Jutjuberu Bogdanu Iliću poznatijem kao Baka Prase izgorio je skupocjeni automobil rano jutros u Beogradu na vodi. Džip Brabus zapalio se ispred njegove zgrade u luks naselju.
Baka je snimio svoj džip sa prozora svog stana dok je gorio prednji dio automobila: RIP BRABUS 2023-2026 – napisao je on.
Inače, kako je ranije navodio, ova bijesna mašina vrijedi čak pola miliona evra. Baka je pazario prije tri godine, ali nakon što ga je kupio, pokajao se i brzo je htio da ga vrati.
Predsjednik Finske Aleksander Stub na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti izjavio je da je predsjednik Rusije Vladimir Putin navodno želio da Ukrajinu učini ruskom, ali da je ona sada postala evropska.
– Ne znam šta Stub podrazumijeva pod riječju evropska. Ako polaze od toga da je Evropa samo nacizam, koji se tamo više puta ispoljavao, onda su vjerovatno zaista uspijeli da Ukrajinu učine evropskom — nacističkom, sudeći po izjavama Zelenskog. Rusija nikada nije imala namjeru da ne poštuje suverenitet Ukrajine. Uvijek smo bili država koja se prema Ukrajini odnosila kao prema suverenoj i nezavisnoj zemlji – navela je diplomata, komentarišući Stubove riječi.
Zaharova je istakla da je Ruska Federacija uvijek polazila od toga da sa Ukrajinom gradi prijateljske međudržavne i “posebno bliske, ali suverene odnose”.
– Odmah poslije raspada Sovjetskog Saveza uspostavili smo diplomatske odnose, razmijenili ambasade. Uvijek su postavljane posebne ličnosti za ambasadore radi jačanja bilateralnih odnosa, potpisali smo sve vrste međudržavnih sporazuma, uključujući i o floti. Trgovali smo po principima međunarodnih ekonomskih veza, iako smo bliski susjedi, sa zajedničkim projektima koji su ranije bili jedinstveni, a danas se nazivaju integracionim – podsjetila je ona.
Naglašava da Rusija nije sprovodila držani udra.
– Rusija nije mijenjala režim, nije Rusija organizovala majdane kako bi dovela svoje ljude na vlast. To je radio Zapad. I kolačiće, odnosno peciva, dijelili su državni sekretari SAD poput (Viktorije) Nuland. Na mitinge, koji bi trebalo da budu isključivo stvar naroda te zemlje, dolazili su i ambasadori, i ministri spoljnih poslova Njemačke, Francuske, Poljske i drugih zapadnoevropskih država. Zato ne treba nas optuživati za ono što sami rade – naglasila je zvanična predstavnica ruskog diplomatskog resora.
Zbog saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala tri teretna vozila i autobus, obustavljen je saobraćaj na magistralnom putu MI-103 Derventa-Doboj, obilazni put oko Dervente.
Saopšteno je to iz Auto-moto saveza Republike Srpske, danas 16. februara.
“U toku je obavljanje policijskog uviđaja, a vozila se preusmjeravaju kroz grad Derventu”, istakli su oni.
Kako “Nezavisne novine” nezvanično saznaju, u nezgodi nema stradalih.
Knežević je na TV Pink rekao da je u Beograd danas došao i zato što je veliki praznik.
– Svakako sam došao i zbog toga što je danas veliki praznik, Sretenje. Želim da čestitam svim Srbima gdje god živjeli i da se izvinim i srpskom narodu, naravno i državnom rukovodstvu, posebno predsjedniku Aleksandru Vučiću, zato što naš predsjednik Јakov Milatović, nije čestitao praznik narodu Srbije – rekao je Knežević.
Naveo je da su čestitke stigle od predsjednika SAD Donalda Trampa, predsjednika Rusije Vladimira Putina, predsjednika Kine Si Đinpinga, ali da predsjednik Milatović koji je izabran velikim dijelom glasovima Srba nije čestitao.
Knežević je ukazao da brat Јakova Milatovića živi u Beogradu.
– Pa mogao je bar bratu da čestita Dan državnosti – dodao je on, navodeći da dan još nije gotov te da će Milatović to možda učini pred ponoć “poput Pepeljuge”.
– Tompsonovi koncerti predstavljaju otvoreno širenje ustaške ideologije, na njima se uzvikuju pokliči kojih se svi normalni ljudi stide, pokliči koji vrijeđanju srpski narod kao konstitutivan narod u BiH, što je već dovoljan razlog da se ovi koncerti zabrane. Pod ovim ustaškim pokličima je izvršen genocid nad srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu kao i brojni zločini i tokom proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata. Dozvoljavanje da se ova ideologija otvoreno širi i promoviše predstavlja civilizacijski korak unazad i ozbiljno uznemirava sve antifašiste koji su se tokom 20. vijeka borili protiv fašizma i nacizma na ovim prostorima, među kojima je bio najveći broj Srba – ističe se u saopštenju BORS-a.
Kako se dalje dodaje, današnja Evropa sagrađena je upravo na antifašizmu zbog čega se uzvikivanje ovakvih poruka i širenje fašističke ideologije u Evropi kažnjava, pa bi nadležne vlasti i institucije BiH, ukoliko zaista žele da vode ovu zemlju evropskim putem, mogle za početak bar zabraniti održavanje ovakvih kocerata.
Boračka organizacija Republike Srpske poziva institucije Republike Srpske i sve predstavnike srpskog naroda u zajednički organima BiH da reaguju u skladu sa zakonom, da ispitaju okolnosti održavanja ovog događaja i preduzmu adekvatne mjere radi sprečavanja širenja fašističke i nacističke ideologije i simbolike u javnom prostoru.
Republika Srpska je zrela za promjenu, a rezultati prijevremenih izbora pokazuju vidljiv pad podrške vlasti i rast opozicije, ocijenio je Igor Radojičić u intervjuu za „Nezavisne novine“.
Predsjednik Nezavisnog pokreta „Svojim putem“ i zamjenik predsjednika Pokreta „Sigurna Srpska“ rekao je da mu je žao što kandidat opozicije nije pobijedio na prijevremenim izborima za predsjednika Republike. „Dr Branko Blanuša je dobar i kulturan čovjek i njegova pobjeda bila bi veliki korak u tranziciji vlasti, koja se mora desiti u Republici Srpskoj“, naveo je Radojičić.
On je istakao da je vlast na ponovljenom glasanju „podigla snažnu i dobro organizovanu mašineriju i pobijedila tehnikom na malom frontu“. Ipak, naglasio je da su trendovi drugačiji nego ranije. „Prvi put kandidat vlasti pao je daleko ispod 300.000 glasova, a kandidat opozicije prvi put je dosegao preko 48 odsto glasova“, rekao je Radojičić, dodajući da su vidljivi zamor vladajućih struktura i razočaranje građana.
Govoreći o planovima opozicije pred opšte izbore, Radojičić je naveo da Pokret „Sigurna Srpska“ organizaciono jača i gradi odbore širom Republike. „Od Prijedora do Han Pijeska ili Bileće, svuda je mnogo novih dobrih ljudi u Pokretu“, kazao je on, ističući da su snažna organizacija, tim i jasan program preduslov za uspjeh.
Prema njegovim riječima, Pokret će nastupati sa četiri osnove: patriotskim i nacionalnim programom obnove Republike, vraćanjem demokratskih institucija, socijalnim i razvojnim programima te modernizacijom i digitalizacijom. „U svemu kasnimo za svijetom i najbližim okruženjem“, dodao je.
Radojičić je potvrdio da se nakon prijevremenih izbora otvara prostor za razgovor o zajedničkim kandidatima opozicije. „Jedinstven nastup je pretpostavka uspjeha i svima je to jasno“, rekao je, naglašavajući da treba istaći kandidate koji imaju najveće šanse, a ne voditi se kvotama i formalnostima.
On smatra da opozicija može postići dogovor uprkos ranijim sukobima. „Mora se napraviti most saradnje i pokazati građanima jasnu zajedničku alternativu“, poručio je, dodajući da je ključno pitanje da li postoji stvarna želja za promjenom vlasti.
Komentarišući kandidaturu Branka Blanuše, Radojičić je naveo da on ima ozbiljne simpatije građana, ali da se na terenu sve češće čuje druga poruka. „Svuda čujem istu rečenicu: Draško je budući predsjednik“, rekao je.
On smatra da je prirodno da Draško Stanivuković bude jedinstven kandidat opozicije. „Stanivuković realno predstavlja najjači adut opozicije i u partnerstvu sa SDS-om, Blanušom, Jelenom Trivić i drugima može donijeti prvu pobjedu opoziciji poslije 20 godina“, zaključio je Radojičić, uz ocjenu da postoji potencijal za promjenu i da je pitanje samo trenutka.
Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić poručio je u Bijeljini da je ta stranka postala „stabilizator sistema“ u Republici Srpskoj i da neće dozvoliti slabljenje institucija, najavljujući „veliki politički skok“ u narednim mjesecima.
Obraćajući se Gradskom odboru Ujedinjene Srpske u Bijeljini, Stevandić je istakao da Republika Srpska, kako je naveo, ima „tri brane“ koje čuvaju njen institucionalni poredak – predsjednika Republike, Vladu i Narodnu skupštinu. Prema njegovim riječima, pritisci su bili usmjereni na sve tri tačke sistema.
„Uspjeli su da probuše onu branu gdje je predsjednik Republike, Dodik je morao da se povlači, prvi put u životu nije oboren“, rekao je Stevandić, dodajući da su ranije smijenjeni zvaničnici, poput Radovana Karadžića, Nikole Poplašena i Biljane Plavšić, nakon smjene ostajali bez političkog povratka.
У Градском одбору УС Бијељина. Настављамо припреме за велики политички скок. Неопходни смо као стабилизатор система. Народна скупштина је посљедња брана Српске, не дозвољавам да пукне. Ко год приђе – биће отјеран. Не занима ме маркетинг, него интегритет.https://t.co/d0M7KYN9P2
— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) February 15, 2026
On je naveo da je, nakon izazova oko predsjedničke funkcije, uslijedila i borba za mandat premijera, te da je treća „brana“ Narodna skupština Republike Srpske. „Da je pukla i treća, mi ko zna kako bi to sve završilo“, rekao je Stevandić.
Govoreći o ulozi svoje stranke, poručio je da Ujedinjena Srpska ne gradi politiku na marketingu, već na, kako je rekao, teškim odlukama. „Život je donošenje teških odluka, ako je moguće nekad i da te koštaju“, naveo je, podsjećajući da je, kako tvrdi, bio i na potjernici, ali da nije odustao od političkog djelovanja.
Stevandić je ocijenio da je Ujedinjena Srpska danas parlamentarna stranka na nivou BiH, te da, uz SNSD, ima predstavnike u Parlamentarnoj skupštini BiH. Naglasio je da stranka želi dodatno da ojača organizaciju i infrastrukturu, kako bi bila spremna za brzu mobilizaciju.
„Nismo mi nikakva mala stranka, nego stranka srednje veličine“, rekao je, dodajući da je na ponovljenim izborima Ujedinjena Srpska pokazala „ogromnu snagu“, organizujući skupove u više gradova.
On je istakao da se lično neće kandidovati za predsjednika Republike, navodeći da je važno imati „stabilizatore sistema“ koji će čuvati odnose sa Srbijom, unutrašnju stabilnost i međunarodne pozicije Republike Srpske.
Stevandić se osvrnuo i na rad poslanika Ujedinjene Srpske u Parlamentu BiH, Milana Petkovića, kojeg je nazvao „najobrazovanijim i najboljim srpskim poslanikom“. Prema njegovim riječima, Petković je uspio da sa dnevnog reda skine zakon o imovini, koji je, kako je naveo, predstavljao veliki problem za Republiku Srpsku.
„Neki dan je otišao korak dalje kada je prvi put organ BiH glasao da Šmit nije zakonodavac i nema pravo da mijenja zakon. To se u 30 godina nije desilo“, rekao je Stevandić, dodajući da je stranka ponosna na takve poteze svojih predstavnika.
Zaključujući obraćanje, Stevandić je poručio da se Ujedinjena Srpska priprema za „najveći politički skok do sada“, uz ocjenu da je stranka do sada poziciju u političkom sistemu izgradila „velikim radom“. Pozvao je članove da u narednih sedam mjeseci, kako je rekao, „udarе po gasu“ i dodatno ojačaju stranačku infrastrukturu.
Miloš Ćurković, predsjednik Mladih Ujedinjene Srpske, izjavio je u razgovoru za Vrbas media da ćutanje evropskih institucija na veličanje ustaštva predstavlja, kako tvrdi, svjesnu političku poruku, te poručio da srpski narod u takvim okolnostima odgovor može pronaći jedino u jedinstvu, vjeri i oslanjanju na sopstvene vrijednosti.
VM: Zašto Evropa uporno ćuti na otvoreno veličanje nacizma i ustaštva?
Ćurković: Nakon koncerta Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu, gdje se ponovo slavilo ubijanje Srba i prizivao novi sukob, nije se čula nijedna riječ osude iz Brisela. To ćutanje nije propust — to je svjesna politička zaštita. Evropa jasno pokazuje šta joj smeta, a šta podržava.
VM: Šta, po vašem mišljenju, Evropa zapravo podržava?
Ćurković: A podržava hrvatski nacizam — ustaštvo — isto onako kako danas podržava nacizam u Ukrajini kroz veličanje banderovske ideologije. To su isti ideološki korijeni, ista mržnja prema Srbima i isto licemjerje evropskih institucija koje govore o vrijednostima, a tolerišu zločinačke ideologije kada su usmjerene protiv srpskog naroda.
VM: Na čemu zasnivate tvrdnju da je riječ o sistemskom licemjerju Zapada?
Ćurković: Da je riječ o duboko bolesnoj tvorevini bez stvarnog moralnog temelja, pokazalo se i kroz afere poput Epstajn fajlova, koji su razotkrili da su vrhovi zapadnih političkih i društvenih elita povezani sa najmračnijim oblicima zločina ili njihovog zataškavanja. To je sistem koji danas drži lekcije o civilizaciji, a zatvara oči pred ustaškim pokličima.
VM: Gdje, prema vašem stavu, srpski narod može tražiti pravdu i oslonac?
Ćurković: Srpski narod nikada nije dobio niti će dobiti pravdu od svojih dželata. Naša pravda nije na Zapadu koji nas je kroz istoriju progonio, već na pravoslavnom Istoku, gdje su naši saveznici, naša vjera i naša snaga. Gospoda su razbojnikom nazivali upravo oni čija je globalna agenda tada vladala svijetom — isti oni koji i danas pokušavaju da slome i oklevetaju sve koji im se ne pokoravaju.
VM: Ne vučete li previše udesno, imajući u vidu da je Ujedinjena Srpska stranka desnog centra?
Ćurković: Ujedinjena Srpska je stranka prije svega slobodnomislećih ljudi i energične omladine, gdje nema unutrašnjeg verbalnog delikta. Naša snaga nije u etiketiketiranju, već u jasnom stavu, slobodi mišljenja i odgovornosti prema narodu.
VM: Koji je, u takvim okolnostima, odgovor srpskog naroda?
Ćurković: Zato je naš odgovor jedinstvo. Jedinstvo u vjeri, narodu i istini. Sabiranje oko Gospoda nije samo duhovni poziv — to je uslov opstanka u vremenu kada se protiv Srba ponovo podižu iste ideologije mržnje. Samo složni možemo opstati i pobijediti.
VM: Kako biste tu poruku saželi u jednu rečenicu?
Ćurković: Sloga biće poraz vragu.
Član 203a Krivičnog zakona BiH, koji kriminalizuje nepoštovanje odluka visokog predstavnika, biće predmet ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH, a pred sudijama će se naći i mišljenje Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamenta BiH da visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost da donosi zakone. Rasprava dolazi u trenutku kada se ponovo otvara pitanje odnosa domaćih institucija i OHR-a, ali i legitimiteta odluka koje su nametane bez parlamentarne procedure.
Bivši sudija Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević nije optimista kada je riječ o mogućnosti da Sud potvrdi stav Komisije. „Ali drugi, puno važniji nivo, da se ocijeni kvalitet takve odluke, takvog zakonskog teksta, takvog jednog opšteg stava, da prvi put doživljavamo nakon 100 godina da se odluka jednog pojedinca štiti krivičnim zakonodavstvom“, rekao je Knežević. On je dodao da je, od pada monarhija, ovo prvi put da se krivičnim zakonodavstvom štiti odluka jednog pojedinca.
Ustavni sud BiH je i ranije zauzimao stav da nije nadležan da preispituje mandat i ovlaštenja visokog predstavnika, niti način njegovog imenovanja. Odluke OHR-a tretirane su kao dio domaćeg zakonodavstva, a predsjednik Ustavnog suda Mirsad Ćeman to je ponovio u nedavnom intervjuu, uz poziv Narodnoj skupštini Republike Srpske da imenuje sudije iz Republike Srpske.
„Možda bi nedostajuće kolege iz Republike Srpske doprinijele daljnjoj raspravi na ovu temu i možda pokazali da se ambijent u BiH mijenja nabolje, pa da se onda, kao i međunarodnim sudijama, tako i visokom predstavniku, zahvalimo i kažemo – mi ćemo svoje stvari u punom kapacitetu rješavati“, rekao je Ćeman.
Sudije iz Republike Srpske ranije su, prema navodima sagovornika, mogle da izdvajaju mišljenje, dok su sudije iz reda bošnjačkog naroda zajedno sa stranim sudijama donosile odluke o ustavnosti nametnutih zakona. Zbog toga, kako se navodi, za sada nema najava da će Parlament u Banjaluci imenovati nove sudije, iako odluka Ustavnopravne komisije otvara prostor za širu pravnu raspravu.
„Nadam se da će ovaj zaključak dovesti do zakonodavnog pospremanja BiH, da se stave van snage svi akti koje je donio OHR“, rekao je Marko Romić, spoljni član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske.
Komisija se izjasnila na zahtjev Ustavnog suda, nakon apelacije Kluba SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 203a. Predsjedavajući Komisije Albin Muslić rekao je da je postojala mogućnost da se Komisija uopšte ne očituje, ali da je ipak upućen odgovor Sudu.
Političku težinu cijelom slučaju daje i presuda Miloradu Dodiku, koji je osuđen na godinu dana zatvora jer je, prema presudi Suda BiH, prekršio član 203a potpisivanjem ukaza o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH. Taj član nametnuo je 1. jula 2023. godine visoki predstavnik Kristijan Šmit.
Paralelno s tim, otvoreno je i pitanje produženja mandata sudijama Ustavnog suda nakon navršenih 70 godina života. Mirsad Ćeman je krajem prošle godine napunio 70 godina, dok je procedura izbora novih sudija pokrenuta tek nedavno, uključujući i poziciju sudije Valerije Galić.
Knežević smatra da je ustavna norma prekršena odlukom da sudije mogu nastaviti rad do izbora nasljednika. „Tokom mog mandata dvotrećinska većina odbacila je taj prijedlog“, podsjetio je on, dovodeći u pitanje legitimitet odluka koje su donosile sudije sa isteklim mandatom.
Slične dileme iznosi i pravnik Damir Sakić, koji ukazuje da je trajanje mandata sudija uređeno Ustavom BiH. On smatra da se postavlja pitanje da li je, prije izmjene pravila Suda, bilo neophodno amandmanski mijenjati Ustav u proceduri propisanoj samim Ustavom.
U sjeni tih rasprava ostaje ključno pitanje – da li će Ustavni sud BiH ostati pri dosadašnjoj praksi ili će otvoriti prostor za preispitivanje odnosa domaćeg zakonodavstva i odluka visokog predstavnika. Odluka o članu 203a mogla bi imati šire pravne i političke posljedice, kako za krivično zakonodavstvo, tako i za budući položaj OHR-a u BiH.
Predsjednik poslovnog udruženja Međunarodni transport Neđo Mandić izjavio je večeras da je Evropska unija odbila sve prijedloge prevoznika sa Zapadnog Balkana, kojima bi se riješio problem njihovog boravka u Šengen zoni, i istakao da su prevoznici donijeli odluku o ponovnoj blokadi teretnih prelaza, ali da za sada nije poznat tačan datum novih blokada.
„Posljednji sastanak s njima bio je katastrofalan. Nijesu prihvatili ništa što smo predložili, samo su rekli – uklopite se u pravilo 90/180, drugačije ne može“, rekao je Mandić za Tanjug.
Na pitanje da li prevoznici razmišljaju o ponovnoj blokadi teretnih prelaza ukoliko uskoro ne postignu dogovor sa Evropskom unijom, Mandić kaže da je odluka već donijeta, ali se čeka usaglašavanje sa prevoznicima iz drugih zemalja Zapadnog Balkana.
“Donijeli smo odluku da idemo ponovo na blokade, samo što za sve treba vremena, pošto moramo da usaglasimo proceduru sa kolegama iz drugih zemalja Zapadnog Balkana. Kada usaglasimo termin, onda ćemo odrediti tačan datum. Moramo da se sastanemo i dogovorimo oko svih detalja, tako da ne znam kada će početi blokade“, naglasio je Mandić.
Kompromisi koje su na posljednjem sastanku Evropska komisija uputile vlasti iz regiona Zapadnog Balkana i prevoznici odbijeni su uz komentare „da su nemogući, suviše kreativni i suprotni zakonu Šengena“, dok je predloženo da vozači prijave boravak u nekoj od bližih članica EU, što je za prevoznike bilo neprihvatljivo, prenijele su crnogorske Vijesti.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je nedavno da će država nastaviti da traži poseban status za profesionalne vozače kamiona u Šengen zoni i dodala da su zahtjevi države opravdani i razumni.
Prevoznici iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije blokirali su, u periodu od 26. do 30. januara, prelaze za teretni saobraćaj zbog strogih pravila EU o boravku u Šengen zoni.
Prevoznici Zapadnog Balkana obustavili su blokade teretnih prelaza nakon što je Evropska komisija počela razmatranje mogućnosti uvođenja posebnih viza za profesionalne vozače kamiona, koje bi im omogućile duži boravak u zemljama EU i nesmetano obavljanje posla.
Novi sistem ulaska i izlaska striktno ograničava boravak vozača iz zemalja van EU na 90 dana u periodu od 180 dana, pa zbog prirode posla profesionalni vozači ovaj limit dostižu veoma brzo, nakon čega im prijeti deportacija ili zabrana ulaska u EU.
Prevoznici su ranije upozorili da primjena pravila 90 od 180 dana i na profesionalne vozače ugrožava njihov rad i opstanak prevozničkih firmi u zemljama Zapadnog Balkana.
U predloženoj strategiji Evropske unije za vize, čija je radna verzija predstavljena 29. januara u Briselu, konstatuje se da profesionalci iz trećih zemalja, kao što su vozači kamiona, umjetnici na turnejama, sportisti koji prisustvuju sportskim događajima, stručnjaci koji rade na prekograničnim projektima, kao i radna snaga koja podržava industrije i usluge EU, imaju potrebu da borave u EU duže od dozvoljenog limita, bez namjere trajnog nastanjivanja.