Autor: INFO

  • Talibani poručili: Afganistan nije bio povezan s napadima 11. septembra

    Talibani poručili: Afganistan nije bio povezan s napadima 11. septembra

    Glasnogovornik talibana Abdul Kahar Balhi izjavio je da Afganistan nije bio povezan s terorističkim napadima koji su se 11. septembra 2001. dogodili u Sjedinjenim Američkim Državama. Odbacio je tvrdnje o bilo kakvoj umiješanosti Afganistana ili afganistanskih državljana.

    „Mi nismo bili uključeni u incident koji se dogodio u Sjedinjenim Američkim Državama 11. septembra. U njemu nije bilo uključenih afganistanskih državljana. Nije bilo nikakve povezanosti s tim napadom u Afganistanu“, kazao je Balhi.

    Govoreći o tadašnjim događajima i američkoj reakciji, ocijenio je da su šire geopolitičke okolnosti u to vrijeme utjecale na poteze Vašingtona. „U tom trenutku istorije geopolitika je zahtijevala određene poteze. Sjedinjene Američke Države su postupile u skladu s tim“, rekao je Balhi, prenosi Klix.

  • Saudijska Arabija prekinula dio isporuka nafte Evropi nakon napada na naftovod

    Saudijska Arabija prekinula dio isporuka nafte Evropi nakon napada na naftovod

    Nakon napada bespilotnim letjelicama na ključni naftovod Istok-Zapad Saudijska Arabija obustavila je dio isporuka sirove nafte evropskim kupcima. Iznenadni prekid izazvao je novi val nestabilnosti na globalnom tržištu, a vodeće evropske energetske kompanije primorane su u kratkom roku pronaći zamjenske izvore.

    Za napade na infrastrukturu zvanični Rijad optužuje iračke paravojne grupe, zbog čega je do daljnjeg zaustavljen i utovar u luci Janbu na Crvenom moru. Kako bi održala izvozne kapacitete, Saudijska Arabija se sada okreće takozvanim „tajnim pošiljkama“ kroz rizični Hormuški moreuz, prateći model koji već primjenjuju Ujedinjeni Arapski Emirati i Irak.

    Ta praksa omogućava plasman između sedam i devet miliona barela dnevno, što predstavlja 30 do 40 posto predratnog obima. Visoki troškovi i nesigurnost transporta odmah su pogurali cijene naviše. Fjučersi nafte Brent skočili su blizu 108 dolara, dok je referentna cijena na fizičkom tržištu u Evropi premašila 122 dolara po barelu.

    Poremećaj je najteže pogodio poljski naftni gigant Orlen, koji je nakon 2022. zamijenio rusku naftu saudijskom i time pokrivao čak 40 posto svojih ukupnih potreba. Kompanija sada intenzivno kupuje zamjenske količine na promptnom tržištu kako bi osigurala rad rafinerija u Poljskoj, Litvaniji i Češkoj.

    Nabavka je primarno usmjerena na sjevernomorske tipove nafte Grane, Johan Sverdrup i Johan Kastberg, dok su ponude poslane i za američki VTI Midland te kazahstanski CPC Blend, uz dodatne tendere za sirovine iz Alžira i Gvajane. Iz Orlena uvjeravaju da aktivno upravljaju zalihama i da se prerada u njihovim pogonima za sada odvija bez zastoja.

    Baltičke luke Gdanjsk i Butinge do sada su dnevno primale više od 220.000 barela saudijske nafte, pa preusmjeravanje nabavnih lanaca ostaje jedan od najvećih logističkih i finansijskih izazova za evropski energetski sektor, piše Klix.

  • Proizvodnja i radna mjesta iz Njemačke se sele u Kinu

    Proizvodnja i radna mjesta iz Njemačke se sele u Kinu

    Njemačke kompanije značajno su povećale ulaganja u Kinu u prvoj polovini godine, pokazalo je istraživanje Njemačkog ekonomskog instituta (IW). Od januara do juna uložile su oko 5,6 milijardi evra, što je otprilike za trećinu više nego u istom periodu prošle godine, zaključili su stručnjaci IW-a na osnovu analize podataka njemačke centralne banke.

    Godišnje poređenje pokazuje snažan rast, ali je taj iznos zapravo na nivou prosjeka za period od 2020. do 2025. godine.

    „Nemačkim kompanijama ne preostaje ništa drugo nego da nastave da ulažu u Kinu“, rekao je ekonomista IW-a Jirgen Mateš, istakavši da je azijski gigant važno tržište, ali i „fitnes centar“ za konkurentnost.

    Proizvodnja u Kini je „veštački“ jeftina jer država subvencionira kompanije, dok se vrijednost juana održava na niskom nivou kako bi kineska roba u inostranstvu bila jeftina. „Ko želi da opstane u žestokoj svetskoj konkurenciji cenama i da se nadmeće sa kineskim kompanijama, mora tamo više da proizvodi i sam izvuče korist iz narušene tržišne utakmice“, napominje Mateš.

    „Za Nemačku to, međutim, znači da se proizvodnja i radna mesta sele u Kinu“, upozorio je Mateš. Istakao je da bi EU trebalo da zaustavi „tu nepoštenu utakmicu“ i uvede kompenzacione carine na uvoz robe iz Kine, prenosi B92.

  • Rusija zabranila izvoz sumporne kiseline do kraja godine zbog đubriva

    Rusija zabranila izvoz sumporne kiseline do kraja godine zbog đubriva

    Ruska vlada zabranila je izvoz sumporne kiseline do kraja godine, uz nekoliko izuzetaka, kako bi osigurala snabdijevanje domaćih proizvođača vještačkih đubriva, objavila je agencija Interfax.

    Zabrana stupa na snagu 10 dana od zvanične objave i važiće do kraja ove godine, u skladu s uredbom koju je prošle nedjelje potpisao premijer Mihail Mišustin. Cilj je održavanje stabilnog snabdijevanja tom hemikalijom za industrijska preduzeća i proizvođače vještačkih đubriva.

    Sumporna kiselina je najvažnija kiselina hemijske industrije, a oko polovine svjetske proizvodnje koristi se za proizvodnju vještačkih đubriva. Upotrebljava se i u industriji vještačkih vlakana i sintetičkih boja, za prečišćavanje naftnih frakcija, kao i u proizvodnji lijekova.

    Ruski proizvođači smiju da izvoze sumpornu kiselinu u okviru međuvladinih sporazuma ili uz odobrenje premijera ili potpredsjednika vlade. Nova zabrana ne odnosi se ni na međunarodne pošiljke u tranzitu.

    Krajem juna ruska vlada produžila je do kraja godine i privremenu zabranu izvoza sumpora, koju je uvela još 1. novembra 2025. godine, kako bi stabilizovala domaće snabdijevanje za potrebe proizvodnje vještačkih đubriva.

    Zbog „kritične situacije“ na tržištu ruski proizvođači vještačkih đubriva zatražili su sredinom marta od vlade da privremeno ograniči cijene sumpora, koje su snažno porasle i na ruskom i na međunarodnom tržištu zbog nedovoljnog snabdijevanja. Rusko udruženje proizvođača vještačkih đubriva uputilo je zahtev u februaru, u pismu potpredsjedniku vlade Dmitriju Patruševu.

    Od početka 2025. cijene sumpora, ključne komponente fosfatnih đubriva, više su nego učetvorostručene, upozorilo je udruženje. Sumpor je snažno poskupio zbog smanjene proizvodnje u Rusiji i Kazahstanu pod uticajem obustave rada postrojenja za preradu gasa i nafte, a u takvim uslovima snabdijevanje svjetskog tržišta je smanjeno, prenosi B92.

  • Ambasada SAD u Rijadu savjetuje Amerikancima da razmotre putovanje zbog iranskih dronova

    Ambasada SAD u Rijadu savjetuje Amerikancima da razmotre putovanje zbog iranskih dronova

    Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Saudijskoj Arabiji izdala je savjet američkim građanima da ponovo razmotre putovanje u tu zemlju zbog rizika da američke ustanove i građani budu meta iranskih dronova i raketa, kao i terorizma.

    „Ponovo razmotrite putovanje u Saudijsku Arabiju zbog rizika od gađanja američkih interesa iranskim dronima i raketama, oružanih sukoba, terorizma, zabrana izlaska i lokalnih zakona u vezi sa aktivnostima na društvenim mrežama. Neka područja imaju povećan rizik“, navodi se u upozorenju objavljenom na internet stranici ambasade.

    Američki građani se upozoravaju da ne putuju do jemenske granice zbog prijetnje od terorizma. Militantna grupa Huti iz Jemena, koju podržava Iran, izvršila je posljednjih nekoliko dana više napada na susjednu Saudijsku Arabiju, koja podržava međunarodno priznatu vladu Jemena i njene vojne snage.

    Huti su prethodno od snaga vladine koalicije Jemena zauzeli nekoliko gradova na obali Crvenog mora, uz moreuz Bab el Mandeb koji povezuje Crveno more i Adenski zaliv, prenosi B92.

  • Predstavnički dom SAD-a izglasao rezoluciju za prekid rata s Iranom: Podržalo i sedam republikanaca

    Predstavnički dom SAD-a izglasao rezoluciju za prekid rata s Iranom: Podržalo i sedam republikanaca

    Predstavnički dom SAD-a u utorak je sa 220 glasova za i 204 protiv usvojio novu rezoluciju kojom traži prekid američkih vojnih akcija protiv Irana bez odobrenja Kongresa. Glasanje je bilo slično ranijim pokušajima ovog ljeta, ali je ovoga puta sedam republikanskih zastupnika podržalo mjeru zajedno sa svim demokratama.

    Rezolucija bi ograničila mogućnost predsjednika Donalda Trampa da nastavi vojnu akciju bez saglasnosti Kongresa. Nijedna od dosadašnjih mjera nije stigla do njegovog stola, gdje bi gotovo sigurno uložio veto.

    Zastupnik Set Molton, demokrata iz Masačusetsa i bivši marinac iz rata u Iraku, podsjetio je na ranija Trampova obećanja. „Sjećate li se kada je Donald Trump rekao da će ovaj rat trajati samo nekoliko sedmica?“ Dodao je da je vrijeme da Kongres „zaista postavlja teška pitanja, kako nam Ustav nalaže, umjesto da bude podređen još jednoj ratnohuškačkoj administraciji.“

    Republikanski zastupnik Brajan Mast iz Floride, predsjednik Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, branio je nastavak američkog prisustva. Poručio je da je Tramp protiv „beskonačnih ratova, i upravo to on okončava“ te dodao: „Oni su kontinuirana, stalna prijetnja Sjedinjenim Državama. Dosta je bilo.“

    Rat koji je Tramp pokrenuo 28. februara traje gotovo sedam mjeseci uz povremene smrtonosne raketne udare i ozbiljne poremećaje u regiji. Kongresni ured za budžet saopćio je da je rat do 1. augusta koštao više od 38 milijardi dolara, dok se mjesečni trošak procjenjuje na između dvije i tri milijarde dolara, zavisno od intenziteta borbi.

    Zbog poremećaja protoka nafte kroz Hormuški moreuz birači se suočavaju i s višim cijenama goriva. Ured procjenjuje da će inflacija pred 2027. biti veća za 0,5 procentnih poena, piše Klix.

    Ovo je vjerovatno posljednje glasanje Predstavničkog doma o ratu s Iranom uoči izbora na sredini mandata. Zastupnici se krajem sedmice vraćaju u svoje izborne jedinice, a do izbora koji će odlučiti kontrolu nad Kongresom ostalo je manje od 50 dana.

  • Republikanski kongresmen pokrenuo opoziv ministra Hegseta zbog rata s Iranom

    Republikanski kongresmen pokrenuo opoziv ministra Hegseta zbog rata s Iranom

    Republikanski kongresmen Tomas Mesi u Predstavničkom domu Kongresa SAD-a pokrenuo je proces opoziva ministra odbrane Pita Hegseta. U člancima o opozivu optužio ga je da je tokom rata s Iranom prkosio Kongresu, gušio slobodu govora i počinio druga kršenja zakona.

    „U svemu tome, ministar Hegseth postupao je na način koji je suprotan povjerenju koje mu je ukazano kao ministru odbrane i koji podriva ustavnu vlast, nanoseći veliku štetu vladavini prava i pravdi, te očigledno šteteći narodu SAD-a“, rekao je Mesi u utorak u Zastupničkom domu.

    Osam članaka koje je podnio jedan od najizraženijih protivnika američkih vojnih intervencija u Kongresu terete Hegseta za kršenje Zakona o ratnim ovlastima iz 1973. Tim zakonom, donesenim u vrijeme Vijetnamskog rata, administracija mora obavijestiti Kongres u roku od 48 sati od slanja snaga u neprijateljska djelovanja ako nije odobrena objava rata. Neodobreno angažiranje ograničeno je na 60 dana, plus 30 dana za povlačenje.

    Rat s Iranom počeo je krajem februara, iako je Trampova administracija saopćila da je operacija Epic Fury, kako je vojska nazvala početni udar, završena početkom maja. Zastupnički dom usvojio je nekoliko mjera kojima se nastojalo ograničiti Trampove ovlasti za napad na Iran, ali većina nije napredovala u Senatu kojim također upravljaju republikanci.

    Tramp je 10. jula obavijestio Kongres da je „vojna akcija“ protiv Irana formalno obnovljena nakon što je jednomjesečni prekid vatre proglasio završenim. Tvrdi da mu nije potrebno odobrenje Kongresa i Zakon o ratnim ovlastima smatra neustavnim.

    Prema prijedlogu iz utorka, Zastupnički dom mora glasati o člancima u naredna dva dana. Vrlo je malo vjerovatno da će biti usvojeni u Kongresu koji kontrolišu republikanci. Mesi je rekao da nikome nije kazao da planira podnijeti prijedlog jer bi republikansko rukovodstvo moglo otkazati neke od dana predviđenih za glasanje.

    „Tokom 60-dnevnog perioda nakon slanja tog obavještenja, Kongres nije, niti je do danas, donio bilo kakvu objavu rata ili posebno zakonsko ovlaštenje za upotrebu oružanih snaga SAD-a u neprijateljstvima protiv Irana, niti je zakonom produžio važeći period od 60 dana, iako je i dalje bio u mogućnosti da se sastane i izvršava svoje ustavne odgovornosti“, navodi Mesi u člancima.

    Optužio je Hegseta i da je ignorirao zakone kojima se nastoji smanjiti broj civilnih žrtava, posebno bombardovanje škole za djevojčice u Iranu nedugo nakon početka rata. Preliminarna procjena iz marta pokazala je da su SAD vjerovatno odgovorne za napad.

    U jednom članku Mesi se osvrnuo na Hegsethovu odluku da degradira demokratskog senatora Marka Kelija iz Arizone, penzionisanog kapetana mornarice, nakon što je Keli pozvao pripadnike oružanih snaga da „odbiju nezakonita naređenja“. Massie tvrdi da je Hegseth zloupotrijebio ovlasti uzvraćajući članu Kongresa zbog ustavom zaštićenog govora.

    Osim Irana, u članke je uvrstio i napade Trampove administracije na brodove na Karibima, otmicu suverenog stranog lidera zarobljavanjem bivšeg predsjednika Venecuele Nikolasa Madura, te napade na Hutije i Jemen, prenosi Klix.

  • Saudijska Arabija oborila dron prema Mekki: Huti negiraju i nazivaju to lažju

    Saudijska Arabija oborila dron prema Mekki: Huti negiraju i nazivaju to lažju

    Saudijska Arabija saopćila je da je u utorak navečer presrela i uništila dron koji je, prema tvrdnjama koalicije, bio usmjeren prema Mekki. Huti su odgovornost odbacili.

    Glasnogovornik saudijske vojne koalicije Turki al-Maliki izjavio je da su Kraljevske snage protuzračne odbrane oborile neprijateljski dron prije nego što je ušao u zabranjeni zračni prostor. Incident je opisao kao pokušaj zastrašivanja vjernika i ugrožavanja civila, uz poruku da je sigurnost dviju svetih džamija i hodočasnika „crvena linija”.

    Saudijske vlasti su u utorak prvi put od 2017. aktivirale sigurnosno upozorenje u Mekki. Upozorenje je ukinuto nakon nekoliko minuta, a kratko je bilo na snazi i u Taifu te Džedi.

    Huti su saudijske tvrdnje odbacili. Vojni izvor te grupe rekao je za jemensku agenciju SABA: „Kategorično negiramo da iz Jemena postoji bilo kakva prijetnja usmjerena prema gradu Mekki ili bilo kojim drugim svetim mjestima”, nazvavši optužbe dezinformacijama. Hazem al-Assad iz političkog biroa Huta poručio je da su „tvrdnje o gađanju Meke istrošena laž koja je već ranije korištena i više nikoga ne obmanjuje”.

    Novi incident dolazi usred ponovne eskalacije sukoba koji traje od 2015, kada je Saudijska Arabija intervenisala u Jemenu nakon što su Huti zauzeli Sanu i svrgnuli međunarodno priznatu vladu. Primirje uz posredovanje UN-a iz aprila 2022. uglavnom je zaustavilo napade na saudijsku teritoriju, ali su borbe ponovo pojačane nakon što su Huti u julu proglasili blokadu saudijskog brodarstva i preuzeli kontrolu nad važnim tačkama na obali Bab al-Mandeba, piše Klix.

    Meka je dom Kabe, najsvetijeg mjesta islama, prema kojem se muslimani širom svijeta okreću tokom molitve. Ostaje neizvjesno hoće li nova eskalacija utjecati na hadždž i umru, za koje u taj grad svake godine dolaze milioni vjernika.

  • Policija RS u Gradišci oduzela oružje namijenjeno prodaji van granica BiH

    Policija RS u Gradišci oduzela oružje namijenjeno prodaji van granica BiH

    U akciji kodnog naziva Kota policija je zaplijenila veću količinu vojnih pušaka i eksplozivnih naprava, a pod kriminalističkom obradom trenutno je šest osoba. Akciju pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka sprovode službenici PU Gradiška i Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a Republike Srpske.

    Pretresi su izvršeni na više lokacija na području PU Gradiška. „U okviru akcije izvršeni su pretresi na više lokacija na području PU Gradiška i tom prilikom su pronađene i zaplijenjene automatske puške, vojne puške, snajperi, eksplozivne naprave, ručni raketni bacač „zolja“, bombe“, navode u PU Gradiška.

    Akcija traje duži vremenski period. Osumnjičenima se stavlja na teret da su kao organizovana kriminalna grupa počinili krivična djela nedozvoljene proizvodnje i prometa oružja. Sumnja se da je oružje bilo namijenjeno prodaji van granica BiH, potvrđeno je za ATV.

  • Savjet ministara BiH nije utvrdio osnovicu od 785 KM: Sindikat najavljuje opomenu i tužbu

    Savjet ministara BiH nije utvrdio osnovicu od 785 KM: Sindikat najavljuje opomenu i tužbu

    Savjet ministara BiH propustio je zakonski rok od 30. juna da utvrdi osnovicu za obračun plata u institucijama BiH za 2027. godinu. Ako odluku ne donese u narednim danima, Samostalni sindikat državnih službenika i zaposlenih u institucijama BiH poslaće opomenu pred tužbu, a tužba bi već 1. novembra mogla biti podnesena.

    Ovo je prvi put da osnovica nije utvrđena na vrijeme. Jedan od razloga su izbori i činjenica da bi osnovica značajno porasla, sa 690 na 785 KM. Predsjednik sindikata Radenko Mirković kaže da je to zakonska obaveza. „Tako kaže zakon i kolektivni ugovor koji smo potpisali. Osnovica ne može biti manja od 50 posto neto prosječne plate u posljednje dvije godine. Kada to uzmete u obzir i još neke parametre, osnovica mora biti 785 KM i tu nema priče. To je zakon i zakonska obaveza.“

    Radnicima je adresa isključivo Savjet ministara BiH. Ne zanimaju ih prepucavanja, ističe Mirković, i sve što budu preduzimali obraćaće se samo tom tijelu.

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto izjavila je da je još u avgustu obavijestila sindikat kako je na sjednici 30. jula upozorila na obavezu dostavljanja prijedloga odluke, koju treba da pripremi Ministarstvo finansija i trezora BiH. Rekla je da će odluku odmah po prijemu materijala uvrstiti na dnevni red. Ovih dana je tom ministarstvu uputila i novu urgenciju.

    Iz više izvora Nezavisnim je potvrđeno da odluku ne treba očekivati prije 10. oktobra, odnosno nakon izbora. To znaju i Krišto i sindikati, koji su spremni da sačekaju kraj izbora pa tek onda krenu s tužbama.

    Ako osnovica bude 785 KM, stručni saradnik bi imao platu veću za 218 KM, članovi Predsjedništva BiH za 950 KM, a ministri za 807 KM – sa sadašnjih 5.865 na 6.672,5 KM. Visina plate zavisi od koeficijenta koji se množi s osnovicom. Najniži koeficijent u upravi imaju stručni saradnici (2,3), najviši članovi Predsjedništva (10). Predsjedavajući Savjeta ministara ima 9, ministri 8,5, pomoćnici ministra od 4,2 do 5,05.

    Za razliku od ranijih godina, uvećane plate bi se isplaćivale i bez usvojenog budžeta. Izmjenom zakona radnici bi dobili razliku retroaktivno, čim se budžet za tu godinu usvoji.