VRBAS Media

Autor: INFO

  • RiTE “Ugljevik” van pogona! Ceh plaćaju radnici, umanjene im plate

    RiTE “Ugljevik” van pogona! Ceh plaćaju radnici, umanjene im plate

    Termoelektrana u Ugljeviku i dalje je van pogona. Za sada nije poznato kada će biti na mreži. U međuvremenu, štete se sabiraju, a ceh na kraju plaćaju radnici.

    Inače, Uprava preduzeća je odlučila da radnicima smanji plate, saznaje BN.

    U odluci stoji da će cijena rada počev od 1.fevruara ove godine iznositi 172 KM. Istovremeno, van snage se stavlja odluka od 29. septembra prošle godine kada je bila utvrđena cijena rada od 180 KM.

    To će značiti u prosjeku za oko 100 KM manje plate u zavisnosti od radnog mjesta.

    Za očekivati je novi bunt radnika zbog ove najnovije odluke, tvrde radnici.

  • Zelenski o pregovorima u Ženevi: Napretka ima, ali razgovori će biti nastavljeni

    Zelenski o pregovorima u Ženevi: Napretka ima, ali razgovori će biti nastavljeni

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas, 18. februara, da su trilateralni pregovori u Ženevi između Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije bili teški, ali da su se strane dogovorile da razgovori budu nastavljeni.

    “Vidimo da je postignut napredak, ali za sada se stavovi razlikuju jer su pregovori bili teški”, rekao je Zelenski novinarima, prenosi Ukrinform.

    Zelenski je istakao da postoji napredak po vojnim pitanjima, naime u praćenju prekida vatre, ali da o političkim pitanjima – teritorijama, nuklearnoj elektrani u Zaporožju i drugim osjetljivim pitanjima – stavovi strana ostaju različiti.

    Istakao je da je postignut dogovor da će primirje pratiti i američka strana i to je ocijenio kao konstruktivno.

    Umerov: Cilj ostaje pravedan i održiv mir
    Istovremeno, sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov rekao je novinarima da je postignut napredak tokom drugog dana trilateralnih pregovora u Ženevi.

    “Razgovori su bili intenzivni i suštinski”, rekao je Umerov, navodeći da je razjašnjen niz pitanja i da cilj Ukrajine ostaje pravedan i održiv mir, prenosi Tanjug.

  • Merc ljut na Rubija

    Merc ljut na Rubija

    Njemački kancelar Friedrich Merz izrazio je iritaciju zbog ovacija koje je američki državni sekretar Marco Rubio dobio na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

    „Nisam bio u sali, a čak i da jesam, bilo bi mi teško da ustanem“, rekao je Merz u političkom podcastu Machtwechsel („Promjena vlasti“), koji bi trebalo da bude objavljen u srijedu.

    “Trump u prijateljskijem pakovanju”

    Merz je naveo da Rubiov govor nije bio toliko konfrontirajući kao onaj koji je prošle godine na istoj konferenciji održao američki potpredsjednik J.D. Vance, ali je dodao da je to i dalje bio predsjednik Donald Trump „u prijateljskijem pakovanju“.

    Objašnjavajući reakciju publike, Merz je kazao da je prisutne obradovalo to što je na čelu sale stajao Amerikanac koji im se i dalje obraća kao prijateljima.

    „Samo to je izazvalo određenu emociju. Meni to ne bi bilo dovoljno, ali očigledno je bilo dovoljno za salu“, rekao je.

    Partnerstvo pod američkim uslovima

    Rubio je u subotu govorio u prilog revitalizaciji transatlantskog partnerstva. Istovremeno je, međutim, jasno stavio do znanja da takvu saradnju vidi isključivo pod uslovima koje oblikuje Trumpova administracija.

    Na prošlogodišnjem skupu u Minhenu, Vance je oštro kritikovao evropske saveznike i fokusirao se na kulturne podjele, u govoru koji je široko protumačen kao dodatno produbljivanje razlika između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.

    U intervjuu, Rubio je rekao da se ne ograđuje od Vanceovog govora, ali da je želio objasniti razloge politike Trumpove administracije.

    Različiti stilovi, slična agenda

    Rubio (54), dugogodišnji antikomunistički „jastreb“, prihvatio je Trumpov agresivniji pristup, uz nastojanje da u privatnosti traži prostor za postizanje dogovora.

    Vance (41), relativno nov u politici i najpoznatiji po memoarima o životu u malim sredinama Ohaja i Kentuckyja, personifikuje antiestablišmentski senzibilitet pokreta Maga i Trumpovu sklonost ka disruptivnom i nepredvidivom sklapanju sporazuma.

  • Serdarovu će preostalih 60 miliona KM biti isplaćeno do kraja mjeseca

    Serdarovu će preostalih 60 miliona KM biti isplaćeno do kraja mjeseca

    Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić potvrdio je da će do kraja februara biti riješen problem sa suvlasnikom kompanije „Comsar energy RS“ Rašidom Serdarovom.

    Do kraja februara biće isplaćen preostali iznos od 60 miliona maraka i zatvorena cijela priča u vezi sa „Comsarom”, kaže Đokić, dodajući da je ranije rečeno da je sve u vezi sa prenosom vlasništva, a potom i sa prenosom koncesije urađeno u skladu sa zakonom, piše portal Capital.

    On je dodao da mu je iz Ministarstva finansija rečeno da će sredstva biti obezbijeđena, ističući da na osnovu toga govori da će do kraja februara biti isplaćena preostala sredstva „Comsaru“.

    Podsjećamo, CAPITAL je prošle sedmice otkrio da je prokurista kompanije „Comsar Energy RS“ Aleksandar Lozo koji je na tu funkciju imenovan po nalogu Vlade Republike Srpske potpisao ugovor o prenosu koncesije sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik iako za to nije imao saglasnost Skupštine i Nadzornog odbora ovog preduzeća na čijem čelu je još uvijek ruski oligarh Rašid Serdarov.

    Serdarov je zbog toga uputio pismo Vladi Srpske i Ministarstvu energetike i rudarstva u kojem traži poništavanje potpisanog ugovora i podnošenje krivične prijave protiv prokuriste.

    To je očigledno ubrzalo isplatu pa će Vlada, iako budžetom za ovu godinu nije planirala, taj novac ipak obezbijediti u kratkom roku. To bi već mogao da bude 23. februar za kada je Ministarstvo finansija zakazalo aukciju trezorskih zapisa upravo u iznosu koji treba da plati Serdarovu.

    Podsjećamo, ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu „Ugljevik – Istok 2“ sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik potpisali su 31. januara ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, prokurista „Comsara“ Aleksandar Lozo koji je savjetnik predsjednika Vlade RS i direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković.

    CAPITAL je ranije objavio da je Rašid Serdarov i dalje predsjednik Nadzornog odbora „Comsar Energy RS“, iako je ostao vlasnik svega 24 odsto akcija, nakon što mu je javno preduzeće „Gas RES“ isplatilo 181 milion maraka za 74,4 odsto firme.

    Serdarov je zadržao četvrtinu vlasništva u „Comsaru“ kao zalog dok mu u potpunosti ne bude isplaćena kupoprodajna cijena od 240 miliona KM.

  • Ryanair reže rute širom Evrope

    Ryanair reže rute širom Evrope

    Ryanair će u ljeto 2026. smanjiti operacije i u Bosni i Hercegovini te Srbiji, uglavnom zbog preraspodjele kapaciteta prema tržištima s većom sezonskom potražnjom, poput Hrvatske.

    Konkurentske kompanije popunjavaju dio ukinutih ruta.

    U Banjaluci biće ukinuto šest sedmičnih polazaka, dok su letovi za Beč, Memmingen i Baden-Baden svedeni na dvije sedmične rotacije.

    U Nišu se ukidaju dva sedmična leta – po jedan za Beč i Maltu.

    Kompanija je takođe odlučila da ukine dvije rute između Irske i Litvanije. Od aprila više neće letjeti iz Belfasta za Kaunas niti iz Dablina za Palangu, a obustavlja se i linija Vilnius–Štokholm.

    Ryanair navodi da kapacitete preusmjerava na aerodrome s nižim troškovima u Hrvatskoj, Maroku, Italiji, Švedskoj i Albaniji, gdje su aerodromske takse i ekološki porezi niži.

    Već od 27. marta 2026. prekidaju se operacije na aerodromu Clermont-Ferrand Auvergne zbog ekoloških poreza. Trenutno se odatle leti za London, Porto i Fez.

    Ukida se i linija Dablin–Rodez, ali ostaju letovi iz Londona (Stansted) i Brisela prema Rodezu.

    Belgija: Milion manje sjedišta

    U zimskom redu letenja 2026/27 Ryanair je uklonio 20 ruta i milion sjedišta iz Brisela i Šarlou.

    Razlog je nova belgijska taksa na avio-saobraćaj, kojom se naknada povećava na 10 eura po putniku, uz mogućnost dodatnih lokalnih taksi u Šarlou.

    Rezovi pogađaju destinacije poput Milana (Bergamo), Barselone, Lisabona, Rima (Ciampino), Krakova i Majorke. Kapacitet Ryanaira u Belgiji smanjuje se za oko 22 posto, uz povlačenje pet aviona iz baza u Zaventemu i Šarloau.

    Kompanija je saopštila da bi ukidanje ove takse doprinijelo rastu prometa i turizma, dok bi zadržavanje poreza moglo dovesti do pada saobraćaja i rasta cijena karata.

    Portugal: Azori bez Ryanaira

    Od kraja marta Ryanair ukida svih šest ruta prema i iz Azora, što će, prema procjenama, pogoditi oko 400.000 putnika godišnje. Time se kapacitet kompanije u Portugalu smanjuje za oko 22 posto, uključujući i operacije u Portu i Lisabonu.

    Kao razlozi navode se povećane naknade za kontrolu zračnog saobraćaja koje naplaćuje operater ANA (Vinci), kao i evropski porezi, uključujući sistem trgovanja emisijama (ETS), koji posebno pogađa kraće letove prema Azorima i Madeiri.

    Dodatno, uvedena je i nova putna taksa od dva eura po putniku, što Ryanair ocjenjuje nepovoljnim u odnosu na druge zemlje EU.

    Kompanija tvrdi da ne postoji strategija za razvoj niskotarifne povezanosti s Azorima te poziva vladu da interveniše. Operater ANA odbacio je optužbe o zloupotrebi monopolskog položaja, navodeći da su takse na Azorima među nižima i da je dijalog otvoren.

    Dio ukinutih ruta preuzele su konkurentske aviokompanije, među njima Vueling, Binter, Iberia i Wizz Air, što bi trebalo ublažiti posljedice po putnike, prenosi Euronews.

    Francuska: Porezi i nova ukidanja

    Francuska je takođe pogođena rezovima za 2026. godinu. Tokom zime 2025. Ryanair je smanjio 750.000 sjedišta i ukinuo 25 ruta prema toj zemlji, obustavivši letove za Bergerac, Brive i Strazbur. Kao glavni razlog navodi se povećanje poreza na avio-saobraćaj.

    U decembru je kompanija najavila da će od ljeta 2026. ponovo pokrenuti letove za Bergerac, nakon razgovora s vlastima, dok linije za Brive i Strazbur ostaju suspendovane.

    Ryanair je upozorio na mogućnost dodatnih ukidanja. Komercijalni direktor Džejson Mekgines izjavio je za pariški magazin Challenges da bi kompanija mogla napustiti francuske regionalne aerodrome tokom ljeta 2026.

  • Stevandić sa Ginkelom: Srpska privržena očuvanju mira i stabilnosti

    Stevandić sa Ginkelom: Srpska privržena očuvanju mira i stabilnosti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da Srpska ostaje privržena očuvanju mira i stabilnosti u BiH i spremna za svaku vrstu komunikacije i kompromisa bez ugrožavanja dejtonskih prava i ustavnih principa, kao i prava regulisanih međunarodnim aktima.

    Stevandić je, tokom današnjeg sastanka sa otpravnikom poslova Ambasade SAD u BiH DŽonom Ginkelom, istakao da je namjera Srpske da ostane vojno neutralna i da koristi pravo da samostalno odlučuje u skladu sa ustavnim nadležnostima.

    On je dodao da Republika Srpska nema namjeru da upravlja ili određuje bilo šta drugim narodima u BiH niti da priziva međunarodni intervencionizam u svoju korist, ali da istovremeno ne prihvata intervencionizam koji se temelji na djelovanju visokog predstavnika i OHR-a koji produbljuje političku krizu zauzimanjem strana unutar BiH.

    Stevandić je izrazio očekivanje da će politika Republike Srpske, zasnovana na miroljubivosti, institucionalnoj ozbiljnosti i zahvalnosti SAD za doprinos deeskalaciji prilika u BiH, naići na razumijevanje i podršku i kod evropskih zemalja, na principima međusobnog uvažavanja i poštovanja, saopšteno je iz Narodne skupštine Srpske.

    On je poručio da ga je obradovao stav američke administracije da SAD podržavaju BiH uređenu u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, pravima naroda i entiteta i njihove ravnopravnosti.

  • Humanitarni apeli često jedina šansa za nastavak liječenja u BiH

    Humanitarni apeli često jedina šansa za nastavak liječenja u BiH

    Sve češće humanitarne akcije za liječenje teško oboljelih građana BiH postaju jedina šansa za nastavak terapija koje mnogi ne mogu sami finansirati. Ishod tih apela nerijetko direktno određuje dalji tok liječenja, posebno u situacijama kada su iscrpljene sve druge mogućnosti.

    Udruženje Pomozi.ba je tokom prošle godine pokrenulo 143 apela, zahvaljujući kojima je za liječenje prikupljeno ukupno 11.724.042 KM. Iz organizacije ističu da prikupljeni novac nije u cijelosti utrošen tokom 2025. godine, jer se u najvećem broju slučajeva radi o dugotrajnim terapijama, pa se sredstva isplaćuju postepeno, u skladu sa medicinskim potrebama pacijenata.

    Naglašavaju i da većina korisnika ima zdravstveno osiguranje, ali da se suočavaju sa dugim čekanjima na dijagnostičke preglede ili terapije, poput imunoterapija. Zbog toga su primorani da potraže dodatnu podršku. Pomoć se, kako navode, obezbjeđuje i onima koji su iscrpili mogućnosti liječenja u BiH, a iz različitih razloga ne mogu ostvariti pravo na terapiju u inostranstvu putem Fonda solidarnosti.

    Apeli se najvećim dijelom odnose na odrasle pacijente, ali značajan broj akcija pokrenut je i za teško oboljelu djecu, naročito kada su iscrpljene sve opcije dostupne u domaćem zdravstvenom sistemu.

    Najveći pojedinačni iznos u protekloj godini prikupljen je za Irnelu Stošić, oboljelu od karcinoma, za koju je sakupljeno 205.923 KM. Iz udruženja navode da su sredstva u potpunosti obezbijeđena zahvaljujući donatorima, te da ona i dalje prima potrebne terapije.

    U Pomozi.ba ističu da su najčešći donatori građani, koji redovno pokazuju solidarnost i spremnost da pomognu. Najveći broj uplata realizuje se putem humanitarnih telefonskih linija, gdje se pozivom doniraju dvije marke. Pored toga, kompanije i pojedinci sa većim finansijskim mogućnostima uplaćuju veće iznose putem internet platforme ili direktno na račune udruženja, a upravo spoj manjih i većih donacija omogućava realizaciju velikog broja akcija.

    Posebno izdvajaju jednog anonimnog donatora koji je u više navrata pomogao zatvaranje finansijskih konstrukcija za liječenje korisnika, a do sada je ukupno uplatio 497.691,02 KM. Iz udruženja poručuju da u potpunosti poštuju njegovu želju da ostane anoniman i da neće iznositi dodatne detalje.

  • Vučić: Modi potvrdio učešće Indije na EXPO u Srbiji

    Vučić: Modi potvrdio učešće Indije na EXPO u Srbiji

    Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da je danas imao izrazito prijateljski i sadržajan razgovor sa predsednikom Vlade Indije Narendrom Modijem u Nju Delhiju i istakao da je Indija potvrdila učešće na Ekspo izložbi 2027 u Beogradu.

    “Sa Modijem je bio izrazito prijateljski i sadržajan sastanak i imam veliku vest za građane Srbije – Indija je bila jedina supersila, rekao bih, koja do sada nije potvrdila učešće na Ekspu i danas je premijer Modi jasno i nedvosmisleno rekao da Indija želi značajno učešće na Ekspu i da Indija dolazi na beogradski i srpski Ekspo. I to je prva velika i važna vest”, rekao je Vučić novinarima posle sastanka sa Modijem.

    Naveo je da su takođe razgovarali kako da se unaprede odnosi dve zemlje i saradnja.

    “Mi od 2017. nismo imali zasedanje međuvladinog komiteta za saradnju i doneo sam odluku i zamolio predsednika vlade Đuru Macutu i potpredsednika Sinišu Malog da se sa tim saglasi, da on (Macut) bude kopredsedavajući u ime Republike Srbije da bismo time pokazali koliki značaj pridajemo saradnji sa Indijom i to će već u petak biti prihvaćeno na sednici Vlade”, rekao je predsednik Vučić.

    “Očekuje me danas sastanak i sa Kristalinom Georgijevom, ne kao samo šeficom MMF sa nekim ko nam uvek da konstruktivne i prijateljske sastanke. Doći će investitori iz Nepala razgovaraćemo o investiranju u fabriku nudli”, najavio je Vučić.

    “Verujem da će biti takvih startapova koji će ulagati u našu zemlju naročito nakon tog sporazuma o slobodnoj trgovini. A posebno i zbog ugovora o slobodnoj trgovini koju mi imamo sa EU. Tražićemo rešenje da smanjimo birokratiju kako bismo doveli što veći broj investitora. Gledaćemo mogućnosti da Jugoimort jer ono što bismo napravili ovde mogli bi istog trenutka i da prodamo”, kazao je on.

    “Moramo da nađemo bolji i brži način za ulazak građana Indije jer nam je EU tražila da ukinemo bezvizni režim s Indijom, ali moramo da gledamo kako to politički da prekinemo da omogućimo ulazak investitora u Srbiju, kao i da omogućimo dolazak supertalentovanih mladih Indijaca da nam  pomognu u primeni veštačke inteligencije i u zdravstvu i farmaciji”, naglasio je Vučić.

    “Ono što je najvažnije za nas, ako uspemo da napravimo ugovore o veštačkom đubrivu, i ako to Prahovo bude moglo da proizvede, to su ogromni novci za nas”, kaže Vučić koji dodaje i da mi iz Indije najviše uvozimo aluminijum a ima još mnogo oblasti gde postoji mogućnost ubrzanja saradnje, poput i većeg izvoza srpskih jabuka što je veoma važno za naše velike proizvođače i izvoznike.

    Predsednik je pomenuo i sve ono što Indija radi u Bolivudu a on i na tom polju vidi mogućnost dobre saradnje.

    “Brže rastemo nego Nemačka, naš rast biće 3 odsto, a brzim rastom smanjujemo tu razliku između nas i razvijenih zemalja”, istakao je on.

  • AI kao nova vrsta na Zemlji?

    AI kao nova vrsta na Zemlji?

    Vodeći svjetski stručnjaci vjeruju da bi 2030. godina mogla ostati upamćena kao trenutak kada je vještačka inteligencija (AI) prestala da bude običan alat.

    Prema njihovim procjenama, AI bi tada mogao biti posmatran kao nova „vrsta“ na našoj planeti – sa uticajem koji bi mogao temeljno redefinisati ljudsko društvo.

    Nova vrsta sa „ljudskim pravima“?

    Profesor Bendžamin Rosman sa Univerziteta Vitvatersrand iznio je tvrdnju da AI više neće biti samo „neživi predmet“ poput pametnog telefona. On smatra da bi do 2030. godine vještačka inteligencija mogla postati entitet sa određenim pravima, slično kao što ih ima savremeni čovjek (Homo sapiens).

    Takav razvoj događaja značio bi da AI prestaje biti puki digitalni asistent i dobija sposobnost da direktno djeluje u stvarnom svijetu – od upravljanja sistemima do donošenja kompleksnih odluka. To pred čovječanstvo postavlja ogroman izazov zajedničkog suživota sa naprednim mašinama.

    Digitalni kolonijalizam i prijetnja demokratiji

    Istraživanje sprovedeno među osam globalnih eksperata pokazalo je duboku zabrinutost za budućnost slobode i političkih sistema.

    Ugrožena demokratija: Pet od osam stručnjaka strahuje da bi algoritmi i deepfake tehnologije mogli urušiti povjerenje u informacije.

    Gubitak suvereniteta: Šest stručnjaka upozorava na „digitalni kolonijalizam“, scenario u kojem velike tehnološke kompanije ili moćne države kontrolišu slabije nacije putem AI sistema.

    Sukob ciljeva: Profesor Stjuart Rasel sa Univerziteta Berkli upozorava na mogućnost da AI, ukoliko njegovi ciljevi ne budu usklađeni sa ljudskim, isključi ljude iz ključnih procesa odlučivanja – scenario koji podsjeća na naučnofantastične filmove.

    Obrazovanje: Važnija su pitanja od odgovora

    U svijetu u kojem AI može ponuditi gotov odgovor za nekoliko sekundi, klasično učenje napamet gubi smisao. Stručnjaci su saglasni da će najvažnija vještina budućnosti biti kritičko razmišljanje i sposobnost postavljanja pravih pitanja.

    Budućnost će pripadati onima koji znaju provjeriti informaciju, razumjeti način rada algoritama i upravljati tehnologijom – umjesto da joj se slijepo pokoravaju.

    Utopija ili pucanje balona?

    Dok jedni predviđaju eru prosperiteta i tehnološkog napretka, drugi upozoravaju na mogućnost „pucanja AI balona“ i masovnog razočaranja ako očekivanja budu nerealna.

    Bez obzira na to koji scenario prevagne, 2030. godina bi mogla predstavljati prelomnu tačku u odnosu čovjeka i mašine – trenutak kada će se jasno vidjeti da li je AI ostao alat ili je postao nova sila na Zemlji, prenosi Telegraf.

  • Sijarto: Lažne izjave da Ukrajina brani Evropu

    Sijarto: Lažne izjave da Ukrajina brani Evropu

    Mađarska smatra lažnim izjave ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i evropskih lidera da Ukrajina, navodno, brani Evropu, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    On je u intervjuu za “Si-En-En turk” naglasio da ukrajinski sukob nije rat koji vodi Evropa.

    “Stoga smatram da su izjave ukrajinskih i evropskih lidera da Ukrajina, navodno, štiti Evropu velika laž”, rekao je Sijarto.