– Posebnu pažnju posvetili smo pitanjima regionalne saradnje – rekao je Stevandić u objavi na Iksu.
Da li se na javnim parkinzima u Banjaluci parkiranje mora platiti? Na ovo, naoko jednostavno pitanje, svako odgovara na svoj način, a situaciju je zakomplikovo gradonačelnik Draško Stanivuković.
Stanivuković je, podsjećamo, 30 decembra 2025. u Službenom glasniku BiH objavio “privremenu odluku” prilično komplikovanog naziva, a jednostavnog cilja: da sugrađanima nametne obavezu plaćanja parkinga, uprkos tome što se, shodno odluci Skupštine grada Banjaluka, parking od 1. januara ne plaća.
Da li je Stanivukovićeva “privremena odluka” važeća, ili pravno nepostojeća, ili je ona, kako tvrdi advokat Aleksandar Jokić, “opasan presedan”?
Jokić smatra da plaćanje parkinga u Banjaluci nije pravno utemeljeno, jer je Stanivukovićeva “privremena odluka” sporna po više odsova. -Ja neću plaćati parking, ali razumijem da su građani su u dilemi i da ne znaju šta da rade. Ja im to ne mogu sugerisati, mogu im samo dati informacije, na osnovu kojih će sami odlučiti – rekao je Jokić za Srpskainfo.
Advokat Dario Sandić nije tako obazriv. Njegova poruka je eksplicitna: parkirajte propisno i ne plaćajte parking. – Nepropisno parkiranje je prekršaj i za to žete odgovarati prekršajno. Ne prakirajte na zelene površine, trotoare i druga mjesta koja nisu predvidjena kao parking.
Parkirajte na parkinge i ne plaćajte jer vam je to omogućio gradonačelnik – ne zato što je dobar i želi dobro gradjanima već zato što se ponaša nezakonito i donosi nezakonite odluke – jasan je Sandić. Za razliku od njega, Milko Grmuša, bivši odbornik i pravnik koji je sagu o parkinzima prvi “zakuvao”, ne želi da se izjašnjava. – Ne komentarišem lokalne teme – rekao je kratko Grmuša
. A šta kažu u Gradskoj upravi? Ništa, ili tačnije – ništa konkretno. Koji će organ i na osnovu kojeg akta izricati kazne građanima, koji su propisno parkirali svoja vozila, ali nisu platili parking kartu? Kolike su propisane kazne za propisno parkiranje i neplaćanje parking karte, i kojim aktom je taj prekršaj sankcionisan? Koliko je takvih kazni izrečeno, a koliko naplaćeno od početka ove godine?
Na sva ova pitanja Srpskainfo iz Gradske uprave su odgovorili kratko i nejasno. – S obzirom da sve druge lokalne zajednice u Republici Srpskoj imaju pravo da naplaćuju parking, Banjaluci takođe pripada taj prihod. Parking u Banjaluci se plaća, a sve se odvija prema ustaljenom planu a u okviru zakonskih rješenja – navedeno je u odgovoru iz Gradske uprave.
Valjda u skladu sa tim “ustaljenim planom” u posljednje vrijeme “parkingaši”, odnosno zaposleni u Odsjeku za parkinge i garaže, intenzivno kontrolišu stanje na javnim parkinzima. Na šoferšajbne automobila za koja nije plaćen parking ostavljaju obavještenja zanimljivog sadržaja. Vlasnike upozoravaju da su njihova vozila fotografisana, a fotografije “pohranjene u bazu podataka Odjeljenja Komunalne policije”.
I šta to znači? – To bi trebalo da posluži kao upozorenje vozačima da će platiti kaznu, jer nisu platili parking, ali pošto upozorenja u poruci, faktički, nema, svako to tumači na svoj način – kaže izvosr Srpskainfo iz Gradske uprave. Kako svjedoče “parkingaši”, koji svakodnevno ostalvjau ove poruke, Banjalučani na njih reaguju na različite načine. – Neki galame i psuju, viuču da nikad neće platiti kaznu, drugi odmah pitaju mogu li platiuti pola kazen u roku od 8 dana – kaže jedan radnik parking servisa.
Inače, kazna za vlasnike vozila koji propisno parkiraju automobil, a “zaborave” da plate parking, po ranije usvojenim odlukama, na koje se poziva gradonačelnik, iznosi 50 KM. Ko plati u roku od 8 dana, provući će se sa 25 KM. Ali, sve to pod uslovom da kazna uopšte stigne na kućnu adresu. Kako saznaje Srpskainfo, za sada se kazne ne šalju, pa se parking naplaćuje po principu APP: ako prođe – prođe. I na kraju, kao i za svaku drugu prekršajnu klaznu, građanin može odlučiti da ide na sud.
Time dobija priliku da bude oslobođen od plaćanja kazne, ali se i izlaže riziku da na kraju plati i kaznu i sudske troškove. A šta bi sud presudio u slučaju (ne)plaćanja parking u Banjaluci? E to je posebno pitanje. Advokat Dario Sandić je Ustavnom sudu RS uputio inicijativu s ciljem se utvrdi da li su odluke Grada Banjaluka o parkingu iz jula 2025, godine i odluka gradonačelnika o parlkingu iz decembra 2025, godine, u skladu sa Ustavom.
On smatra da nisu. Odmah nakon objave, pojavila su se različita tumačenja tog kontroverznog akta. A na šoferšajbnama parkiranih automobila pojavila su se obavještenja, koja dodtano zbunjuju vozače.
U Gradskoj upravi u sali Skupštine grada danas će biti održana javna rasprava o Nacrtu izmjene dijela Regulacionog plana „Malta 1“ u 16.30 časova
Ova informacija podijeljena je na fejsbuk grupi Sačuvajmo Rosulje, a građani su pozvani da dođu na javnu raspravu i iznesu stav o neprihvatljivosti plana izgradnje 16 novih zgrada u mirnom dijelu naselja u blizini Osnovne škole „Aleksa Šantić“.
– Zatražimo povlačenje iz procedure cjelokupnog štetnog Nacrta, što je i zaključak sa Zbora građana Rosulja od 16.decembra. Zatražimo da se, umjesto loših parcijalnih rješenja, usvoji novi Urbanistički plan Grada koji bi Rosulje definisao kao naselje humanog porodičnog stanovanja, maksimalne spratnosti P+2 – navodi se u pozivu građanima.
Smatraju da je potrebno odbaciti praksu nekontrolisane stambene gradnje na postojeću ograničenu i preopterećenu saobraćajnu, komunalnu i ostalu infrastrukturu, kao i plan pretvaranja školskog okruženja u zonu intenzivne gradnje koja bi ugrozila bezbjednost učenika i djece iz naselja.
– Odbacimo plan potpunog zakrčenja svih ulica, parking mjesta, trotoara i slobodnih površina u centru Rosulja. Odbacimo neodrživ pritisak na iscrpljene kapacitete jedine osnovne škole, vrtića i porodične ambulante u naselju. Odbacimo namjere smanjenja zelenih površina i neminovnog porasta temperature tla, vazduha, buke i zagađenja u naselju. Odbacimo plan gušenja jedne od rijetkih gradskih oaza koja je decenijama služila za primjer optimalnog spoja urbanog života i prirode – navodi se u objavi.
Poziva se na odbacivanje namjera koje su motivisane isključivo profitom pojedinaca, a protivne volji i potrebama velike većine stanovnika Rosulja, kao i na sve prijedloge koji su suprotni zahtjevima i podnesenim primjedbama mještana tokom javnog uvida.
– Sačuvajmo ambijent pitomog gradskog naselja, zdravog i bezbjednog za odgajanje naše djece, unučadi i budućih generacija – navodi se u objavi.
Napomenuli su da javna rasprava može trajati duže od 3-4 sata te apelovali na strpljenje i usklađivanje dnevnih obaveza.
Povećanje iznosa studentskih stipendija predstavlja stratešku mjeru Vlade Republike Srpske i Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje usmjerenu na jačanje sistema visokog obrazovanja, čime se potvrđuje da je znanje i budućnost mladih prioritet Republike Srpske, rekao je ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Draga Mastilović.
Ministarstvo dodjeljuje 1.065 stipendija svake godine za studente koji studiraju u Republici Srpskoj, za šta se iz budžeta Resora za visoko obrazovanje do sada izdvajalo 2.130.000 KM. Stipendije se isplaćuju mjesečno, 10 mjeseci, koliko traje akademska godina. Mjesečni iznos stipendije je 200 KM, dakle 2.000 KM godišnje po studentu. Budžetom za 2026. godinu predviđeno je povećanje iznosa stipendija za akademsku 2026/27. godinu sa 200 na 300 KM, odnosno budžet za stipendije za ovu godinu je 3.195.000 KM.
Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske, putem Fonda „”Dr Milan Јelić”, svake godine raspisuje Konkurs za dodjelu stipendija studentima prvog, drugog i trećeg ciklusa studija za studente koji studiraju u Republici Srpskoj, BiH i visokoškolskim ustanovama u inostranstvu te isplaćuju stipendije u devet mjesečnih rata.
Budžetom za akademsku 2026/27. godinu predviđeno je povećanje iznosa stipendija Fonda “Dr Milan Јelić”. Budžet Fonda je sa 750.000 KM povećan na 1.125.000 KM.
Tako će studentima prvog ciklusa studija koji studiraju na javnim na univerzitetima u Republici Srpskoj i BiH u akademskoj 2026/27. godini stipendije umjesto 400 KM biti povećane na 600 KM mjesečno, studentima prvog ciklusa studija na visokoškolskim ustanovama u Pepublici Srbiji, Makedoniji, Sloveniji, Hrvatskoj ili Crnoj Gori sa 500 KM biće povećane na 700 KM, dok će studentima prvog ciklusa studija na visokoškolskim ustanovama u inostranstvu umjesto 800 KM biti dodijeljeno 900 KM.
Studentima drugog ciklusa studija na univerzitetima u Republici Srpskoj, BiH i visokoškolskim ustanovama u inostranstvu umjesto dosadašnjih 5.000 KM biće dodijeljeno 5.500 KM, a studentima trećeg ciklusa studija na univerzitetima u Republici Srpskoj, BiH i visokoškolskim ustanovama u inostranstvu stipendije će sa 10.000 KM biti povećane na 12.000 KM godišnje.
Mastilović je podsjetio da je jedna od najznačajnih mjera Vlade Republike Srpske u oblasti visokog obrazovanja besplatno školovanje za sve redovne studente prvog i drugog ciklusa studija, te besplatan smještaj u studentskim domovima i subvencionisana ishrana u studentskim menzama, što Republiku Srpsku čini jedinstvenom u regionu.
Iako su u zimskom periodu, već tradicionalno, smanjene zalihe najdragocjenije tečnosti, trenutne zalihe krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Republike Srpske su zadovoljavajuće.
Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” iz Zavoda, navodeći da su organizovane brojne akcije dobrovoljnog davanja krvi, s ciljem da se sve potrebe pacijenata u bolnicama ispoštuju.
“Zavod za transfuzijsku medicinu Republike Srpske do sada je uspio da obezbijedi dovoljne zalihe krvi uz pomoć mnogobrojnih dobrovoljnih akcija davanja krvi. Pored organizovanih akcija, nama se svakodnevno odazivaju i pojedinačni davaoci krvi koji žele da je daruju i tako postanu dio velike porodice dobrovoljnih davalaca krvi”, ističu iz Zavoda.
A na pitanje koje su krvne grupe najpotrebnije, oni navode da precizna informacija o stanju pojedinačnih krvnih grupa zavisi od potreba pacijenata za krvlju i komponentama krvi te zahtjeva kliničara.
“Bitno je napomenuti da svaki pacijent prima krvnu grupu koja odgovara njegovoj, tako da je svakodnevno stanje zaliha krvi po krvnim grupama promjenjivo. U principu, može se reći da je u našoj populaciji najzastupljenija A RhD pozitivna 35 odsto, a najmanju zastupljenost ima AB RhD negativna krvna grupa, oko 1,5 odsto”, pojasnili su.
Prema njihovim navodima, broj dobrovoljnih davalaca krvi je iz godine u godinu u stalnom porastu, a dolaze im kako kroz organizovane akcije darivanja krvi, tako i samostalno.
“Samim tim, davaoci iskazuju svoju dobru volju, humanost i solidarnost, te empatiju prema sugrađanima. Međutim, zbog ograničenih rokova krvi i krvnih komponenti, a posebno koncentrata trombocita koji imaju rok trajanja samo pet dana, apelujemo da se građani svakodnevno odazivaju i dolaze u što većem broju”, poručuju iz Zavoda za transfuzijsku medicinu RS.
Pojašnjavaju da Zavod svakodnevno obezbjeđuje bolnice širom Republike Srpske koje primjenjuju terapiju krvlju i krvnim komponentama.
Polijcijski službenici iz Sokoca uhapsili su A.M iz tog mjesta zbog sumnje da je nožem pokušala ubiti P.M, takođe iz Sokoca.
“Navedena se sumnjiči da je 27. januara u porodičnoj kući u Sokocu hladnim oružjem – nožem, nanijela teške tjelesne povrede opasne po život licu P.M iz Sokoca”, saopšteno je iz Policijske uprave Sokolac.
Iz policije navode da je A.M. uhapšena zbog sumnje da je počinila krivično djelo pokušaj ubistva.
Uviđaj na licu mjesta izvršila je policija uz prisustvu dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo.
Povrijeđenom je pomoć ukazana u Javnoj zdravstvenoj ustanovi “Bolnica Srbija” u Istočnom Sarajevu.
U rijetkom slučaju “dogovora” sa svojim ukrajinskim kolegom Andrejem Sibigom, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto potvrdio je njegove reči da Mađarska neće dozvoliti Ukrajini da postane članica Evropske unije.
Komentarišući Sibigin intervju neimenovanom ukrajinskom novinskom portalu, Sijarto je napisao na Fejsbuku: “Nema ništa novo za nas u činjenici da Andrej Sibiga nije naš prijatelj, on nas mrzi i napada nas.”
“Međutim, u ministrovom intervjuu bila je jedna fraza sa kojom se potpuno slažemo: ‘”Mađarska je jedina prepreka članstvu Ukrajine u EU”. Ovo je veoma tačno”, napisao je visoki mađarski diplomata.
Potvrdio je da sve dok je na vlasti aktuelna mađarska vlada, koju predvodi Viktor Orban, “Ukrajina neće biti članica Evropske unije, jer će Ukrajinci donijeti rat u EU”.
Sijarto je dalje rekao da bi ishitreno prijem Ukrajine značio da će ovu zemlju finansirati evropski poreski obveznici, a evropska ekonomija će patiti.
“Naši poljoprivrednici bi bankrotirali zbog svog niskokvalitetnog žita, a naša zemlja će postati tranzitno čvorište za ukrajinsku mafiju. Ali sve dok smo mi na vlasti, to se neće desiti”, dodao je ministar.
Po njegovim riječima, Ukrajina trenutno pokušava da se meša u predstojeće parlamentarne izbore u Mađarskoj zbog toga, podržavajući opozicionu Tisu stranku. Zato bi, nastavio je Sijarto, izbori 12. aprila, zapravo, značili izbor između mira i rata, između interesa Mađarske ili Ukrajine.
Mađarsko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je ukrajinskog ambasadora u Budimpešti kako bi izrazilo protest zbog miješanja Ukrajine u izborni proces u Mađarskoj.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je sinoć da će “Kuba uskoro propasti”, navodeći da Venecuela, nekada glavni snabdjevač ostrva naftom, od nedavno ne šalje naftu ili novac Kubi.
“Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista nacija koja je veoma blizu propasti. Znate, dobijali su novac iz Venecuele. Dobijali su naftu iz Venecuele. Više je ne dobijaju”, rekao je Tramp novinarima, prenosi Rojters.
Kubanski predsjednik Migel Dijaz Kanel izjavio je početkom januara da Vašington nema moralno pravo da nametne sporazum Kubi, nakon što je Tramp predložio da vlasti tog komunističkog ostrva postignu dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Svrgavanje komunističke vlade Kube, koja je na vlasti od kubanske revolucije 1959. godine je “100 odsto događaj 2026. godine” u očima američke administracije, prenio je ranije američki Politiko, pozivajući se na dobro upućene izvore.
Ustavnom sudu BiH. Njima se traži odgovor li je Ana Trišić Babić, u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, mogla da predloži Savu Minića za mandatara, jer Ustav RS ne propisuje postojanje v.d. predsjednika.
Komentarišući ove zahtjeve, Sakić smatra da Ustavni sud BiH ne može odlučivati o ovom pitanju sve dok se o njemu ne izjasni Ustavni sud Republike Srpske.
On nije želio da nagađa kako će Ustavni sud RS odlučiti po pitanju apelacije, ali je mišljenja da je Ana Trišić Babić imenovana u skladu sa Ustavom Republike Srpske.
“Narodna skupština Republike Srpske ima ustavno pravo da imenuje zvaničnike. Imamo primjer slučaja pokojnog predsjednika Republike Srpske Milana Jelića, kada je Igor Radojičić, kao predsjedavajući NS RS, imenovan za vršioca dužnosti i time se stiču sva prava i nadležnosti koje ima predsjednik Republike”, poručio je Sakić.
Ukoliko bi Ustavni sud RS donio odluku, onda bi Ustavni sud BiH trebalo da je preispita, ali najčešće da ne protivrječi odluci koja je donesena.
“U predmetu Zakona o notarima u FBiH, kada je Ustavni sud FBiH donio odluku, ta odluka je bila predmet preispitivanja pred Ustavnim sudom BiH i on se tada izjasnio da ne može preispitivati odluke entitetskih ustavnih sudova. Tako da mislim da će ta pravna situacija ići sada tim smjerom i da će, po mojoj procjeni, odluka Ustavnog suda BiH zavisiti od odluke Ustavnog suda RS”, zaključio je ovaj pravnik.
Odluku Ustavnog suda BiH o prošlom sazivu Vlade RS komentarisao je Savo Minić, predsjednik Vlade RS, rekavši da je “zadovoljan odlukom o dopustivosti i meriturmu Ustavnog suda, jer nijednom nisu doveli u pitanje odluke Vlade Republike Srpske”.
“Prvi put možemo reći da smo nečim zadovoljni. Zadovoljan sam da nijednog momenta nije doveden u pitanje kontinuitet rada Vlade Republike Srpske i odluka koje smo donosili, a to su podzakonski akti, izvršni akti i politički život”, naveo je Minić.
Prema njegovim riječima, malo je kontradiktoran dispozitiv same odluke, te nije zadovoljan činjenicom i tumačenjem Ustavnog suda BiH koje pokazuje da je njima očigledno primarni cilj bio rješavanje pitanja imena Milorada Dodika.
U decembru prošle godine, poredeći sa istim mjesecom 2024. godine, zabilježen je rast nivoa cijena od 4,1 odsto, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Kako se navodi u ovim podacima, prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 5,3%, alkoholna pića i duvan za 4,1%, stanovanje i režijski izdaci za 7,3%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 2,4%, zdravstvo za 4,7%, komunikacije za 1,5%, rekreacija i kultura za 4,9%, obrazovanje za 3,1%, restorani i hoteli za 7,8% te ostala dobra i usluge za 3,3%.
“Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 7,8% i prevoz za 0,2%”, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Dodaje se da je u decembru prošle godine zabilježen rast nivoa cijena.
“Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru 2025. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su više za 0,1%. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u decembru 2025. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima hrana i bezalkoholna pića za 0,2%, alkoholna pića i duvan za 0,3%, stanovanje i režijski izdaci za 0,7%, restorani i hoteli za 0,4% i ostala dobra i usluge za 0,4%”, stoji u podacima.
Dalje piše da su niže cijene zabilježene u odjeljcima odjeća i obuća za 2% i prevoz za 0,6%.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da, kada govorimo o inflaciji, treba razdvojiti kretanja bazične inflacije od ukupne inflacije.
“Bazična inflacija predstavlja porast cijena u koji nije uključen rast cijena hrane i energenata. Ukupna inflacija pored bazične inflacije obuhvata i cjenovno najvolatilnije kategorije dobara: hranu i energente. Imajući u vidu da bazičnu inflaciju strukturišu cijene usluga i efekti monetarne i fiskalne politike, ona je kao takva relevantan reper domaćih kretanja. Ako izuzmemo efekte monetarne politike koji zbog monetarnog režima u BiH nemaju uticaj na bazičnu inflaciju, i uticaj fiskalne politike ograničimo na rast javne potrošnje, ispostavlja se da je bazična inflacija najvećim dijelom pod uticajem rasta troškova rada i nivoa tržišne konkurencije”, objašnjava Mlinarević.
Prema njegovim riječima, ako znamo da su usluge dominantno radno intenzivne djelatnosti, rast zarada može imati uticaj na rast cijena.
“Međutim, u slučaju da imate snažnu konkurenciju, prenos rasta zarada na rast cijena bi bio manji i time bi se spriječilo sticanje ekstraprofita.
Kada pak govorimo o cijenama hrane i energije, tu dolazimo do fenomena uvezene inflacije. Uzimajući u obzir da najveći dio ovih dobara uvozimo, očekivano je da globalna cjenovna kretanja utiču i na cijene na domaćem tržištu. I ovdje se kao problematična stvar javlja odsustvo konkurencije i potencijalni dosluh između trgovaca. Visoke marže i skoro pa usklađene cijene upućuju na mogući oblik neprihvatljivog sporazumijevanja. Stoga bi aktivniji pristup Komisije za zaštitu konkurencije uz dolazak diskontera koji bi pojačali konkurenciju mogli rezultirati opadanjem cijena. Sa druge strane, uspostavljanjem indeksa cijena hrane i energije i određivanjem dohodnih pragova mogla bi se ustanoviti socijalna politika u vidu jednokratnih pomoći građanima kojima je pomoć zaista potrebna”, zaključio je Mlinarević.