VRBAS Media

Autor: INFO

  • Misije OEBS-a i UN pozvale vlasti u BiH na istragu incidenta u Širokom Brijegu

    Misije OEBS-a i UN pozvale vlasti u BiH na istragu incidenta u Širokom Brijegu

    Misije OEBS-a i UN u BiH pozivaju nadležne vlasti u zemlji da brzo, temeljno i u skladu sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama ispitaju incident u Širokom Brijegu koji se odnosi na skandiranje slogana ustaškog režima “Za dom spremni”, isticanje simbola koji odražavaju taj slogan, kao i fotografija osuđenog ratnog zločinca.
    Naveli su da je otvoreno prikazivanje simbola i veličanje ideologija mržnje, nasilja i masovnih zločina u suprotnosti sa demokratskim vrijednostima, ljudskim pravima i principima međusobnog poštovanja, dostojanstva i empatije prema žrtvama ustaškog režima.

    “To sa sobom nosi rizik od normalizacije ekstremizma, kojim se širi strah u zajednici i među svim građanima koji žele živjeti u sigurnom i stabilnom okruženju”, navodi se u saopštenju OBES-a u BiH.

    Misije su izrazile zabrinutost zbog ovog događaja u Širokom Brijegu, te pozvale nadležne u BiH da ispitaju i sve slične incidente i aktivnosti širom zemlje.

    “Naglašavamo važnost kontinuiranih napora u obrazovanju, prevenciji i angažmanu mladih u borbi protiv ekstremizma i podsticanju kulture kritičkog mišljenja, istorijske svijesti zasnovane na činjenicama i poštivanju različitosti”, navedeno je u saopštenju.

    U Širokom Brijegu je u petak, 13. februara koncert održao kontroverzni hrvatski pjevač Marko Perković Tompson, koji je izveo pjesmu “Bojna Čavoglave” uz ustaški pozdrav “Za dom spremni!”, koji je publika zajedno sa njim uglas uzvikivala.

    Nastup u dvorani “Pecara” obilovao je ikonografijom, simbolima zloglasne Nezavisne Države Hrvatske i aluzijama na ratne devedesete

  • Donja Saksonija proglasila AfD za ekstremističku grupu

    Donja Saksonija proglasila AfD za ekstremističku grupu

    Obavještajna služba njemačke pokrajine Donja Saksonija klasifikovala je danas (17.februara) ogranak krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) kao “ekstremistički”.

    Takođe, podigla ga je na nivo “objekta nadzora od posebnog značaja”, čime se omogućava širi spektar mjera praćenja zbog sumnje na desničarski ekstremizam, saopštili su pokrajinski zvaničnici.

    Ministarka unutrašnjih poslova Donje Saksonije Danijela Behrens i šef pokrajinske službe za zaštitu ustavnog poretka Dirk Pejril objavili su odluku na konferenciji za novinare u Hanoveru, prenio je danas Dojče vele.

    “Najveća prijetnja društvu dolazi od desnog ekstremizma”

    Behrens je navela da procjena obavještajne službe pokazuje da “najveća prijetnja društvu dolazi od desnog ekstremizma” i da ogranak AfD u toj pokrajini može da se svrsta u tu kategoriju.

    Ona je optužila tu stranku da “sa prezirom” tretira državne institucije, zagovara takozvanu “remigraciju” miliona ljudi i osobe migrantskog porijekla predstavlja kao građane drugog reda.

    Prema navodima pokrajinske službe za zaštitu ustavnog poretka, AfD je podignut sa drugog na treći, najviši nivo trostepene skale posmatranja, što znači da je sada “potvrđeno desnoekstremističko nastojanje”.

    Time se snižava prag za primjenu obavještajnih mjera, uključujući upotrebu prikrivenih saradnika i pojednostavljeno praćenje telekomunikacija.

    Behrens je istakla da će zbog nove klasifikacije biti potrebno provjeriti pojedinačne slučajeve, jer ekstremisti ne mogu biti državni službenici.

    Obavještajna služba navodi da je oko 850 od približno 8.000 članova AfD u Donjoj Saksoniji identifikovano kao desni ekstremisti.

    Slične klasifikacije u drugim pokrajinama

    Slične klasifikacije već važe za ogranke AfD u drugim njemačkim pokrajinama, kao i za stranku na saveznom nivou, iako AfD tu odluku osporava pred sudovima.

    AfD je na pokrajinskim izborima u Donjoj Saksoniji 2022. godine osvojio 11 odsto glasova i trenutno je druga po veličini opoziciona stranka u toj pokrajini, prenosi Tanjug.

    Uprkos oznaci ekstremizma, stranka je na prošlogodišnjim saveznim parlamentarnim izborima postala najveća opoziciona partija.

  • Novi zakon talibana: Život pijetla vrijedi više od života Avganistanke

    Novi zakon talibana: Život pijetla vrijedi više od života Avganistanke

    Talibani su usvojili zakon koji život pijetla čini vrednijim od života žene u Avganistanu.

    Vrhovni vođa Avganistana i vođa talibana Mula Hajbatulah Ahundzada izdao je novi radikalni zakon o krivičnom postupku.

    Organizacija za ljudska prava iz Ravadara objavila je dokument na svojoj veb-stranici, upozoravajući da zakon sada legalizuje diskriminaciju na osnovu pola, religije i klase, kao i ropstvo, ubijanje disidenata i nasilje, posebno nad ženama i djecom.

    Zakonu nedostaju mnogi pravni principi koji se smatraju fundamentalnim širom svijeta, kao što su puno pravo na odbranu, vladavina prava, jednakost pred zakonom i pretpostavka nevinosti optuženog.

    15 dana zatvora ako muž pretuče ženu

    Međutim, on podrazumijeva gotovo neograničenu moć muževa nad ženama, roditelja nad djecom i nastavnika nad učenicima.

    Evo jednog primjera koji je privukao pažnju mnogih organizacija za ljudska prava i feminističkih organizacija.

    Žena ne smije posjetiti ni rodbinu bez muža. Foto Tanjug/AP

    Član 32 zakona kaže: “Ako muž prekomjerno tuče svoju ženu, što rezultira prelomima, ranama ili modricama na njenom tijelu, i ako žena dokaže opravdanost svoje žalbe sudiji, muž se smatra kriminalcem. Sudija ga mora osuditi na 15 dana zatvora”.

    S druge strane, prema članu 70: “Svako ko primorava životinje (pse, kamile, ovce i slično) ili ptice (kokoške, prepelice, jarebice) na borbu smatra se kriminalcem. Sudija će ga osuditi na pet mjeseci zatvora.” Ukratko, organizovanje, recimo, borbe pijetlova je teži zločin od nanošenja tjelesnih povreda ženi.

    Gotovo nemoguće dokazivanje nasilja

    Čak i kada nasilje pređe taj prag, presuda zavisi od toga da li žena može da dokaže zlostavljanje na sudu – pokazujući svoje povrede sudiji.

    To je gotovo nemoguće jer su žene obavezne da u javnosti budu potpuno pokrivene.

    Takođe, moraju da se pojave pred sudom u pratnji muža ili muškog staratelja, iako je u većini slučajeva upravo muž nasilnik.

    Isti propisi dozvoljavaju da udata žena bude osuđena na do tri mjeseca zatvora ako posjeti rodbinu bez dozvole muža, čak i ako bježi od nasilja.

    Talibani, kao i oko polovina svih muslimana u svijetu danas, pridržavaju se teološke i pravne doktrine poznate kao hanefijski mezheb, ali je u Avganistanu sada usvojeno radikalno tumačenje ove škole.

    Razmatrani izvori prava, od najvažnijih do najmanje važnih, jesu Kuran, Hadis, mišljenja saputnika i najbližih sljedbenika proroka Muhameda, analogije sa već riješenim pravnim pitanjima, razmatranja svrsishodnosti i lokalni sekularni običaji.

    Talibani odbacuju moderne pravne principe kao što su jednakost pred zakonom, pretpostavka nevinosti ili pravo na odbranu, koje opisuju kao “inovacije”, što je za njih praktično ravno jeresi.

    Sudija izriče kaznu po svom nahođenju

    Pored toga, novi zakon ostavlja dosta prostora za tazir. To je institucija islamskog prava prema kojoj, kada se djelo smatra zločinom, ali kazna nije eksplicitno propisana zakonom, sudija je izriče po sopstvenom nahođenju.

    Štaviše, u mnogim slučajevima sudija nije sudija već birokrata, i svaki musliman koji vidi da neko radi nešto “pogrešno” ima pravo, pa čak i obavezu, da preduzme mjere, uključujući nasilje, kako bi “spriječio porok”.

    Međutim, zakon ne sadrži stroge kriterijume za to šta predstavlja “grešno” djelo, tako da svako može da ga tumači kako želi.

    Klasna podjela društva

    Pored toga, ovaj zakon legalizuje ropstvo, podjelu društva na klase, “rodni aparthejd” i nasilje. Optimisti će uzvratiti da stručnjaci za talibanski pokret tvrde da je sve ovo već uspostavljeno i legalizovano prethodnim talibanskim zakonima.

    Na primjer, već postoji klasna podjela društva na ulame (vjerske učenjake), ašraf (plemstvo, uključujući plemenske starješine i trgovce) i srednju i nižu klasu stanovništva.

    Novi zakon ne uvodi ovu podjelu, već polazi od činjenice da je društvo tako strukturirano, a to je zato što su tumači zakona to pretpostavili prije više od hiljadu godina.

    Na primjer, Zakon o promociji vrline i sprečavanju poroka iz 2024. godine jedan je od temelja talibanskog pravnog sistema, a propisuje obaveznu molitvu pet puta dnevno, zabranjuje muslimanima da se sprijateljuju sa nemuslimanima.

    Takođe, uvodi strogu vjersku cenzuru, zabranjuje muziku i ples, zahtijeva od žena da kriju svoja lica i glasove od nepoznatih muškaraca i zabranjuje im da napuštaju kuću bez staratelja.

    Talibani vratili vlast 2021. godine

    Na čelu talibana, otkako su vratili vlast u Avganistanu 2021. godine nakon povlačenja američkih trupa, nalazi se Ahundzada, koji je takođe i šef države.

    Novi radikalni zakon talibana legalizuje ropstvo i nasilje. Foto Tanjug/AP

    Godine 2017. Ahundzadin sin je postao bombaš samoubica kada je džipom punim eksploziva uletio u kontrolni punkt proameričke vlade u provinciji Helmand na jugu Avganistana.

    Ahundzada ne samo da je znao za to, već je i blagoslovio svog sina za tu akciju.

    Kao vrhovni vođa, Ahundzada zvanično nije odgovoran nikome osim Alahu, a njegova naređenja su nesumnjiva. Izuzetno rijetko se pojavljuje u javnosti. Poznate su samo dvije njegove fotografije i nekoliko audio-snimaka njegovih govora, uglavnom propovijedi u džamijama u Kandaharu.

  • Izmjene plana „Starčevica“ pod lupom

    Izmjene plana „Starčevica“ pod lupom

    Novo upozorenje na, kako navode, „urbicid“ u Banjaluci stiglo je iz Centar za životnu sredinu, koji traži da odbornici zaustave, kako tvrde, nekontrolisane izmjene regulacionih planova i zaštite javni interes prije nego što grad ostane bez prostora za škole i vrtiće.

    Reagujući na dnevni red predstojeće sjednice Skupština grada Banja Luka zakazane za 19. februar, iz Centra su upozorili da je predloženo čak 27 izmjena regulacionih planova, dok je usvajanje Urbanističkog plana i dalje na čekanju.

    Kako navode u objavi na društvenim mrežama, iz obrazloženja brojnih tačaka koje se odnose na izmjene regulacionih planova, prema njihovoj ocjeni, često se ne može jasno vidjeti šta je konkretno planirano, niti zbog čega se pokreću inicijative za izmjene.

    Posebno su izdvojili prijedlog izmjene Regulacionog plana „Starčevica“, koji, prema važećem planu, predviđa prostor za izgradnju osnovne škole i vrtića. U obrazloženju izmjena, kako ističu, spominje se promjena strukture stanovništva, kao i dogradnja postojećih školskih kapaciteta u neposrednoj blizini. Iz Centra, međutim, tvrde da je na tom području došlo do značajnog povećanja broja stanovnika, te da je postojeća osnovna škola na Starčevici među najopterećenijima u Banjaluci, sa najvećim brojem učenika.

    Izmjenom tog regulacionog plana će biti obuhvaćen prostor između Cerske ulice, ulice Srpskih ustanika i novoplaniranih saobraćajnica, u ukupnoj površini od 4,23 hektara. – Kako se radi o inicijativi Grada koja treba da dobije potvrdu Skupštine grada, podsjećamo odbornike da prihvatanje ovakvih odluka predstavlja zajedničko djelovanje u urbicidu koji se dešava u gradu – naveli su iz Centra za životnu sredinu.

    Pozvali su Skupštinu grada da svaku inicijativu za izradu novih planova detaljno ispita, te da javnost bude jasno i transparentno informisana o idejama i namjenama predviđenim tim planskim dokumentima.

  • Stevandić: Sve pakosti su bile uzaludne

    Stevandić: Sve pakosti su bile uzaludne

    Izabrani predsjednik Republike Srpske prof. Siniša Karan položio je zakletvu u Narodnoj skupštini Republike Srpske pred svim poslanicima, čime je i formalno stupio na dužnost.

    Tim povodom oglasio se predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, koji je na društvenoj mreži Iks poručio da su „sve pakosti bile uzaludne“. On je naveo da je polaganjem zakletve potvrđena izborna volja građana.

    „Suverenitet naroda je odbranjen i sačuvan, a narodna volja opet nesalomljiva“, napisao je Stevandić. U objavi je dodao i da „sažaljeva Šmita i šmitiće jer voli orlove i orliće“.

  • Siniša Karan primio otpravnika poslova Ambasade SAD

    Siniša Karan primio otpravnika poslova Ambasade SAD

    Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Siniša Karan razgovarao je danas u Palati Republike u Banjaluci sa otpravnikom poslova Ambasade SAD Džonom Ginkelom.

    Predsjednik Srpske istakao je da je Republika Srpska posvećena poštovanju slova Dejtonskog sporazuma i očuvanju ustavne pozicije Republike Srpske.

    Tokom sastanka predsjednik Republike naglasio je da su institucije Republike Srpske konstruktivan partner usmjeren na saradnju, te očuvanje mira i stabilnosti, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Srpske.

    Sastanku je prisustvovao i direktor Kancelarije Ambasade SAD u Banjaluci Tod Bulok.

  • Karan: Republika Srpska ostaje na putu suverene politike, očuvanja Dejtonskog sporazuma i odbrane ustavne pozicije

    Karan: Republika Srpska ostaje na putu suverene politike, očuvanja Dejtonskog sporazuma i odbrane ustavne pozicije

    Republika Srpska ostaje na putu suverene politike, očuvanja Dejtonskog sporazuma i odbrane ustavne pozicije Srpske, rekao je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan na konferenciji za novinare.
    – Razlog koji je nametnut kao put ka prijevremenim izborima nije nastao u Srpskoj, već u pokušaju da se nadjača politička volja naroda i nametanjem normi koje nisu dobile saglasnost nadležnog zakonodavnog organa. To je u svijetu neviđena praksa – da neizabrani stranac interveniše i da se ta intervencija koristi kao osnov za političku eliminaciju – naveo je Karan.

    Naglasio je da ta praksa nije put ka stabilnosti u BiH, već put ka pravnoj nesigurnosti i stvaranju opasnog presedana.

    – Narodna volja se ne poništava političkim dekretom stranog namjesnika i Srpska takav pristup ne prihvata, ni kao pitanje političke volje, ni kao pitanje prava – naglasio je Karan.

    Naveo je mandat Dodika nije bio politika konflikta, već politika ustavnosti – da se poštuje ono što je potpisano i garantovano Dejtonom.

    – Zato i sada, ovdje pred vama, građanima, izražavam svoje poštovanje i zahvalnost upravo predsjedniku Dodiku na podršci i na njegovoj ličnoj žrtvi u odbrani Srpske. Da bismo razumjeli ovaj naš položaj, moramo razumjeti kako je nastao mirovni sporazum i ustavni okvir u kojem živimo. On nije slučajna formula niti improvizacija, on je rezultat bolnog iskustva i činjenice da su tri naroda na prostoru BiH imala tri različita viđenja budućnosti – istakao je Karan.

    Kaže da je upravo zato mir bio moguć samo kroz kompromis.

    – Srpski narod je tražio očuvanje Srpske i ustavne garancije da neće biti preglasan. To isto pravo dato je i drugim narodima – rekao je Karan.

  • Stanivuković traži zeleno svjetlo za osam miliona KM kredita

    Stanivuković traži zeleno svjetlo za osam miliona KM kredita

    Kada u gradskoj kasi nema dovoljno novca da pokrije tekuće obaveze, rješenje se traži u kreditu. Upravo takva odluka koju je potpisao gradonačelnik Draško Stanivuković naći će se pred odbornicima na narednoj sjednici Skupštine grada Banjaluka, zakazanoj za četvrtak, 19. februar.

    Predloženo je kratkoročno zaduženje do osam miliona KM radi pokrivanja deficita iz gotovinskog toka.

    To praktično znači da Grad planira da pozajmi novac kako bi mogao redovno da servisira svoje obaveze dok ne pristignu planirani budžetski prihodi.

    Do 400.000 KM samo za kamatu

    Prema prijedlogu odluke, kredit bi bio uzet na rok od 12 mjeseci, uz fiksnu kamatnu stopu do pet odsto godišnje. Glavnica bi se vratila jednokratno na kraju roka, dok bi se kamata plaćala mjesečno.

    Ako bi se povukao puni iznos od osam miliona KM i primijenila maksimalna kamata, samo na kamatu bi za godinu dana moglo biti izdvojeno oko 400.000 KM, bez uračunatih bankarskih naknada.

    U obrazloženju se navodi da su redovni prihodi Grada u 2024. godini iznosili oko 172 miliona KM, te da je predloženo zaduženje unutar zakonskog limita od pet odsto godišnjih prihoda.

    Ipak, važno je naglasiti da ovaj kredit nije vezan za novu investiciju ili razvojni projekat, već za održavanje tekuće likvidnosti budžeta, odnosno za pokrivanje vremenskog nesklada između priliva i obaveza.

    Paralelno i tri miliona za puteve

    Na istoj sjednici odbornici će razmatrati i prijedlog dugoročnog kreditnog zaduženja do tri miliona KM za rekonstrukciju puteva u Motikama, Kuljanima i Priječanima.

    Ovaj kredit bi se vraćao sedam godina, uz kamatu do šest odsto i otplatu kroz mjesečne rate.

    Prema podacima iz objavljenih materijala, ukupan ostatak duga Grada na dan 31. avgust 2025. godine iznosio je više od 106 miliona KM.

    Dvije odluke, jedan trenutak

    Ukoliko obje odluke budu usvojene, Grad bi mogao da preuzme novih 11 miliona KM obaveza.

    Osam miliona za stabilizaciju gradske kase danas, tri miliona za infrastrukturu u narednim godinama.

    Odbornici će 19. februara odlučivati da li je ovakav model zaduženja u ovom trenutku nužan i održiv, a riječ je o odluci koja se, dugoročno gledano, tiče svih građana.

  • Lukašenko: Vrijeme je za blok protiv sankcija

    Lukašenko: Vrijeme je za blok protiv sankcija

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u utorak je izrazio podršku ruskoj ideji ujedinjenja svih zemalja koje se suočavaju sa sankcijama, izvijestila je državna novinska agencija “Belta”.

    Inicijativa Moskve i odgovor Minska
    Lukašenko je na sastanku vlade objasnio da ga je rusko Ministarstvo vanjskih poslova kontaktiralo kao predsjednika Vrhovnog državnog savjeta kako bi razmotrio to pitanje i “nekako ujedinio sve one koji su pod sankcijama”.

    “Uvjerili smo i Kinu. Ne treba im uvjeravanje; razumiju da će oni biti sljedeći”, dodao je.

    Lukašenko je izjavio da je 50 zemalja trenutno pod direktnim sankcijama, što indirektno utiče na “stotine država”.

    Poruka Zapadu: Ujedinjeni protiv sankcija
    “Ako se ujedinimo i postignemo dogovor, oni koji su nam nametnuli sankcije biće uplašeni”, utvrdio je bjeloruski čelnik, prenosi “Anadolija”.

  • Teheran prijeti: Potopićemo američke brodove

    Teheran prijeti: Potopićemo američke brodove

    Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei upozorio je u utorak da bi američki ratni brodovi trenutno raspoređeni u Perzijskom zalivu “mogli biti potopljeni na dno mora”.

    “Najjača vojska na svijetu mogla bi dobiti šamar od kojeg se neće moći oporaviti”, rekao je Hamnei na događaju u Teheranu, referišući se na tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trampa da Vašington ima “najjaču vojsku” na svijetu.

    Hamnei je nastavio:

    “Stalno govore da smo poslali ratni brod prema Iranu. Pa, ratni brod je zaista opasna mašina, ali opasnije od ratnog broda je oružje koje ga može potopiti na dno mora”, dodao je.

    Oštra poruka Teherana Vašingtonu
    Hameneijev komentar uslijedio je nakon nedavnih Trampovih prijetnji Teheranu i gomilanja američke vojske u regiji usred pojačanih napetosti.

    Američko gomilanje snaga u Zalivu
    U petak je Tramp rekao da će se USS Gerald R. Ford, opisan kao najveći svjetski nosač aviona, uskoro uputiti u regiju ako pregovori između Vašingtona i Teherana propadnu.

    “U slučaju da ne postignemo dogovor, trebaće nam”, rekao je Tramp. “Uskoro će krenuti.”

    USS Abraham Lincoln i flota razarača već su stacionirani u Perzijskom zalivu, nakon što su poslani prošli mjesec usred rastućih napetosti između dviju zemalja.

    Nuklearni pregovori u Ženevi
    O tekućim nuklearnim pregovorima, Hamnei je rekao da je, kada se pregovori odvijaju, unaprijed odlučivanje o ishodu “pogrešno i glupo”.

    Drugi krug indirektnih nuklearnih pregovora između Teherana i Vašingtona, pod omanskim posredovanjem, započeo je u utorak u Ženevi.

    Iransko izaslanstvo, predvođeno ministrom vanjskih poslova Abasom Araghčijem, i američko izaslanstvo, predvođeno američkim posebnim izaslanikom Stivom Vitkofom, održale su odvojene razgovore s omanskim ministrom vanjskih poslova Badrom Albusaidijem u omanskoj amabasadi u Ženevi prije razmjene nota.

    Dvije strane nastavile su svoju indirektnu nuklearnu diplomatiju u Muskatu ranije ovog mjeseca, gotovo osam mjeseci nakon što su pregovori obustavljeni nakon 12-dnevnog rata između Irana i Izraela.

    Pregovori se odvijaju dok se ratni oblaci i dalje nadvijaju usred prijetnji s obje strane.

    Ratne prijetnje u sjeni diplomatije
    U nedjeljnim izjavama, iranski vrhovni vojni zapovjednik, general-major Abdolrahim Musavi, upozorio je da bi svaki rat protiv zemlje poslužio kao “lekcija” za Trampa, prenosi “Anadolija”.