VRBAS Media

Autor: INFO

  • Putinu vjeruje 78 odsto Rusa

    Putinu vjeruje 78 odsto Rusa

    Predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu vjeruje 78 odsto Rusa, a 80 odsto ispitanika vjeruje da on dobro radi, pokazali su rezultati ankete koju je sproveo Fond javnog mnjenja.

    Ukupno 52 odsto anketiranih dalo je pozitivnu ocjenu radu vlade, a 56 odsto smatra da premijer Mihail Mišustin dobro radi.

    Nivo podrške političkoj stranci Јedinstvena Rusija iznosi 40 odsto, Komunističkoj partiji 10 odsto, Liberalno-demokratskoj partiji osam odsto, stranci Novi ljudi četiri odsto, a stranci Pravedna Rusija za istinu tri odsto, prenosi TASS.

    Anketa je provedena od 6. do 8. februara na uzroku od 1.500 Rusa.

  • “Autoputevi” i “Putevi” podnose tužbe zbog Šmit

    “Autoputevi” i “Putevi” podnose tužbe zbog Šmit

    Na raspodjelu u BiH čeka 105 miliona maraka od putarine, a taj iznos bio bi mnogo veći da po nalogu Kristijana Šmita sa tog računa nisu skinute pare za izmirenje duga prema slovenačkom “Vijaduktu”, a zbog čega će predstavnici javnih preduzeća “Autoputevi” i “Putevi” Republike Srpske uskoro podnijeti tužbe.

    Sredstva akumulirana na podračunu UIO

    Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) kazali su da se na posebnom podračunu jedinstvenog računa UIO nalazi 104,9 miliona maraka neraspoređenih prihoda od putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva.

    Toliko novca na podračunu nalazi se zaključno za 11. februarom. Riječ je o sredstvima koja se  akumuluraju svakog radnog dana i trebala bi poslužiti kao rezerva za poravnanje raspodjele prihoda od putarine onog trenutka kada Upravni odbor UIO usvoji konačnu metodologiju za raspodjelu ovih sredstava – kazali su “Glasu” u UIO.

    Sporna odluka o isplati duga “Vijaduktu”

    Prema odluci Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, a koju je nametnuo 17. jula prošle godine, dug od 56 miliona evra prema slovenačkom “Vijaduktu” isplaćen je iz sredstava putarina na gorivo i to, kako je tada navedeno, iz dijela koji bi trebao biti uplaćen u budžet Republike Srpske, odnosno javim preduzećima “Autoputevi” i “Putevi” Republike Srpske.

    “Autoputevi” i “Putevi” najavljuju tužbe

    Izvršni direktor “Autoputeva Republike Srpske” Slobodan Stanarević kazao je da u konsultaciji sa javnim predztećem “Putevi Srpske” ulaze u završnicu pripreme tužbi zbog toga što su pare po nalogu Kristijana Šmita, a koje su trebale biti isplaćene njima, završile za isplatu duga ka slovenačkom “Vijaduktu”.

    – Ta sredstva su naša, nama su namijenjena. Sa računa je tada po nalogu  Šmita skinuto više od 100 miliona maraka. I mi spremamo tužbu zbog toga. Da li će sada i preostala sredstva koja su blokirana i na čiju se raspodjelu čeka, biti skinuta sa računa za nešto drugo?! Nećemo da mi trpimo zbog toga što je neko dao koncesiju za hidroelektranu, koja je kasnije došla na naplatu. To “Autoputevi” i “Putevi” ne treba da plaćaju – kazao je Stanarević.

    Na pitanje koju instituciju u ovom slučaju konkretno treba  tužiti, Stanarević navodi da će tužiti onoga ko je dao pare.

    – To je UIO i njihov Upravni odbor. Ko je dao potvrdu? Ministarstvo finansija i trezora BiH ili neko drugi? Neka nadomjeste sada sredstva za izgradnju autoputeva. Imamo ogromne troškove za izgradnju autoputeva i eksproprijaciju zemljišta. I sada zbog svega dolazimo u situaciju da dižemo kredite jer je novac koji je bio namijenjen nama otišao u druge svrhe. Ponavljam, nenamjenski i bez ikakvog rezona. Imamo duplo padanje. Naša su sredstva potrošena, a sa druge strane moramo dizati kredite – kazao je Stanarević i dodao da je tužba spremna, te da čekaju samo dodatno usaglašavanje sa “Putevima” kako bi ona bila i podnesena.

    Blokada rada Upravnog odbora UIO

    Upravni odbor UIO već duže vrijeme otežano funkcioniše, i to tijelo koje je nadležno za raspodjelu prihoda, niti se u posljednje vrijeme sastaje niti  o čemu raspravljaju.

    U Upravnom odboru su  pored ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića koji je predsjedavajući i entitetski ministri finansija, te eksperti jedne i druge Vlade, ali i Savjeta ministara.

    – Problem raspodjele tih sredstava od putarine traje već duži period. Predstavnici FBiH u proteklom periodu tražili su da im pripadne najveći dio tih sredstava i nisu pristajali na prijedloge koje su nudili predstavnici iz Republike Srpske. Novac stoji na računu, akumulira se iz dana u dan, a odluke o raspodjeli se ne donose  – kazao je izvor  iz UIO.

    Dodaje da dok nadležni o ovome ne vjećaju, novac koji stoji na računu gubi vrijednost zbog inflacije.

    Nefunkcionalnost

    Upravni odbor UIO koji bi trebao da se sastaje jednom mjesečno već duže vrijeme to ne čini. Ne samo da se ne sastaju jednom u toku mjeseca, već se duži period ne okupljaju za isti sto, a i kada se okupe  ništa ne riješe.

    – Upravni odbor UIO je postao nefunkcionalan. Mnoga pitanja o kojima treba da odluče stoje, ne rješavaju. Pored novca koji bi trebali da raspodjele od putarine, blokirana su i druga pitanja o kojima treba da odluče, a to je između ostaloga i otvaranje novog graničnog prelaza između BiH i Hrvatske, ali i donošenje pravilnika o povratu PDV-a građanima koji kupuju prvu nekretninu. Sve je blokirano. Do kada? Niko ne zna – kazao je sagovornik.

  • Njemačka razmatra ukidanje radnog vremena od 8 sati

    Njemačka razmatra ukidanje radnog vremena od 8 sati

    Sindikati u Njemačkoj digli su glas protiv planova vlade da izmijeni, pa čak i potpuno ukine Zakon o radnom vremenu.

    U mjesto dosadašnjeg ograničenja od osam sati rada dnevno, predlaže se prelazak na maksimalno nedjeljno radno vrijeme, što bi u praksi moglo da znači znatno duže radne dane.

    Prema navodima njemačkih medija, radni dan koji počinje u 7 ujutru i završava se tek u 20 časova mogao bi da postane realnost za milione zaposlenih. Vlada želi da ukine ograničenje od osam sati dnevno i da ga zamijeni nedjeljnim limitom.

    Fleksibilizacija Zakona o radnom vremenu

    U koalicionom sporazumu jasno je navedeno da će dnevno maksimalno radno vrijeme od osam sati biti zamijenjeno nedjeljnim ograničenjem. Poverenik vlade za turizam poručio je da bi odluka o „fleksibilizaciji Zakona o radnom vremenu“ trebalo da bude donijeta još ove godine.

    Kancelar Friedrich Merz (CDU) otišao je i korak dalje, izjavivši da bi „vjerovatno ukinuo Zakon o radnom vremenu“. Ono što na prvi pogled djeluje kao veća fleksibilnost, prema upozorenju sindikata, u praksi bi moglo da znači radne dane duge i do 13 sati, a u periodima najvećeg opterećenja čak 73,5 sati nedjeljno.

    Na to upozorava sindikat NGG – Sindikat prehrambene industrije, industrije pića i ugostiteljstva, koji smatra da bi takve promjene dodatno pogoršale uslove rada.

    Oštre reakcije sindikata

    Predsjednik NGG-a poručio je da produžavanje radnog dana nije rješenje za nedostatak radne snage.

    – Svako ko želi ozbiljno da se bori protiv manjka zaposlenih mora da poboljša uslove rada, a ne da produžava radne dane na 13 sati – istakao je on

    I Deutscher Gewerkschaftsbund (DGB), Njemačka konfederacija sindikata, pokrenula je kampanju pod sloganom „Snagom za 8“. Na konferenciji DGB Bavarske u Ingolštatu usvojena je rezolucija pod nazivom „Osam sati je dovoljno – danas i ubuduće“, piše Telegraf.

    Delegati su poručili da su radnici već pod velikim pritiskom i da su granice izdržljivosti u mnogim sektorima odavno dostignute.

    – Svako ko danas zahtijeva duže radne dane ignoriše realnost u kojoj zaposleni već rade na ivici svojih mogućnosti – navodi se u zaključku rezolucije.

  • Bum u SAD: Od carina čak 300 odsto više novca

    Bum u SAD: Od carina čak 300 odsto više novca

    Vlada Sjedinjenih Američkih Država objavila je da su prihodi od carina za 304 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, što je dovelo i do smanjenja budžetskog deficita.

    Samo u januaru je putem carina prikupljeno ukupno 30 milijardi dolara, a od početka fiskalne godine 124 milijarde dolara, preneo je CNBC.

    Vlada je navela i da je zabeležila manji budžetski deficit nego pre godinu dana, što implicira da su više tarife u tome pomogle.

    Deficit je u četvrtom mesecu fiskalne godine iznosio oko 95 milijardi dolara, što je pad od oko 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine, izvestilo je Ministarstvo finansija.

    Od početka godine, to je dovelo federalni gubitak do 697 milijardi dolara, što je pad od 17 odsto u odnosu na isti period fiskalne 2025.

    Američki predsednik Donald Tramp je prvi put uveo carine u aprilu 2025. godine, sa opštom stopom na svu robu i usluge koje ulaze u SAD, zajedno sa nizom takozvanih recipročnih carina za pojedinačne zemlje.

    Od tada Bela kuća pregovara sa svojim trgovinskim partnerima, uz odustajanje od nekih agresivnijih nameta.

    Prošlog novembra, američki Vrhovni sud je saslušao usmene argumente čime se osporava pokriće pod kojim je Tramp opravdao carine.

    Iako je očekivano u januaru, Vrhovni sud još nije doneo odluku, a u Beloj kući postoji zabrinutost da bi negativna presuda mogla da primora SAD da nadoknade do sada naplaćene carine.

  • Najmanje tri kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH

    Najmanje tri kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH

    Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH, rekao je da nema namjeru odustati od kandidature za člana Predsjedništva BiH, i da je to preozbiljno pitanje, a to u praksi znači da će se za poziciju bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, barem zasad, boriti najmanje tri kandidata.

    Najmanje tri kandidata u utrci

    Dakle, u trku za glasove za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH osim Efendića ići će i Denis Bećirović (SDP), aktuelni član Predsjedništva BiH, i kandidat kojeg će predložiti SDA kao najveća bošnjačka stranka.

    “Dobro je da ima više kandidata, to je taj politički pluralizam i to je nešto čemu težimo. U konkretnom pitanju izbora bošnjačkog člana Predsjedništva svaki od kandidata ide iz svojih pojedinačnih razloga”, rekao je Damir Sakić, pravnik i politički analitičar.

    Analiza: Efendić želi jačanje pozicije Stranke za BiH

    On kaže da Efendić kandidaturom želi da napravi iskorak i da ne želi da radi za SDA te da mu je cilj da vrati Stranku za BiH na nivo da bude druga stranka u bošnjačkom korpusu.

    “On u tom smislu ne može nazad, tu kandidaturu ne može povući i za njega će sve ispod 50.000 ili 60.000 glasova biti neuspjeh”, istakao je Sakić, dodajući da tom kandidaturom želi podići kompletnu stranku.

    Ipak, Efendićevu stranku u utorak su napustili brojni zvaničnici iz Tuzlanskog kantona, a on je to prokomentarisao na način da “tek sad postoje uslovi za ozbiljan napredak i rad”.

    Uticaj na hrvatskog člana Predsjedništva

    Sakić kaže da je teško prognozirati ko će pobijediti u trci za Predsjedništvo BiH, ali da će Efendićeva kandidatura najviše uticati na rezultat Slavena Kovačevića, kandidata DF-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

    “DF je računao na tih 30.000 ili 40.000 glasova koje bi Efendić mogao donijeti”, rekao je Sakić.

    Kandidaturi Efendića u ovom trenutku možda se i najviše raduju u HDZ-u, kojem je praktično otvoren put za pobjedu. Ipak, to ne mora da znači jer i Hrvati nisu jedinstveni, i osim Kovačevića u trku za hrvatskog člana Predsjedništva BiH će i kandidat HDZ-a, ali kandidat “opozicione petorke” u hrvatskom korpusu.

    Sam Efendić govoreći o potencijalnim rivalima na predstojećim izborima rekao je da će najveća borba biti sa Bećirovićem, ali da misli da ga može pobijediti, i njega i Bakira Izetbegovića, ako se bude kandidovao.

    SDA još bez konačne odluke o kandidatu

    Ono što je sigurno jeste da će SDA imati svog kandidata, ali je pitanje da li će to biti Izetbegović ili neko drugi iz te stranke. Nezvanične informacije govore da o tome još nije odlučeno i da sam Izetbegović smatra da on ne bi trebalo da ide u trku jer je već jednom izgubio.

    Reakcije političkih aktera i mogući efekti na izbore

    Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a, nedavno je odgovarajući na pitanje hoće li Bakir Izetbegović biti kandidat rekao da “Izetbegović hoće, ali Bakir neće”.

    “Mislim da bi ta kandidatkinja trebalo da bude Sebija i postoje najave ovih svih iz SDA po naredbi, po nalogu, da govore o ženi -kandidatkinji. Hoće li to moći suprug provući kroz organe, pratićemo. Vidjećemo, ali zaista je to nevažno”.

    “Potpuno jasna slika. Denis Bećirović će ove godine imati više podrške nego što je imao na prethodnim izborima. Već je 12 stranaka i biće ih još nekoliko sigurno”, rekao je Konaković.

    On kaže da SDA ostaje kao predvodnik satelitskih stranaka, a koje vidi kao političke saveznike, koji pred izbore nastoje nastupiti samostalno kako bi se distancirali od SDA, ali se nakon izbora ponovo politički približavaju toj stranci.

    “Kandidature Kovačevića i Efendića direktno ciljaju biračko tijelo SDA, i mogli bi preuzeti manji dio glasova Bećirovića, ali smatram da će to imati znatno veći negativan efekat po SDA nego po ostale aktere”, rekao je nedavno Konaković.

  • CIA objavljuje novi video s ciljem regrutovanja kineskih oficira

    CIA objavljuje novi video s ciljem regrutovanja kineskih oficira

    CIA je objavila novi video na mandarinskom jeziku za regrutovanje namijenjen kineskim vojnim oficirima, prikazujući izmišljenog oficira srednjeg ranga Narodno-oslobodilačke vojske koji se bori s korumpiranim vođstvom i na kraju odlučuje kontaktirati američku obavještajnu agenciju.

    Video je najnoviji dio javne kampanje regrutovanja usmjerene na Kinu, koju je direktor CIA-e Džon Retklif opisao kao glavni obavještajni prioritet agencije usred onoga što je nazvao “generacijskim takmičenjem” s Pekingom.

    U kratkom filmu, glavni lik posmatra kako se kvalifikovani oficiri uklanjaju i zamjenjuju političkim lojalistima bez vojnih kvalifikacija. Uznemiren onim što vidi kao korupciju i zabrinut zbog uticaja na svoju mladu porodicu, oficir odlučuje kontaktirati CIA-u.

    “Borba glavnog lika predstavlja široko podijeljeno iskustvo i vrijednosti onih koji služe u Narodno-oslobodilačkoj vojsci”, rekao je zvaničnik CIA-e za “CBS News“, misleći na Narodno-oslobodilačku vojsku. Video-zapis ima za cilj istaknuti ono što agencija opisuje kao rastući jaz “između kineskih elita koje žele ono što je najbolje za svoje bankovne račune i kineskih građana koji žele ono što je najbolje za svoju zemlju”.

    Kampanja nije usmjerena na kineskog predsjednika Si Đinpinga lično, rekao je zvaničnik, već na pojedince unutar Kine “koji se možda osjećaju duboko zabrinuti zbog smjera u kojem njihova zemlja ide, ali se osjećaju nemoćno da išta učine po tom pitanju”.

    U izjavi, Retklif je rekao da agencija namjerava graditi na dosegnu svojih ranijih napora.

    “Prošle godine, CIA-ina video kampanja na mandarinskom jeziku doprla je do mnogih kineskih građana, a znamo da ih ima još mnogo koji traže način da poboljšaju svoje živote i promijene svoju zemlju nabolje”, rekao je Retklif. “Nastavićemo kineskim vladinim zvaničnicima i građanima nuditi priliku da zajedno rade na svjetlijoj budućnosti.”

  • Tramp: Plan obnove Gaze vrijedan više milijardi dolara

    Tramp: Plan obnove Gaze vrijedan više milijardi dolara

    Predsjednik SAD Donald Tramp tokom prvog zvaničnog sastanka Odbora za mir najaviće plan obnove Pojasa Gaze vrijedan više milijardi dolara, saopšteno je iz kabineta američkog predsjednika.Sastanak je zakazan za četvrtak, 19. februar, u Vašingtonu, a fokus će biti na obnovi Pojasa Gaze i novčanim doprinosima članica Odbora, prenosi Rojters.

    Tramp će predstaviti i planove, koje su odobrile UN, za raspoređivanje mirovnih snaga u palestinskoj enklavi, pri čemu su određene zemlje izrazile spremnost da u narednim mjesecima pošalju nekoliko hiljada vojnika, navodi se u saopštenju.

    Preostali dio dnevnog reda odnosi se na humanitarna pitanja i policiju u Pojasu Gaze.

  • Makron: EU treba da učestvuje u pregovorima o ukrajinskom sukobu

    Makron: EU treba da učestvuje u pregovorima o ukrajinskom sukobu

    Evropa zaslužuje mjesto za pregovaračkim stolom o ukrajinskom sukobu kako bi se razgovaralo o evropskoj bezbjednosti i drugim važnim pitanjima, smatra francuski predsjednik Emanuel Makron.

     Imamo pitanja o kojima treba da razgovaramo. Zato moramo biti za pregovaračkim stolom kada se raspravlja o prosperitetu EU, njenoj budućnosti i bezbjednosti – napisao je Makron na društvenoj mreži Iks nakon neformalnog samita EU u Belgiji.

    Prema njegovim riječima, EU mora biti pripremljena za razgovor sa Rusijom kada za to dođe vrijeme.

  • Milanović kritikovao ciničnu evropsku birokratiju

    Milanović kritikovao ciničnu evropsku birokratiju

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da je evropska birokratija cinična kada je riječ o proširenju EU.

    Milanović je tokom zvanične posjete Tbilisiju ukazao da se Gruzija, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, postavlja pred nemoguće dileme na ciničan način.

    – Gruzija se nalazi u nezavidnoj situaciji već godinama i umjesto da se to uzme u obzir kod vrednovanja njenog približavanja EU radi se suprotno. S obzirom na to da ne dopuštam da oni govore u moje i ime Hrvatske, došao sam u Gruziju – rekao je Milanović.

    Predsjednik Gruzije Mihael Kavelašvili rekao je da zemlje EU imaju dvostruke standarde i drugačiji stav prema Tbilisiju, te da očekuje iskren razgovor od evropskih birokrata.

  • Vučić: Vojni savez Hrvatske, Albanije i Prištine predstavlja ozbiljnu prijetnju srpskom narodu

    Vučić: Vojni savez Hrvatske, Albanije i Prištine predstavlja ozbiljnu prijetnju srpskom narodu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras u Ankari da je vojni savez Hrvatske, Albanije i Prištine opasna prijetnja za Srbiju i srpski narod u cjelini, koja je mnogo ozbiljnija nego što se to čini na prvi pogled.

    – Ovi što kažu da to nije vojni savez previđaju da je svaki vojni savez nekome prijetnja i da je usmjeren protiv nekoga. Šta će vojni savez dvjema članicama NATO-a? Oni su u to uključili Prištinu da svima stave do znanja da je to protiv Srbije – rekao je Vučić za srpske medije nakon sastanka sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom u Ankari.

    On je istakao da je taj vojni savez ozbiljna prijetnja Srbima u cjelini, dodajući da ima više obavještajnih podataka od drugih, o kojima ne želi da govori.

    – Rekao sam danas predsjedniku Erdoganu, a prije toga i drugima, da sa velikom zebnjom gledam kako taj vojni savez dobija puni zamah i kako se od priče da su se okupili da podrže prištinsko borbeno vozilo “šota” došlo do zajedničkih vojnih vježbi i analize pravaca kretanja tobožnjih neprijatelja u regionu – rekao je Vučić.

    On je naveo da je trojni vojni savez velika prijetnja za Srbiju i Srbe i da to neko predviđa za ofanzivno dejstvo u slučaju raznih opcija na istoku Evrope.

    – Udružuju se logistički, obavještajno i kontraobavještajno, ali ljudi moraju biti mirni, jer smo mi dovoljno ozbiljni i snažni da ih odvratimo od potencijalne agresije. Kupili smo mnogo toga, nabavićemo i napravićemo još i nastavićemo ubrzano da na tome radimo – rekao je Vučić.

    On je naglasio da Srbija od onih koji stoje iza vojnog saveza sa Prištinom, a to su dvije članice NATO-a, nikada nije dobila racionalan odgovor na pitanje zašto je taj savez formiran.

    Govoreći o sastanku sa Erdoganom, on je naveo da vjeruje da će Srbija sa turskim partnerima uspjeti da se dogovori u vezi sa ratifikacijom sporazuma, koji će prvenstveno biti značajan za Kragujevac i fabriku “Stelantis”, jer će, ako se to ostvari, poboljšati izgled i kvalitet “fijata pande” i omogućiti dugovječniji opstanak kragujevačke fabrike automobila.

    Vučić je dodao da je u Ankari potpisana zajednička deklaracija Srbije i Turske, u kojoj je izraženo zadovoljstvo obimom saradnje dvije zemlje i potvrđena spremnost da se ta saradnja dodatno unaprijedi.

    Odgovarajući na pitanja o Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, na koju putuje sutra, Vučić je rekao da će se tokom tog samita sastati sa mnogim značajnim političarima i biti u prilici da čuje i sazna mnogo toga što je vezano za budućnost svijeta.

    On je ocijenio da će nakon ove konferencije “rov” između EU i SAD biti još širi i dublji, iako se to na samom skupu vjerovatno neće potencirati.

    – To će biti još jasnije. Evropa se nije probudila zbog Vladimira Putina, kako su ranije govorili, nego zbog Donalda Trampa, a videćemo da li je to kasno – rekao je Vučić.