VRBAS Media

Autor: INFO

  • U okviru obilježavanja Sretenja u Banjaluci otvoren objekat nove onkologije

    U okviru obilježavanja Sretenja u Banjaluci otvoren objekat nove onkologije

    Zajedničko obilježavanje Sretenja – Dana državnosti Republike Srpske i Dana državnosti Srbije počelo je svečanim otvaranjem Centra za onkologiju i hematologiju sa palijativnom njegom u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske. Pod sloganom „Sabornost i ponos“, planirane su brojne manifestacije, a otvaranje ovog objekta predstavlja značajan korak u razvoju zdravstvenog sistema Republike Srpske.

    Vršilac dužnosti direktora UKC-a Nikola Šobot proveo je zvaničnike kroz objekat, prikazavši klinike za onkologiju i hematologiju, dnevnu bolnicu i kliniku za plućne bolesti. Objekat vrijedan više od 60 miliona KM svečano je otvoren u prisustvu v. d. predsjednika Republike Srpske Ane Trišić Babić, predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića, premijera Sava Minića, predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, ministra zdravlja i socijalne zaštite Alena Šeranića, predstavnika Pokrajinske vlade, narodnih poslanika, predstavnika Srpske u zajedničkim institucijama i sveštenstva Eparhije banjalučke.

    Prije svečanog otvaranja, objekat je osveštao episkop marčanski Sava, koji je prenio pozdrave i čestitke mitropolita banjalučkog Јefrema i uručio ikonu Presvete Bogorodice uz molitvu da njen pokrov bude sa svima koji će boraviti u Centru.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da otvaranje objekta predstavlja pobjedu za buduće generacije i ispunjenje dugogodišnjeg cilja. Najavio je i povećanje plata medicinskim radnicima u Republici Srpskoj. „Otvaranje objekta za onkologiju i hematologiju sa palijativnom njegom je još jedna naša pobjeda koju ostavljamo iza sebe generacijama koje dolaze“, rekao je Dodik.

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić istakao je da je lijepo slaviti pobjede, dok premijer Savo Minić naglašava da Centar predstavlja ponos građana i institucija Republike Srpske. Ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić istakao je da otvaranje Centra predstavlja jedan od najznačajnijih koraka u jačanju zdravstvenog sistema i omogućava liječenje pacijenata po najvišim standardima. „Humanost zdravstvenog sistema mjeri se brigom za najteže pacijente i podrškom njihovim porodicama“, poručio je Šeranić.

    Nikola Šobot je dodao da otvaranjem objekta ne otvaraju samo vrata savremenog Centra, već i novo poglavlje u liječenju malignih bolesti, koje sve više pogađaju građane. Istakao je da Centar predstavlja rezultat dugogodišnjeg planiranja, zajedničkog rada i vizije, te da će pacijenti dobiti najbolju njegu uz posvećenost zdravstvenih radnika. „Vi ste ti koji ste najvažniji resurs zdravstvenog sistema Republike Srpske“, naglasio je Šobot, zahvalivši Srbiji na pomoći i podršci.

    Obilježavanje Sretenja nastavlja se sutra u Višegradu, a potom u Aranđelovcu, Orašcu i Kragujevcu, u skladu sa Deklaracijom o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, donesenom na Svesrpskom saboru u Beogradu 2024. godine.

  • Stevandić: Srpska može biti ponosna što je u nemogućim uslovima obezbijedila svojim građanima respektabillne zdravstvene ustanove

    Stevandić: Srpska može biti ponosna što je u nemogućim uslovima obezbijedila svojim građanima respektabillne zdravstvene ustanove

    Lijepo je slaviti pobjede – poručio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić na svečanom otvaranju novog objekta za onkologiju i hematologiju sa palijativnom njegom Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, prvog takvog objekta u Srpskoj.

    „Već 31 godinu ovdje dolazim na posao. Lijepo je slaviti pobjede, ali treba reći pod kojim uslovima su te pobjede izvojevane, u kojem vremenu i šta smo sve izdržali da bismo danas mogli da slavimo. Da budem iskren, i Republika Srpska je stvorena u nemogućim istorijskim uslovima. Tada Rusija nije bila jaka, Srbija je bila pod izolacijom. Imali smo neprijatelje u muslimansko-hrvatskim formacijama, u 19 zemalja NATO-a i samo bi lud čovjek mislio da možemo da ostvarimo neku pobjedu. Ali, eto, dočekali smo da svi oni potpišu u Dejtonu da je stvorena Republika Srpska“, rekao je Stevandić.

    On je poručio da je zdravstveni sistem Srpske slika mentaliteta koji je stvorio Republiku Srpsku.

    „Ja sam 1996. operisao u tzv. danskim kontejnerima na staroj lokaciji gdje su otpadali prozori, gdje je duvao vjetar. Međunarodna zajednica je davala kredite Bošnjacima i Hrvatima, oni su svoje bolnice gradili, a mi smo morali sami jer su nas odbijali, a mi smo glasali da oni dobiju kredite jer nikada nismo bili protiv toga da neko drugi gradi. I pored svega toga dokazujemo da smo najhumanije društvo, sigurno humanije nego u drugom entitetu. Izgradnja Roditeljske kuće, Fonda za liječenje rijetkih bolesti, stručni napredak svih naših klinika kojima možemo da se ponosimo, kao i drugim bolničnim kapacitetima, posebno rekonstrukcija UKC-a, svjedoče da smo ponovo u nemogućim istorijskim uslovima“, rekao je Stevandić.

    On je podsjetio da su rukovodstvu Srpske samo prije šest mjeseci postavljane zasjede, bile su aktivne potjernice i nalozi za hapšenje.

    „Prije godinu dana su mislili da nestajemo, a evo mi danas zagrljeni sa Srbijom, sa svojom braćom, slavimo i pokazujemo nepokolebljivu snagu svog naroda. Isto tako pokazujemo da nismo samo ljudi koji su izabrani na neke funkcije, nego da, pored svih nedaća, nikada nismo zaboravili da obezbijedimo bolji kvalitet života svojih građana, svojih pacijenata, ni jedan projekat nije stao. Otvorili smo skoro bolnicu u Trebinju, otvaramo danas ovaj objekat i pokazujemo da smo jaki i dugovječni. Bitno je upravljanje Republikom Srpskom, biće bitno upravljanje i ovom ustanovom“, rekao je predsjednik Stevandić.

  • Stevandić: Prava pacijenata u Srpskoj iznad finansijskih mogućnosti sistema

    Stevandić: Prava pacijenata u Srpskoj iznad finansijskih mogućnosti sistema

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić prisustvovao je danas u Banjaluci akademiji „Za mala hrabra srca“, koja je održana povodom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti.

    Akademiju je organizovalo Udruženje roditelja djece oboljele od malignih bolesti Iskra, a događaju su prisustvovali i predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić i ministar porodice, omladine i sporta Irena Ignjatović.

    Stevandić je poručio da je Republika Srpska humano društvo koje nije stavilo po strani probleme ljudi i njihove životne poteškoće, ističući da institucije kontinuirano rade na unapređenju uslova liječenja i podrške pacijentima.

    „To se ogleda ne samo u izgradnji roditeljske kuće i dobrim uslovima na Hematoonkološkoj klinici, već i u brizi za odrasle pacijente. Oni imaju dostupnu zdravstvenu zaštitu i hemoterapiju koja je na višem nivou nego u mnogim zapadnim zemljama, gdje se za takve usluge plaća posebno osiguranje“, rekao je Stevandić.

    On je naveo da, zbog specifičnosti zdravstvenog sistema Republike Srpske i činjenice da je riječ o malom tržištu, povremeno može doći do nestašica, ali da pacijenti i dalje ostvaruju visok nivo prava i zaštite.

    „Ipak, po humanosti i pravima koja naši pacijenti ostvaruju, mi smo daleko iznad svoje veličine, značaja i finansijskih mogućnosti, što potvrđuje da je Republika Srpska zaista humano društvo“, poručio je Stevandić.

    Međunarodni dan djece oboljele od raka, 15. februar, obilježava se kao globalna kampanja s ciljem podizanja svijesti o raku u dječijoj dobi i pružanja podrške oboljeloj djeci, adolescentima, preživjelima i njihovim porodicama. Ovu inicijativu 2002. godine pokrenula je Childhood Cancer International, koja okuplja 183 organizacije u više od 94 zemlje na pet kontinenata.

    Cilj svjetske inicijative za borbu protiv raka u djetinjstvu jeste eliminisanje boli i patnje djece oboljele od raka i povećanje stope preživljavanja na najmanje 60 odsto do 2030. godine, čime bi, prema procjenama, tokom naredne decenije moglo biti spaseno više od milion dječijih života.

  • Brisel priprema novu generaciju pristupnih ugovora sa jačim sankcijama

    Brisel priprema novu generaciju pristupnih ugovora sa jačim sankcijama

    Evropska unija planira da u naredne sporazume o pristupanju ugradi strože mehanizme zaštite koji bi sankcionisali svako nazadovanje novih članica u oblasti vladavine prava, a prvi takav model trebalo bi da bude primijenjen na pristupni ugovor Crne Gore, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.

    Govoreći na konferenciji o proširenju EU u Talin, u Estonija, Kos je istakla da je potrebna otvorena rasprava o tome kako politiku proširenja prilagoditi današnjim geopolitičkim okolnostima, koje se značajno razlikuju od perioda velikih proširenja 2004. i 2007. godine.

    Kao prvi ključni princip navela je da „nema prečica u reformama“, naglašavajući da su borba protiv korupcije i izgradnja demokratskih institucija temelj svakog pristupanja. Prema njenim riječima, punopravno članstvo ne može doći nauštrb tih osnovnih reformi.

    Drugi element, kako je navela, podrazumijeva „bez trojanskih konja“, odnosno zaštitu Unije od nazadovanja novih članica. „Potrebne su zaštitne mjere koje obezbjeđuju da se nova pravila poštuju i pet, deset ili dvadeset godina nakon ulaska“, rekla je Kos, dodajući da bez jasnih garancija EU rizikuje gubitak podrške javnosti za dalje proširenje.

    Zbog toga je predložila da naredni pristupni ugovori sadrže snažnije mehanizme protiv kršenja obaveza preuzetih tokom pregovora. Posebno je istakla da bi Crna Gora, koja planira da do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, mogla biti prva zemlja obuhvaćena novim modelom.

    „Ako nove članice poštuju pravila, te mjere neće ni osjetiti. Ali ako dođe do nazadovanja u vladavini prava, zaštitni mehanizmi moraju snažno djelovati“, poručila je Kos, dodajući da će Komisija prijedlog uputiti Savjetu EU.

    Treći prioritet, prema njenim riječima, jeste priprema same Unije za prijem novih članica, kroz procjene uticaja proširenja kako bi EU sa više od 30 država ostala efikasna i funkcionalna. Četvrti element podrazumijeva nagrađivanje zemalja koje sprovode reforme bržom integracijom u evropske politike, poput pristupa platnom sistemu SEPA i zoni bez rominga.

    Kao petu tačku Kos je navela potrebu za pravednim i održivim mirom u Ukrajina, ističući da će njena integracija u EU, uz eventualne bezbjednosne garancije, otvoriti nova politička pitanja i zahtijevati prilagođene modele pristupanja.

    Zaključila je da je rasprava o budućnosti proširenja već u toku, ali da osnovni princip ostaje nepromijenjen – puno članstvo moguće je tek nakon potpunih i dosljednih reformi.

    (europeanwesternbalkans)

  • Petković: Najviše zakonodavno tijelo u BiH zauzelo zvaničan stav da osim Parlamentarne skupštine BiH niko ne može da donosi zakone

    Petković: Najviše zakonodavno tijelo u BiH zauzelo zvaničan stav da osim Parlamentarne skupštine BiH niko ne može da donosi zakone

    Zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković nada se da će Ustavni sud BiH uvažiti činjenicu da je najviše zakonodavno tijelo u BiH zauzelo zvaničan stav da niko drugi, osim Parlamentarne skupštine BiH, ne može da donosi zakone bez obzira na funkciju.

    Petković je podsjetio da je prvi put ova komisija zauzela stav da visoki predstavnik nema pravo da donosi, odnosno nameće zakona i o tome je zvanično obavijestila Ustavni sud BiH.

    On je naveo da je danas raspravljano o zahtjevu Ustavnog suda BiH da se ova komisija izjasni o ustavnosti Krivičnog zakona BiH, odnosno o apelaciji koju su uputili poslanici SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    “Apelacijom se traži da Ustavni sud BiH proglasi neustavnim nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH, konkretno član 203a, koje je nametnuo Šmit, a postale su sastavni dio zakonodavstva BiH. Ustavnopravna komisija je usvojila zaključak koji sam predložio kao njen član”, rekao je Petković novinarima.

    On je pojasnio da je ovim zaključkom Ustavni sud BiH obaviješten da visoki predstavnik u BiH nema pravo da donosi niti da nameće zakone, jer to nije u skladu sa Ustavom BiH.

    „Zaključak je usvojen sa četiri glasa za i tri glasa protiv“, dodao je Petković.

  • Putin i Tramp čestitali su Dan državnosti Srbije Vučiću

    Putin i Tramp čestitali su Dan državnosti Srbije Vučiću

    Predsjednici Ruske Federacije Vladimir Putin i Sjedinjenih Država Donald Tramp čestitali su Dan državnosti Srbije predsjedniku Aleksandru Vučiću.

    Putin je u čestitki naveo da se odnosi između Srbije i Ruske Federacije temelje na tradicijama prijateljstva, kulturne i duhovne bliskosti, koje su proverene vremenom.

    “Uveren sam da će bez obzira na nelake međunarodne uslove, rusko-srpsko strateško partnerstvo i obostrano korisna saradnja u različitim sferama nastaviti da progresivno jačaju. Želim Vam zdravlje i uspehe, a svim Vašim sugrađanima sreću i prosperitet”, navedeno je u čestitki Putina.

    Tramp je naveo da je Srbija bila dobar prijatelj Sjedinjenih Država tokom gotovo čitavih 250 godina kao i da prva strana država čija se zastava vijorila na počasnom mjestu iznad Bijele kuće.

    “Sjedinjene Američke Države posvećene su daljem jačanju našeg čvrstog prijateljstva, dok zajedno radimo na povećanju trgovinske razmene i investicija i unapređenju ekonomskog prosperiteta naših građana”, navedeno je u Trampovoj čestitki

  • U saopštenju Stejt departmenta ni riječi o Komšićevim tvrdnjama

    U saopštenju Stejt departmenta ni riječi o Komšićevim tvrdnjama

    Da je Željku Komšiću, predsjedavajućem Predsjedništva BiH konstantno trnu u oku lider SNSD Milorad Dodik, vidi se i po njegovim izjavama, jer svaki sastanak počinje i za vršava sa njim.

    Naime, iako na zvaničnoj stranici Stejt departmenta stoji saopštenje sa sastanka zamjenika državnog sekretara SAD-a Kristofera Landaua i Komšića u kojem je navedeno o čemu je razgovarao, hrvatski član Predsjedništva pojurio je da kaže da je “tokom sastanka Landau jasno istakao da su jako nezadovoljni onim što Milorad Dodik radi, te naglasio da on sigurno nema podršku nikoga iz američke administracije u tome”.

    Zanimljivo je da u saopštenju Stejt departmenta stoji da je Landau potvrdio podršku SAD političkoj stabilnosti i ekonomskom prosperitetu BiH.

    – Njih dvojica su takođe razgovarali o unapređenju zajedničkih ekonomskih prioriteta, uključujući projekat gasovoda Јužna interkonekcija, koji će ojačati energetsku bezbjednost BiH i obezbijediti pristup američkom prirodnom gasu – navedeno je u saopštenju Stejt departmenta.

  • CIK održao sjednicu i potvrdio: Karan novi predsjednik Srpske

    CIK održao sjednicu i potvrdio: Karan novi predsjednik Srpske

    Centralna izborna komisija održala je danas sjednicu i potvrdila rezultate prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

    CIK je tako ovjerio pobjedu kandidata SNSD-a Siniše Karana.

    Na osnovu obrađenih glasova Siniša Karan, kandidat SNSD-a osvojio 224.834, odnosno – 50,54 odsto glasova, dok je Branko Blanuša kandidat SDS-a imao 213.513 – u procentima 48,09 odsto.

    Ukupan broj obrađenih listića 452.219, od čega je važećih bilo 444.017.

    Na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske ukupno je izašlo 452.219 građana, ili 35,77 odsto upisanih u birački spisak.

    Pravo glasa na jučerašnjim ponovljenim prijevremenim izborima za predsjednika Srpske imalo je 84.474 birača, od kojih je glasalo 41.826, ili 49,51 odsto.

  • Ustavnopravna komisija – Neustavne izmjene krivičnog zakona

    Ustavnopravna komisija – Neustavne izmjene krivičnog zakona

    Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj sjednici usvojila je zaključak kojim je konstatovala da visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost da donosi zakone, zbog čega su neustavne odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.

    Zaključak je donesen povodom zahtjeva Ustavnog suda BiH za ocjenu ustavnosti odredbe člana 203a. Krivičnog zakona BiH, kao i samostalnog člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

    Na današnjoj sjednici utvrđena je usaglašenost sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH, čiji je predlagač poslanik Marinko Čavara.

    Ustavnopravna komisija zatražila je od Kolegijuma Predstavničkog doma produženje roka za dostavljanje izvještaja o Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, čiji su predlagači poslanici Darko Babalj, Branislav Borenović, Mira Pekić, Nenad Grković i Mladen Bosić, do dobijanja mišljenja Venecijanske komisije o ovom zakonskom aktu.

    Usvojen je i izvještaj o javnoj raspravi o Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, koju je, po zaključku Predstavničkog doma, sprovela Ustavnopravna komisija.

    Usvojen je i izvještaj o praćenju realizacije preporuka revizije učinka “Aktivnosti institucija u procesu donošenja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji”, čiji je podnosilac Kancelarija za reviziju institucija BiH.

    Povodom Zahtjeva Ustavnog suda BiH za ocjenu kompatibilnosti odredaba Zakona o zabrani diskriminacije BiH , Ustavnopravna komisija konstatovala je da je Parlamentarna skupština BiH donijela Zakon o zabrani diskriminacije BiH i da će odluku o ovom sporu donijeti Ustavni sud BiH.

  • Vlada Srpske: Povodom Sretenja u ponedjeljak neradni dan

    Vlada Srpske: Povodom Sretenja u ponedjeljak neradni dan

    Vlada Republike Srpske danas je, na telefonskoj sjednici, donijela zaključak kojim se, radi obilježavanja Sretenja – Dana državnosti Republike Srbije i Dana državnosti Republike Srpske, ponedjeljak 16. februar, proglašava neradnim danom.

    – Toga dana u Republici Srpskoj neće raditi republički organi i organizacije, organi jedinica lokalne samouprave, javna preduzeća i ustanove – saopšteno je iz Vlade Srpske.