Autor: INFO

  • Zašto je novi popis stanovništva postao nemoguća misija?

    Zašto je novi popis stanovništva postao nemoguća misija?

    Od popisa stanovništva u BiH, po svemu sudeći, neće biti ništa ni u 2026.

    Na taj način ćemo propustiti još jednu godinu da sprovedemo najznačajnije i najobimnije statističko istraživanje, koje nismo uradili još od 2013. godine, u čemu smo usamljeni u regionu.

    Popis zahtijeva višegodišnje pripreme

    Popis, podsjećanja radi, zahtijeva višegodišnje pripreme, značajan budžet, obimnu logističku podršku i jasno usklađenu metodologiju, što znači da mu predstoji ozbiljan posao.

    Iz Agencije za statistiku BiH su potvrdili što i ranije – nisu ispunjeni uslovi za organizaciju popisa.

    “Glavni razlozi su politička i institucionalna složenost, finansijski zahtjevi, te metodološke i pravne nesuglasice među institucijama statističkog sistema Bosne i Hercegovine. Dakle, bez političke volje i konsenzusa, te jasno usaglašenog pristupa, nije moguće postići dogovor o organizaciji popisa”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Iz Republičkog zavoda za statistiku kažu da su oni, u saradnji s Agencijom za statistiku BiH i Federalnim zavodom za statistiku, u fazi pripreme popisa poljoprivrede, koji, uz popis stanovništva, predstavlja najobimnije statističko istraživanje.

    Popis poljoprivrede

    “Sve aktivnosti su usmjerene ka uspješnoj realizaciji popisa poljoprivrede, koji na prostoru BiH nije sproveden još od vremena Jugoslavije, odnosno od 1960. godine”, rekli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

     

    Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović naglašava da sve ukazuje na to da ni ove godine nećemo imati popis stanovništva, što je, ocjenjuje, problematično sa više aspekata.

    “Nije samo u pitanju ukupan broj stanovnika, nego starosna struktura, obrazovna struktura i tako dalje. Sve su to parametri koji su veoma važni za bilo kakva strateška planiranja”, rekao je Ferhatbegović u izjavi za “Nezavisne novine“.

    On naglašava da bilježimo pad u broju stanovnika te da starosna struktura konstantno raste, a nemamo osnovne parametre kojim bismo planirali mjere.

    “To je izuzetno zabrinjavajuće”, naglasio je Ferhatbegović.

    Političari se bave brojnim trivijalnim pitanjima

    Dok se u BiH političari bave brojnim trivijalnim pitanjima od kojih niko nema koristi, osim njih samih, popis je, dakle, na čekanju još od 2013. godine, kada smo se posljednji put prebrojali, u čemu nam “društvo” pravi samo ratom zahvaćena Ukrajina.

    Sve zemlje okruženja su, naglašavaju stručnjaci, sprovele popis u popisnom krugu od 2020. do 2024. godine, a mi smo izostali.

    Popis je, ističu stručnjaci, osnovni strateški dokument za planiranje demografskih odrednica, ali i ekonomije, te društvenih i socijalnih politika.

    Osnovni strateški dokument

    Privrednici su takođe u javnim istupima kritikovali to što kasnimo u popisu stanovništva, koji je, kako naglašavaju, polazna osnova za svako planiranje, koje se mora temeljiti na tačnim podacima.

    Nedavno je Rejhana Dervišević, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH, postavila poslaničko pitanje Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, u kojem je pita da li je u planu za 2026. godinu BiH iniciranje donošenja novog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH.

    Derviševićeva je upozorila da nesprovođenje novog popisa i nepostojanje ažurnog zakonskog okvira za njegovo sprovođenje direktno utiču na kvalitet javnih politika, planiranje budžeta, izradu razvojnih strategija, sprovođenje Reformske agende, kao i usklađivanje sa obavezama u procesu evropskih integracija.

    “Bez pouzdanih i aktuelnih statističkih podataka, institucije vlasti donose odluke na osnovu zastarjelih pretpostavki, što može dovesti do neefikasne raspodjele resursa, pogrešnog planiranja obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i infrastrukturnih politika, te gubitka prilika za korištenje međunarodnih fondova i programa podrške razvoju”, navela je Derviševićeva.

    Podsjetimo, kada je u pitanju popis iz 2013. godine, tek 30. juna 2016. su objavljeni konačni rezultati. U Bosni i Hercegovini je, kako je tada saopšteno iz Agencije za statistiku BiH, bilo 3.531.159 stanovnika, od čega u FBiH 2.219.220, u Republici Srpskoj 1.228.423 i u Brčko distriktu 83.516.

  • UN stručnjaci: Epsteinovi dosijei ukazuju na mogući zločin protiv čovečnosti

    UN stručnjaci: Epsteinovi dosijei ukazuju na mogući zločin protiv čovečnosti

    Milioni dosijea povezanih sa seksualnim prestupnikom Jeffrey Epstein ukazuju na postojanje „globalnog kriminalnog poduhvata“ koji je izvršavao dela koja ispunjavaju zakonski prag zločina protiv čovečnosti.

    Ovu informaciju potvrdio je panel nezavisnih stručnjaka koje je imenovalo Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

    Stručnjaci su naveli da su zločini opisani u dokumentima koje je objavilo američko Ministarstvo pravde počinjeni u kontekstu rasizma, korupcije i ekstremne mizoginije. Kako su istakli, ti zločini pokazuju dehumanizaciju žena i devojčica.

    „Razmere, priroda, sistematski karakter i transnacionalni domet ovih zločina nad ženama i devojčicama toliko su ozbiljni da bi neki od njih mogli razumno dostići zakonski prag zločina protiv čovečnosti“, navodi se u saopštenju.

    Stručnjaci su ocenili da navodi sadržani u dosijeima zahtevaju nezavisnu, temeljnu i nepristrasnu istragu, kao i pokretanje istraga o tome kako je bilo moguće da se takvi zločini čine tako dugo.

    Zakon, koji je Kongres odobrio uz široku dvostranačku podršku u novembru, zahteva da svi dosijei vezani za Epsteina budu javni.

    Stručnjaci UN-a izrazili su i zabrinutost zbog ozbiljnih propusta u poštovanju propisa i lošeg redigovanja koje je otkrilo osetljive informacije o žrtvama. U do sada objavljenim dokumentima identifikovano je više od 1.200 žrtava.

    Objavljivanje dokumenata otkrilo je Epsteinove veze sa brojnim istaknutim ličnostima iz politike, finansija, akademske zajednice i biznisa, i pre i nakon što se 2008. godine izjasnio krivim za optužbe za prostituciju, uključujući podvođenje maloletne devojčice.

  • Mogući masovni otkazi i zatvaranje fabrika u Njemačkoj

    Mogući masovni otkazi i zatvaranje fabrika u Njemačkoj

    Njemački automobilski gigant Volkswagen suočava se s jednim od najvećih izazova u posljednjim decenijama.

    Prema izvještajima međunarodnih medija, uključujući Guardian i Reuters, uprava kompanije razmatra oštre mjere štednje koje bi mogle uključivati masovno smanjenje broja zaposlenih, ali i zatvaranje pojedinih fabrika u Njemačkoj.

    Kompanija planira smanjenje troškova za čak 20 odsto do 2028. godine kako bi povećala konkurentnost u eri električne mobilnosti i odgovorila na sve jači pritisak kineskih proizvođača.

    Za razliku od prethodnog „Performance programa“, koji je bio fokusiran uglavnom na osnovni Volkswagen brend, novi plan restrukturiranja mogao bi obuhvatiti cijelu grupaciju, uključujući Audi, Škodu i Porsche.

    Cilj je spuštanje takozvane break-even tačke – nivoa prodaje potrebnog da kompanija posluje bez gubitaka. Uprava smatra da su trenutni troškovi previsoki u odnosu na usporavanje potražnje i rast konkurencije.

    Prema navodima Reutersa, u opticaju su i scenariji koji podrazumijevaju zatvaranje najmanje nekoliko proizvodnih pogona u Njemačkoj, što bi predstavljalo presedan za kompaniju koja je decenijama bila simbol industrijske stabilnosti te zemlje.

    Kina više nije oslonac

    Jedan od ključnih razloga za restrukturiranje jeste slabljenje pozicije Volkswagena na kineskom tržištu, koje je godinama bilo glavni izvor rasta.

    Domaći proizvođači električnih vozila, poput BYD-a i drugih brendova, preuzimaju sve veći tržišni udio, dok potražnja za tradicionalnim modelima opada. Istovremeno, Volkswagen ulaže milijarde eura u razvoj električnih vozila i softverskih platformi, što dodatno opterećuje bilans.

    Kompanija se sada nalazi između dvije paralelne obaveze – mora ubrzati prelazak na električnu mobilnost, ali i održati proizvodnju vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem za tržišta gdje potražnja još postoji.

    Socijalni i politički pritisak

    Najosjetljivije pitanje ostaje broj zaposlenih. Volkswagen već planira smanjenje radne snage kroz programe prijevremenog penzionisanja i nepopunjavanje upražnjenih radnih mjesta, ali sindikati upozoravaju da bi eventualno zatvaranje fabrika izazvalo snažne reakcije.

    Njemačka auto-industrija tradicionalno ima snažnu sindikalnu strukturu i bliske veze sa politikom, zbog čega će svaki potez uprave biti pod lupom javnosti.

    Analitičari ocjenjuju da je pred Volkswagenom jedna od najtežih faza u njegovoj istoriji – balansiranje između smanjenja troškova, tehnološke transformacije i očuvanja socijalnog mira.

  • Iran predstavio nove ideje za sporazum o nuklearnom programu

    Iran predstavio nove ideje za sporazum o nuklearnom programu

    Iran je tokom aktuelnih nuklearnih pregovora u Ženevi iznio nove prijedloge, uključujući privremenu pauzu u obogaćivanju uranijuma i mogućnost ekonomske saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je Vol strit džurnal.

    Pozivajući se na američke, iranske i regionalne diplomate, list navodi da je Teheran signalizirao spremnost da dio svojih zaliha uranijuma obogaćenog do 60 odsto pošalje u treću zemlju, poput Rusije. Takav potez mogao bi odgovoriti na jednu od ključnih zabrinutosti Vašingtona u vezi sa iranskom sposobnošću brzog razvoja nuklearnog oružja.

    Iranski zvaničnici su, takođe, iznijeli mogućnost pauziranja aktivnosti obogaćivanja do tri godine. Ipak, diplomate navode da je obogaćivanje već značajno usporeno nakon američkih i izraelskih udara prošlog juna, koji su teško oštetili glavna iranska nuklearna postrojenja.

    Uprkos signalima fleksibilnosti, Teheran nije pristao na demontažu svoje infrastrukture za obogaćivanje, što Vašington smatra ključnim uslovom za trajni sporazum.

    Predsjednik Donald Tramp, koji je nadgledao značajno američko vojno jačanje u regionu, izjavio je da je i dalje indirektno uključen u pregovore u Ženevi te upozorio na posljedice ukoliko diplomatija ne uspije.

    „Ne mislim da žele posljedice nepostizanja sporazuma. Žele postići sporazum“, rekao je Tramp novinarima.

    Državni sekretar Marko Rubio iznio je šire američke ciljeve, uključujući ograničenja iranskog balističkog raketnog programa, restrikcije regionalnih aktivnosti Teherana te pitanja ljudskih prava.

    Zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Hamid Ganbari izjavio je da je Teheran spreman da razgovara o poslovnoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući naftu i gas, investicije u rudarstvo i kupovinu aviona, ukoliko sankcije budu ukinute.

    Ministar spoljnih poslova Abas Aragči kazao je da je u Ženevu stigao sa „konkretnim idejama“ za pravedan i uravnotežen sporazum, ali je naglasio da „pokoravanje pred prijetnjama“ nije opcija.

    Iran je takođe predložio uspostavljanje regionalnog konzorcijuma za proizvodnju nuklearnih gorivnih ploča, ali je insistirao da se proizvodni proces odvija unutar zemlje, uslov koji američki zvaničnici, prema navodima, odbacuju.

    Iranski zvaničnici više puta su tvrdili da Vašington nije jasno definisao kakvo bi ublažavanje sankcija bilo ponuđeno u zamjenu za nuklearne ustupke. U najmanju ruku, Teheran traži pristup približno šest milijardi dolara prihoda od nafte koji su trenutno ograničeni u Kataru.

    Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, sankcije su ublažene u zamjenu za stroga ograničenja obogaćivanja. Predsjednik Tramp povukao je Sjedinjene Američke Države iz tog sporazuma 2018. godine, ocijenivši ga jednostranim i nedovoljnim.

    Pregovori u Ženevi predstavljaju drugu rundu razgovora u dvije sedmice, nakon ranijih sastanaka u Omanu. U međuvremenu, Sjedinjene Američke Države su povećale vojno prisustvo u regionu, raspoređujući nosače aviona Džeral R. Ford i Abraham Linkoln, zajedno sa dodatnim pomorskim i vazdušnim kapacitetima.

    Iako diplomatski kanali ostaju otvoreni, ključno pitanje ostaje neriješeno: Vašington zahtijeva potpuno okončanje obogaćivanja uranijuma, dok Teheran, čini se, nudi samo privremene ili djelimične mjere.

  • Kako su prošli pregovori u Ženevi

    Kako su prošli pregovori u Ženevi

    Prvog dana trilateralnih pregovora između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u Ženevi o rješavanju sukoba u Ukrajini sastanci su trajali više od četiri sata, prema nekim izvorima više od šest sati i bili su veoma napeti.

    U hotelu Interkontinental sastale su se delegacije tri zemlje, tim Rusije činilo je više od 20 ljudi, na čelu sa Vladimirom Medinskim.

    Oni su dobili jasne upute od predsjednika Vladimira Putina, dok, s druge strane, ukrajinska delegacija nije bila tako složna.

    Navodno su se, prije samog sastanka, pojavile ozbiljne nesuglasice, između Kirila Budanova, šefa kabineta lidera kijevskog režima Vladimira Zelenskog i ostatka delegacije.

    Kako pišu zapadni mediji, Budanov smatra da bi brz sporazum sa Rusijom pod okriljem Vašingtona bio povoljniji za Kijev, jer bi se “prozor mogućnosti uskoro mogao zatvoriti”, dok drugi predstavnici ukrajinske delegacije u Ženevi, koji su i dalje pod uticajem stavova bivšeg šefa kijevske administracije Andreja Јermaka, nisu skloni takvom scenariju.

    Prema informacijama sa lica mjesta, pregovori su bili izuzetno intenzivni.

    – Sastanci u Ženevi imali su bilateralni i trilateralni karakter. Dijalog se odvijao u formatu rusko-američkih, rusko-ukrajinskih, kao i rusko-američko-ukrajinskih pregovora – naveo je izvor iz pregovaračkog tima za RT.

    Prije svega, viđene su provokacije ispred samog hotela, kada se nekolicina ukrajinskih aktivista okupila i vređala ruske novinare.

    Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov, šef Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, rekao je u saopštenju da su se današnji razgovori fokusirali na “praktična pitanja i mehaniku mogućih odluka”.

    – Velika pitanja, veliki kompromisi – rekao je izvor TASS-a upitan o tome šta je bilo na stolu.

    Agencija RIA Novosti kontaktirala je Trejsi Braun, američkog stručnjaka za govor tijela, koja je analizirala snimke iz predvorja hotela.

    – Mogu da kažem samo jedno – niko iz redova ukrajinske delegacije nije zadovoljan. Namrštene obrve, stisnute ili blago spuštene usne… Ne žele ničega da se odreknu – rekla je Trejsi Braun.

    TASS je prethodno naveo da će se pregovori odvijati o najmanje pet pitanja: teritorijalnom, vojnom, političkom, ekonomskom, kao i o “različitim aspektima bezbjednosti”.

    Zelenski je naravno ponovo optužio Rusiju da joj “odgovara rat”, iako je “Ukrajina spremna za mir”, a onda i navodno svojoj pratnji poručio da organizuje direktan sastanak sa Putinom.

    Američki “Aksios” piše i da je Zelenski takođe spreman da razgovara o povlačenju trupa iz Donbasa, pod uslovom, kako dodaju, da Rusija povuče svoje snage na uporedivu udaljenost.

    Predstavnici Italije, Njemačke, Francuske i Velike Britanije doputovali su u Ženevu, iako Evropska unija nije bila pozvana za pregovarački sto.

    Oni su, kao i više puta ranije, pokušali da se umiješaju u pregovore, zbog čega su doputovali u švajcarski grad, ali u tome nisu uspjeli.

    – Danas su, na marginama pregovora, planirani razgovori evropskih savjetnika za nacionalnu bezbjednost sa delegacijama Ukrajine i SAD. Njemačka, Francuska, Britanija i Italija posmatraju treću pregovaračku sjednicu, koja slijedi nakon prve dvije održane u Abu Dabiju – rekao je izvor agencije RIA Novosti.

    Na čelu nepozvane britanske delegacije nalazi se DŽonatan Pauel, koji je svojevremeno rekao da je NATO postupio ispravno bombardovanjem Јugoslavije i priznao da je London vršio pritisak na SAD da izvedu i kopnenu operaciju protiv srpskih snaga.

    – Klintonova administracija oklijevala je da pošalje kopnene trupe nakon onoga što se dogodilo u Somaliji. Vršili smo pritisak, jer smo bili u pravu kada smo vjerovali da se rat ne može dobiti iz vazduha. Uradili smo pravu stvar i (predsjednik Srbije Slobodan) Milošević je srušen. Ali nikada nismo uspjeli da obezbijedimo podršku UN za rat zbog ruskog veta – rekao je tada Pauel.

    Pregovori se nastavljaju u srijedu, ali još nije poznato da li će biti riječi o teritorijalnim ustupcima, najvećoj tački sporenja dvije suprotstavljene strane.

    Inače, zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin poručio je nedavno u intervjuu za TASS je da je Moskva pooštrila svoju pregovaračku poziciju nakon napada Kijeva na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina 29. decembra 2025. godine, i taj stav je saopšten pregovaračima u Abu Dabiju.

    – Što se tiče promjena u našoj pregovaračkoj poziciji, mogu samo da potvrdim da su se dogodile. Ne bih želio javno da ulazim u detalje, ali ću jednostavno napomenuti da je naša pooštrena pozicija saopštena učesnicima radne grupe Rusija-SAD-Ukrajina za pitanja bezbjednosti održane u Abu Dabiju 4. i 5. februara – istakao je ruski zvaničnik.

  • Transparensi objavio analizu: Zastupljenost žena u politici ispod zakonskog praga, mladi nevidljivi

    Transparensi objavio analizu: Zastupljenost žena u politici ispod zakonskog praga, mladi nevidljivi

    Političke stranke u BiH godinama raspolažu desetinama miliona maraka javnog novca, ali taj novac ne doprinosi povećanju učešća žena i mladih u politici, niti se koristi transparentno i namjenski, pokazuje analiza Transparency International u BiH.

    U analizi se navodi da iako političke stranke odlučuju ko ulazi u politiku i ko oblikuje javne politike, trenutni sistem finansiranja ne obezbjeđuje da javna sredstva dovode do veće ravnopravnosti, demokratizacije i uključivanja nedovoljno zastupljenih grupa.

    Studija pokazuje da se učešće žena u većini institucija zadržava ispod 30 odsto, iako zakon propisuje da njihova zastupljenost ne smije pasti ispod 40 odsto. Kako se navodi, još ozbiljniji je podatak da uopšte ne postoje sistemski podaci o učešću mladih, niti bilo kakvi standardi koji bi garantovali njihovu zastupljenost. U isto vrijeme, preko 70 odsto prihoda političkih stranaka dolazi iz budžeta, što potvrđuje da javna sredstva predstavljaju ključni mehanizam za potencijalnu transformaciju stranačke politike, ali taj potencijal nije iskorišten.

    “Iako javno finansiranje postoji na svim nivoima vlasti, ne postoje jasni uslovi kako se ta sredstva troše. Postoji dodatno finansiranje za manje zastupljeni pol, ali ono nema efekt jer stranke nisu obavezne ta sredstva koristiti za aktivnosti koje bi unaprijedile položaj žena. Sistemi podsticaja ne utiču na ponašanje stranaka, a mladi uopšte nisu obuhvaćeni finansijskim kriterijima. Stranačke organizacije žena i mladih postoje, ali bez vlastitih budžeta i bez stvarne moći, dok sve ključne odluke ostaju u rukama stranačkog vrha što ostale kategorije ostavlja bez stvarnog uticaja kako na sastav kandidatskih lista tako i u procesima odlučivanja”, stoji u saopštenju Transparency International.

    Ističu da je dodatni problem potpuni nedostatak transparentnosti pa tako ne postoje podaci o tome kako se sredstva koriste, ne postoji standardizovano izvještavanje dok su mehanizmi nadzora izrazito slabi. Bez nadzora nema odgovornosti, što ostavlja širok prostor za zloupotrebe i onemogućava javnost da zna da li stranke koriste sredstva u skladu s javnim interesom.

    “Komparativni primjeri pokazuju da druge zemlje koriste javno finansiranje kao alat za promjene odnosno povećavaju sredstva strankama koje imaju više žena, umanjuju finansiranje onima koje ne poštuju ravnopravnost ili uvode obavezno izdvajanje sredstava za žene i mlade. Rješenja su dakle poznata i dokazana”, istakli su u ovoj analizi.

    Govoreći o nalazima studije, autor analize i saradnik TI BiH Adnan Kadribašić istakao je značaj rezultata.

    “Ova studija je prva u Bosni i Hercegovini koja jasno pokazuje kako se javni novac koristi u političkim strankama i šta to znači za ravnopravnost žena i učešće mladih. Pokazali smo da više od 70 odsto finansiranja dolazi iz budžeta, ali bez jasnih pravila i nadzora taj novac ne vodi ka većoj zastupljenosti niti stvarnim promjenama. Ovo je pitanje javnog interesa, jer građani finansiraju političke stranke. Ako već izdvajamo javna sredstva, moramo znati šta dobijamo zauzvrat”, naveo je Kadribašić.

    Učesnici na predstavljanju ove analize u Sarajevu, poručili su da javno finansiranje ima potencijal da bude pokretač transformacije političkih odnosa, ali samo ukoliko se poveže sa rezultatima, uvede, ojačaju nadzorni mehanizmi i osiguraju obavezna sredstva za rad organizacija žena i mladih unutar stranaka. Bez toga, tvrde, finansiranje političkih stranaka ostaje finansiranje postojećeg stanja, a ne alat demokratizacije.

    Transparency International u BiH pozvao je nadležne institucije da hitno usklade zakonodavni okvir, uvedu jasna pravila i uspostave mehanizme kontrole koji će osigurati da sredstva koja dolaze iz javnih budžeta zaista doprinose ravnopravnijem i inkluzivnijem političkom sistemu, a ne reprodukciji postojećih nejednakosti, prenosi Mondo.

  • Tramp: Pokrenut trgovinski sporazum između SAD i Јapana, investicije vrijedne 550 milijardi dolara

    Tramp: Pokrenut trgovinski sporazum između SAD i Јapana, investicije vrijedne 550 milijardi dolara

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je pokrenut trgovinski sporazum između SAD i Јapana koji obuhvata investicije vrijedne 550 milijardi dolara.

    – Јapan sada zvanično i finansijski otpočinje prvi set investicija u okviru svoje obaveze da uloži 550 milijardi dolara u Sjedinjene Američke Države, što je dio našeg Istorijskog trgovinskog sporazuma za revitalizaciju američke industrijske baze, stvaranje stotina hiljada odličnih američkih radnih mjesta i jačanje naše nacionalne i ekonomske bezbjednosti kao nikada do sada – rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

    On je najavio tri “ogromna” projekta u strateškim oblastima nafte i gasa u Teksasu, proizvodnje električne energije u Ohaju i kritičnih minerala u DŽordžiji.

    – Obim ovih projekata je toliko veliki da se ne bi mogao realizovati bez jedne veoma posebne reči – tarife. Gasna elektrana u Ohaju biće najveća u istoriji, postrojenje za tečni prirodni gas u Američkom zalivu će pokrenuti izvoz i dalje unaprijediti energetsku dominaciju naše zemlje, a naše postrojenje za kritične minerale će okončati našu glupu zavisnost od stranih izvora – rekao je Tramp.

  • Zelenski traži sastanak sa Putinom

    Zelenski traži sastanak sa Putinom

    krajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u utorak uveče, 17. februara, da je ukrajinskom pregovaračkom timu u Ženevi naložio da pokrene pitanje budućeg sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ocijenio da je takav sastanak najbolji način da se postigne proboj u mirovnim pregovorima.

    Rusija želi da okonča rat

    Zelenski je u telefonskom intervjuu za Aksios rekao i da su mu američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, koji predvode američku delegaciju na pregovorima u Ženevi, rekli da Rusija iskreno želi da okonča rat i da bi trebalo da koordinira sa svojim pregovaračkim timom na toj osnovi prije razgovora, ali da je on mnogo pesimističniji.

    Dodao je da „nije fer“ to što američki predsjednik Tramp javno poziva Ukrajinu, a ne Rusiju, da napravi ustupke radi mira, te da se do trajnog mira ne može doći tako što bi se „dala pobjeda“ ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    „Nadam se da je to samo njegova taktika, a ne odluka“, rekao je Zelenski.

    Američki prijedlog

    Aksios navodi da su američki učesnici u pregovorima predložili da se ukrajinske snage povuku iz dijelova Donbasa koje trenutno drže i da dozvole da to područje postane demilitarizovana „slobodna ekonomska zona“, dok Vašington nije zauzeo stav o tome koja bi zemlja imala suverenitet nad tom teritorijom.

    Zelenski je kazao da je spreman da razgovara o povlačenju ukrajinskih trupa, ali je pozvao Moskvu da povuče svoje snage na ekvivalentnu udaljenost i odbacio rusku pretenziju na suverenitet nad zonom Donbasa.

    Prema njegovim riječima, tokom pregovora koji su juče održani u Ženevi, ruski zvaničnici su obećali da će se konsultovati sa Moskvom i vratiti sa detaljnim stavom o teritorijalnom pitanju.

    Dogovor za referendum

    Zelenski je naveo i da su se Vašington i Kijev složili da svaki sporazum mora biti predstavljen ukrajinskom narodu na referendumu, kao i da vjeruje da bi taj sporazum, ukoliko bi podrazumijevao jednostavno povlačenje ukrajinske strane iz Donbasa, bio odbijen.

    „Emotivno, ljudi ovo nikada neće oprostiti. Nikada. Neće oprostiti… meni, neće oprostiti (SAD)“, rekao je Zelenski.

    Ocijenio je da bi ukrajinski narod prihvatio sporazum kojim bi se zamrznule trenutne linije fronta u Donbasu, kao što je plan u dva druga ukrajinska regiona gdje je Rusija zauzela teritoriju.

    „Mislim da ako u dokument stavimo… da ostajemo tamo gdje ostajemo na liniji kontakta, mislim da će ljudi to podržati na referendumu. To je moje mišljenje“, istakao je Zelenski.

    Predsjednički izbori

    Zelenski je rekao i da je moguće da se novi predsjednički izbori u Ukrajini održe uz referendum o mirovnom sporazumu sa Rusijom.

    Prema njegovim riječima, izbori bi se eventualno mogli održati tokom krhkog primirja, dok bi on mogao da učestvuje na njima.

    „Zavisiće od ljudi. Vidjećemo šta žele“, kazao je Zelenski.

    Pristanak na primirje

    Dodao je da je Rusija, za sada, pristala samo na jednodnevno primirje kako bi Ukrajina organizovala i održala nacionalne izbore, umjesto 60 dana koliko Zelenski smatra da je potrebno.

    Zelenski je rekao da je ruski stav o jednodnevnom primirju za održavanje izbora apsurdan i da je mogući pokazatelj da Moskva nije spremna za istinski mir, prenosi Tanjug.

  • Kako će skroman rast u EU uticati na BiH?

    Kako će skroman rast u EU uticati na BiH?

    Evropska ekonomija bi ove godine trebalo da ostvari skroman rast, pri čemu se predviđa da će BDP evrozone porasti za skoro jedan odsto, ocijenili su analitičari kompanije CBRE u godišnjem izvještaju “SEE Region Real Estate Market Outlook 2026”.

    Kako se navodi u ovom izvještaju, ovaj rast predstavlja usporavanje u odnosu na 2025. godinu, koje je djelimično posljedica kontinuiranog uticaja carina, za koje se očekuje da će snažnije pogoditi ekonomsku aktivnost u 2026. nego prethodne godine.

    Inflacija je usporila

    “Učinak će varirati među tržištima, pri čemu se za pojedine ekonomije prognozira slabiji rast. Ne očekujemo dodatna smanjenja kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke (ECB). Sa druge strane, inflacija je značajno usporila. Prosječna inflacija u evrozoni u 2026. godini trebalo bi da iznosi 1,5 odsto, dok će na nivou cijele EU biti nešto viša. Niže inflatorno okruženje trebalo bi da podrži realne prihode domaćinstava i podstakne rast potrošnje tokom godine”, navode u svojoj analizi.

    Kako će skroman rast u Evropskoj uniji uticati na BiH

    Ono što sve zanima u Bosni i Hercegovini je to kako će skroman rast u Evropskoj uniji uticati na BiH?

    Ekonomista Igor Gavran smatra da se u BiH iz EU “prelivaju” samo negativni efekti, nekada stvarni, a nekada i fiktivni, pomenuvši rat u Ukrajini koji se koristio kao izgovor za rast cijena nekretnina, za šta nema nikakvog osnova.

    “Većina članica EU ne može očekivati ništa osim recesije ili simboličnog rasta, jer jednostavno ekonomija EU, osim zaključivanja novih sporazuma o slobodnoj trgovini, koji bi trebalo da pomognu njenom izvozu, ne pokazuje nikakve znakove organskog oporavka i rasta. Nastavlja se politika samoubilačkog odricanja od jeftinijih energenata i sirovina iz Ruske Federacije i enormno trošenje novca za finansiranje Ukrajine, a saradnja s Kinom se i dalje ne jača potrebnim tempom”, objašnjava Gavran.

    Naš izvoz dominantno usmjeren prema EU

    Prema njegovim riječima, s obzirom na to da je naš izvoz dominantno usmjeren prema EU, stagnacija na tom tržištu za većinu izvoznika znači i stagnaciju izvoza.

    “Uz dodatne negativne efekte CBAM-a na one u određenim sektorima.

    Kada je riječ o kamatnim stopama… one bi u teoriji trebalo da rastu uz veću inflaciju, ali banke u BiH se odavno ne ponašaju tržišno i njihove kamatne stope ne odražavaju realne uslove na tržištu BiH. Zbog toga ova ekonomska teorijska postavka u BiH ne vrijedi i kamate su odavno previsoke na zaduživanje, a preniske na štednju. Kamate na depozite bi trebalo da rastu i to značajno, a kamate na većinu kredita da se smanjuju, ali to ne očekujem da će se desiti dok ne vidimo ili stvarnu konkurenciju na bankarskom tržištu ili odluke regulatora kojima bi se direktno ili indirektno banke prisilile na ponašanje u interesu klijenata, a ne samo vlastitog ekstraprofita”, naglasio je Gavran.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da će noseća snaga rasta EU biti potrošnja podstaknuta rastom realnih zarada.

    Rast zarada će biti veći od inflacije

    “Za sljedeću godinu se očekuje da će rast zarada biti veći od inflacije, što će povećati realnu kupovnu moć dohodaka i dovesti do rasta agregatne tražnje. Udruženi rast zaposlenosti i zarada generisaće ekspanziju potrošnje. Sa ovim trendovima i prognozama o stopi inflacije od 1,5% prestanak ekspanzivne  monetarne politike oličene u smanjenju referentnih kamatnih stopa neće imati negativan uticaj na dinamiku rasta”, kaže Mlinarević.

    Kada je u pitanju uticaj ekonomskih kretanja u EU na dinamiku rasta u BiH, Mlinarević smatra da isti treba sagledati kroz ključna dva kanala: izvoz i doznake.

    “Imajući u vidu da se u 2026. godini predviđa rast industrijske proizvodnje u EU, realno je očekivati održavanje postojećeg nivoa ili blagi rast izvoza. Ono što je dugoročno relevantno jeste promjena strukture industrijske proizvodnje gdje počinju prevlast preuzimati tehnološki intenzivne proizvodnje te bi naš dominantno resursno intenzivan izvoz mogao biti na udaru.

    Za vremenski horizont koji pokriva ovu 2026. godinu važno je istaći da EU kroz svoj mehanizam za oporavak planira preko 200 milijardi evra investicija u infrastrukturu i proizvodnju zelene energije.

    Ovaj investicioni ciklus će se pozitivno odraziti i na naš izvoz resursa neophodnih za te investicije. Ako posmatramo kanal doznaka iz inostranstva, možemo zaključiti da će predviđeni rast zaposlenosti i zarada pogodovati rastu doznaka, a samim time i rastu potrošnje u Bosni i Hercegovini. Iz svega navedenog možemo zaključiti da će ovu godinu obilježiti nešto veći rast u odnosu na 2025, ali bez mogućnosti da isti promijeni ekonomsku strukturu i životni standard u odnosu na prethodnu godinu. Bez strukturnih promjena ostaju nam iste ekonomske mete i ista rastojanja od željenog stanja”, istakao je Mlinarević.

  • Zelenski izrazio strah da je Tramp već donio odluku koja nije u korist Kijeva

    Zelenski izrazio strah da je Tramp već donio odluku koja nije u korist Kijeva

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski rekao je da će Ukrajinci odbaciti potencijalni mirovni sporazum ako on uključuje jednostrano povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa.

    Istovremeno, Zelenski vjeruje da ako sporazum uključuje zamrzavanje trenutnih linija fronta u regionu, Ukrajinci bi ga mogli prihvatiti.

    On je ocijenio da nije fer da američki predsjednik Donald Tramp javno zahtijeva ustupke od Kijeva zarad mirovnog sporazuma, a to ne traži od Moskve.

    – Nadam se da je to samo njegova taktika, a ne odluka – naveo je Zelenski, nakon što je Tramp ranije ovog mjeseca rekao da Zelenski treba da načini korak ka mirovnom sporazumu.

    Zelenski je intervjuu za “Aksios” rekao da su se Sjedinjene Države i Ukrajina saglasile da svaki sporazum mora biti podnesen na referendum. On nije isključio mogućnost da će predsjednički izbori biti raspisani uz referendum.

    Zelenski je rekao i da je upozorio specijalnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiva Vitkofa, i zeta DŽareda Kušnera da ne vrše pritisak na njega da podrži mirovni sporazum koji bi ukrajinski građani smatrali “neuspješnom pričom”.

    Zelenski je dodao da su ga američki zvaničnici ohrabrili da koordinira sa svojim timom prije pregovora, kao i da američka strana vjeruje da je Rusija iskreno zainteresovana za okončanje sukoba.

    “Aksios” je objavio da je Vašington predložio da se ukrajinske trupe povuku iz područja Donbasa koje trenutno kontrolišu i da teritorija postane demilitarizovana “slobodna ekonomska zona”, bez preciziranja koja bi država imala suverenitet nad tim područjem.

    Kako navodi “Aksios” Zelenski je spreman da razgovara o povlačenju snaga, pod uslovom da i Moskva povuče svoje trupe na istu udaljenost i da ne polaže pravo na suverenitet nad tom zonom.

    Ženeva je danas bila domaćin razgovora predstavnika SAD, Ukrajine i Rusije, a delegacije su se saglasile da sutra nastave pregovore.