenim izborima za predsjednika Srpske, nisam nezadovoljan svojim rezultatima jer me podržalo pola građana Srpske koji su glasali, rekao je predsjednik SDS prof. dr Branko Blanuša.

    On je istakao da vladajući SNSD, sa svojim koalicionim partnerima, na mjestima gdje su izbori ponovljeni imao odličnu infrastrukturu, ljude koji rade u javnim ustanovama, koji su interesno povezani i odlično organizovani.

    Nudili su se, navodi Blanuša, asfalt, ulična rasvjeta, higijenski i paketi hrane, prevoz za glasanje, ali i novac, tvrdi Blanuša.

    – Pitanje je šta je sve za takav rezultat korišćeno, koji resursi, koliko javnih sredstava. Da li je to upravo od novca iz budžeta Republike Srpske, 60 miliona KM koje je prebačeno, za pet lokalnih zajednica, namijenjenih za podršku infrastrukturnim projektima? To je nešto što je Vlada uradila potpuno netransparentno zato što se ne zna ni po kojim kriterijumima, ni za koje infrastrukturne projekte, niti šta namjeravaju da urade sa tim novcem. Činjenica je da je taj novac baš prebačen u ove sredine gdje je bilo ponavljanja izbora – rekao je Branko Blanuša za BN.

    Blanuša kaže da je jasno da je vlast kupovala glasove, a da odgovornost snose i oni ali i građani koji su zbog para prodali dostojanstvo.

    Poklekli su, prema njegovim riječima, oni koji najteže žive.

    Tamo se radilo tamo  gdje se najteže živi, gdje je narod siromašan, uglavnom u ruralnim sredinama gdje je i nivo obrazovanja tog stanovništva niži. Praktično se pokazalo da što je god teži život ljudi u pojedinim krajevima, da u tim krajevima vladajući režim i njihovi kandidati imaju veću podršku.

    To se pokazalo i na ovim izborima ali je to i sociološki poznato da ukoliko imate siromašan narod, narod koji nije obrazovan, ako imate informacija sa javnih servisa koji šire određene narative, koji su već godinama prisutni u društvu, da se takvim ljudima i narodom najlakše manipuliše – objašnjava Blanuša.

  • Vršnjačko nasilje u školi u Banjaluci, direktor potvrdio slučaj

    Vršnjačko nasilje u školi u Banjaluci, direktor potvrdio slučaj

    Dragiša Grmuša, direktor Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” iz Banjaluke, potvrdio je za “Nezavisne novine” da je škola upoznata sa slučajem vršnjačkog nasilja u toj vaspitno-obrazovnoj ustanovi

    Škola upoznata sa slučajem i obavijestila institucije

    “Jedan dječak iz drugog razreda udara drugu djecu i o ovom problemu smo obavijestili sve nadležne institucije”, kazao je Grmuša za “Nezavisne novine” i dodao:

    “Postoje određeni problemi koje rješavamo. Očekujemo dolazak inspekcije, kao i predstavnika Republičkog pedagoškog zavoda”.

    Roditelji tvrde da nasilje traje od prvog razreda

    Podsjetimo, roditelji učenika navode da se njihova djeca, kako tvrde, već duže vrijeme suočavaju s vršnjačkim nasiljem u razredu.

    Prema njihovim navodima, problem traje još od prvog razreda.

    Situacija se, kako ističu, nije smirila ni tokom drugog razreda.

    Navode da su djeca izložena fizičkom i psihičkom nasilju, uključujući guranje, udaranje, pljuvanje, psovanje, otimanje užine i ponižavanje.

  • U danu sedam hapšenja zbog droge na području PU Banjaluka

    U danu sedam hapšenja zbog droge na području PU Banjaluka

    Pripadnici Policijske uprave Banjaluka su juče (11. februara) zbog droge uhapsili sedam osoba.

    Kako je navedeno iz PU Banjaluka, J.T. iz Kotor Varoši uhapšen je zbog sumnje da je tokom prošle i ove godine na području opštine Kotor Varoš prodavao marihuanu.

    “Na osnovu Naredbe Osnovnog suda u Kotor Varoši, a uz prethodnu saglasnost dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka izvršen je pretres u Kotor Varoši kojom prilikom su pronađeni i oduzeti predmeti koje se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem navedenog krivičnog djela”, navode iz PU Banjaluka.

    Terete ga da je počinio krivično djelo neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga i zbog toga će protiv njega  Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka biti dostavljen izvještaj.

    Na javnom mjestu u Banjaluci pušio džoint

    Kako ističu iz PU Banjaluka, prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka u Banjaluci policijski službenici su uočili lica M.J., A.B. i P.S. svi iz Trebinja, kako na javnom mjestu konzumiraju improvizovanu cigaretu tzv. džoint sa sadržajem zelene biljne materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu marihuanu.

    ” Licu M.J. uručen je prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz člana 4. Zakona o proizvodnji i prometu opojnih droga i člana 17. Zakona o javnom redu i miru. Licima A.B. i P.S. su uručeni prekršajni nalozi zbog počinjenih prekršaja iz člana 17. Zakona o javnom redu i miru”, naveli su iz policje.

    Takođe i A.S. R.H. i M.Đ. svi iz Banjaluke lišeni su slobode zbog počinjenog prekršaja iz člana 4. Zakona o proizvodnji i prometu opojnih droga. Kod navedenih lica pronađena je i oduzeta određena količina zelene biljne materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu marihuanu.

    “O navedenom je obaviješten dežurni sudija Osnovnog suda u Banjaluci – Odjeljenje za prekršaje”, navode iz PU Banjaluka.

  • CIK prvi put kaznio SNSD, SDS i Listu za pravdu i red zbog dezinformisanja javnosti

    CIK prvi put kaznio SNSD, SDS i Listu za pravdu i red zbog dezinformisanja javnosti

    Centralna izborna komisija BiH kaznila je SNSD, SDS i Listu za pravdu i red sa 39.000 KM zbog “dezinformisanja javnosti” i kako su rekli, objava lažnih informacija, a ovo je prvi put da se partije kažnjavaju po tom osnovu.

    Na kojem osnovu su izrečene kazne

    Kazne su izrečene po članu 16.17 a koji kaže da je “Političkim subjetima zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače”.

    SNSD je kažnjen sa 15.000 KM jer je Milorad Dodik, predsjednik te stranke u izbornom periodu širio dezinofrmacije. Kako je rečeno na sjednici CIK-a, u medijima i portalima se vidjelo da je Dodik iznio niz laži o članovima CIK-a i samom CIK-u kao instituciji.

    “Klevete nisu bile predmet odlučivanja i nisu osnov za sankciju već dezinformacije o CIK kao instituciji koja provodi proces i dezinformisanje birača”, rečeno je na sjednici CIK-a.

    Kazna za SDS: Sporni navodi i obrazloženje

    Dalje, SDS je kažnjen sa 12.000 KM jer je Aleksandra Pandurević, član te stranke prenijla lažne informacije koje se odnose na predsjednika CIK dovodeći to u vezu sa njegovim odlučivanjem.

    “Riječ je o širenju lažnih informacija i dezinformišu birači”, rečeno je na sjendici CIK-a.

    Kazna za Listu za pravdu i red: Slučaj i iznos

    Zbog istog slučaja, kaženjena je i Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović. Toj stranci je izrečena kazna od 12.000 KM.

    Podsjećanja radi, SDS i Lista za pravdu i red kažnjeni su jer su prenijeli informaciju da je supruga Jovana Kalabe, predsjednika CIK-a, imenovana za savjetnicu Siniše Karana, u to vrijeme SNSD-ovog kandidata za predsjednika Republike Srpske.

    Nakon te informacije CIK je bio podnio zahtjev SDS-a kojim se traži izuzeće Kalabe iz odlučivanja.

    SDS je zahtjev uputio nakon što je u medijima objavljena informacija da je supruga Kalabe imenovana za savjetnicu Karana. Taj zahtjev je odbijen, a CIK je odlučio da pokrene istragu.

    Kako je informacija širena: Blog i preuzimanje u medijima

    Tu informaciju prvi je objavio Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, na svom blogu, a preuzeli su je još neki mediji.

    U tekstu je Vukanović, između ostalog, naveo da je Mirjana Dragoljić, supruga Kalabe, imenovana za Karanovu savjetnicu i glavnog inspektora u Odjeljenju za strateško planiranje Ministarstva unutrašnjih poslova.

    To imenovanje, navodno je kako je napisano, izvršeno dok je Karan obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova.

    CIK je juče odlučio i da se pokrene postupak protiv 77 političkih stranaka i obavijeste poreske uprave za sumnju da je osam političkih partija kršilo poreske propise.

  • Kremlj ne isključuje mogućnost da Tramp bude pozvan na paradu povodom Dana pobjede

    Kremlj ne isključuje mogućnost da Tramp bude pozvan na paradu povodom Dana pobjede

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nije isključio mogućnost da predsjednik SAD Donald Tramp bude pozvan na proslavu 81. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu.

    – Za Trampa ćemo vidjeti, bar ćemo saznati da li će moći ili ne – rekao je on za ruske medije.

    Podsjetio je da je tokom proslave 80. godišnjice bilo dosta stranih gostiju i da ih je ruski lider Vladimir Putin sve primio.

    Kako je dodao, to je bila prilika i za bilateralne kontakte.

    – Teško će biti da se svake godine ponovi isti broj gostiju, ali Dan pobjede smo uvijek slavili, slavimo i slavićemo. Naravno, biće i gostiju iz inostranstva – lideri ZND – rekao je on

  • Brisel neće podržati američke gasne planove u BiH

    Brisel neće podržati američke gasne planove u BiH

    Evropska unija će, po svemu sudeći, hladno primiti interes američkih investitora u energetski sektor u BiH.

    Naime, barem prema odgovorima koje smo dobili iz Delegacije EU u Sarajevu, EU neće podržati energetska rješenja koja se ne baziraju na obnovljivim izvorima energije, u skladu s energetskim politikama EU.

    Podsjećanja radi, američki investitori, među kojima je i velika američka firma “Bechtel”, koja je već decenijama aktivna u regionu, ali do sada ne i u BiH, žele da grade Južnu interkonekciju, gasovod koji bi tekući gas iz terminala na Krku trebalo da doveze do BiH. U BiH se trenutno razgovara o davanju koncesije američkom investitoru. U prvoj fazi planirano je pokrivanje gasnom mrežom u Federaciji, a nakon toga i u Srpskoj. Takođe, spominje se mogućnost i izgradnji gasnih elektrana. EU, međutim, ne dijeli ove planove i insistira na svojoj viziji energetske budućnosti BiH i zapadnog Balkana.

    “Energetska politika EU temelji se na prelasku na čistu energiju i ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Osim što je važan element procesa pristupanja EU, za Bosnu i Hercegovinu ovo takođe predstavlja značajnu priliku za modernizaciju energetskog sektora, privlačenje investicija i unapređenje dugoročne energetske sigurnosti”, naglasili su oni u odgovoru “Nezavisnim”.

    Na naše pitanje da li bi, eventualno, EU bila spremna da finansira ili učestvuje u finansiranju američkih gasnih projekata, odgovorili su nam da se EU fokusira na podršku na prelazak na obnovljive izvore energije.

    “EU pruža značajnu finansijsku pomoć za podršku prelasku na obnovljive izvore energije, bolju energetsku efikasnost i poboljšanu digitalizaciju, uključujući i putem Reformske agende Bosne i Hercegovine u okviru Plana rasta. U zamjenu za napredak u ostvarivanju reformskih koraka, uključujući i energetsku tranziciju, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti do 976,5 miliona evra. Finansijska podrška EU ne obuhvata projekte koji bi povećali dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima ili bili u suprotnosti s klimatskim ciljevima”, objasnili su nam oni.

    Pojasnili su da postoji još jedan bitan razlog za odustajanje od izgradnje infrastrukture za fosilna goriva.

    “Važnost prelaska na čistu energiju ogleda se i u Mehanizmu EU za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM). Kako se CBAM bude postepeno uvodio, proizvodnja s visokim udjelom ugljika suočiće se s dodatnim troškovima prilikom izvoza u EU. Da bi ekonomija Bosne i Hercegovine ostala konkurentna, zemlja će morati smanjiti emisije i ulagati u čistiju energiju”, pojasnili su nam.

    Iz svega je jasno da bi izgradnja gasne infrastrukture u BiH mogla stvoriti probleme u ispunjavanju klimatskih ciljeva EU. Za EU je, kako nam je nedavno objašnjeno, gas tranzitno gorivo koje je prihvatljivije od uglja jer emituje manje štetnih čestica, ali bi trebalo da izađe iz upotrebe čim se u mrežu uvede dovoljno obnovljivih izvora, na čemu EU sada radi.

    Energetska politika predstavlja jedno od najvećih razmimoilaženja između Brisela i Vašingtona. Nova administracija Donalda Trampa u Americi želi razviti mrežu fosilnih goriva, uključujući i ugalj i naftu i gas, a globalno žele stvoriti ekonomska partnerstva sa zemljama koje bi uvozile američke energente, uključujući i gas. Iako EU i dalje kupuje američki gas, i nastaviće to barem još jednu deceniju, plan je da se Evropa što je moguće više učini samoodrživom kad su u pitanju energenti.

    EU, koja sama nema velike količine nafte i gasa, želi voditi nezavisnu energetsku politiku i akcenat staviti na hidropotencijale, vjetar, sunce i atome, u zavisnosti od zemlje do zemlje.

    Takođe, treba napomenuti da ovaj problem nije nov, jer je i bivša administracija Džoa Bajdena bila svjesna da će EU prestati finansirati gasne projekte, pa je Majkl Marfi, tadašnji američki ambasador u BiH, pokušao ubrzati planove za izgradnju Južne interkonekcije. U tom smislu, strategije Marfija i Džona Ginkela, sadašnjeg vršioca dužnosti ambasadora SAD u BiH, se ne razlikuju, osim što je istekao rok do kojeg su evropski investitori bili spremni da podrže finansiranje Južne interkonekcije.

    BiH bi se mogla naći u zanimljivom problemu, jer je zainteresovana da diverzifikuje svoje energetsko snabdijevanje od Rusije kupovinom tekućeg gasa, i otuda interes za Južnu interkonekciju. Istovremeno, činjenicom da se nalazi na evropskom putu moraće slijediti evropske klimatske ciljeve.

    Iako je došlo do određenog popuštanja u strogim ekološkim kriterijumima, ponajviše pod pritiskom Njemačke i njenog kancelara Fridriha Merca, koji podržava energetske ciljeve EU, ali želi duži prelazni period i popuštanje standarda za auto-industriju u elektrifikaciji, po svemu sudeći evropska energetska politika neće se značajno mijenjati

  • Stanivuković najavio izgradnju parohijskog doma

    Stanivuković najavio izgradnju parohijskog doma

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković objavio je večeras na društvenoj mreži Iks da je, uz blagoslov Njegovog Visokopreosveštenstva mitropolita banjalučkog g. Jefrema, održan sastanak Organizacionog odbora povodom izgradnje parohijskog doma pri Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci.

    Kako je naveo, na sastanku je razmatrano idejno rješenje budućeg objekta, te su analizirani njegova namjena i značaj za crkvenu zajednicu i vjerni narod. Usaglašeno je da se pristupi određenim izmjenama projekta kako bi parohijski dom u potpunosti odgovorio potrebama Srpske pravoslavne crkve i vjernika.

    Stanivuković je istakao da ga raduje činjenica da će Banjaluka dobiti još jedan važan duhovni i kulturni simbol, koji će, kako je naveo, biti na ponos budućim generacijama.

     

    Podsjećamo, prije dvije sedmice gradonačelnik i mitropolit Jefrem obišli su lokaciju budućeg parohijskog doma u centru grada koji bi trebao da se gradi na parceli u dijelu parka kod spomenika Banu Milosavljeviću. Tada je rečeno da su u toku završne pripreme za početak gradnje, kao i da je riječ o pratećem objektu Sabornog Hrama Hrista Spasitelja, koji će služiti za potrebe parohije i različite duhovne i administrativne aktivnosti.

    Ranije je objavljeno i da je Vlada Republike Srpske obezbijedila milion maraka za izgradnju parohijskog doma, te da su izmjenama regulacionog plana i zamjenom zemljišta između Srpske pravoslavne crkve i Grada Banjaluka stvoreni formalno-pravni uslovi za realizaciju projekta.

    Izmjenama regulacionog plana koje su usvojene prije osam mjeseci je definisano da se na površini od 273 kvadratna metra gradi poslovni objekat SPC-a sa dva sprata i potkrovljem ukupne površine 1267 kvadratnih metara, a koji će imati i podrumski prostor.

     

    Izgradnjom parohijskog doma kompleks Hrama Hrista Spasitelja dobiće dodatni sadržaj, a novi objekat trebalo bi da postane mjesto okupljanja, duhovnog rada i kulturnih aktivnosti u samom centru Banjaluke.
  • Putin bez žurbe ušao u 2026. godinu, Ukrajinci se nadaju preokretu

    Putin bez žurbe ušao u 2026. godinu, Ukrajinci se nadaju preokretu

    Istrošeni – ali daleko od poraženih – Ukrajinci su ušli u novu 2026. sa malo dobrih vojnih opcija, dok Rusija sporo napreduje na bojnom tlu.

    UAbu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, tokom proteklog vikenda održani su pregovori o mirovnom planu za okončanje rata u Ukrajini, u kojima su učestvovale američka delegacija, ruska i ukrajinska delegacija, a najavljeno je da će razgovori biti nastavljeni 1. februara, prenosi Blic.

    Prethodna runda sastanaka u Abu Dabiju 24. januara trajala je tri sata, a prvi trilateralni sastanak održan je u petak uveče, a mediji su ih opisali kao “produktivne”.

    Prošle sedmice, mediji su prenijeli da su na razgovorima u Abu Dabiju delegacije SAD i Ukrajine namjeravale da predlože privremeni prekid “razmjene vatre”. Navedeno je da će Rusija obustaviti napade na energetsku infrastrukturu Ukrajine u zamenu za prekid ukrajinskih udara na ruske tankere i rafinerije. Ipak, pitanje teritorije i kontrole nuklearne elektrane Zaporožje ostaju sporne tačke pregovora.

    Zajam nije dovoljan

    Ukrajini je preostalo malo dobrih vojnih opcija, iako je nedavno dogovoren ključni zajam EU težak 90 milijardi evra. Ovo će, kako piše “Gardijan”, pomoći Ukrajini da nastavi odbranu sadašnjim intenzitetom do kraja 2027, ali neće dovesti do suštinske promjene njihovih izgleda na bojnom tlu.

    Na kopnu bi, barem u početku, trebalo da se nastavi obrazac iz posljednje dvije godine. Rusija drži inicijativu od 2024, ali napreduje veoma sporo uz velike žrtve. Tokom 2025. rusko napredovanje iznosilo je u proseku 455 km² mjesečno, do kraja novembra, ali po cijeni od 382.000 poginulih i ranjenih, kako se procjenjuje.

    Bijela kuća je krajem prošle godine tvrdila da je Ukrajini suđeno da izgubi preostali dio Donjecke oblasti koji je još pod njenom kontrolom i u kojem se nalaze ključni utvrđeni gradovi. Ali, sudeći po sadašnjem tempu, Rusima bi za to bi bilo potrebno najmanje godinu dana i još 400.000 ili više ljudskih gubitaka.

    Ipak, ostaju pitanja o ukrajinskoj strategiji i otpornosti fronta na srednji rok, posebno imajući u vidu blago poboljšanje ruskih taktika. Kako navodi “Gardijan”, ukrajinska linija popustila je tri puta u posljednjih šest mjeseci:

    istočno od Dobropilja u Donjeckoj oblasti u avgustu

    sjeverno od Kupjanska u Harkovskoj oblasti krajem ljeta i početkom jeseni

    istočno od Huljajpola u Zaporoškoj oblasti u novembru

    “Ukrajina više nema kapacitet da iznenadi”

    Prema procjeni ekonomiste Janisa Klugea, Rusija i dalje mjesečno regrutuje oko 30.000 novih vojnika, što je dovoljno da nadoknadi trenutne gubitke, ali očigledno ne i da odlučujuće preokrene tok rata. Stopa regrutacije u Ukrajini je niža – tvrdnja o 27.000 mjesečno potkopana je drugim izvještajima koji sugerišu da je stvarna brojka tek trećina toga. Ipak, stopa gubitaka u zemlji vjerovatno je još manja – oko 10.000 mjesečno, bar sudeći po jednodnevnom izvještaju predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog iz avgusta (340 ranjenih, ubijenih i nestalih u jednom danu), pri čemu je ranjenih znatno više nego poginulih.

    Uprkos tome, neki Ukrajinci strahuju da su kontranapadi u posljednje dvije godine – prvo u rusku Kursku oblast u avgustu 2024, a potom radi usporavanja ruskog napredovanja u sektoru Pokrovska – stvorili stratešku slabost. Upad u Kursk, iako je nakratko podigao moral, srednjoročno je postigao malo toga, sem što je usporio ruska napredovanja na drugim mjestima.

    Poslije Kurska, čini se da Ukrajina više nema kapacitet da iznenadi protivnika na tlu, piše “Gardijan”.

    – Ukrajina mora da pređe u režim dinamične odbrane najmanje šest mjeseci. Prioritet bi trebalo da bude stvaranje rezervi – rekao je Bogdan Krotevič, bivši načelnik štaba ukrajinske brigade Azov i jedan od najpoznatijih ratnih veterana u zemlji.

    UAbu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, tokom proteklog vikenda održani su pregovori o mirovnom planu za okončanje rata u Ukrajini, u kojima su učestvovale američka delegacija, ruska i ukrajinska delegacija, a najavljeno je da će razgovori biti nastavljeni 1. februara, prenosi Blic.

    Prethodna runda sastanaka u Abu Dabiju 24. januara trajala je tri sata, a prvi trilateralni sastanak održan je u petak uveče, a mediji su ih opisali kao “produktivne”.

    Prošle sedmice, mediji su prenijeli da su na razgovorima u Abu Dabiju delegacije SAD i Ukrajine namjeravale da predlože privremeni prekid “razmjene vatre”. Navedeno je da će Rusija obustaviti napade na energetsku infrastrukturu Ukrajine u zamenu za prekid ukrajinskih udara na ruske tankere i rafinerije. Ipak, pitanje teritorije i kontrole nuklearne elektrane Zaporožje ostaju sporne tačke pregovora.

    Ekonomski rat

    Gotovo potpuni zastoj na kopnu doveo je do alternativnih napora da se pobijedi ekonomskim sredstvima.

    Dok je Rusija pojačala bombardovanje ukrajinske energetske infrastrukture, Ukrajina je zauzvrat bombardovala nekoliko ruskih rafinerija nafte i dronovima cilja rusku “flotu iz sjenke”.

    Poreski prihodi od nafte najvažniji su izvor prihoda za Kremlj, a pali su za 34% u novembru.

    Jedna od nadi Kijeva je da će se Rusija nekako slomiti u naredne dvije godine, iako za sada i

    Šta je sa diplomatijom

    Događaji bi mogli najbrže da se razviju na političkom planu, posebno u Bijeloj kući, gdje i dalje postoji rizik da bi frustrirani američki predsjednik Donald Tramp mogao da obustavi razmjenu obavještajnih podataka sa Kijevom ako Zelenski nastavi da odbija ustupanje teritorije iako bi bilo pravo iznenađenje da SAD prestanu sa prodajom oružja Ukrajini.

    Postoji i nada da bi Trampovo približavanje Kremlju moglo da bude potkopano lošim rezultatima republikanaca na američkim međuizborima.

    Prema “Gardijanu”, najrealnija perspektiva Ukrajine jeste da pokuša da zadrži Rusiju u trenutnom zastoju, u nadi da će se vremenom nešto ipak promijeniti. Problem Kijeva je, međutim, u tome što – dokle god ruski predsjednik Vladimir Putin veruje da može nešto da dobije iz pregovora sa Trampom – on nije pod neposrednim pritiskom da obustavi borbe.

    ma malo neposrednih znakova otpora unutar zemlje, a ruska ekonomija i dalje raste, iako sporije nego ranije, sa prognozom rasta od 0,6% za 2025, prema podacima MMF-a.

  • Sve manje vremena za nove tehnologije na izborima

    Sve manje vremena za nove tehnologije na izborima

    Komisija zadužena za postupak javne nabavke novih tehnologija još nije pregledala sve ponude pristigle na tender raspisan u novembru prošle godine, a prema nezvaničnim informacijama, taj posao mogao bi biti okončan do kraja ovog mjeseca.

    Čak i ako do kraja ovog mjeseca bude izabran najpovoljniji ponuđač, i dalje je veliko pitanje hoće li biti vremena da se ta nabavka vrijedna 88 miliona KM dovede do kraja do oktobra 2026. godine.

    U CIK-u su nam samo kratko rekli da komisija trenutno radi na tome, da je dokumentacija obimna i da će, kada završi posao, Centralnoj izbornoj komisiji BiH predložiti izbor najpovoljnijeg ponuđača. Naglasili su i da konačnu odluku donosi Centralna izborna komisiji BiH na svojoj sjednici.

    Ipak, nakon izbora najpovoljnijeg ponuđača, realno je očekivati je žalbe, jer gotovo je sigurno, a prema nezvaničnim informacijama, to očekuju i u CIK-u, da će oni koji ne dobiju posao na tenderu, uputiti žalbu.

    Rješavanje tih žalbi može trajati mjesecima.

    “Bez novih tehnologija nemoguće je sprovesti izbore. Zato sam i tražio izmjene Izbornog zakona BiH na način da to bude obaveza i, ako je potrebno, da održavanje izbora odgodimo za nekoliko mjeseci dok se procedura ne završi”, rekao je Nenad Grković, poslanik Liste za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, dodajući da postoje opstrukcije HDZ-a i SNSD-a koji pokušavaju sve kako bi spriječili nove tehnologije.

    Izmjene Izbornog zakona

    Inače, sam Grković je još prošle godine predložio izmjene Izbornog zakona BiH koje podrazumijevaju da se nove tehnologije moraju primijeniti na izborima 2026. godine. Te izmjene prošle su Predstavnički dom, ali ne i Dom naroda, gdje nikada nisu došle na dnevni red. Razlika između Grkovićevog prijedloga koji kaže da se nove tehnologije moraju primijeniti, sadašnji Izborni zakon BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit kaže da će se primijeniti kada se za to steknu uslovi.

    Podsjećanja radi, CIK je u novembru 2025. godine raspisao tender za nabavku novih tehnologija, tačnije, skenera i uređaja za biometrijsku identifikaciju birača. Tender je vrijedan 88 miliona KM sa PDV-om i prvobitan plan za otvaranje ponuda bio je 30. decembar, međutim, zbog žalbi, to je urađeno tek 2. februara.

    Četiri ponuđača na tenderu

    Ponudu na tender dostavila su četiri ponuđača. Firma “Provis” iz Bijeljine ponudila je da odradi cijeli posao za 104.110.500 KM plus PDV i to u roku od 180 dana sa produženom garancijom od pet godina.  Ponudu je dostavila i grupa ponuđača na čelu sa kompanijom “Planet Soft” iz Banjaluke sa cijenom od 57.707.261 KM. Njihov rok isporuke je 90 dana i produžena garancija, kao element ekonomski najpovoljnije ponude, iznosi pet godina.

    Kompanija “Artco Group” iz Sarajeva dostavila je ponudu od 79.791.281 KM bez PDV-a. Rok isporuke ovog ponuđača je 170 dana, a produžena garancija pet godina.

    “Smartmatic” iz Sarajeva dostavio je ponudu na 82,8 miliona KM bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Ovaj ponuđač dao je popust na ovu cijenu od 8,2 miliona KM tako da je ukupna cijena ponude 74,5 miliona KM.

    Inače, u Bosni i Hercegovini ima 5.400 biračkih mjesta, a osim nabavke opreme za svako od njih, pravi logistički izazov biće prevoz, instalacija i demontaža te opreme, kao i upravljanje cijelim sistemom, a o čemu su nekoliko puta govorili na sjednici Centralne izborne komisije BiH.

    Osim toga, neophodno je izmijeniti i sam Izborni zakon BiH u dijelu koji govori o glasačkom listiću s obzirom na to da trenutne glasačke listiće, pogotovo one za kantonalne skupštine i entitetske parlamente ne može podržati nijedan skener.