VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić u Orašcu: Sretenjem je Srpska najbliža slobodi i Srbiji

    Stevandić u Orašcu: Sretenjem je Srpska najbliža slobodi i Srbiji

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić prisustvovao je danas kod spomenika vojvodi Karađorđu u Orašcu državnoj svečanosti povodom obilježavanja Sretenja, Dana državnosti Srbije.

    – Sretenjem je Srpska najbliža slobodi i Srbiji. Srbija se od 1804. do 1815. oslobodila ropstva, a nama su osmansko zamijenili austrougarskim. Mi smo se sa slobodom sreli 9.1.1992. Sloboda uvijek traži junaštvo da je osvoji. Sloboda Srbije i Srpske je najljepše Sretenje – naveo je Stevandić na Iksu.

     

    Svečanost su predvodili predsjednici vlada Srbije i Republike Srpske, Đuro Macut i Savo Minić, a na ceremoniji su bili prisutni i ministri u Vladi Srbije, politički predstavnici srpskog naroda u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, ambasadori i vojni atašei stranih država u Srbiji, kao i veliki broj građana.

  • Moskva potvrdila: Ako Kijev održi izbore, neće biti napada

    Moskva potvrdila: Ako Kijev održi izbore, neće biti napada

    Rusija je spremna da osigura da neće biti vazdušnih udara na dan izbora u Ukrajini, ako Kijev napokon odluči da ih održi, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin u intervjuu za TASS.

    “Naravno, izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina ostaju aktuelne. Ali, kao što sam napomenuo, još nema razgovora o organizovanju stvarnog glasanja u Ukrajini”, rekao je Galuzin.

    On je skrenuo pažnju na iskustvo Rusije, kada su martu 2024. godine održani predsjednički izbori. Biračka mjesta su – čak i uz vojne operacije – otvorena u neposrednoj blizini zone borbenih dejstava.

    “Kijev je pokušao na sve moguće načine da poremeti izborni proces u regionima pogođenim borbenim dejstvima, ne ustručavajući se od pribegavanja terorističkim metodama i sabotaži. Međutim, pokazalo se da nije uspio da postigne svoj cilj”, podsjetio je on.

    Galuzin je naglasio da Rusija “neće da se spusti na nivo prakse Kijeva” i da će dozvoliti narodu Ukrajine da u potpunosti ostvari svoja ustavno zagarantovana izborna prava i samostalno odredi budući razvoj svoje zemlje.

    “Razumije se, ako kijevski režim konačno odluči da napravi ovaj demokratski korak”, dodao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova.

    Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin istakao da je Moskva spremna da razmotri obustavljanje vazdušnih udara duboko u Ukrajini na dan izbora i napomenuo da 5-10 miliona Ukrajinaca koji žive u Rusiji treba da imaju pravo glasa.

    Rusija zaoštrila stav nakon napada na Putinovu rezidenciju
    Moskva je zaista pooštrila svoju pregovaračku poziciju nakon napada Kijeva na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina 29. decembra 2025. godine, i taj stav je saopšten pregovaračima u Abu Dabiju, rekao je Galuzin.

    “Što se tiče promjena u našoj pregovaračkoj poziciji, mogu samo da potvrdim da su se dogodile. Ne bih želio javno da ulazim u detalje, ali ću jednostavno napomenuti da je naša pooštrena pozicija saopštena učesnicima radne grupe Rusija-SAD-Ukrajina za pitanja bezbjednosti održane u Abu Dabiju 4. i 5. februara”, istakao je ruski zvaničnik.

    Kako je istakao, napad je odbijen, a mnoge zemlje su ga osudile.

    “Naši partneri su još jednom iz prve ruke videli terorističku prirodu hunte Zelenskog. Svi su vidjeli snimak u Moskvi kako naša vojska predaje Amerikancima kontrolora leta sa jedne od oborenih ukrajinskih bespilotnih letelica usmjerenih ka rezidenciji ruskog predsjednika”, dodao je.

    Prema njegovim riječima, čak i oni koji sponzorišu kijevski režim donijeli su odgovarajuće zaključke i procene.

    “Naš odgovor, kao što znate, nije dugo čekao – vojni objekti u zapadnoj Ukrajini pretrpjeli su ozbiljnu štetu”, podsjetio je zamjenik ministra.

    Šta se desilo sa pregovorima u Istanbulu
    Kijev nije odgovorio na ruski predlog o uspostavljanju bilateralnog centra za praćenje i kontrolu prekida vatre, izjavio je Galuzin.

    “Kijev je ostavio bez odgovora naše prijedloge za poboljšanje efikasnosti pregovaračkog procesa stvaranjem bilateralnog centra za praćenje i kontrolu prekida vatre i radnih grupa za rješavanje vojnih, političkih i humanitarnih pitanja. Takođe nije bilo jasnog odgovora na našu spremnost da podignemo nivo šefova delegacija”, rekao je on.

    “Kao što se sjećate, tamo su 2025. godine održane tri runde konsultacija: u maju, junu i julu. U međuvremenu, prošlog novembra, ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova javno je objavilo jednostrani prekid istanbulskih pregovora, navodno zbog nedostatka ‘opipljivog napretka’. To djeluje, u najmanju ruku, čudno”, zaključio je zamjenik ministra.

    Prema njegovim riječima, ideja o uvođenju spoljne uprave Ukrajinom pod pokroviteljstvom UN nakon završetka Specijalne vojne operacije jedna je od mogućih opcija za rješavanje sukoba.

    “U martu 2025. godine, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je, u slučaju Ukrajine, uspostavljanje spoljne administracije pod pokroviteljstvom UN jedna od mogućih opcija. Slični presedani su se dogodili u okviru mirovnih aktivnosti svjetske organizacije. Generalno, Rusija je spremna da razgovara sa Sjedinjenim Državama, evropskim i drugim zemljama o mogućnosti uvođenja privremene spoljne administracije u Kijevu”, istakao je Galuzin.

    Zamjenik ministra spoljnih poslova smatra da će takav korak “omogućiti demokratske izbore u Ukrajini i uspostavljanje održive vlade sa kojom se može potpisati punopravni mirovni sporazum i legitimni dokumenti o budućoj međudržavnoj saradnji”, prenosi “RT Balkan”.

  • Amerika poslala jasnu poruku Evropi

    Amerika poslala jasnu poruku Evropi

    Marko Rubio, američki državni sektretar, koji je predvodio američku delegaciju na Minhenskom sigurnosnom forumu, održao je u subotu dugo očekivani govor, kako bi se konačno utvrdilo kakav je odnos Amerike prema Evropi, posebno nakon krize oko Grenlanda i tenzija oko uvođenja američkih carina.

    U govoru je, s jedne strane pokušao da popravi štetu američko evropskim odnosima nakon prošlogodišnjeg omalovažavajućeg i uvredljivog obraćanja Džej Di Vensa, američkog potpredsjednika, ali i da potvrdi agendu Donalda Trampa, predsjednika Amerike, i pozove Evropu da joj se pridruži.

    Podsjećanja radi, Vens je prošle godine s iste govornice poručio Evropi da guše slobodu izražavanja i da predvode kulturu sprečavanja drugačijih mišljenja, dajući istovremeno podršku strankama krajnje desnice, posebno Alternativi za Njemačku, stranci čiji pojedini visoki funkcioneri ne kriju simpatije prema nacizmu.

    Rubio je poručio da Amerika brine za Evropu, i dodao da je Amerika dijete Evrope, podsjetivši ne samo na zajedničku istoriju, nego i na kulturno i istorijsko naslijeđe. Kao odan rimokatolik, Rubio je podsjetio i na hrišćanske veze, što je u skladu s konzervativno republikanskim političkim odnosom, ne samo kad je Tramp u pitanju nego generalno Republikanska stranka. Rubio, koji je porijeklom s Kube, podsjetio je i na lične veze s Evropom, naglasivši da su njegovi preci u Ameriku došli iz Španije i Italije.

    Suštinska poruka ista kao kod Vensa
    Međutim, u svojoj suštini, Rubijev govor se nije puno razlikovao od Vensovog, osim po ljubaznošću i poštovanju prema Evropi. Oba govora su prenijela Trampovu viziju svijeta – ekonomija temeljena na fosilnim gorivima, ukidanje politika koje ciljaju na sprečavanje klimatskih promjena, čvršća nacionalna homogenizacija i suverenizam, nepovjerenje prema međunarodnim institucijama poput EU, ukidanje globalizacije i vraćanje na nacionalnu politiku, uz saveze koji treba da je ojačaju, a ne zamijene liberalizmom ili ukidanjem nacionalnih granica.

    “Pridružite se – ili idemo sami”
    Ključna poruka koju je iznio Rubio je da će Amerika voditi upravo ovakvu politiku, i da bi željela da joj se Evropa pridruži, ali ako Evropa to ne želi, Amerika će je provesti sama.

    Imajući u vidu da je Evropa potpuno ovisna o američkom bezbjednosnom kišobranu i da nema zamjenu za američku tehnološku superiornost, Evropa će teško moći ignoristati ovu ljubaznu, ali prilično direktnu poruku.

    Čini se da će Evropa pokušati naći balans između onoga što mora prihvatiti i onoga što može kreirati sama.

    Merc kao okvir mogućeg evropskog odgovora
    Iako je Fridrih Merc, njemački kancelar, svoj govor održao dan ranije, čini se da se njegova poruka može primijeniti i kao evropski odgovor na ovu američku ponudu. Merc je rekao da će EU težiti čvršćem međusobnom povezivanju zemalja članica, nastavku klimatske politike, ali uz naglašavanje potrebe industrije i očuvanja životnog standarda i radnih mjesta, ali i pokušajem održavanja u životu liberalnog svjetskog poretka s onim zemljama koje budu željele da ga s Evropom dalje grade. Merc je osudio napad Rusije na Ukrajinu, Rubio ovaj rat gotovo da nije ni spomenuo. Iz odgovora na pitanje da se izjasni o mogućnostima za postizanje mira, koje mu je postavio Volfgang Išinger, direktor Foruma u kratkoj razmjeni nakon govora, može se zaključiti kakav odnos Trampova administracija ima prema ovom ratu – to je sukob između dva bijela, hrišćanska naroda, što je tragedija koju bi trebalo zaustaviti na način da oba naroda budu zadovoljna, a onda njegovati međusobne odnose zasnovane na Trampovoj viziji svijeta.

    Proširenje EU i američka preferencija bilateralizma
    Zanimljivo je i da je Merc nakon svog govora, na pitanje Jakova Milatovića, predsjednika Crne Gore, prakrično po prvi put direktno i eksplicitno podržao širenje EU na zapadni Balkan, ali je, slično kao i njegov prethodnik Olaf Šolc, indirektno to pitanje povezao s reformom odlučivanja o spoljnoj politici unutar EU. Rubio se, očekivano, nije bavio proširenjem EU, jer Trampova administracija pokazuje preferenciju za bilateralne odnose sa suverenim državama, umjesto oslanjanja na nadnacionalne strukture poput EU.

  • Ostojić: Pozivam institucije BiH i EU da reaguju na veličanje fašističkih i zločinačkih ideologija

    Ostojić: Pozivam institucije BiH i EU da reaguju na veličanje fašističkih i zločinačkih ideologija

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić pozvao je institucije BiH i EU da reaguju na veličanje fašističkih i zločinačkih ideologija tokom koncerta kontroverznog hrvatskog pjevača Marka Perkovića Tompsona u Širokom Brijegu.
    Ostojić je povodom uznemirujućih scena ustaškog skandiranja i korištenja nacističkih pozdrava tokom koncerta u Širokom Brijegu naglasio da je veličanje fašističkih i zločinačkih ideologija neprihvatljivo u svakom demokratskom društvu.

    On je istakao da je posebno zabrinjavajuće kada se takve poruke šalju sa javnih događaja koji okupljaju veliki broj građana, uključujući i mlade.

    “Kao ministar za boračka pitanja, ali prije svega kao građanin koji poštuje antifašističku tradiciju i žrtvu svih onih koji su se borili protiv nacizma i fašizma, smatram da je naša obaveza da jasno stanemo protiv svakog oblika istorijskog revizionizma i govora mržnje”, naveo je Ostojić.

    On je naglasio da svako relativizovanje zločinačkih ideologija direktno vrijeđa žrtve i njihove porodice, ali i podriva temelje društva.

    Ostojić ukazuje da dodatno zabrinjava najava da je naredni koncert planiran u Mostaru, što šalje opasnu poruku i upozorenje da se ideologije zločina pokušavaju normalizovati.

    “Pozivam nadležne institucije BiH da, u skladu sa zakonom, ispitaju sve okolnosti ovog događaja i preduzmu adekvatne mjere radi sprečavanja širenja fašističke i nacističke simbolike u javnom prostoru, kao i institucije EU da reaguju”, poručio je Ostojić.

    On je apelovao i na organizatore javnih skupova da preuzmu odgovornost i ne dopuštaju širenje poruka najmračnijih ideologija 20. vijeka.

    “Naša je dužnost da čuvamo dostojanstvo našeg naroda i tekovine antifašističke borbe, te da jasno poručimo – fašizmu i nacizmu nema mjesta u našem društvu”, istakao je Ostojić.

    Tompson je na koncertu u Širokom Brijegu u petak, 15. februara, izveo pjesmu “Bojna Čavoglave” uz ustaški pozdrav “Za dom spremni!”, koji je publika zajedno sa njim uglas uzvikivala.

    Nastup u dvorani “Pecara” obilovao je ikonografijom, simbolima zloglasne Nezavisne Države Hrvatske i aluzijama na ratne devedesete.

    Tompsonovi koncerti su proteklih godina bili zabranjeni ili otkazani u Holandiji, Njemačkoj, Švajcarskoj i Sloveniji u kojima se ovaj izvođač opisuje kao promoter neonacizma i ustaštva.

  • Sretenje: Srpski narod slavi slobodu i jedinstvo

    Sretenje: Srpski narod slavi slobodu i jedinstvo

    Državna svečanost povodom obeležavanja Dana državnosti Srbije održana je danas u Orašcu, kod spomenika vojvodi Karađorđu, gde je pre 222 godine na Sretenje podignut Prvi srpski ustanak. Na svečanosti je istaknuto da su Srbi u Orašcu tada „digli glavu koja želi jednakost i koja neće da bude potlačena“.

    Svečanost su predvodili predsednici vlada Srbije i Republike Srpske, Đuro Macut i Savo Minić, koji su zajedno položili vence na spomenik Karađorđu. Prisustvovali su i ministri u Vladi Srbije, predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, politički predstavnici srpskog naroda iz Crne Gore i Severne Makedonije, ambasadori i vojni atašei stranih zemalja, kao i veliki broj građana.

    Premijer Srbije Đuro Macut poručio je da Sretenje predstavlja buđenje nacionalnog duha i jedinstva Srba, te da ljubav prema otadžbini mora nadmašiti sve razlike. „Danas u Orašcu, koji simbolizuje jedinstvo, sećamo se trenutaka kada je naš narod pod vođstvom Karađorđa krenuo putem očuvanja i oslobođenja zemlje“, rekao je Macut. On je istakao da je donošenjem Sretenjskog ustava 1835. godine ostavljen zavet čitavom srpskom narodu da čuva otadžbinu, a temelji moderne države i funkcionisanja njenih organa postavljeni su upravo tim ustavom.

    Predsednik Vlade Republike Srpske Savo Minić naglasio je da je srpski narod slobodan i da se samo slogom i zajedništvom može odbraniti od svih nedaća. „Ovdje se rodila odluka da srpski narod želi uređenu zajednicu, slobodu i jednakost i ideju koju i danas baštinimo“, rekao je Minić. On je dodao da nijedna žrtva nije uzaludna ako se poštuje, te da je dužnost svakog Srbina da čuva ideju slobode i jednakosti koju su ostvarivali srpski ratnici kroz vekove.

    Obeležavanje Sretenja započelo je svetom arhijerejskom liturgijom u Hramu Vaznesenja Gospodnjeg u Orašcu, koju je služio mitropolit šumadijski Jovan uz sasluženje sveštenstva Eparhije šumadijske. Ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović istakao je da ovaj praznik simbolizuje vekovnu težnju srpskog naroda ka istinskoj slobodi i podseća na značaj vere u Hrista za očuvanje slobode.

    Svečana akademija planirana je u Kragujevcu, prestonici kneza Miloša Obrenovića, gde je 1835. godine usvojen Sretenjski ustav. Akademiji će prisustvovati i predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Radan Ostojić. Obilježavanje Sretenja u Srbiji i Republici Srpskoj sprovodi se pod sloganom „Sabornost i ponos“ u skladu sa Deklaracijom o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, donetom na Svesrpskom saboru 2024. godine.

    U Republici Srpskoj, obeležavanje Sretenja počelo je u Banjoj Luci otvaranjem objekta za onkologiju i hematologiju sa palijativnom negom u Univerzitetskom kliničkom centru RS, a nastavilo se u Višegradu. Vlada RS je 16. februar proglasila neradnim danom povodom Dana državnosti.

    Sretenje se obeležava u znak sećanja na 15. februar 1804. godine kada je pod vođstvom Karađorđa podignut Prvi srpski ustanak, kao i na 15. februar 1835. godine kada je u Kragujevcu usvojen prvi ustav Kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski ustav.

     

  • Amerika sprema rješenje za rusku naftu

    Amerika sprema rješenje za rusku naftu

    Republikanski senator Sjedinjenih Država Rodžer Viker izjavio je u subotu da se očekuje da će Vašington u roku od dve nedelje krenuti sa usvajanjem zakona o sankcijama usmerenim na ruski naftni sektor.

    Govoreći na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, Viker je rekao: „Moći ćemo da glasamo o sankcijama za dve nedelje“, dodajući da je „ono što Ukrajini zaista potrebno jeste da Rusija ostane bez nafte“, prenosi Baha.

    Tvrdio je da bi „značajne, ozbiljne sankcije proizvođačima nafte“, uključujući „osam rafinerija širom sveta od kojih Rusija zavisi“, mogle doneti „značajnu promenu u pregovorima“.

    Viker je rekao da bi predloženi zakon o sankcijama mogao postati „prekretnica“ u naporima da se izvrši pritisak na Moskvu, dodajući da podrška američke javnosti Ukrajini raste, uključujući i među republikanskim glasačima.

  • Ostojić na čelu BORS do 2027. godine

    Ostojić na čelu BORS do 2027. godine

    Narodna skuština Republike Srpske prije nešto manje od mjesec dana izglasala je povjerenje novoj-staroj Vladi RS, na čelu s premijerom Savom Minićem.

    Među pet novih imena u Minićevom kabinetu našao se i dosadašnji predsjednik Boračke organizacije (BORS) Republike Srpske, Radan Ostojić.

    Prije nekoliko dana u javnosti, inače, pojavila se informacija da će umjesto Ostojića čelnu poziciju u krovnoj boračkoj organizaciji preuzeti Milovan Gagić, aktuelni predsjednik Predsjedništva BORS. Međutim, sam Ostojić je prije par dana poručio da Gagić „nije predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske već predsjednik Predsjedništva BORS“, koji, kako je naveo, predstavlja i zastupa ovu organizaciju.

    Novoimenovani ministar rada i boračko-invalidske zaštite, između ostalog, rekao je da Gagić „predstavlja i zastupa BORS do održavanja sjednice Skupštine BORS“, kako je definisano Statutom te organizacije.

    – Vidjećemo da li će se taj period privremenog zastupanja ili predstavljanja nastaviti ili će se odlučiti da se bira novi predsjednik BORS – izjavio je Ostojić.

    Kako za Srpskainfo otkrivaju odlično obaviješteni izvori iz vrha BORS, borba za novog predsjednika te organizacije već se užurbano vodi „iza kulisa“.

    – S obzirom da je Radan Ostojić otišao na mjesto ministra, za očekivati je da se u BORS brzo raspiše održavanje skupštine koja bi trebalo da izabere novog predsjednika. U ovom trenutku teško je procijeniti koliko ima zainteresovanih kandidata za tu funkciju – tvrde izvori našeg portala.

    Bivši član Predsjedništva BORS i predsjednik Boračke organizacije u Pelagićevu, Jovan Erletić, za Srpskainfo kaže da još nije poznato kada bi Skupština BORS trebalo da glasa o Ostojićevom nasljedniku.

    – U roku od mjesec dana trebalo bi da se održi Skupština BORS, a da li će tada biti pokrenuta priča o izboru novog predsjednika Boračke organizacije zaista mi nije poznato – kaže Erletić.

    S druge strane, član Predsjedništva BORS, Zoran Vidić, za Srpskainfo tvrdi da će Radan Ostojić ostati na čelu te organizacije do sljedeće godine, kada se održavaju redovni izbori u Boračkoj organizaciji Srpske.

    – Milovanu Gagiću, kao predsjedniku Predsjedništva BORS, prenijeta su određena ovlaštenja budući da je Radan Ostojić izabran za ministra u Vladi RS. Skupština BORS treba da se održi u aprilu ove godine, ali sve do 2027. ne bi trebalo da dođe do izbora novog predsjednika BORS – ističe Vidić.

  • Banjalučka zimska služba u pripravnosti

    Banjalučka zimska služba u pripravnosti

    Povodom najavljenih snježnih padavina, službe zadužene za zimsko održavanje puteva su u pripravnosti i spremni su da djeluju u skladu sa utvrđenim planom i prioritetima.

    Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve poručuju da su sva preduzeća angažovana u sistemu zimske službe blagovremeno obaviještena i spremna da reaguju u skladu sa vremenskim uslovima kako na gradskom, tako i na ruralnom području grada.

    Podsjećamo, iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda najavljeno je da nas već danas očekuje oblačno i hladnije vrijeme s kišom koja prelazi u susnježicu i snijeg, te se očekuje i formiranje tanjeg snježnog pokrivača u široj regiji grada. Snježne padavine očekuju se i u narednih nekoliko dana.

    Iz Odjeljenja apeluju na vozače i druge učesnike u saobraćaju na dodatni oprez, te pozivaju da vožnju prilagode stanju na putevima.

  • Banjaluka za sistem OKC-a daje 2,1 miliona KM

    Banjaluka za sistem OKC-a daje 2,1 miliona KM

    Grad Banjaluka raspisao je tender za nabavku sistema za radio – komunikaciju vrijedan 2,1 miliona maraka za potrebe Operativno komunikativnog centra.

    Riječ je o projektu koji je za vrijeme svog mandata zagovarao tadašnji gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić.

    U projektnom zadatku stoji da je predmet nabavke sistem za radio – komunikaciju, IT infrastruktura, softverska rješenja za potrebe OKC-a, kao i prateće usluge instalacije.

    Navedeno je takođe i da je Grad Banjaluka u prethodnom periodu započeo projekat izgradnje operativno komunikacionog centra, odnosno centra koji vrši koordinaciju aktivnosti u hitnim situacijama radi spašavanja života i materijalnih dobara.

    „Uvođenje OKC, uz odgovarajuću organizaciju rada u sistemu i logističku podršku, te implementaciju i primjenu sofisticiranih informacionih i telekomunikacionih rješenja doprinosi podizanju nivoa efikasnosti rada svih službi i poboljšanju brige o građanima u redovnim i vanrednim situacijama. Sve hitne i ostale gradske službe su povezane sa sistemom OKC-a“, istaknuto je u projektnom zadatku.

    Od ponuđača, kada je u pitanju ekonomska i finansijska sposobnost, Grad traži da su pozitivno poslovali u 2024. godini.

    Kada su u pitanju tehnička i profesionalna sposobnost zahtijevaju da je ponuđač u posljednje tri godine imao najmanje dva ugovora vrijednosti minimalno po 400.000 KM bez PDV-a od kojih je jedan čiji je predmet nabavke isporuka opreme koja je slična predmetnoj nabavci, a dugi nabavka licenci za softversko rješenje, piše Capital.

    Pojašnjenja radi, OKC je zamišljen kao centrala, odnosno jedinstvena kontakt tačka u kojoj bi se prikupljale najrazličitije informacije od rezultata mjerenja aerozagađenja, intervencija  vatrogasaca, komunalnih žalbi pa do mjerenja vodostaja.

    Projektom je predviđeno objedinjavanje prijava prema komunalnoj policiji, inspekciji, komunalnim gradskim službama.

    Plan je bio da ova nova organizacija funkcioniše u sklopu Odsjeka za poslove civilne zaštite.

  • Macut: Nisam zadovoljan radom pojedinih ministara, razmišljam o rekonstrukciji Vlade

    Macut: Nisam zadovoljan radom pojedinih ministara, razmišljam o rekonstrukciji Vlade

    Premijer Srbije Đuro Macut izjavio je danas da nije zadovoljan radom pojedinih ministarstava i pojedinih ministara, dodajući da zbog toga razmišlja o rekonstrukciji Vlade.

    – Razmišljam o rekonstrukciji, ali o rekonstrukciji će prije svega sami oni da odlučuju, odnosno o rad koji postižu i rezultati koje će postići. Mislim da ćemo svakako ići naprijed i moramo da razmišljamo o unapređenju svega što radi Vlada…Naša Vlada radi, svakako je vrlo odgovorna, ali ja nisam zadovoljan time da se neki ministri pojavljuju isključivo na Instagramu, da se slikaju i da to bude u stvari jedini njihov doprinos – rekao je Macut za RTS.

    Macut je dodao da je, sa druge strane, zadovoljan radom pojedinih ministara.

    – Ono što je bitno jeste da su rezultati koji su postavljeni, koje sami ministri i ministarstva moraju da kreiraju, sa brojnim saradnicima koje imaju u ministarstvima, treba da budu ogledalo rada ovih ministarstava – rekao je Macut.

    Na pitanje koliko je izvjesna rekonstrukcija u ovom trenutku, Macut je odgovorio da za sada to ne može reći, dodajući da nije zadovoljan pojedinim ministarstvima i odnosom ministara prema oblastima koje zastupaju.

    – Uvijek moramo naći i možemo naći neko rješenje, možemo unaprijediti, moramo unaprijediti što više i što prije, rad pojedinih sektora, i to je nešto što svi oni znaju, svi su i spremni i dovoljno mladi, dovoljno energični ili sa veoma velikim iskustvom da mogu da savladaju sve što je ono što je u dijapazonu rada svakog od tih resora – rekao je Macut.