VRBAS Media

Autor: INFO

  • Trišić Babić: Rubio pozvao na buđenje i pružio ruku Evropi i njenim suverenim nacijama

    Trišić Babić: Rubio pozvao na buđenje i pružio ruku Evropi i njenim suverenim nacijama

    Trezveni govor sekretara Rubija na minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji bio je i poziv na buđenje i pružena ruka Evropi i njenim suverenim nacijama, istakla je v.d predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić.

    – Mi u Republici Srpskoj smo prihvatili tu ruku i sada gradimo sve bliže odnose s našim američkim prijateljima na osnovu uzajamnog interesa i razumijevanja – poručila je Trišić Babić.

    Ona je istakla da se nada da će širom Evrope i druge suverene nacije čuti njegov poziv i krenuti istim putem.

    – Kako je sekretar Rubio naveo: “Ove greške smo napravili zajedno i sada zajedno dugujemo našim narodima da se suočimo s tim činjenicama i krenemo naprijed ka obnovi” – dodala je Trišić Babić.

  • Cvijanović: SAD jasno definisale očekivanja od partnera

    Cvijanović: SAD jasno definisale očekivanja od partnera

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je govor američkog državnog sekretara Marka Rubija na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji bio „inspirativan i otrežnjujući“, ističući da su poruke nove administracije SAD jasne i snažne. Ona je navela da svako ko želi da čuje može da razumije poruke koje su upućene saveznicima i partnerima.

    „Naravno, SAD ne zatvara vrata saradnji sa Evropom, ali vrlo jasno pozicionira ono što su politike nove administracije SAD i šta su to očekivanja svih onih koji pretenduju da se zovu partnerima u realizaciji tih ciljeva“, rekla je Cvijanović. Dodala je da je Rubio svjestan da je riječ o „nekom novom svijetu“ koji više ne liči na prethodno stanje.

    Prema njenim riječima, za novo stanje moraju se tražiti nova rješenja. „Ukazao je na čitav niz pogrešnih odluka koje su donesene svjesno u prošlosti, ne izuzimajući ni svoju državu iz tih odluka, ali da je došlo vrijeme da se stvari mijenjaju i da se vraćamo onome što se zove identitet i ekonomska snaga, ono što se zove zajednička odbrambena snaga“, istakla je Cvijanović, dodajući da se sa tim porukama može identifikovati.

    Ona se osvrnula i na sastanak članova Predsjedništva BiH sa zamjenikom generalnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom, navodeći da je, izuzev korektnog i profesionalnog pristupa predstavnika NATO-a, ostatak sastanka pokazao zašto BiH, kako je navela, „ne može da udahne dovoljno potrebnog kiseonika“.

    „Svako ko bilo šta zna o fazama koje vode do članstva, razumio bi da je u pitanju najobičnija prodaja magle radi junačenja pred sopstvenom javnošću“, napisala je Cvijanović na Iksu, komentarišući poruke u vezi sa evroatlantskim integracijama.

  • Vučić: Sretenje podstrek da nastavimo da radimo za snažnu, uspješnu i ponosnu Srbiju

    Vučić: Sretenje podstrek da nastavimo da radimo za snažnu, uspješnu i ponosnu Srbiju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je danas svim građanima Sretenje – Dan državnosti.

     Na Sretenje se sa ponosom prisjećamo istorijskih trenutaka u kojima je Srbija postavila temelje svoje slobode, ustavnosti i državnosti. Ovaj veliki praznik podsjeća nas na snagu jedinstva i odgovornost koju imamo da čuvamo stabilnost i gradimo sigurnu budućnost za našu zemlju. Svim građanima Republike Srbije čestitam Dan državnosti. Neka nam Sretenje bude podstrek da nastavimo da radimo za snažnu, uspešnu i ponosnu Srbiju – navodi se u čestitki Vučića objavljenoj na Instagram nalogu.

  • Tramp dao Iranu mjesec dana

    Tramp dao Iranu mjesec dana

    Sjedinjene Američke Države pojačale su ove sedmice pritisak na Iran, odredivši rok od mjesec dana za postizanje dogovora i najavivši slanje drugog nosača aviona u Perzijski zaliv.

    Iran i SAD održali su indirektne pregovore u Omanu 6. februara i najavili novi krug pregovora iduće sedmice u Ženevi. Oman će ponovo biti posrednik.

    Pregovori u Omanu bili su prvi otkako su SAD i Izrael napali Iran u junu prošle godine, a održani su nakon što je Tramp u januaru odlučio da ipak neće napasti Teheran nakon što je ozbiljno razmatrao vojnu akciju zbog brutalnog gušenja masovnih protesta u toj zemlji.

    Pregovori su se izvorno trebali održati u Istanbulu, ali je Iran zatražio da ih se premjesti u Oman.

    Protesti i pritisak na Iran
    Protesti u Iranu izbili su zbog teške ekonomske krize, ali ubrzo su prerasli u pobunu protiv klerikalnog režima. Zahvatili su cijelu zemlju, a krvavo su ugušeni nakon tri sedmice. Ubijene su hiljade ljudi, a desetine hiljada su uhapšeni.

    Tramp je ove sedmice rekao kako vjeruje da Iran želi dogovor i izrazio nadu da će pregovori biti zaključeni “u roku od mjesec dana”. U protivnom je zaprijetio “vrlo traumatičnim” posljedicama.

    “Razgovaraću s njima onoliko dugo koliko oni to budu željeli”, dodao je, istaknuvši da će u slučaju izostanka dogovora preći na “drugu fazu”, koja bi bila “vrlo teška” za Irance.

    Ponovo je podsjetio na američko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja tokom dvanaestodnevnog rata koji je Izrael pokrenuo u junu prošle godine.

    U petak je podržao potencijalnu promjenu režima u Iranu, rekavši da “se čini da bi to bila najbolja stvar koja se može dogoditi”.

    Netanjahuov skepticizam
    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je u četvrtak da se nada da američki predsjednik Donald Tramp stvara uslove za postizanje dogovora s Iranom kojim bi se izbjegla vojna akcija.

    “Izrazio sam (Donaldu Trampu) određenu dozu skepticizma u pogledu kvaliteta bilo kakvog dogovora s Iranom”, rekao je Netanjahu, dan nakon susreta u Bijeloj kući. “Rekao sam da bi dogovor, ako se zaista želi postići, morao uključivati elemente koji su vrlo važni za Izrael”, dodao je.

    Netanjahu je dodao:

    “Nije riječ samo o nuklearnom pitanju, nego i o balističkim projektilima te iranskim posredničkim oružanim grupama”, poput libanskog Hezbolaha, palestinskog Hamasa ili jemenskih Huta, istakao je izraelski premijer.

    Teheran, međutim, želi razgovarati samo o svojem nuklearnom programu, a zauzvrat traži ukidanje sankcija. Pregovore o svojem moćnom raketnom programu smatra crvenom linijom.

    “Mislim da uslovi koje Tramp stvara, u kombinaciji s činjenicom da oni zasigurno razumiju kako su prošli put pogriješili ne postigavši dogovor, mogu stvoriti okolnosti za postizanje dobrog dogovora”, rekao je Netanjahu.

    Pripreme za dužu operaciju
    Američka vojska priprema se za mogućnost dužeg, višesedmičnog djelovanja protiv Irana ako Bijela kuća naredi napad, rekla su dvojica američkih zvaničnika za “Reuters” koji su željeli ostati neimenovani.

    Portparolka Bijele kuće, Ana Keli, rekla je: “Predsjednik Tramp ima sve opcije na stolu u vezi s Iranom. On sasluša niz perspektiva o bilo kojem pitanju, ali konačnu odluku donosi na osnovi onoga što je najbolje za našu zemlju i nacionalnu sigurnost.”

    Pentagon nije želio ništa komentarisati.

    Prošlogodišnja američka operacija “Ponoćni čekić” bila je jednokratni napad na iranska nuklearna postrojenja “nevidljivim” bombarderima koji su doletjeli iz SAD-a. Iran je odgovorio jako ograničenim napadom na američku bazu u Kataru, uz prethodnu najavu.

    Planiranje je ovaj put složenije, rekli su zvaničnici.

    U dužoj operaciji, američka vojska mogla bi gađati iranske državne i sigurnosne lokacije, a ne samo nuklearnu infrastrukturu, rekao je neimenovani zvaničnik, ne ulazeći u pojedinosti. SAD očekuje da će Iran uzvratiti i da će to trajati neko vrijeme.

    Rizici za američke snage u tom bi slučaju bili daleko veći jer Iran ima snažan raketni arsenal.

    Iranska odmazda povećava i rizik od regionalnog sukoba.

    Iran je zaprijetio da će, napadne li ga SAD, uzvratiti napadima na američke baze u regiji.

    SAD ima baze širom Bliskog istoka, uključujući Jordan, Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar, Bahrein, Ujedinjene Arapske Emirate i Tursku.

    Ultimatum ili pregovori?
    Ros Harison, istraživač na Institutu za Bliski istok, ocijenio je za “France Presse” da ga pregovori više podsjećaju na američki “ultimatum” Iranu nego na “stvarne pregovore”.

    Učestvovanjem u njima, Iran nastoji “dobiti na vremenu kako bi mogao obnoviti svoj raketni program”, rekao je.

    “Izrael gura Trampa prema većoj agresivnosti, ali Saudijska Arabija, Egipat, Turska, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati” pokušavaju ga usmjeriti “prema istinskom diplomatskom putu”, dodao je Harison, a prenosi “Index”.

  • Dodik: Zapadnom Balkanu trebaju mostovi, a ne vojni savezi; Srpska se brani radom i odgovornošću, ne podjelama

    Dodik: Zapadnom Balkanu trebaju mostovi, a ne vojni savezi; Srpska se brani radom i odgovornošću, ne podjelama

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je da Zapadnom Balkanu nisu potrebni novi vojni savezi, već stabilnost, razvoj i otvorene granice za robu i ljude. U objavi na društvenoj mreži Iks ocijenio je da savez Hrvatske, Albanije i tzv. Kosova unosi dodatne podjele i može ugroziti stabilnost regiona.

    „Postavlja se jednostavno pitanje: Koja je svrha tog saveza, koji je njegov stvarni cilj i od koga treba da štiti? Ili je možda namijenjen da ugrozi Srbe i pošalje nam političku poruku? Regionu su potrebni mostovi, a ne blokovi“, naveo je Dodik. Dodao je da takve inicijative vraćaju region u vrijeme neprijateljstava i dodatno komplikuju odnose na Balkanu.

    Istakao je da Republika Srpska ostaje posvećena stabilnosti i saradnji, ali da neće ignorisati poteze koji, kako je naveo, mogu narušiti krhku ravnotežu u regionu. „Za BiH takav savez je posebno opasan, jer vodi dodatnoj destabilizaciji i podjelama, budući da će se svaki narod opredjeljivati“, poručio je Dodik.

    U odvojenoj objavi na Instagramu osvrnuo se na politička dešavanja u Republici Srpskoj, navodeći da je pobjeda Siniše Karana potvrda podrške politici SNSD-a. „Pobjedom Siniše Karana narod u Srpskoj je još jednom jasno pokazao da vjeruje u politiku koju vodi SNSD“, istakao je Dodik.

    On je naveo i da je tokom sedmice prisustvovao otvaranju novog objekta onkologije i hematologije sa palijativnom njegom na UKC-u u Banjaluci, ocijenivši taj projekat kao još jednu pobjedu Republike Srpske. Dodik je zaključio da se Republika Srpska brani radom, odgovornošću i poštovanjem svog naroda.

  • Orban: Evropa je odlučila da zarati sa Rusijom do 2030, Mađarska ne da veto

    Orban: Evropa je odlučila da zarati sa Rusijom do 2030, Mađarska ne da veto

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je Evropa „odlučila da zarati sa Rusijom do 2030. godine“ i da su pripreme za taj sukob već u toku u pojedinim evropskim zemljama. On je naveo da se, prema njegovim riječima, vojna spremnost podiže širom kontinenta, izuzev u Mađarskoj.

    „Ne da to želi, da bi mogla ili da planira – odlučila je“, rekao je Orban, ističući da devet evropskih zemalja već ima obaveznu vojnu službu, a da u nekima ona obuhvata i žene. Dodao je da se stanovništvu šalju uputstva za postupanje u slučaju rata, da su vojni rashodi naglo porasli i da su potpisani sporazumi o slanju trupa u Ukrajinu.

    Istovremeno, Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je ranije da Rusija ostaje otvorena za dijalog sa NATO na ravnopravnoj osnovi, pod uslovom da Zapad odustane od, kako je navedeno, militarizacije kontinenta.

    Orban je poručio i da Mađarska nikada neće dozvoliti da joj bude oduzeto pravo veta u Evropskoj uniji. Naglasio je da nezavisan stav treba čuvati „kao zjenicu oka“ i da Brisel vrši svakodnevni pritisak, dok opoziciona stranka Tisa zagovara uključivanje Mađarske u zajedničku evropsku spoljnu politiku.

    „To se ne može dogoditi. Nikada nećemo odustati od prava veta“, rekao je Orban u govoru o godišnjim rezultatima.

    Prema pisanju Politico, Evropska unija radi na planu u pet koraka kako bi Ukrajini omogućila djelimično članstvo već naredne godine. Da bi se to ostvarilo, Unija bi, kako se navodi, morala da pronađe način da zaobiđe veto Mađarske.

  • Cvijanović: Više nigdje ne prolazi priča samo jedne strane, pa ni u NATO

    Cvijanović: Više nigdje ne prolazi priča samo jedne strane, pa ni u NATO

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je i na današnjem sastanku u Minhenu članova Predsjedništva BiH sa zamjenikom generalnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom manifestovano duboko političko nerazumijevanje u okviru BiH.

    – Sastanak sa zamjenicom generalnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom krenuo je dobro, a završio onako kako to završavaju sastanci kada imamo učesnike iz BiH. Ni najmanje zbog toga što je nešto bilo pogrešno sa strane zamjenice generalnog sekretara, mi imamo dobru saradnju. Usvajaju se tipski dokumenti više tehničkog karaktera, koji su prateći za saradnju koja je uspoostavljena, koji je zamjenio program inegracija, koji je nekada ranije postojao. Ono što me raduje što smo mi prije nekog vremena, ima to već dvije, možda i tri godine, napravili jedan takav kontakt sa ljudima iz NATO-a da smo mogli da iskomuniciramo da razumiju da je dolazilo do raznih zloupotreba, manipulacija, kada je u pitanju slanje određenih dokumenata, zaobilaženje stavova srpskih predstavnika, i tu su stvari ispravljene. Oni insistiraju da stvari budu proceduralno u redu, a to je da sve stvari prolaze kroz komisiju, a ne kroz jednu stranu kao što je to do sada bio slučaj – istakla je Cvijanović.

    Ona je istakla da su druga dva člana Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović  bili  poprilično eksplozivni na sastanku.

    – Upali su u vatru, sa pričom ako bude rata. Јasno sam rekla da nema rata, osim ako ne dođu sa strane neki džihadisti, ili sa strane iz nekog drugog vojnog saveza. Mi imamo duboko političko nerazumijevanje u okviru BiH, i ono se manifestuje na svaki mogući način, pa i na ovakvim sastancima kao što je to danas bude slučaj – naglasila je Cvijanović.

    Cvijanovićeva je rekla da je to bilo veoma nekorektno, ali i da to pokazuje kakva su to razmišljanja kolega koji dolaze iz drugog naroda.

    – I to me podstaklo da reagujem na prilično buran način. Kada vi dobijete nekoga da govori, a niti je izabran u Republici Srpskoj, niti je pozvan u ime Srba, niti je pozvan da govori u ime i jedne opštine u Srpskoj, ili neke institucije, a oni se nameću da objasne šta je to dobro za Republiku Srpsku. Reagovala sam i rekla da nemaju nikakvog prava da pričaju o tome, o tome samo ja mogu da pričam na ovom sastanku. Upravo ta uzurpacija institucija, a sada i mišljenja, stvar je koja čini nemoguću saradnju u BiH. Što prije prestanu da se ponašaju tako prije će se i stvari moći popraviti – dodala je Cvijanović.

    Ona je prethodno razgovarala sa v.d. pomoćnikom američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Brandonom Hanrahanom.

    – Bio je konstruktivan i dobar sastanak. Imamo jako dobru saradnju sa ljudima na koje smo i upućeni u sklopu nove američke administracije. Raduje nas njihov pristup koji je usmjeren na razvijanje ekonomske saradnje i raduje nas što imaju isti pristup prema svima. Nema favorizovanja kakva smo ranije gledali, ili optužbi koje su upućene na račun jednih, a kakve smo takođe ranije gledali. To onda otvara čitav jedan prostor da možete da razgovorate o političkim i bezbjedonosnim izazovima, ako ih ima i da unapređujemo našu ekonomsku saradnju – dodala je Cvijanović.

    Ona je poručila da je raduje da SAD po prvi put nastupaju na ekonomski način.

    – Oni u prethodnom periodu nisu imali takav pristup. Vrlo smo zainteresovani da se krećemo na taj način, kada je u pitanju energetski sektor i infrastruktura u Republici Srpskoj, i moram reći da je veoma dobro i ugodno kada možete da razgovarate o takvim konkretnim stvarima, u kojima možete da pokažete partnerstvo i zainteresovanost. Nama je važno i da imamo i političko razumijevanje, da imamo nekoga ko ima svijest o tome. Šta su to stvari koje su krenule naopako u BiH, zašto su one takve bile i do čega su one dovele. SAD imaju odlično znanje šta su uzroci mnogih kriza koje su BiH iscrpljivale, uništavale i bacale pod noge. Pristup konstruktivnosti su oni pozicionirali i to će trajati i u budućem periodu. I kada imate tako trasirane stvari onda vam to daje priliku da razgovarate. Zadovoljna sam nivoom sagovornika i onoga što smo mogli da pričamo tokom posjeta SAD, a idem ponovo tamo veoma brzo. I ono što smo danas mogli da čujemo i ono što smo juče razgovarali, uspostavili smo juče saradnju sa ljudima iz energetskog sektora SAD. To su ljudi koji veoma razumno posmatraju stavri, i naravno žele da vide nešto od interesa i profita kada je u pitanju Amerika, ali isto tako razumijevši da u ovom novom svijetu treba praviti veze te vrste, i treba napravno raditi na dobrobit obje strane – dodala je Cvijanović.

    Cvijanovićeva je u Minhenu prisustvovala Minhenskoj bezjednosnoj konferenciji gdje je zajedno sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem pratila obraćanje američkog državnog sekretara Marka Rubija.

  • Rubio: Tramp spreman da se sastane sa Ajatolahom Hameneijem

    Rubio: Tramp spreman da se sastane sa Ajatolahom Hameneijem

    Američki predsjednik Donald Tramp spreman je da se sastane sa vrhovnim vođom Irana ajatolahom Alijem Hameneijem jer vjeruje da je dijalog način za rješavanje međunarodnih problema, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio

    – Zapamtite, služim pod predsjednikom koji je spreman da se sastane sa bilo kim – rekao je Rubio za “Blumberg”.

    On je dodao da bi Tramp bio spreman da se sastane sa Hemeneijem ako bi ajatolah rekao da želi takav susret.

    Rubio je ponovio da SAD i dalje rade na postizanju sporazuma sa Iranom.

    – Predsjednik je izjavio da bi volio da postigne sporazum sa Iranom. To je veoma teško da se ostvari, ali će on pokušati, i to je ono što mi sada nastojimo da uradimo – rekao je američki državni sekretar.

  • Ministar Vipotnik govorio o uzrocima zagađenja i rješenjima

    Ministar Vipotnik govorio o uzrocima zagađenja i rješenjima

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik rekao je da su lokalne zajednice, u skladu sa propisima, dužne da dostavljaju izvještaje i planove u vezi sa smanjenjem nivoa zagađenosti vazduha, što podrazumijeva dugoročne i kratkoročne mjere, i dodao da je potrebno više raditi da bi kvalitet vazduha bio zadovoljavajući.

    Vipotnik je istakao da je danas ima mnogo zagađivača – od industrijskih postrojenja, automobila i ložišta tokom zimske sezone.

    Situacija u Banjaluci

    “Ako uzmemo u obzir Banjaluku, samo tu imamo 10.000 individualnih ložišta. Veliku pažnju treba posvetiti i distributerima energenata i kvaliteti koju prodaju. Iz dopisa inspekcije utvrđeno je da postoji značajan broj distributera koji prodaju energente lošeg kvaliteta sa velikom količinom sumpora”, rekao je Vipotnik u podkastu Srne.

    On je dodao da takvi energenti imaju nižu cijenu i da se zbog toga često koriste, ali i da individualna ložišta nemaju filtere koji sprečavaju zagađenje.

    Otpad kao energent

    Ministar Vipotnik je ukazao da je bitno obratiti pažnju i na proizvodne pogone koji otpad koriste kao energent.

    “Problem zagađenja nije samo problem jednog grada već je riječ o globalnom problemu. Institucije i Vlada propisuju akte i daju smjernice kako da se vrši kontrola i prati kvalitet vazduha, kao i sankcije za one koji to krše”, istakao je Vipotnik.

    Taksa na zagađenje

    On je ocijenio pozitivnim mjeru u kojoj zagađivač plaća određen iznos novca, osvrnuvši se na automobile i vlasnike koji izdvajaju sredstva prilikom registracije.

    “Ta sredstva idu u Fond zaštite životne sredine. Za 2024. godinu prikupljeno je oko 3,7 miliona KM. U prošloj godini je povećan iznos za oko 100.000 KM. Fond je ta sredstva vratio privredi i lokalnim zajednicama kroz sufinansiranje projekata zaštite životne sredine i energetske efikasnosti”, naveo je Vipotnik.

    On je ukazao da je potrebno uvesti i česte inspekcijske kontrole, te da je neophodno kažnjavati one koji krše zakon.

    “Pravila su jasna. Imate zakon i propise. To samo treba poštovati i pratiti”, poručio je Vipotnik.

    Odgovornost u Banjaluci

    Govoreći o Banjaluci, on je istakao da nepovoljan geografski položaj pogoduje većem zagađenju, ali i da je odgovoran ljudski faktor.

    Prema njegovim riječima, u Banjaluci se neplanski gradi i ne poštuju se smjernice urbanizma, prostornog uređenja i građevinarstva.

    Preći na obnovljive i čiste izvore energije

    Vipotnik je istakao da se treba voditi primjerima dobre prakse, kada je riječ o zagađenju, i da je neophodno postepeno prelaziti na obnovljive i čiste izvore energije.

    “Treba da promovišemo te aktivnosti i unaprijedimo naš zakonodavni okvir. Na taj način stvaramo preduslove za zdravu životnu sredinu”, pojasnio je Vipotnik.

    Električni automobili

    Govoreći o električnim automobilima, Vipotnik je naveo da nije značajno zastupljen takav vid transporta putnika i robe.

    “Trudimo se, i koliko god možemo radićemo na tome da dostignemo zadovaljavajući nivo upotrebe takvih automobila”, rekao je Vipotnik.

    Konkurs za subvencije

    On je ukazao da će i ove godine Fond za zaštitu životne sredine raspisati javni poziv za subvencionisanje projekata iz oblasti energetske efikasnosti, prvenstveno za fizička lica.

    “Ministarstvo već provodi projekte u smislu energetske efikasnosti javnih institucija, predškolskih ustanova, škola u fakulteta. Tu imamo domove zdravlja i bolnice i druge javne ustanove”, rekao je Vipotnik.

    U ovoj godini zakon o klimatskim promjenama

    Ministar Vipotnik najavio je da će u ovoj godini biti donesen zakon o klimi u skladu sa najboljim svjetskim trendovima, čiji prijedlog bi trebao uskoro da se pojavi najprije pred Vladom, a zatim i pred Narodnom skupštinom Srpske.

    Vipotnik je u podsjetio da je krajem prošle godine urađena radna verzija nacrta zakona o klimi.

    “To je prvi put u zakonodavstvu Republike Srpske da se donosi ovakav zakon zbog ozbiljnosti same problematike koju tretira. I mi moramo dati doprinos ovom globalnom problemu, prvenstveno da se zaštitimo od negativnih efekata klimatskih promjena”, rekao je Vipotnik.

    Štete u BiH

    On je naveo da Srpska nema uticaja na klimatske promjene, ali da one imaju uticaja na ove prostore, podsjetivši na istraživanje Svjetske banke prema kojem šteta od prirodnih nepogoda koje su BiH pogodile zadnjih decenija iznosi 840 miliona dolara, uz gubitke ljudskih života.

    “Sada je faza prikupljanja završnih mišljenja i trebalo bi da se prijedlog zakona o klimi trebao naći pred Vladom i Narodnom skupštinom. Naravno sve to je planirano da se uradi u ovoj godini”, naglasio je Vipotnik.

    On je naveo da je Ministarstvo na čijem je čelu predvidjelo i donošenje zakona o izmjenama Zakona o uređenju prostora i građenju u redovnoj proceduri, koji je sistemski zakon, te da su dobijene već određene sugestije i prijedlozi.

    To je kompletan tekst članka (bez bočnih elemenata poput reklama ili komentara). Ako ti treba još neki dodatni kontekst ili analiza, javi!

  • Stevandić: Srbija meta zbog podizanja vojske

    Stevandić: Srbija meta zbog podizanja vojske

    Na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji pokazalo se da su zemlje koje su ojačale vojsku i politički suverenizam više uvažene, naveo je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić u objavi na društvenoj mreži X.

    On je istakao da je predsjednik Srbije, kako je naveo, „što javno, što ispod radara digao vojsku Srbije“, te ocijenio da je zbog toga „velika meta srbomrzaca koji sklapaju vojne saveze iz zavisti i pakosti“.

    Stevandić je poručio da jačanje vojske i političkog suvereniteta utiče na međunarodno uvažavanje država, naglašavajući da takva politika izaziva reakcije i protivljenje.