VRBAS Media

Autor: INFO

  • Burno u PS Savjeta Evrope zbog Grenlanda i Danske: Srpski poslanik pozvao na otpriznavanje tzv. Kosova

    Burno u PS Savjeta Evrope zbog Grenlanda i Danske: Srpski poslanik pozvao na otpriznavanje tzv. Kosova

    Mnoge države koje danas brane suverenitet Danske, uključujući i samu Dansku, bile su među prvima koje su priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, rekao je zamjenik predsjednika POKS i narodni poslanik Vladimir Đorđević sa govornice PSSE.

    Zamjenik predsjednika Pokreta obnove Kraljevine Srbije i narodni poslanik Republike Srbije Vladimir Đorđević, sa govornice Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, pozvao je na povlačenje priznanja tzv. Kosova, pominjući Dansku, Grenland i NATO.

    – Danas slušamo mnogo govora o suverenitetu. Danska. Grenland. Evropa. Srbija podržava suverenitet. Uvijek. Za svaku državu. Bez izuzetaka. Ali postoji jedna teška istina sa kojom moramo da se suočimo. Mnoge države koje danas brane suverenitet Danske, uključujući i samu Dansku, bile su među prvima koje su priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova. Tim činom su pogazile suverenitet Srbije, države članice Ujedinjenih nacija. Ono sa čim se Danska danas suočava nije ništa novo. To je ista poruka koju je Srbija čula prije više godina: kada si slab, tvoj suverenitet nije važan. Danska je to uradila Srbiji. Sada se ista logika primjenjuje na Dansku, od strane jače sile – kazao je Đorđević, prenijeli su mediji, a objavio RT Balkan.

    Podsjetio je da je predsjednik Rusije Vladimir Putin, nakon što je počeo sukob u Ukrajini, ukazao na slučaj južne srpske pokrajine i rekao “vi ste otvorili ova vrata”.

    Parlamentarna skupština Savjeta Evrope saopštila je da bilo kakve odluke koje se tiču budućeg statusa Grenlanda ili njegovih odnosa unutar Kraljevine Danske mogu donijeti “samo narod Grenlanda i narod Danske”.

    Kako se navodi, Skupština je podržala rezoluciju o Grenlandu i prijetnjama međunarodnom poretku, na osnovu izvještaja Bertrana Buija, poslanika evropskih liberala, a nedavne prijetnje SAD “suverenitetu i teritorijalnom integritetu Kraljevine Danske”, koja je članica Savjeta Evrope, okarakterisala je kao fundamentalni izazov međunarodnom poretku.

    – Nedavne javne izjave koje sugerišu sticanje, kontrolu ili prenos teritorije dovode u pitanje utvrđene međunarodne norme. Čak i kada su uokvirene kao hipotetičke ili strateške, takve izjave rizikuju da naruše poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta i doprinose klimi u kojoj se pritisak i transakciona logika normalizuju – rekli su parlamentarci tokom zasjedanja.

    Kao odgovor, Skupština je nedavne “prijetnje SAD suverenitetu i teritorijalnom integritetu Kraljevine Danske”, koja je članica Savjeta Evrope, okarakterisala kao “fundamentalni izazov međunarodnom poretku i pozdravila “snažnu odlučnost i jedinstveni odgovor evropskih država” u podršci Grenlandu i Danskoj.

    Duboke veze između Evrope i SAD stvorile su međusobnu zavisnost koja je održiva “samo na osnovu povjerenja, predvidljivosti i poštovanja zajednički dogovorenih pravila i vrijednosti”, dodaje se.

    PSSE je pozvala na jačanje bezbjednosti na Arktiku, i veće političko angažovanje i finansiranje bezbjednosti i institucija Grenlanda i Danske.

  • Zaharova: Divlji zaključak da se samoopredjeljenje ne odnosi na Krim

    Zaharova: Divlji zaključak da se samoopredjeljenje ne odnosi na Krim

    Izjava generalnog sekretara UN Antonija Guteresa da se samoopredjeljenje ne odnosi na Krim i Donbas predstavlja divilji zaključak, ocijenila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Sekretarijat UN je u posljednje vrijeme došao do svakakvih divljih zaključaka, objavila je Zaharova na Telegramu.

    Guteres je ranije danas rekao da se, za razliku od Grenlanda, princip samoopredjeljenja naroda ne odnosi na Krim i Donbas.

  • Lavrov otkrio detalj sa pregovora na Aljasci

    Lavrov otkrio detalj sa pregovora na Aljasci

    Američki predsjednik Donald Tramp nije mogao da vjeruje šta je čuo od svog ruskog kolege Vladimira Putina tokom razgovora na Aljasci, koji mu je rekao da su ruski jezik i kanonska Ukrajinska pravoslavna crkva zabranjeni u Ukrajini, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Ministar je u intervjuu turskim medijima napomenuo da se tokom razgovora lidera na Aljasci diskutovalo i o pravima Rusa, koja su potpuno prekršena u Ukrajini.

    – Ruski predsJednik Vladimir Putin je pomenuo da nije zabranjen samo ruski jezik, već je zabranjena i kanonska Ukrajinska pravoslavna crkva. Američki predsJednik Donald Tramp nije vJerovao u to. Više puta je pitao američkog državnog sekretara Marka Rubija da li su takvi zakoni zaista usvojeni u Ukrajini – istakao je Lavrov.

    Šef ukrajinskog režima Volodimir Zelenski potpisao je zakon kojim se na teritoriji Ukrajine zabranjuje aktivnost religioznih organizacija povezanih sa Rusijom, između ostalog, kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC), objavljeno je prošlog avgusta na sajtu Vrhovne rade.

    Ukrajinske vlasti organizovale su najveći talas progona UPC u savremenoj istoriji zemlje. Pozivajući se na njenu povezanost sa Rusijom, lokalne vlasti u različitim delovima Ukrajine odlučile su da zabrane delovanje UPC.

    Vlasti su uvele sankcije nekim predstavnicima sveštenstva UPC. Služba bezbjednosti Ukrajine počela je da pokreće krivične postupke protiv sveštenstva UPC i sprovodi „kontraobaveštajne aktivnosti“ – pretrese episkopa i sveštenika, crkava i manastira u potrazi za dokazima o „antiukrajinskim aktivnostima“.

  • Tramp nudi razgovore Iranu, istovremeno zaoštrava pritisak na Kubu

    Tramp nudi razgovore Iranu, istovremeno zaoštrava pritisak na Kubu

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da planira razgovore sa Iranom u trenutku rastućih tenzija između Vašingtona i Teherana, poručivši da bi želio da se izbjegne vojni sukob. Tramp je naveo da se prema Iranu kreću „veoma veliki i moćni“ američki brodovi, dodajući da bi bilo „sjajno kada ih ne bi morali koristiti“, prenosi Rojters.

    Iranska vojska reagovala je oštrim upozorenjem, navodeći da će na svaki novi čin agresije odgovoriti odmah i odlučno. Portparol iranske vojske Mohamed Akraminia istakao je da su iskustva iz dvanaestodnevnog rata u junu prošle godine trajno promijenila vojnu doktrinu Irana i pravila angažovanja, te da ne postoji prostor za odlaganje odgovora u slučaju nove, kako je naveo, pogrešne procjene protivnika.

    Akraminia je upozorio da bi i ograničen ili simboličan napad na Iran doveo do šireg regionalnog sukoba, pri čemu bi mete bile i američke vojne baze u regionu, kao i pomorski kapaciteti Sjedinjenih Američkih Država. Iransku politiku prema SAD opisao je kao odgovor na nepredvidive i zastarjele pristupe Vašingtona.

    Prvi potpredsjednik Irana Mohamed Reza Aref izjavio je da Iran mora biti spreman na rat zbog prijetnji američke vojne intervencije, naglašavajući da Teheran ne pokreće sukobe, ali da će se snažno braniti ukoliko mu rat bude nametnut. Aref je dodao da je Iran spreman za pregovore sa SAD, ali da ovog puta zahtijeva konkretne garancije.

    Istovremeno, Tramp je dodatno zaoštrio odnose sa Kubom, zaprijetivši uvođenjem novih carina svim zemljama koje snabdijevaju Kubu naftom. Američki predsjednik nije precizirao visinu carina niti naveo koje bi zemlje mogle biti pogođene tom mjerom.

    Kubanska vlada upozorila je da bi takva odluka mogla paralizovati proizvodnju električne energije, poljoprivredu, vodosnabdijevanje i zdravstveni sistem, na ostrvu koje se već suočava s teškom ekonomskom krizom. U saopštenju pročitano na državnoj televiziji navedeno je da mjere Vašingtona predstavljaju pokušaj potpunog gušenja života na Kubi.

    Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel poručio je da Sjedinjene Američke Države nemaju moralni autoritet da nameću sporazume Kubi, reagujući na Trampove poruke o mogućem dogovoru između dvije zemlje.

  • Netanjahu sazvao bezbjednosne konsultacije o Iranu, očekuje se Trampova odluka

    Netanjahu sazvao bezbjednosne konsultacije o Iranu, očekuje se Trampova odluka

    Premijer Izraela Benjamin Netanjahu sinoć je održao bezbjednosne konsultacije sa najvišim savejtnicima i vojnim zvaničnicima o “povjerljivoj temi”, a fokus je, kako saznaje Tajms of Izrael, na Iranu i mogućoj američkoj vojnoj akciji protiv te zemlje.

    Prema izvještajima izraelskog Kanala 12, razgovori su se usmjerili na procjenu potencijalnog udara SAD na iranske ciljeve, uključujući nuklearne i raketne kapacitete, ukazujući na to da ograničeni napad, po mišljenju zvaničnika, ne bi srušio režim u Teheranu.

    Kako saznaje Kanal 12 od vojnih izvora, očekuje se da američki predsjednik Donald Tramp izda direktivu o mogućem udaru na Iran u narednim danima, nakon što svi američki vojni kapaciteti stignu u region.

    Izraelski zvaničnici, kako se navodi, smatraju da bi čak i ograničeni udar mogao da izazove značajan iranski odgovor na Izrael, na koji bi Tel Aviv uzvratio snažno.

    Takođe je istaknuto da pritisak Saudijske Arabije, Turske, Katara i Omana na Vašington raste kako bi im te zemlje pomogle da posreduju između SAD i Irana u cilju pronalaženja diplomatskog rješenja.

  • Vitkof: Mirovni sporazum o Ukrajini mogao bi biti postignut uskoro

    Vitkof: Mirovni sporazum o Ukrajini mogao bi biti postignut uskoro

    Specijalni izaslanik predsjednika SAD Stiv Vitkof izjavio je da su pregovori usmjereni na okončanje rata u Ukrajini ostvarili značajan napredak te da se očekuje njihov nastavak naredne sedmice.

    – Smatramo da smo postigli veliki napredak – rekao je Vitkof tokom sjednice kabineta.

    Njegove izjave uslijedile su nakon što su Rusija i Ukrajina održale konsultacije uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nova runda razgovora zakazana je za nedjelju, ponovo u glavnom gradu UAE-a, Abu Dabiju.

    Vitkof je naveo da će se razgovori nastaviti za otprilike sedmicu dana, ali da se “mnogo dobrih stvari dešava” između strana koje razgovaraju o sporazumu vezanom za teritorijalna pitanja.

  • Evropska komisija najavila novi režim, ali prevoznici BiH ostaju u protestu

    Evropska komisija najavila novi režim, ali prevoznici BiH ostaju u protestu

    Prevoznici iz Bosne i Hercegovine i Srbije nastavljaju blokade teretnih graničnih prelaza prema Evropskoj uniji, potvrđeno je za RTRS iz Konzorcijuma „Logistika BiH“. Za razliku od njih, prevoznici iz Sjeverne Makedonije i Crne Gore odlučili su da obustave blokade nakon najava Evropske komisije o izmjenama viznog režima za profesionalne vozače.

    Član Uprave Konzorcijuma „Logistika BiH“ Zijad Šarić izjavio je da prevoznici traže konkretne i mjerljive dokaze da će njihovi problemi biti riješeni. Kako je naveo, Konzorcijum će sutra uputiti zahtjeve za sastanke svim relevantnim entitetskim institucijama.

    Prevoznici iz Crne Gore postigli su dogovor sa svojom vladom o domaćim zahtjevima, dok su makedonski prevoznici saopštili da od večeras više neće blokirati teretne dijelove graničnih prelaza. Blokade su prethodnih dana izazvale ozbiljne poremećaje u međunarodnom transportu i velike gubitke u privredi, koji se mjere stotinama miliona maraka.

    U Beogradu je večeras održan sastanak prevoznika iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, sazvan nakon što je Evropska komisija najavila novu viznu strategiju. Tom strategijom profesionalni vozači kamiona prvi put su prepoznati kao posebna kategorija, što bi im trebalo omogućiti boravak u Šengen zoni duži od 90 dana u periodu od 180 dana.

    Blokade su započete zbog primjene pravila prema kojem vozači iz zemalja Zapadnog Balkana ne mogu boraviti u Šengenu duže od 90 dana u okviru 180 dana, što u praksi znači da tokom godine ne mogu provesti više od šest mjeseci u Evropskoj uniji. Prevoznici upozoravaju da takva ograničenja, uz uvođenje dodatnih kontrola poput skeniranja lica i uzimanja otisaka prstiju, direktno ugrožavaju funkcionisanje međunarodnog transporta.

    Šef Delegacije Evropske unije u BiH Luiđi Soreka najavio je da će 3. februara biti održan sastanak ministara zemalja Zapadnog Balkana sa predstavnicima Evropske komisije, povodom poremećaja u protoku robe izazvanih blokadama. Soreka je o novoj viznoj strategiji informisao predsjedavajuću Savjeta ministara BiH Borjanu Krišto.

    Prevoznici iz BiH i Srbije poručuju da će ostati na blokadama dok ne dobiju konkretne garancije i zatražili su hitan sastanak sa premijerima Republike Srpske i Federacije BiH, kao i sa predsjedavajućom Savjeta ministara BiH, kako bi se došlo do brzog i operativnog rješenja.

  • Tramp: Otvaramo vazdušni prostor iznad Venecuele

    Tramp: Otvaramo vazdušni prostor iznad Venecuele

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je obavijestio venecuelanskog predsjednika Delsi Rodrigez da će otvoriti vazdušni prostor iznad Venecuele za komercijalne letove i da će Amerikanci uskoro moći da posjete tu zemlju.

    Tramp je potvrdio da je naložio američkom ministru saobraćaja Šonu Dafiju i američkim vojnim komandantima da otvore vazdušni prostor do kraja dana, prenosi AP.

    “Američki građani će vrlo brzo moći da odu u Venecuelu i tamo će biti bezbjedni”, kaže Tramp.

    Trampova republikanska administracija ranije je obavijestila Kongres da preduzima prve korake ka mogućem ponovnom otvaranju Ambasade SAD u Venecueli nakon američke vojne akcije u kojoj je svrgnut i uhvaćen tadašnji predsjednik Nikolas Maduro.

  • Sijarto: Kijev postavlja nove finansijske zahtjeve

    Sijarto: Kijev postavlja nove finansijske zahtjeve

    Ukrajina postavlja nove finansijske zahtjeve iako joj je na kontroverzan način dodijeljeno 1,5 biliona evra, što se u EU već smatra završenim poslom, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    “Ovdje u Briselu uzimaju zdravo za gotovo da ćemo Ukrajincima dati 800 milijardi evra za održavanje njihove države, 700 milijardi evra za njihovu vojsku, to jest ukupno 1,5 biliona evra”, rekao je Sijarto mađarskim novinarima nakon sastanka Savjeta EU za spoljne poslove u Briselu.

    On je dodao da je danas tandem Brisel-Kijev iznio nove, još veće finansijske zahtjeve.

    Sredinom januara mađarski premijer Viktor Orban najavio je pokretanje peticije nakon što je Brisel saopštio da će Ukrajini dodijeliti 90 milijardi evra od članica EU.

  • Svaki 10 regrut nije sposoban za služenje vojnog roka u Hrvatskoj

    Svaki 10 regrut nije sposoban za služenje vojnog roka u Hrvatskoj

    Oko 10 odsto mladića nije zadovoljilo na zdravstveni pregled za vojni rok u Hrvatskoj, rekao je Ivan Anušić, ministar odbrane Hrvatske.

    “Za liječničke preglede je upućeno 1,200 poziva, skoro svi pregledi su napravljeni, veliki dio toga. Pregledi idu svojom dinamikom. Prvi ročnici će biti u ožujku u vojarni, a postotak onih koji ne prolaze je na nekih desetak posto što je očekivano i to je sasvim u redu”, rekao je Anušić za RTL i dodao:

    “I ono što je bitno naglasiti je da je odaziv na liječničke preglede u nekim gradovima 100 posto, u nekim gradovima 91, 92 posto. Generalno, prosjek je oko 95 posto odaziva”.

    Zdravstveni razlozi zbog kojih dio regruta ne prolazi pregled

    Objasnio je koji su najčešći razlozi zašto regruti nisu prošli zdravstvene preglede.

    “Razni su razlozi, liječnik procjenjuje – dali je to psihijatrijsko ili psihološko testiranje, da li je to liječnički pregled u smislu nekakvih  tjelesnih anomalija ili nečega trećega”, ističe Anušić te dodaje da će prvi ciklus biti gotov vrlo brzo.

    Početak obuke i sadržaj vojnog osposobljavanja

    “Možda već idući tjedan ćemo završiti taj prvi, a onda već idu pozivi za drugi ciklus i do 9. marta prvi ročnici su vojarni”, navodi ministar obrane Hrvatske Ivan Anušić i dodaje:

    “U dva obvezna mjeseca ročnici će učiti rukovanje naoružanjem, vještine preživljavanja, pomaganja drugima, upravljanje dronovima”.

    Zakonski okvir i trajanje obaveznog vojnog roka

    Podsjećamo, Hrvatski sabor je u oktobru 2025. godine, sa 84 glasova za, 30 suzdržanih i 11 protiv, izmijenio Zakon o odbrani i time potvrdio ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka.

    Prema hrvatskom zakonu, “temeljno vojno osposobljavanje” (TVO) trajaće dva mjeseca.

    Osobama koje zbog vjerskih ili moralnih nazora ne žele učestvovati u vojničkim dužnostima biće dopušten prigovor savjesti, a osnovnu vojnu obuku od tri mjeseca odradiće u civilnoj zaštiti ili u lokalnim jedinicama u trajanju od četiri mjeseca.

    Za vojno osposobljavanje naknada će iznositi 1.100 evra mjesečno, a obuka će se upisivati u radni staž, dok će za civilnu službu naknada biti manja.

    Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) poslalo je 29. decembra 2025. godine, prve pozive na obavezne zdravstvene preglede mladićima rođenima 2007. godine, čime je započelo provođenje postupka za temeljno vojno osposobljavanje (obavezni vojni rok).

    Pozivi su upućeni mladićima koji imaju hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Republici Hrvatsko i šalju se poštom iz područnih odjela za poslove odbrane, a regruti ih u svojim poštanskim sandučićima mogu očekivati u roku od sedam dana.