Autor: INFO

  • Rat sa Iranom koštao 43,6 milijardi dolara, ranjeno više od 820 vojnika

    Rat sa Iranom koštao 43,6 milijardi dolara, ranjeno više od 820 vojnika

    U ratu Sjedinjenih Američkih Država s Iranom na Bliskom istoku poginulo je više američkih vojnika nego što je Pentagon javno objavio, proizilazi iz internih evidencija Ministarstva odbrane SAD-a. Tvrdnja se zasniva na izjavama šest američkih zvaničnika upoznatih s internim podacima o žrtvama.

    Pet zvaničnika reklo je za Vašington post da su poginula najmanje 22 pripadnika američke vojske, četiri više od broja u javnoj bazi Pentagona, Sistemu za analizu vojnih žrtava (DCAS). Šesti zvaničnik, koji je kao i ostali govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da su od 28. februara poginula 23 američka vojnika. Tog dana administracija Donalda Trampa, u saradnji s Izraelom, pokrenula je rat protiv Irana.

    Nisu svi neprijavljeni slučajevi, prema tom zvaničniku, direktno vezani za sukob, ali riječ je o pripadnicima američke vojske koji su tokom neprijateljstava bili na Bliskom istoku. Od početka borbenih operacija poginula su i tri američka ugovorna radnika stacionirana u regionu.

    U javnoj bazi DCAS-a do petka navedeno je 18 poginulih pripadnika vojske, uključujući smrti od neprijateljskog i drugog djelovanja od početka sukoba s Iranom. Identiteti, vrijeme, način i mjesto neprijavljenih pogibija i dalje nisu poznati. Zvaničnici upoznati s većim brojem žrtava izrazili su nezadovoljstvo što dodatni gubici nisu uneseni u javni sistem. Pentagon je odbio da odgovori na pitanja o neslaganju u evidenciji, piše Klix.

    Rat s Iranom, prema anketama izrazito nepopularan u američkoj javnosti, postao je politički teret za Trampa i Republikansku stranku uoči novembarskih izbora za Kongres na polovini mandata. Evidentiranje žrtava već je ranije ove godine bilo pod žestokim nadzorom, kad su imena četiri američka vojnika poginula u ratu nakratko izostavljena iz zvanične evidencije.

    Tačno evidentiranje ima težinu i izvan transparentnosti. Kad pogine američki vojnik, vojska ispituje da li je smrt nastupila na službenoj dužnosti, a od toga zavise naknade i beneficije za porodice.

    U bazi je do petka navedeno 14 smrti tokom operacije „Epic Fury“, kako je Trampova administracija nazvala rat s Iranom. Još četiri slučaja vode se u kategoriji „Prekomorske operacije“ i datiraju iz perioda poslije julskog primirja Vašingtona i Teherana, koje se kasnije raspalo.

    Odvojeno od toga, Pentagon je saopštio da su od februara na Bliskom istoku poginula još dva američka vojnika u misijama koje nisu vezane za rat protiv Irana. Njihova imena takođe nisu u DCAS-u, iako su poginuli u bazama koje su bile meta iranskih snaga.

    Narednik Devin Sibel poginuo je 31. maja u Irbilu u Iraku, u nesreći tokom obuke, saopštilo je Ministarstvo odbrane. Navedeno je da je bio raspoređen u operaciji „Inherent Resolve“ protiv militanata Islamske države, ali njegovo ime nije među žrtvama te operacije u DCAS-u. Major Sorfli Dejvius preminuo je 6. marta u Kuvajtu poslije neprecizirane medicinske krize. Nije poznato da li je smrt povezana s iranskim napadom; u saopštenju stoji da je bio u operaciji „Spartan Shield“.

    Od početka sukoba ranjeno je više od 820 pripadnika američke vojske. Mnogi su zadobili traumatske povrede mozga u iranskim protivnapadima na američke baze.

    Rat je potrošio zalihe preciznog naoružanja, oštetio baze širom Persijskog zaliva i uzdrmao energetska tržišta nakon što je Teheran zatvorio Hormuški moreuz. Prema dokumentu koji je pregledao Vašington post, Centralna komanda (CENTCOM) procijenila je da je rat do početka septembra koštao oko 43,6 milijardi dolara, od čega 28 milijardi dolara streljiva, bez štete na bazama.

    Kako je isti list pisao prošlog mjeseca, visoki vojni zvaničnici upozorili su ministra odbrane Pita Hegseta da produžavanje velikih operacija protiv Irana nije održivo i slabi sposobnost vojske da se suoči s prijetnjama na drugim područjima, uključujući teritoriju SAD-a.

    Anketa Rojtersa i Ipsosa iz septembra pokazuje da Trampov pristup Iranu podržava 28 odsto Amerikanaca, a 62 odsto ga ne odobrava. U utorak je rekordnih sedam republikanskih zastupnika podržalo demokrate u usvajanju uglavnom simbolične mjere za zaustavljanje rata, posljednje u nizu rezolucija o ratnim ovlaštenjima.

    Sve pogibije i povrede trebalo bi da budu javno prijavljene u DCAS-u. Tokom ljeta, kad su četiri borbene pogibije privremeno izostavljene, administracija je neprijateljstva s Iranom ponovo klasifikovala kao „Prekomorske operacije“ umjesto „Epic Fury“. Promjena je došla dok su pregovarači imali teškoće s trajnim mirom s Teheranom i dok je administracija rat predstavljala kao uspjeh, iako je Iran nastavio napade na američke snage i brodove u Hormuškom moreuzu.

    Demokrate u Senatu obećale su istragu načina na koji Pentagon obavještava o pogibijama ako poslije izbora ponovo dobiju većinu. Zastupnici Pat Rajan iz Njujorka, Džejson Krou iz Kolorada i još deset demokrata u Predstavničkom domu, svi vojni veterani, saopštili su u petak da rade na zakonu koji bi Pentagonu onemogućio manipulisanje državnim podacima o žrtvama.

    Republikanac Tomas Mesi iz Kentakija ove sedmice pokrenuo je inicijativu za glasanje o opozivu Hegseta. Tvrdi da je ministar prekršio Zakon o ratnim ovlaštenjima iz 1973. pokretanjem i nastavljanjem neprijateljstava bez odobrenja Kongresa.

  • Konaković bi da dijeli šamare Srbima

    Konaković bi da dijeli šamare Srbima

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Elmedin Konaković poručio je da treba pružiti ruku onima s kojima se do juče ratovalo, ali da danas treba „spucati šamarčinu“ onima koji slave ratnog zločinca, a očekuju dozvolu za slijetanje u BiH.

    „Da pružimo ruku onima sa kojima smo do juče ratovali zbog naše budućnosti, ali danas kad smo vidjeli šta rade da im spucamo šamarčinu, da nas zapamte dok su živi i da nikada više ne dozvolimo nikome da slavi ratnog zločinca a očekuje preko štele dozvolu da sleti u BiH. To se više nikada neće desiti“, rekao je Konaković.

    Spočitava Srbiji organizaciju sahrane generala Ratka Mladića, tvrdeći da se veliča ratni zločinac. Nakon što je BiH odbila zahtjev za prelet aviona srpskog premijera Đura Macuta, zapaljiva retorika iz ministarstva inostranih poslova nije jenjala, piše ATV.

    Ministar pravde Srbije Nenad Vujić odgovorio je da je dostojanstvo na prvom mjestu. „Mi nikad nismo negirali presudu, mi smo samo tražili dok je general bio živ poštovanje ljudskog dostojanstva što su Mendela pravila i isto tako smrću lica kazna prestaje, ali ljudsko dostojanstvo i poštovanje ljudskog dostojanstva ne prestaje“, rekao je Vujić.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da Konaković pripada političkoj prošlosti i da Srpska i Srbija ne koriste takvu retoriku prema Federaciji BiH.

    „A onda oni kad mi njih zaboravimo da postoje i kad zaboravimo koliko nas mrze, oni nas svaki dan podsjećaju. Uopšte nije bitno šta je on rekao, on više neće ni biti, on je politička prošlost i ostalo mu je još malo ovih dana da priča“, rekao je Minić.

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić kazao je da se politička karijera ne može graditi na mržnji prema bilo kom narodu i da veze Srpske i Srbije niko ne može poremetiti.

    „Mi imamo u Republici Srpskoj ustavnopravno zagarantovanu svoju poziciju i imamo specijalne i paralelne veze sa Srbijom i u odnosu na te veze sa našom bratskom maticom mi razvijamo i naše odnose i ni jedan Konaković, Bakir ili bilo ko drugi ne može da poremeti te odnose. Međutim, oni najviše govore o tome kakvi su odnosi unutar BiH i da ovakva BiH ne može da bude održana“, rekao je Kojić.

    Narodni poslanik Liste za pravdu i red Nenad Grković ocijenio je da se pažnja jeftino skreće s korupcije i blokada na nacionalne teme.

    „Prikupljanje jeftinih političkih poena na toj nacionalnoj retorici nije neuobičajena stvar ovdje kod nas ali je stvarno izjava gospodina Konakovića pretjerana pogotovo što se tiče šamara i stvarno ne razumijem kome misli da dijeli šamare i na koji način“, rekao je Grković.

    Konakoviću nije bilo dovoljno što je najavio da će odnose sa Srbijom svesti na najmanji mogući nivo i da će povući diplomate Ambassade Srbije u BiH, iako za to nema ovlaštenje. Sada, kako sam kaže, želi i fizički obračun da ga imaju po čemu pamtiti.

  • AI agenti na internetu: Test Gugla otvorio pitanje zaštitnih mehanizama

    AI agenti na internetu: Test Gugla otvorio pitanje zaštitnih mehanizama

    Guglov model vještačke inteligencije Džemini tokom testa sajber sposobnosti samostalno je pristupio internetu i hakovao druge kompanije. Riječ je o prvom poznatom slučaju u kojem je sistem vještačke inteligencije te kompanije autonomno izveo takvu aktivnost.

    Incident se dogodio u maju, u bezbjednosnom testu koji je sprovela nezavisna evaluaciona kuća Iregjular.

    Heder Adkins, potpredsjednica za bezbjednosni inženjering u Guglu, rekla je da je Džemini pronašao javno dostupne podatke na mreži i pogodio pristupne podatke kako bi ušao na tri veb-stranice za koje je pretpostavio da spadaju u okvir testiranja.

    „Osigurali smo da sve tri pogođene strane budu obaviještene i radili smo sa našim partnerom na izmjenama u procesu testiranja. Ovi događaji naglašavaju važnost obuke moćnih modela vještačke inteligencije kako bi djelovali odgovorno“, izjavila je Adkins, dodavši da je model u sva tri slučaja sam prekinuo hakovanje, piše ATV.

    Volstrit džurnal, koji je prvi izvijestio o slučaju, navodi da je Džemini u jednom slučaju pogađao lozinke dok nije ušao u zaštićeni sistem. U druga dva slučaja model je pronašao akreditive u javnom repozitorijumu i preko njih ušao u zaštićene sisteme.

    Portparol Iregjulara potvrdio je da je isti problem pogodio i druge laboratorije za vještačku inteligenciju i da su sve relevantne kompanije obaviještene krajem jula. Iz te kuće ističu da su uočeni propusti s njihove strane otklonjeni prije nekoliko sedmica.

    Slične incidente povezane s Iregjularom objavili su Meta, Antropik i OpenAI. Iz Mete su u avgustu naglasili da incident nije uključivao bijeg iz izolovanog okruženja niti sofisticirani sajber napad. Iregjular trenutno radi na najboljim praksama za bezbjedno sprovođenje procjena vještačke inteligencije.

    Događaji su otvorili pitanje zaštitnih mehanizama u trenutku kad AI agenti dobijaju sve veću autonomiju i direktan pristup internetu i računarskim sistemima.

  • Stejt department: UN da se vrate mandatu mira i bezbjednosti

    Stejt department: UN da se vrate mandatu mira i bezbjednosti

    Američki predsjednik Donald Tramp i državni sekretar Marko Rubio zalagaće se za poštovanje nacionalnog suvereniteta tokom predstojeće sjednice Generalne skupštine UN, saopšteno je iz Stejt departmenta.

    „Zajedno sa predsjednikom Trampom, sekretar Rubio će se zalagati za to da se UN vrate svom osnovnom mandatu – očuvanju međunarodnog mira i bezbjednosti uz poštovanje nacionalnog suvereniteta“, navodi se u saopštenju, prenosi RTRS.

    Rubio će na marginama zasjedanja održati sastanke s nekoliko kolega. Fokus će, između ostalog, biti na bezbjednosti, ekonomiji i podršci mirovnim naporima.

    Opšta debata biće održana od 22. do 28. septembra.

  • Cvijanović: U pripremi zahtjev Venecijanskoj komisiji zbog Trgovske gore

    Cvijanović: U pripremi zahtjev Venecijanskoj komisiji zbog Trgovske gore

    U pripremi je zahtjev Venecijanskoj komisiji u vezi s problemom Trgovske gore, izjavila je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.

    „To je u pripremi po preporuci određenih stručnjaka. Želimo da dobijemo i tu vrstu mišljenja“, rekla je Cvijanovićeva, komentarišući plan Hrvatske da na Trgovskoj gori gradi skladište nuklearnog otpada, prenosi RTRS.

    Naglasila je da je riječ o gorućem pitanju koje traje već dugo i da razumije zabrinutost stanovništva.

    „Trgovska gora jedno od gorućih problema koji dugo traje. Angažovani smo na tom pitanju. Razumijem brigu naših ljudi, ali isto tako moraju da znaju da nećemo odustati od onoga što je zdrav život Republike Srpske. Institucije i dalje djeluju“, poručila je.

    Predsjedništvo BiH se ovom temom bavilo više puta. „Tražili od Pravobranilaštva da prouči ovaj slučaj i kaže na koji način treba da podnesemo prijavu i da li treba ići sa tužbom protiv Hrvatske“, rekla je Cvijanovićeva.

  • Putin: Evropski lideri koriste Ukrajince kao topovsko meso

    Putin: Evropski lideri koriste Ukrajince kao topovsko meso

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da ukrajinski režim nastoji da spriječi izbore u Rusiji i da mu je rat potreban da bi ostao na vlasti. Istakao je da Evropljani koriste Ukrajince kao topovsko meso i poslao poruku Evropi.

    Govoreći na sjednici vojno-industrijske komisije, Putin je rekao da se režim u Ukrajini odavno pretvorio u diktaturu i da su pokušaji Zapada da jedan korumpirani režim predstave kao zaštitnika demokratije čudni.

    „Kako sadašnji režim u Ukrajini može da brani demokratiju kada se odavno pretvorio u diktaturu? O tome niko ne govori“, rekao je ruski lider, prenosi RTRS.

    Dodao je da ukrajinska vrhuška ne žuri s izborima i da želi da osujeti i ruske. „Ukrajinska vrhuška ne hita da sprovede izbore, kao što je poznato, čak i naše izbore hoće da osujete“, naveo je.

    Kijevskom režimu je, prema njegovim riječima, rat potreban da bi ostao na vlasti. „Vlast u Ukrajini je uzurpirala šačica pronevjeritelja i korumpiranih zvaničnika kojima je potreban rat da bi ostali na vlasti bez izbora“, rekao je.

    Ukazao je da Kijev navodno predlaže obnavljanje pregovora, ali svojim postupcima radi sve da pregovora i mira ne bude. „Rusiju je nemoguće zaplašiti, to je svima očigledno“, poručio je.

    Putin je istakao da se NATO širi i zalazi u različite regione svijeta, a da Evropljani izgovor o navodnoj prijetnji od Rusije koriste da prikriju sopstvene greške u ekonomskoj politici. Upozorio je da prijetnji spolja po Rusiju neće biti manje.

    Rusija je, rekao je, spremna za saradnju i obnovu odnosa s Evropom. Zapadu se obratio riječima: „Hajde jednostavno da živimo u slozi – u suprotnom će Moskva takođe morati da odgovori. To bi trebalo da bude očigledna, univerzalna stvar. Drugačije ne može biti…“

    Ponovio je da Rusija nema agresivne namjere prema Evropi i da Evropljani na izborima stavljaju do znanja da ne žele rat s Rusijom.

    Nuklearnu trijadu opisao je kao garanciju suvereniteta, a njeno jačanje kao bezuslovni prioritet. Nivo moderne opreme i naoružanja u Strateškim raketnim snagama iznosi 92 odsto, naveo je, i naložio da se u potpunosti završi satelitska konstelacija, uključujući sisteme za komandovanje i upravljanje trupama.

    „Ruska PVO mora da obezbijedi uništenje svih sredstava vazdušno-kosmičkog napada“, rekao je. Posebna pažnja u novom državnom programu naoružanja biće posvećena razvoju dronova.

  • Tramp: SAD postigle sporazum sa Danskom i Grenlandom o trajnoj kontroli bezbjednosti

    Tramp: SAD postigle sporazum sa Danskom i Grenlandom o trajnoj kontroli bezbjednosti

    Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da su Sjedinjene Američke Države postigle sporazum s Kraljevinom Danskom i Grenlandom kojim Vašington dobija trajnu kontrolu nad bezbjednosnim i ostalim pitanjima na toj arktičkoj teritoriji.

    Poruku je objavio na društvenoj mreži Istina. „Sjedinjene Američke Države su postigle sporazum sa Kraljevinom Danskom i Grenlandom koji SAD daje trajnu kontrolu nad bezbjednošću i svim drugim potrebama na Grenlandu“, naveo je Tramp, prenosi RTRS.

    Prema njegovim riječima, sporazum predviđa da nijedan protivnik SAD ubuduće neće moći da uspostavi bazu, vojno prisustvo ili ostvari osjetljive investicije na Grenlandu bez izričitog pismenog odobrenja Vašingtona.

    „Pored toga, od sada pa nadalje, nijedan protivnik SAD neće moći ikada da ima bazu na Grenlandu, vojno prisustvo na Grenlandu, niti da vrši osjetljiva ulaganja na Grenlandu, bez našeg izričitog pismenog odobrenja“, istakao je.

    Sporazum, kako tvrdi, neće imati finansijski trošak za SAD i ima „neograničen rok trajanja“.

    „Po mom nalogu, sarađivali smo sa predstavnicima Danske i Grenlanda kako bismo garantovali da će Sjedinjene Države zauvek imati potpunu mogućnost da preduzmu sve što je neophodno na Grenlandu radi osiguranja i odbrane bezbjednosti Grenlanda i Sjedinjenih Američkih Država“, dodao je.

    Najavio je da će SAD odmah početi razvoj značajnog vojnog prisustva na odgovarajućim lokacijama i da će u tome sarađivati sa stanovnicima Grenlanda.

    „Veoma smo počastvovani i ponosni na ono što se upravo dogodilo, a sve ono što je danas dogovoreno biće od velikog značaja za američki narod. Odmah ćemo započeti proces uspostavljanja značajnog vojnog prisustva u odgovarajućem dijelu Grenlanda – a takvih dijelova ima mnogo. Sarađivaćemo sa narodom Grenlanda na tom razvoju i izgradnji. Ovo rješenje je odlično za Sjedinjene Američke Države, Dansku, Grenland i sve naše saveznike“, poručio je Tramp.

    Istakao je strateški značaj ostrva i rekao da su američki predsjednici više od jednog vijeka bili svjesni njegove važnosti, ali da nijedan prije njega nije uspio da to pitanje trajno riješi. Ponosan je, kaže, što je predsjednik koji je „trajno i konačno riješio ovu veoma važnu situaciju“.

    „Ovo je ostvarenje sna za Sjedinjene Američke Države – sna koji je veoma važan, istorijski i poseban… Radujemo se saradnji sa divnim narodom Danske i Grenlanda na izgradnji veličanstvene budućnosti vezane za ovu veliku i strateški izuzetno važnu teritoriju“, zaključio je.

  • “Amerika na prvom mjestu” stiže u BiH kroz investicije

    “Amerika na prvom mjestu” stiže u BiH kroz investicije

    Nakon višemjesečnog čekanja, građani BiH čuli su Ronalda Džonsona, penzionisanog američkog generala i marinca koga je Donald Tramp lično nominovao za ambasadora SAD-a u BiH. Na saslušanju u Odboru za spoljne poslove Senata Džonson je govorio znatno manje o vojsci i bezbjednosti nego što se očekivalo.

    Uvodno obraćanje i odgovori senatorima, koji odlučuju hoće li nominacija ići na plenarno glasanje, gotovo da zaobilaze vojni aspekt. U prvom planu je Trampova globalna agenda koju želi primijeniti u BiH: očuvanje BiH kao države, poštovanje i dijalog sa svim stranama i partnerstva za američke investicije, posebno u energetici.

    Riječ je o čovjeku koji iskreno vjeruje u spoljnopolitičku liniju „Amerika na prvom mjestu“. Isti koncept u Stejt departmentu zagovara Marko Rubio, državni sekretar i uticajni bivši senator, koga mnogi u Americi vide kao jednog od glavnih kandidata za Trampovog nasljednika 2028. godine.

    Kako su već ranije pisale Nezavisne, Rubio je neuobičajeno direktno objasnio šta ambasadori dobijaju kao zadatak po stupanju na dužnost.

    „Kroz reorganizaciju koju smo sproveli, naše ambasade sada imaju glavnu ulogu u našoj ekonomskoj diplomatiji. Mogu da tvrdim da gotovo svaki sastanak sa stranim liderima ima neku vrstu ekonomske komponente. Pitajte naše šefove misija i ambasadore širom svijeta. Ja bih rekao da bi vam barem njih pola reklo da se njihov angažman svodi na to kako obaviti neki ekonomski posao koji uključuje pronalaženje kreativnih načina u zemlji domaćina gdje postoji neka industrija ili područje za investiranje. Naše ambasade će tada preduzeti potrebne akcije i u saradnji s Biroom radiće na pronalaženju američke kompanije koja bi možda mogla otići tamo i pogledati stvari i vidjeti ima li potencijala da se investira“, rekao je Rubio.

    Biro o kojem govori dio je reorganizacije Stejt departmenta koju je sproveo po Trampovom nalogu. Ranija odjeljenja za demokratizaciju, ljudska prava i zaštitu okoline praktično su ukinuta, osoblje otpušteno, a regionalnim biroima dato ovlaštenje da vode ambasade s fokusom na ekonomiju i osnovne američke interese.

    Džonson je svoju ulogu opisao na isti način. I on i Rubio ističu da ambasadori poštuju suverene odluke zemalja u kojima služe i da partnerstvo treba da počiva na obostranom interesu.

    Najtvrđa rečenica odnosila se na Rusiju i Kinu. Džonson je rekao da će se boriti protiv jačanja njihovog uticaja u regionu.

    „SAD su posvećene unapređenju stabilnosti i prosperiteta u regionu. Ako budem potvrđen, sarađivaću sa BiH i našim partnerima kako bismo ograničili prostor za maligni uticaj Rusije i Kine. Sarađivaću sa svojim kolegama na slabljenju transnacionalnih kriminalnih organizacija i drugih malignih aktera koji iskorištavaju političke, ekonomske i bezbjednosne ranjivosti“, naglasio je.

    Senatori iz Demokratske stranke pitali su ga o veličanju sahrane Ratka Mladića, osuđenog u Hagu za ratne zločine, i o izjavama Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a. Džonson je davao uravnotežene i pažljivo odmjerene odgovore, čak i kad su insistirali na jačim formulacijama.

    Pošto je glavni cilj proglasio promociju američkih ekonomskih interesa u partnerstvu s domaćim akterima na svim stranama u BiH, izbjegavanje otvorene konfrontacije biće, po svemu sudeći, važan dio njegove strategije.

  • BiH bez zaliha pred novom energetskom krizom: Cijene dizela mogle bi preći pet maraka

    BiH bez zaliha pred novom energetskom krizom: Cijene dizela mogle bi preći pet maraka

    Dok se svijet približava novom energetskom šoku, Bosna i Hercegovina stoji bez robnih rezervi nafte i derivata koje bi mogle ublažiti udar. Cijene energenata rastu, a zemlja nema zalihe kojima bi zaštitila građane i privredu ako dođe do cjenovnog udara.

    Kriza na Bliskom istoku oko Irana, rat u Ukrajini i smanjene kineske naftne zalihe, prema ocjeni stručnjaka, mogu ponovo podići cijenu goriva, prije svega dizela. Taj derivat pokreće ne samo lični prevoz, nego i logistiku, poljoprivredu i cijele lance snabdijevanja.

    Evropska komisija iz godine u godinu ponavlja da je BiH nespremna za ozbiljnu energetsku krizu i da nema rezerve koje bi obuhvatale skladištenje nafte i naftnih derivata. U prošlogodišnjem izvještaju o napretku ka EU stoji: „Nije ostvaren napredak u sektorima gasa i nafte u pogledu usklađivanja zakonodavnog okvira s pravnom tekovinom EU, uključujući izradu zakonodavstva o obaveznim rezervama nafte.“

    Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku, za Nezavisne kaže da bi svijet, pa i BiH, mogli ući u crni scenario u kojem dizel prelazi četiri, pa i pet maraka. Ne isključuje ni restrikcije. Kao jedan od razloga navodi što je Rusija smanjila izvoz dizela zbog ukrajinskih napada na rafinerije, a ta zemlja je važan svjetski snabdjevač.

    Takav razvoj bi se prelio na cijelo društvo. „Sve gdje dizel-gorivo utiče ili je sastavni dio cijene proizvoda, kao što su prehrambeni i neki drugi, ta komponenta odrazi se na ukupnu cijenu, tako da bi to mogao biti veliki problem“, ističe Milovanović.

    Dodaje i da distributeri u BiH brzo dižu cijene čim se tržište uzbuni, a sporije ih spuštaju kad se smiri. Za rezerve kaže da Republika Srpska nema dovoljno zaliha koje bi mogle poslužiti, ali da bi i to bilo samo kratkoročno rješenje. „Kao što znate, problem imaju i ozbiljne države poput Njemačke i Francuske, neke mnogo snažnije zemlje EU imaju problem, a ne samo mi“, naglašava.

    Almir Bečarević je oprezniji jer smatra da tržište često samo nađe način da pokrije potražnju. „U zadnja 24 sata cijena nafte je pala na oko 102 dolara, tako da još nije nastupio onaj najcrnji scenario. Prognoze su, hajde da kažem, dosta nezahvalne. Onaj ko zna kako će se kretati cijene može postati milioner. To danas ne zna niko. Imate situaciju da kad gospodin Tramp određene stvari izjavi – cijena padne. Onda kad se desi neki incident na Bliskom istoku, odnosno bombardovanje, cijena skače. Tako da nekad čak i od izjava gospodina Trampa zavisi koja će biti cijena barela nafte“, kaže Bečarević.

    Ako se kretanje od sredine sedmice nastavi, sljedeće sedmice derivati bi čak mogli blago pojeftiniti. Mnogo je oštriji prema politici praznih skladišta. „U februaru je cijena nafte bila 65 dolara, danas je preko 100. Da imamo skladišta i da smo napunili zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima. I uz ciljanu politiku akciza i drugih mjera mogli bismo ublažiti posljedice“, ističe.

    Ista logika važi i za prirodni gas, koji prati cijenu nafte. Bečarević ocjenjuje da je poskupljenje gotovo izvjesno i da će se osjetiti tokom naredne zime.

  • Stevandićeva poruka sa tribine US u Jezeru: Nema umora kada vidim koliko nam ljudi prilazi

    Stevandićeva poruka sa tribine US u Jezeru: Nema umora kada vidim koliko nam ljudi prilazi

    Trebalo bi da smo umorniji, ali mi smo svaki dan sve brži i veseliji, jer nam prilazi sve više ljudi i sve je veće razumijevanje naše politike – izjavio je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić na centralnoj tribini US u opštini Jezero.

    Kako je dodao, Ujedinjena Srpska svaki dan pokazuje koliko je superiorna.

    „Naš današnji domaćin, predsjednik Opštinskog odbora Jezero i kandidat za Narodnu skupštinu Milan Kutanjac, ima četvoro djece. Nedavno smo bili kod predsjednika u Derventi, koji isto ima četvoro djece, koliko ima i predsjednik Opštinskog odbora Mrkonjić Grad, koji je takođe kandidat za Narodnu skupštiu. Moj zamjenik ima petoro djece i kandidat je za Parlamentarnu skupštinu BiH. Imamo na listi mnogo onih koji imaju četvoro ili petoro djece – ja imam samo troje. Ne postoji nijedna lista u Republici Srpskoj, niti je postojala, sa toliko kandidata koji su uspješni i koji imaju veliku porodicu“, rekao je Stevandić prije početka tribine na obali prelijepog jezera Đol.

    On je poručio da US nikada ne priča ono što već nije uradio ili što ne radi.

    „Naš program je vezan za socijalnu sigurnost, bezbjednost Republike Srpske, ekonomsku i nacionalnu politiku i uvijek ide na dvije noge. Nijedna noga ne hramlje. Nadamo se najvećoj pobjedi do sada. Sa velikim optimizmom i vedrinom idemo dalje. Tempirali smo posljednji dio kampanje tako da upravo vidite kako to rade najbolje i najorganizovanije političke partije. Ako hoćete dokazanu politiku, to je Ujedinjena Srpska“, izjavio je Stevandić.