VRBAS Media

Autor: INFO

  • Helez želi da Glamoč pretvori u bojno polje

    Helez želi da Glamoč pretvori u bojno polje

    Ministarstvo odbrane BiH, kojim rukovodi Zukan Helez, namjerava da u Glamoču na 102 kvadratna kilometra zemljišta, što je oko deset odsto teritorije te opštine, pozicionira lokalni poligon obuke i strelišta gdje bi se, pored uništavanja minsko-ensplozivnih sredstava, odvijala i borbena obuka, artiljerijsko-raketno gađanje, te testirali oružani sistemi.

    Ovi planovi Ministarstva odbrane BiH otkriveni su na tematskoj sjednici Opštinskog vijeća sa jednom tačkom dnevnog reda, a to je utvrđivanje javnog interesa za lokacijsko pozicioniranje Lokalnog poligona obuke i strelišta “Glamoč”. Toj tematskoj sjednici prisustvovali su i predstavnici Ministarstva odbrane BiH.Od uništavanja mina do artiljerijsko-raketnih gađanja

    O istoj tački dnevnog reda trebalo bi da se izjasne i odbornici Opštinskog vijeća. Ukoliko podrže tu tačku, idući korak la realizaciji zacrtanog poligona je obezbjeđivanje novca u budžetu Ministarstva odbrane za ekspropriaciju zemljišta za potrebne “Lokalnog poligona obuke i strelišta “Glamoč”.

    Načelnik Glamoča Nebojša Radovivojša podsjetio je da se na teritoriji ove opštine uništavaju minsko-eksplozivna sredstva na poligonu “Barbara”.

    – To je jedna lokacija koja decenijama već nije riješena, ni imovinski ni pravno, niti je usaglasnosti sa opštinom. Dakle, mi smo vodili razgovore sa Oružanim snagama BiH da se taj poligon dislocira. Najsretniji bi bili da se to u Glamoču ne uništava, ali ako se već mora uništavati, tražili smo da se to pomjeri na plato Škadima gdje bi nama najmanje smetao. I tu smo namjeravali da im damo nekoliko hektara zemljišta za to uništavanje mina – kazao je “Glasu” Radivojša.

    Međutim, navodi on, iz Ministarstva odbrane stigao je sasvim drugi prijedlog.

    – Oni hoće sada na tom platou da prave veliki vojni poligon gdje bi se pucalo iz topova, isaljivale rakete i tako dalje. O takvim njihovim planovima nismo vodili razgovore, niti smo dali saglasnosti. Tražili smo jednu stvar, a oni su nam ponudili sasvim drugi – poručio je Radivojša.

    Lokalne vlasti bez saglasnosti na prošireni projekat

    Naveo je da je Opštinskom vijeću iz Ministarstva odbrane proslijeđen zahtjev za proglašenje javnog interesa za lokaciju na kojoj bi bio pozicioniran taj vojni poligon.

    – Protiv toga smo. I taj njihov prijedlog neće biti podržan na Opštinskom vijeću jer niko nije voljan da se takvo nešto pravi u Glamoču – zaključio je Radivojša.

    Odbornica SNS FBiH u Opštinskom vijeću Glamoča Jelka Vranješ kazala je da lokalni poligon obuke i strelišta „Glamoč“ ne podrazumijeva samo izmještanje postojećeg prostora za uništavanje minsko eksplozivnih sredstava, već formiranje potpuno novog vojnog kompleksa.

    – Prema planskim i tehničkim dokumentima obuhvat tog poligona iznosi 102 kvadratna kilometra, što predstavlja približno 10 odsto ukupne teritorije Glamoča. U tom obuhvatu nisu planirane samo aktivnosti vezane za uništavanje municije, već i borbena obuka, artiljerijsko-raketna gađanja, testiranja oružnih sistema, municije i sredstava namjenske industrije, kao i izgradnja prateće vojne infrastrukture – kazala je Vranješ.

    Navela je da je predviđeno je da se zemljište unutar tog obuhvata u ekspropriše, kako bi poligon bio trajno vlasništvo Ministarstva odbrane BiH.

    – To u praksi znači gubitak privatne i društvene zemlje, dugoročno ograničavanje civilnog korištenja prostora i trajne posljedice po razvoj, povratak stanovništva, poljoprivredu i druge privredne aktivnosti na velikom dijelu opštine – navela je Vranješnjeva i naglasila da ovaj projekat nije nastao juče niti se o njemu počelo razmišljati tek sada.

    Kako je navela postoje raniji sastanci sa predstavnicima Ministarstva odbrane BiH, te javno zabilježeni razgovori sa Zukanom Helezom, kao i zaključci i dokumenti na državnom nivou u kojima se eksplicitno pominje Lokalni poligon obuke i strelište “Glamoč”.

    – Takođe, postoje planski i tehnički materijali Oružanih snaga BiH u kojima su definisane granice, koordinate i namjena budućeg poligona. Sve to ukazuje da se o ovom projektu razgovaralo i planiralo znatno prije nego što je informacija postala predmet šire javne rasprave – navela je Vranješeva.

    Naglasila je da ovo nije pitanje dnevne politike niti partijskih stavova, nego pitanje prostora, života i budućnosti Glamoča.

    – Odluke ovakve težine ne bi smjele biti donesene bez potpune informisanosti i bez stvarnog učešća građana, jer posljedice takvih odluka ne nose pojedinci, nego cijela zajednica – danas i u godinama koje dolaze – zaključila je Vranješeva.

    Građani će reći svoje

    Predsjednik Opštinskog vijeća Glamoča Marko Damjanović rekao je da će otvoriti javne raspravu u opštini, a kojima će prisustvovati građani.

    – Kada to sve poslušamo i čujemo, onda ćemo vidjeti da se održi i shjednica Opštinskog vijeća i donese konačna odluka o tom vojnom poligonu. Građanima će biti prezentovan zahtjev Ministarstva odbrane BiH. Oni još uvijek ne znaju šta sve piše detaljno u tom zahtjevu – kazao je “Glasu” Damjanović.

  • Stanivuković najavio obnovu fasada na zgradama

    Stanivuković najavio obnovu fasada na zgradama

    Ispred sebe smo postavili važan i odgovoran cilj – da uži centar grada dobije novo, uređeno ruho, kakvo i zaslužuje.

    Poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

    U tom pravcu, najavio je da je u narednom periodu plan da budu obnovljene fasade na zgradama u Kninskoj ulici, kao i fasada na neboderu kod Narodnog pozorišta Republike Srpske, nakon čega će isto biti urađeno i na činovničkim zgradama u Aleji Svetog Save, saopštili su iz Gradske uprave.

    -Naš zadatak je jasan, da sve zgrade u užem centru grada sistematski obnovimo i uredimo na ovaj način, kako bismo očuvali arhitektonsku vrijednost, unaprijedili izgled grada, a pored toga, iz Banje Luke ćemo poslati sliku kakvu naš grad i zaslužuje – zaključio je gradonačelnik.

  • Masonska loža Srbije izborila se da kosovska ne dobije priznanje

    Masonska loža Srbije izborila se da kosovska ne dobije priznanje

    U Čikagu je ovih dana donijeta odluka koja je snažno odjeknula u masonskim i institucionalnim krugovima – delegacija predvođena Velikim majstorem RVLS uspjela je da spriječi pokušaj kosovskih struktura da steknu regularan status i međunarodno priznanje u okviru sjevernoameričkih masonskih tijela.

    Na generalnom zasjedanju Konferencija Velikih Majstora Sjeverne Amerike razmatran je zahtjev tzv. Velike Lože Kosova za regularnost. Ishod jasan i nedvosmislen: zahtjev je odbijen.

    Jednoglasno u korist Srbije

    Komisija za informisanje o priznanjima, nakon detaljnog razmatranja, zaključila je da teritorija Kosova i Metohije predstavlja jurisdikciju Regularna Velika Loža Srbije, te da podnosioci zahtjeva ne ispunjavaju nijedan od tri ključna kriterijuma regularnosti.

    Prema izvorima sa sastanka, odluka je donijeta jednoglasno – svih sedam članova Komisije glasalo je u korist stava srpske lože.

    To nije bila formalnost. To je bila poruka.

    Odbrana principa, a ne samo jurisdikcije

    U svjetu slobodnog zidarstva, regularnost nije pitanje simbolike već principa – legitimnog osnivanja, teritorijalnog prava i kontinuiteta tradicije. Srpska delegacija je, kroz argumentovan i dokumentovan izvještaj, jasno pokazala da se ti principi ne mogu zaobići političkim pritiscima niti lobiranjem.

    Uprkos, kako tvrde upućeni sagovornici, snažnim i finansijski podržanim naporima kosovskog lobija da kroz različite međunarodne kanale obezbjedi legitimitet, stav Komisije bio je čvrst, piše Direktno.rs.

    nstitucionalna pobjeda sa širim značajem

    Ova odluka prevazilazi okvire jednog udruženja. Ona potvrđuje da pitanje legitimiteta i jurisdikcije nije moguće rješavati jednostranim potezima niti simboličkim inicijativama u međunarodnim forumima.

    U trenutku kada se borba za legitimitet vodi na različitim nivoima – političkom, pravnom, simboličkom – odluka iz Čikaga pokazuje da se principijelnost i dosljednost mogu izboriti za svoje mjesto i na međunarodnoj sceni.

  • Brisel mijenja način pristupa u EU

    Brisel mijenja način pristupa u EU

    Evropska unija bi uskoro ponovo mogla promijeniti metodologiju proširenja, što će imati posljedice i za sve zemlje koje su obuhvaćene procesom proširenja, uključujući i BiH.

    Kako nam je rečeno od strane izvora iz EU koji je upućen u ovu problematiku, rasprava o promjeni metodologije dio je šire rasprave o promjeni načina odlučivanja unutar EU, kada su u pitanju bezbjednost i spoljna politika. Podsjećanja radi, sve odluke u EU koje se odnose na ove dvije oblasti moraju se donositi jednoglasno, odnosno svih 27 članica EU mora glasati za.

    S obzirom na to da je pitanje proširenja spoljnopolitičko pitanje nijedna zemlja na putu ka EU ne može napraviti napredak ako se oko toga ne usaglase svih 27 članica, što djeluje frustrirajuće i za zagovornike proširenja unutar EU i za same kandidate.

    Marta Kos, komesarka za proširenje u Evropskoj komisiji, prije nekoliko dana održala je govor u Talinu, u kojem je objasnila šta bi nova metodologija mogla da sadrži. Kako je u tom govoru navela, proširenje mora biti promijenjeno u četiri temeljne oblasti.

    EU se mora reformisati iznutra

    Jedna se odnosi na ovo što nam je objasnio i evropski izvor – EU se mora reformisati iznutra, što znači da mora promijeniti način donošenja odluka i preći sa principa veta na princip kvalifikovane većine.

    Druga oblast se odnosi na utvrđivanje principa da u EU ne mogu biti primljene zemlje koje za to nisu spremne. Iako Kosova to nije spomenula u svom govoru, čini se da se ovo može primijeniti na Ukrajinu, kojoj se u izgled stavlja primanje u EU početkom 2027. godine. Ako bi metodologija Kosove bila formalizovana, to bi značilo da bi Ukrajina u EU mogla tek kada sprovede sve reforme, a slično bi se odnosilo i na zemlje u našem regionu.

    Sprečavanje trojanskih konja

    Treća oblast se odnosi na “sprečavanje trojanskih konja”, kako je to ona opisala. Iako nije direktno spomenula Mađarsku, očigledno je na nju mislila, jer je navela da se ne može dozvoliti da zemlja bude primljena na osnovu prihvatanja evropskih vrijednosti, a onda od tih vrijednosti odustane nakon što postane članica. To bi značilo da bi zemlje po novoj metodologiji mogle biti kažnjene ako ponište reforme koje su sproveli kako bi postali članica.

    Četvrta oblast se, prema njenom mišljenju, odnosi na ono što je ranije spominjala i Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, a to je da bi zemlje kandidati mogle ranije ući u pojedine aspekte EU prije nego što postanu punopravne članice.

    “Suočavamo se sa rastućom napetošću između vremena potrebnog za primjenu vjerodostojnog, na zaslugama zasnovanog pristupa i sve jačeg pritiska vanjskih aktera na naše kandidate – pritiska čiji je cilj povećati političku cijenu napredovanja na njihovom evropskom putu. Ukratko, naš model proširenja zahtijeva vrijeme, stabilnost i postepene reforme. Međutim, današnje geopolitičko okruženje je nestabilno i često obilježeno prinudom”, navela je ona.

    Stoga bi, kako objašnjava, postepeno uključivanje zemalja kandidata u evropske procese prije punopravnog članstva bilo kompromis koji bi ubrzao proces i donio opipljive koristi članstva, a istovremeno bi ostavilo dovoljno vremena dok se zemlje ne pripreme za punopravno članstvo.

    Razgovor o novoj metodologiji rezultat pritiska

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, takođe vjeruje da je razgovor o novoj metodologiji rezultat pritiska i kandidata koji žele da se što prije priključe i geopolitičkog momenta koji od EU zahtijeva brže i odlučnije djelovanje.

    “U kom pravcu će rasprava o toj novoj metodologiji ići i koliko će brza biti teško je u ovom trenutku reći. Međutim, ako bi se uzele poruke koje dolaze iz Berlina, koji je na neki način važan faktor u svemu tome, da se naslutiti da bi u toj novoj metodologiji za zemlje – kandidatkinje bilo ponuđeno puno više benefita koje bi kandidatkinje koje provode reforme i ispunjavaju uslove mogle i imati prije punopravnog članstva”, ističe Ćerimagić.

    Na primjer, kako naglašava, ne govori se još o punopravnom članstvu u jedinstvenom tržištu i čatri slobode, nego o jačem pristupu u jedinstvenom tržištu.

    “Govori se čak i o nekoj verziji Šengena za zemlje – kandidatkinje i govori se o mogućnosti kandidatkinja da učestvuju ne u procesu odlučivanja u smislu da imaju pravo glasa, već da budu prisutni kao posmatrači. U tom smislu ima jako puno ideja i u narednom periodu ćemo puno toga vidjeti u debatama i okruglim stolovima tink-tankova i drugih organizacija”, ističe Ćerimagić.

  • Većina koja ne znači ništa

    Većina koja ne znači ništa

    Posljednje neodržavanje sjednice Doma naroda još jednom je ogolilo paradoks političkog sistema u Bosni i Hercegovini. U zemlji u kojoj je i jednostavna većina relativna kategorija, moguće je imati dvije parlamentarne većine i izvršnu vlast koja nema stabilnu podršku ni u jednom domu. Matematički zbir postoji, ali politička saglasnost ne.

    U Predstavničkom domu većinu čine stranke takozvane „trojke“ – SDP, NiP i Naša stranka – uz opozicione partije iz Republike Srpske, SDS, PDP i Lista za pravdu i red. Njih podržavaju i nezavisni poslanici. U tom domu SNSD, HDZ i SDA nemaju većinu.

    Ali Dom naroda nije Predstavnički dom. Tamo aritmetika ne vrijedi isto, jer većinu ne čine samo ruke nego i narodi. Osam od ukupno 15 delegata ne mogu sami osigurati ni kvorum, a kamoli usvajati zakone. Ključ je u delegatima SNSD-a i HDZ-a, bez kojih sjednice ne mogu početi ili se prekidaju.

    Tako je moguće da većina formalno postoji, ali faktički ne znači ništa. Dnevni red se ne usaglašava, Kolegijum ne funkcioniše, a sjednice se prekidaju zbog nedostatka kvoruma. Posljednji pokušaj rezultirao je dnevnim redom sa više od 130 tačaka, ali je sjednica prekinuta gotovo na početku.

    Zanimljivo je i to da je SDA u Predstavničkom domu opozicija, dok je u Domu naroda dio većine. Time se dodatno komplikuje pitanje ko je vlast, a ko opozicija. U jednom domu manjina, u drugom većina – politička realnost se mijenja zavisno od sale u kojoj sjedite.

    Istovremeno, Savjet ministara BiH funkcioniše. Održava sjednice, usvaja odluke, imenuje funkcionere i troši budžetski novac. Ministre imaju SNSD, HDZ, NiP, Naša stranka i SDP. Međutim, kada odluke stignu u parlament, često ne prolaze ni kod stranaka čiji su ministri za njih glasali.

    Nikola Špirić upozorio je da je BiH „raspolućena zemlja na dvije parlamentarne većine“. Prema njegovim riječima, politički obračuni unutar bošnjačkog korpusa proizveli su novu većinu u Predstavničkom domu sa ciljem da se politički pritisak prebaci na Republiku Srpsku.

    Želimir Nešković, s druge strane, tvrdi da ne postoje dvije skupštinske većine. Prema njegovom stavu, većina u Domu naroda drugačija je od SNSD-a i HDZ-a, ali upravo delegati tih stranaka, kako kaže, zloupotrebom Poslovnika blokiraju rad tog doma.

    Ilija Cvitanović dodatno komplikuje sliku ukazujući na „nenormalnu“ situaciju u kojoj ista većina u Savjetu ministara koristi sve benefite vlasti, dok u Domu naroda ne može usaglasiti ni termin sjednice. Između izvršne i zakonodavne vlasti zjapi politička pukotina.

    Kada se sve sabere, ostaje utisak sistema u kojem niko nema potpunu kontrolu, ali svako ima dovoljno mehanizama da blokira druge. Dom naroda je trenutno simbol te blokade – mjesto gdje broj ruku nije dovoljan bez političke volje. Bosna i Hercegovina tako ostaje zemlja u kojoj većina postoji, ali ne vlada.

  • Vučić: Dugo sam razgovarao sa Makronom; Plenković kaže da vojni savez nije uperen prema Srbiji

    Vučić: Dugo sam razgovarao sa Makronom; Plenković kaže da vojni savez nije uperen prema Srbiji

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti iz Nju Delhija, gde učestvuje na Samitu o veštačkoj inteligenciji, i prokomentarisao razgovore koje je imao, kao i situaciju na domaćoj političkoj sceni.

    “Ima li smo večeru, važne susrete na marginama samita, ali sutra nas očekuje sam samit”, rekao je na početku Vučić.

    “Dugo sam razgovarao saa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, nekih 45 minuta smo razgovarali o važnim dešavajnima u Evropi, kao i o našem evropskom putu”, dodao je on.

    Vučić je potom rekao da je dugo razgovarao i sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

    “Dugo smo razgovarali o vojnom savezu Zagreba, Tirane i Prištine, i sve što mogu da kažem je da je Plenković rekao da taj savez nije uperen prema Srbiji”, objasnio je Vučić.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je najavio da mu posle Nju Delhija sledi poseta Kazahstanu, a posle toga priprema predstavljanja programa Srbija 2030.

    “‘Srbija 2030’ i ‘Srbija 2035’, jer tako se ozbiljno vodi država. Planovi i programi su neophodni”.

    Na pitanje o incidentu sa blokaderima u Novom Sadu i napadom na Maticu srpsku, Vučić je rekao:

    “Ne mogu da odvajam pažnju za stvari za koje mislim da su nevažne. Izgubili su snagu i kredibilitet. Svaki srpski praznik su pokušali da uruše. Napadali su Maticu srpsku prošle godine, napadali su i ove godine. Kome li je to sem srpskim neprijateljima padalo napamet ikada kroz istoriju?”

    Vučić se potom osvrnuo i na uvrede koje dobija svakodnevno.

    “Ja ne opravdavam što je neko nekome lupio šamar, samo se pitam da li je to pravda i ima li to nekog smisla. Šta god da urade, nema dela. Čuo sam večeras, neko je psovao Gorana Markovića – strašno delo. Pa čekajte ljudi, psovali ste mi majku, nema pogrdnog imena koje niste za mene koristili. Psujete preko televizije, a zamislite neko došao negde i opsovao i sad treba da mu pobijemo celu porodicu. Ako je to pravda, ne znam šta bih na to rekao”, rekao je Vučić.

    “Sutra nam je važan dan. Hoću da predstavimo zemlju na najbolji način. Videli ste CNN u udarnom terminu, u 21.30 pušta 15,16 minuta intervjua samnom. Znate kakva je to promocija. Ponosan sam na to”, najavio je on.

    Vučić je potom najavio još jedan strateški razgovor sa Emanuelom Makronom sredinom aprila, kao i da očekuje posetu nemačkog i italijanskog ministra spoljnih poslova.

    On se zatim osvrnuo na navode pojedinih medija da “on bira sa kime će da sedi”, jer je odbio da se sastane sa europarlamentarcima.

    “Alijev, Tokajev, Modi, Erdogan važniji pojedinačno od svih evroparlamentaraca zajedno. To su glave država i to je ogromna razlika. Cenim Ursulu fon der Lajen i Koštu, što bih Prebiliča? Zbog njih neću da kažem šta stvarno mislim o njemu jer su me zamolili da biram reči”, rekao je on.

  • Veliki reset vrijedan 12 biliona dolara?

    Veliki reset vrijedan 12 biliona dolara?

    Tokom protekle godine paralelno su vođeni pregovori o završetku rata u Ukrajini – jedni o teritoriji i bezbjednosnim garancijama, drugi o poslovnim prilikama. U Evropi strahuju da bi predsjednik SAD-a Donald Tramp do juna mogao izvršiti pritisak na Ukrajinu radi ustupaka kako bi obezbijedio ekonomske koristi.

    Prema pisanju Economista, Kremlj je razradio plan kako Trampu predstaviti „Najveći dogovor“, prenosi Index.hr.

    Kiril Dmitrijev, čelnik ruskog državnog fonda, više puta se sastao s Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom.

    Americi su navodno ponuđeni projekti arktičke nafte i gasa, rijetkih metala, pa čak i infrastrukture poput tunela ispod Beringovog prolaza. Rusija je pod pritiskom niskih cijena nafte i sankcija, dok Tramp želi ekonomske rezultate prije međuizbora u novembru ove godine. Ipak, iznos od 12 biliona dolara smatra se pretjerivanjem, naglašava Economist.

    Analize pokazuju da su realne koristi znatno manje, a Kina je već preuzela veliki dio ruskog tržišta. Prije rata zapadne kompanije, najviše evropske, imale su značajan udio u ruskoj trgovini. Američki uvoz iz Rusije bio je relativno skroman, ali bi se mogao povećati u slučaju mira.

    Potencijalne koristi uključuju trgovinu, povrat imovine i učešće u energetskim megaprojektima. Međutim, ruska ekonomija manja je od italijanske, a srednja klasa se smanjuje. Ukidanje gotovo 23.000 sankcija bilo bi politički i pravno složeno, a Evropa bi se vjerovatno protivila.

    Osim toga, rusko poslovno okruženje nosi visoke rizike: slaba pravna zaštita, politički pritisci i moguć povratak sankcija u slučaju novog sukoba.

    Mnogi sektori već su pod kineskim uticajem, a megaprojekti na Arktiku zahtijevaju ogromna ulaganja i nose tehničke i tržišne rizike. Sve ukazuje na to da obećani „El Dorado“ vjerovatno ne postoji, a politički troškovi približavanja Rusiji mogli bi nadmašiti ekonomske koristi, navodi Economist.

    Bijela kuća odbila da potvrdi postojanje takvih prijedloga

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 6. februara da su ga obavještajne službe izvijestile o onome što je opisao kao okvir vrijedan oko 12 biliona dolara za obimnu ekonomsku saradnju između Moskve i Vašingtona.

    „Obavještajne službe pokazale su mi takozvani ‘Dmitrijevljev paket’ koji je predstavio u SAD-u – riječ je o iznosu od oko 12 biliona dolara“, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.

    Bijela kuća je dva puta odbila da potvrdi postojanje takvih prijedloga u komentarima za Kyiv Independent – prvi put nakon izjave Zelenskog, a drugi put nakon naknadnog izvještaja Bloomberga. Bloomberg je 12. februara objavio da Rusija želi obezbijediti široko ekonomsko partnerstvo sa SAD-om kao dio aranžmana povezanog s Ukrajinom.

    Sedam oblasti moguće saradnje

    Pozivajući se na interni ruski memorandum pripremljen ranije ove godine, Bloomberg je pisao da Moskva traži ublažavanje ograničenja koja su je isključila iz dolarskog platnog sistema. Rusija navodno smatra obnovu dolarskih transakcija dijelom mogućeg mirovnog sporazuma. Memorandum navodi sedam oblasti moguće američko-ruske saradnje.

    Osim povratka dolarskim plaćanjima, Moskva želi dugoročne ugovore za američke avione radi modernizacije ruske komercijalne flote, kao i zajedničke projekte u eksploataciji teško dostupne nafte i proizvodnji tečnog prirodnog gasa, prenosi Index.hr.

    Prijedlozi uključuju i saradnju u nuklearnoj energiji te proširene rudarske projekte za litijum, bakar, nikl i platinu. Kako bi ponuda bila privlačnija, Kremlj signalizira spremnost da uzme u obzir prethodna američka ulaganja u Rusiji i učestvuje u kompenzaciji gubitaka nastalih nakon odlaska zapadnih kompanija s tržišta.

    Američke kompanije dobile bi povlašćen tretman ako se vrate na rusko tržište. Plan takođe predviđa zajedničke napore u globalnoj promociji fosilnih goriva kao alternative takozvanim „zelenim klimatskim politikama“.

    Peskov: Nudimo saradnju

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov 13. februara nije negirao postojanje paketa.

    „Naravno da nudimo saradnju. Naravno da su kompanije iz obje zemlje potencijalno zainteresovane za tu saradnju – tako nastaju zajednički projekti“, izjavio je Peskov.

    Među prijedlozima posebno se ističe ruski zahtjev za povratkom dolarskim plaćanjima, što je politički osjetljivo pitanje. Putin je više puta tvrdio da globalna dominacija dolara slabi i optuživao SAD da „parazitira“ na svjetskoj ekonomiji. Obnova dolarskih transakcija značila bi zaokret u odnosu na rusku politiku „dedolarizacije“.

    Od 2022. Rusija je proširila obračune u nacionalnim valutama s partnerima poput Indije i Kine te unutar BRICS-a. U januaru 2025. predsjednik SAD-a Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem carina od 100% članicama BRICS-a ako pokušaju uvesti novu valutu koja bi zamijenila dolar u međunarodnoj trgovini.

    Sve ukazuje na to da Moskva svaki pomak oko Ukrajine povezuje ne samo s teritorijalnim i političkim zahtjevima, nego i sa sveobuhvatnim resetovanjem ekonomskih odnosa sa SAD-om.

  • Za samo sedam dana dvije tragedije na gradilištima

    Za samo sedam dana dvije tragedije na gradilištima

    Јoš jedna pogibija radnika u Republici Srpskoj. Preminuo je radnik koji je juče povrijeđen na gradilištu u Prijedoru. Ovo je treća nesreća u sedam dana, druga na gradilištima. Iz Saveza sindikata ponovo pitaju – koliko radnika treba da pogine, da bi se nešto promijenilo.

    Gradilište u Prijedoru juče je bilo mjesto nesreće i dio statistike prema kojoj su na radnom mjestu u Srpskoj od početka godine poginula tri radnika.

    – Unazad sedam dana tri radnika su smrtno stradala na radnom mjestu, što dovoljno govori o tome koliko ozbiljno treba pristupiti ovom problemu – ističe predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković.

    Od 2021. do 2025. godine 54 radnika izgubila su život na radnom mjestu. Čak 440 doživjelo je težu povredu na radu. Riječ je mahom o najrizičnijim djelatnostima, poput građevinarstva, elektroprivrede, te šumarstva i drvne industrije.

    – Prema Zakonu o radu, obaveza poslodavca je da preduzme sve preventivne mjere zaštite na radu, da omogući radnicima sve preventivne preglede, ljekarski pregled prije stupanja u rani odnos, jer je provođenje mjera zaštite na radu dio odgovornosti poslodavca – naglasila je Dušanka Nikolić, portparolka Republičke uprave za inspekcijske poslove.

    I advokati su saglasni da je objektivna odgovornost uvijek na poslodavcu. Vladimir Dragičević, advokat, kaže da parnice za naknadu odštete zbog povrede na radu više nisu rijetkost, a u gotovo 70 odsto slučajeva povreda su se desila zbog propusta poslodavca.

    – Kada se propišu mjere poslodavac je dužan da provjerava i kontinuirano prati njihovu primjenu. Dakle, to nije samo nešto što se propiše na papiru, već se vaki dan u svakom momentu mora provjeravati – dodaje Dragičević.

    U prošloj godini je izvršeno 1.500 kontrola u oblasti zaštite na radu u kojima su inspektori, u čak 650 slučajeva, utvrdili nepravilnosti.

     

    Naplaćeno je oko 305.000 maraka kazni. To znači da je svaki kažnjeni poslodavac platio prosječno 2.000 maraka zato što je život radnika doveo u opasnost.

    U Savezu sindikata kažu da je to malo. Zaštita na radu, kategorični su, mora da bude prioritet, a kazne takve da nikome ne padne na pamet da štedi na zaštiti na radu, opremi ili obuci.

    – Pored tog centralnog registra, mi želimo da se donese nova strategija zaštite na radu, da izmijenimo određene podzakonske propise iz oblasti zaštite na radu, a na kraju možda i novi Zakon o zaštiti na radu, jer vidimo da je ovakvo stanje katastrofalno – naglasio je predjednik sindikata Stanković.

    Nisu više rijetke ni rente koju su poslodavci obavezni da isplaćuju povrijeđenom radniku ili članovima porodice poginulog radnika.

    Prema posljednjoj takvoj presudi, građevinska firma iz Laktaša dužna je da do punoljetstva ili kraja školovanja izdržava dvoje djece radnika koji je poginuo na njihovom gradilištu.

  • Mojić: Nova ambulantna vozila doprinose bržem i sigurnijem transportu pacijenata

    Mojić: Nova ambulantna vozila doprinose bržem i sigurnijem transportu pacijenata

    Zamjenica ministra civilnih poslova BiH Marijana Mojić danas je prisustvovala svečanoj primopredaji sedam ambulantnih vozila, donaciji Vlade Republike Koreje zdravstvenim ustanovama u Srpskoj i Federaciji BiH. Donaciju je uručio ambasador Republike Koreje u Republici Hrvatskoj, nerezidentni ambasador za BiH, Nj. E. Seungbum Li, a svečanosti su prisustvovali ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić i ministar zdravstva Federacije BiH Nediljko Rimac.

    Donacija, ukupne vrijednosti 438.970 evra, realizovana je posredstvom Ministarstva civilnih poslova BiH.

    Tri od ukupno sedam vozila uručena su zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj – Domu zdravlja Istočno Sarajevo, Domu zdravlja „Dr Mladen Stojanović“ u Laktašima i Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, čime je dodatno ojačan sistem hitne medicinske pomoći i transporta pacijenata.

    Preostala četiri vozila dodijeljena su zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH: Domu zdravlja Rama, Županijskoj bolnici Orašje, Domu zdravlja Ključ i Domu zdravlja Foča – Ustikolina.

    Obraćajući se prisutnima, zamjenica ministra Marijana Mojić istakla je značaj podrške Republike Koreje, posebno za zdravstveni sektor.

    „Republika Koreja je naš iskren i pouzdan prijatelj. Ova donacija ima poseban značaj za zdravstvene ustanove na području BiH, jer direktno doprinosi unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite i bržem i sigurnijem transportu pacijenata. Zahvalni smo Vladi Republike Koreje na kontinuiranoj podršci“, poručila je Mojićeva.

    Podsjećajući na raniju pomoć, zamjenica Mojić je naglasila da je tokom pandemije virusa korona Republika Koreja donirala značajne količine testova i vakcina, a u novembru 2023. godine i tri ambulantna vozila, od kojih je jedno dodijeljeno Bolnici Gradiška u Republici Srpskoj.

    Ona je istakla da se saradnja nastavlja i ove godine kroz projekte usmjerene na unapređenje obrazovnog sistema.

    „Nastavljamo saradnju kroz projekte koji se odnose na obezbjeđivanje digitalnih pametnih tabli radi unapređenja IT zasnovanog obrazovnog okruženja u javnim školama, u saradnji sa nadležnim ministarstvima u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu. Posebno nam je važno da ovakvi projekti doprinesu daljem razvoju i modernizaciji sistema u Republici Srpskoj“, istakla je ona.

    Ministarstvo civilnih poslova izražava zahvalnost Vladi Republike Koreje i ambasadoru Nj. E. Seungbumu Liju na prijateljstvu i podršci, uz uvjerenje da će uspješna saradnja biti nastavljena i u narednom periodu.

  • Stevandić: Medijsku pažnju dobijaju „pljuvači i primitivci“

    Stevandić: Medijsku pažnju dobijaju „pljuvači i primitivci“

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić reagovao je na, kako je naveo, učestale napade i prozivke koje dolaze iz pojedinih medija, ocijenivši da se u javnom prostoru favorizuju negativni primjeri i neprimjeren govor.

    Stevandić je istakao da „veliku medijsku pažnju dobijaju pljuvači i primitivci, osuđeni lažovi i prijatelji osuđenih za polno nasilje nad djecom“, navodeći da se takvim pristupom urušava standard javne komunikacije i skreće pažnja sa suštinskih tema.

     

    On je dodao da su, prema njegovim riječima, takvi akteri u Srbiji „sa blokaderima“, te da istovremeno „pljuju po patrijarhu i predsjedniku Srbije kojem se ti isti mediji dodvoraju“.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske postavio je pitanje da li je cilj takvog djelovanja, kako je naveo, „zavađanje rukovodstva Srbije i Srpske“, ukazujući na potrebu očuvanja institucionalne saradnje i međusobnog uvažavanja.

    Stevandić je poručio da javna riječ nosi odgovornost i da politička i medijska scena zahtijevaju više ozbiljnosti i dosljednosti u pristupu temama od značaja za građane.