VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vozači u Banjaluci ogorčeni zbog masovnog kažnjavanja parkiranja

    Vozači u Banjaluci ogorčeni zbog masovnog kažnjavanja parkiranja

    Mještani brojnih banjalučkih naselja zabrinuti su jer je policija proteklih dana napisala više od 1.200 kazni zbog nepropisnog parkiranja, a problem je, ističu, u tome što u gradu nema dovoljno parking-mjesta.

    U banjalučkom naselju Starčevica kažu da su bili u šoku kada su čuli da su kažnjene njihove komšije.

    “Molim vas, recite mi ko je lud da parkira nepropisno ako ima parking-mjesto? Šta da radim sa vozilom, ako nema parking-mjesta? U stan ga ne mogu uvesti, a u mojoj niti u susjednim ulicama mjesta nema”, kaže za “Nezavisne novine” jedan mještanin Starčevice.

    On kaže da je prije nekoliko dana čuo da su policajci u policijskom vozilu prošli kroz ulicu u kojoj on živi te fotografisali nepropisno parkirana vozila.

    “Najlakše je tako. Ja sam tu veče sjedio u vozilu pola sata čekajući da neko od komšija negdje od kako bih parkirao svoj automobil. Taj komšija, kada se vrati, neće imati mjesta i šta smo dobili? Umjesto mene, kazniće njega. Prema mojoj procjeni, samo u mojoj ulici ima bar 30 vozila više nego parking-mjesta. Šta da rade vlasnici tih vozila? Gdje će s njima? Po sili prilika biće kažnjeni, što je nelogično i nemoralno”, kaže ovaj mještanin.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Banjaluci je 2015. godine bio registrovan 53.221 putnički automobil, da bi u međuvremenu došlo do rasta 44,1 odsto, na 76.714, koliko ih je bilo 2024. godine.

    Iz Policijske uprave Banjaluka su 13. februara saopštili da su njihovi pripadnici u prethodna dva dana na području grada Banjaluka realizovali akciju s akcentom na kontrolu nepropisnog parkiranja vozila.

    “Tokom realizacije akcije policijski službenici su izvršili kontrolu 1.291 učesnika u saobraćaju, te su zbog nepropisnog parkiranja vozila sankcionisali 1.211 vozača. Zbog počinjenih ostalih prekršaja sankcionisano je 67 vozača”, naveli su iz Policijske uprave Banjaluka.

    Podsjeća da se za nepropisno parkiranje motornih vozila, shodno odredbama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH i Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske, izriče novčana kazna od 40 KM, dok je za nepropisno parkiranje na mjestima označenim kao parking-prostor za lica sa invaliditetom predviđena novčana kazna 200 KM.

    “Policijska uprava Banjaluka će u narednom periodu nastaviti sa realizacijom planskih aktivnosti u cilju podizanja nivoa saobraćajne kulture i bezbjednosti svih građana, te apelujemo na vozače da se pridržavaju zakonskih odredaba koje se odnose na parkiranje i zaustavljanje vozila, kako bi se osigurala nesmetana prohodnost saobraćaja i bezbjednost pješaka”, naveli su iz Policijske uprave Banjaluka.

    Vozači, međutim, poručuju da je njihovo opredjeljenje da poštuju zakon, ali im to nije omogućeno.

    “Mogu da razumijem kada neko bude kažnjen jer je ispred kafane parkirao na trotoaru, ali ne mogu da shvatim to što kažnjavaju ljude koji ispred svoje i susjednih zgrada, jednostavno, nemaju parking-mjesto”, kaže jedan vozača.

    Milenko Jaćimović, inženjer saobraćaja, ističe za “Nezavisne novine” da svaka lokalna zajednica koja upravlja putnom mrežom i daje saglasnosti za izgradnju stambenih i poslovnih objekata mora voditi računa o broju vozila koja se kreću gradskim saobraćajnicama.

    “U Banjaluci se bilježi prosječan godišnji porast od oko 2.000 novoregistrovanih vozila, a trenutno je u gradu registrovano oko 97.000 putničkih motornih vozila, što je izuzetno veliki broj. Kada se tome dodaju i vozila koja svakodnevno dolaze iz drugih gradova u administrativni centar Republike Srpske, postaje jasno da Banjaluka nema dovoljan broj parking-mjesta za toliki broj vozila. Problem dodatno usložnjava činjenica da su određena parking-mjesta ukinuta zbog izgradnje infrastrukturnih objekata, a nova nisu izgrađena”, kazao je on.

    Kako je dodao, svake godine novih 2.000 vozila dodatno opterećuje saobraćajnu infrastrukturu, ali se problem najviše reflektuje kroz nedostatak parkinga.

    Paradoks

    Mještani Starčevice kažu da je paradoksalno i to što brojni nesavjesni vozači svoje automobile, koje uopšte ne koriste, ostavljaju ispred njihovih zgrada.

    “Oko moje zgrade ima bar 20 vozila koja možda nisu ni registrovana niti ih ko koristi. Neka od njih imaju i strane table. Ljetos im se trava pohvatala po točkovima, zimus, kada je pao onaj snijeg, nikako nisu čišćena. Parking je kod nas besplatan i neko ih je dovezao tu, te nama mještanima zauzimaju mjesto. Zašto se policija ne bavi time”, pitaju mještani.

  • Aneks 10 nije iznad Ustava BiH, navodi se u zahtjevu za ocjenu ustavnosti

    Aneks 10 nije iznad Ustava BiH, navodi se u zahtjevu za ocjenu ustavnosti

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH kao stranka u postupku dao je mišljenje da visoki predstavnik po Ustavu BiH nije nadležan za donošenje zakona, međutim to mišljenje za sam Ustavni sud BiH nije obavezujuće, a ako je suditi po ranijim odlukama, ustavnost izmjena Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit neće biti dovedena u pitanje.

    “Parlamentarna skupština BiH je strana u postupku. Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma samo je neko ko u ime Doma se izjašnjava. Ovo je prvi put da Predstavnički dom daje jedno ovako mišljenje”, rekao je za “Nezavisne” Milan Petković, zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Zahtjev za ocjenu ustavnosti

    Podsjećanja radi, poslanici SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnijeli su zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakona. Radi se o izmjenama po kojima je osuđen Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, a koje se odnose na to da je neizvršavanje odluka visokog predstavnika krivično djelo. Nakon što je taj zahtjev stigao u Ustavni sud BiH, on je zatražio mišljenje Predstavničkog doma, a Kolegijum Predstavničkog doma kao nadležnu odredio je Ustavnopravnu komisiju.

    U Ustavu BiH ne postoji institucija visokog predstavnika

    U samom zahtjevu poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, između ostalog, naveli su da u Ustavu BiH ne postoji institucija visokog predstavnika, niti ovlaštenje da donosi zakone.

    “Ustav BiH (Aneks 4 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH) iscrpno nabraja organe vlasti na nivou BiH. To su Parlamentarna skupština BiH, Predsjedništvo BiH, Savjet ministara, Ustavni sud i Centralna banka. Razumno je zaključiti da nametanje člana 203 a KZ BiH predstavlja uzurpiranje isključive nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Svaka uzurpacija sadrži elemente protivpravnosti inače ne bi bila uzurpacija”, piše u zahtjevu SNSD-ovih poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Dalje, u zahtjevu se navodi da Aneks 10 na koji se poziva OHR nema hijerarhijsku prednost nad Ustavom BiH. Naveli su da se iz sadržine Ustava BiH vidi da je jedino Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda hijerarhijski nadležna Ustavu BiH.

    “Dakle, Aneks 10 ne sadrži odredbu da visoki predstavnik može donositi zakone, a pogotovo ne krivične norme”, naveli su poslanici SNSD-a u svom zahtjevu.

    Šmit nikada nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti UN

    U zahtjevu se ističe i to da Kristijan Šmit nikada nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti UN i da samim tim formalno pravno ne ispunjava minimalne uslove da obavlja funkciju visokog predstavnika.

    “Ako lice nije visoki predstavnik, njegove odluke nemaju relevantan pravni status, a član 203 a se obara ex fundamento”, piše u zahtjevu.

    Kada je riječ o mišljenju Ustavnopravne komisije, odnosno Predstavničkog doma, do sada se nikada nije desilo da oni izađu sa mišljenjem da visoki predstavnik nije nadležan za donošenje zakona. Na samoj sjednici Ustavnopravne komisije BiH Albin Muslić (SDP), predsjedavajući, po ranijoj praksi, predložio je da se Komisija ne izjašnjava i da sve proslijedi Ustavnom sudu BiH, međutim na insistiranje Petkovića, koji je i formulisao zaključak, na kraju se ipak glasalo.

    Osim Petkovića, za mišljenje po kojem visoki predstavnik nije nadležan za donošenje zakona glasali su i Mladen Bosić (SDS), Marinko Čavara (HDZ) i Darijana Filipović (HDZ), dok su protiv bili Muslić, Šerif Špago (SDA) i Predrag Kojović (Naša stranka).

  • Dodik traži dijalog vlasti i opozicije

    Dodik traži dijalog vlasti i opozicije

    Mogu li vlast i opozicija u Republici Srpskoj za isti sto? Ili je, možda, važnije pitanje da li bi uopšte trebalo?

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik tvrdi da je trenutak istorijski. Prema njegovim riječima, protiv Republike Srpske vodi se „udruženi zločinački poduhvat“ koji, uz CIK i pravosudni sistem BiH, predvode OHR i Kristijan Šmit. U takvoj postavci stvari, poruka je jasna – svi za isti sto, bez izuzetka.

    Dodik poziva na oprez, na slušanje „najpametnijih među nama“ i insistira da Republika Srpska mora da vrati svoje nadležnosti. U njegovoj interpretaciji, riječ je o trenutku koji prevazilazi stranačke razlike i zahtijeva sabornost.

    Međutim, politička realnost nije lišena konteksta. Isti oni opozicionari koji su danas pozvani na dijalog godinama su u javnom diskursu vlasti označavani kao „izdajnici“, „strani plaćenici“ i „remetilački faktor“. Vlast je, s druge strane, sebe predstavljala kao jedinog autentičnog tumača volje naroda i čuvara interesa Republike Srpske.

    Zato se nameće dilema: da li je poziv na jedinstvo iskren pokušaj političkog dogovora ili još jedna epizoda u dugoj seriji političkih obračuna?

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović odbacuje svaku mogućnost razgovora. On tvrdi da sa Dodikom „nema o čemu razgovarati“, nazivajući ga uzurpatorom i nasilnikom. Smatra da bi svako ko sjedne za isti sto platio visoku političku cijenu, jer bi bio iskorišten i potrošen.

    Vukanović poručuje da se opozicija bori za promjenu, kako kaže, „mafijaškog i nakaradnog sistema“, te da bi razgovor sa aktuelnim predsjednikom zbunio njihove birače. U njegovoj interpretaciji, retorika o patriotama i izdajnicima služi kao paravan za prikrivanje odgovornosti.

    Sličnu rezervu izražava i predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić. Ona smatra da je uloga vlasti da donosi odluke i snosi odgovornost, dok je zadatak opozicije da kritikuje i usmjerava. Iako navodi da postoji podudarnost stavova oko pitanja stranih sudija i zatvaranja kancelarije OHR-a, Trivićeva ocjenjuje da je način na koji je SNSD vodio tu politiku bio pogrešan i kontraproduktivan.

    Prema njenim riječima, Narodni front ne mora dokazivati svoje nacionalno opredjeljenje za istim stolom sa Dodikom. Smatra da će se razlika vidjeti onda kada opozicija preuzme vlast, posebno na temama ustavno-pravnog i političkog položaja Republike Srpske. Istovremeno, ocjenjuje da je Republika Srpska danas politički i ekonomski slabija nego ranije.

    U takvom rasporedu snaga, pitanje zajedničkog stola ostaje otvoreno. Poziv na jedinstvo zvuči snažno u trenucima političke napetosti, ali dijalog ne može biti odvojen od dosadašnjeg političkog jezika i međusobnog povjerenja. Bez promjene tona i odnosa, svaki sto lako može postati još jedna linija podjele.

  • Agencija za bankarstvo RS “udarila” na mjenjačnice u Republici Srpskoj

    Agencija za bankarstvo RS “udarila” na mjenjačnice u Republici Srpskoj

    Agencija za bankarstvo Republike Srpske uvela je naknadu za nadzor mjenjačnica u Republici Srpskoj koji će iznositi nevjerovatnih 10.000 KM, dok su mjenjačnice ranije plaćale 200 KM takse, sad su dobile i namet koji je veći 50 puta.

    Konkretno, prema novoj odluci koja je 6. februara 2026. objavljena u “Službenom glasniku Republike Srpske”, definisano je da će naknada za nadzor mjenjača biti 10.000 KM.

    Ključ u bravu

    Ovo je za male mjenjače ključ u bravu, poručuju za “Nezavisne novine” ogorčeni i nezadovoljni vlasnici mjenjačnica, koji ističu da je udar na njih zapravo i još veći kada se u obzir uzmu i druge naknade koje su dužni da plaćaju.

    “Naknada za nadzor od 10.000 KM godišnje je ključ u bravu malim mjenjačnicama, prije smo plaćali administrativnu taksu od 200 KM i tako nas je malo bilo u odnosu na Srbiju. Ostaje nam samo da zatvorimo, a mijenjanje da se vrati na ulice kao za vrijeme rata”, kaže jedan od vlasnika mjenjačnica u Republici Srpskoj.

    U ovoj branši posebno su izrevoltirani činjenicom što će naknada za nadzor banaka godišnje biti 35.000 KM, iako banke prometuju stotine miliona KM više nego mjenjačnice.

    Šta je zamislila Agencija?

    Tvrdnje mjenjača o iznosu naknada najlakše je provjeriti uvidom u “Službeni glasnik RS”, a na stranici 21 objavljena je Odluka o davanju saglasnosti na Odluku o jedinstvenoj tarifi po ko kojoj se naplaćuju naknade od mjenjača koji obavljanju mjenjačke poslove za obavljanje poslova Agencije za bankarstvo Republike Srpske (puni naziv odluke).

    Njome se predviđa naknada za nadzor rada mjenjača iz više elemenata.

    Prvo je linearna godišnja naknada za sve mjenjače koja iznosi 10.000 KM, a koju su dužni da uplaćuju u jednakim tromjesečnim ratama. Drugi element je naknada za “druge mjenjače” čije poslovanje spada u nadležnost Agencije i ona iznosi 15.000 KM.

    Nadalje slijedi naknada za obradu zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje mjenjačkih poslova, a za to će zainteresovani morati da plate čak 14.000 KM.

    Mjenjači su dužni da plate i obradu zahtjeva za izdavanje drugih saglasnosti, a to će ih koštati 2.000 KM. Međutim, to nije sve.

    Postoji i treća vrsta naknade koja se tiče obrade zahtjeva i izdavanja dozvola, a ona se zove naknada za izdavanje mišljenja, potvrda i ovjera i drugih sličnih poslova mjenjača, a koji se mogu utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju. Ta naknada košta 2.000 KM.

    “Ovakva odluka samo budi sumnju da je motiv da se unište mali mjenjači da bi neko stavio šapu i na taj sektor”, tvrdi vlasnik mjenjačnice za “Nezavisne novine”.

    Agencija izbjegava odgovore

    Kojim motivima i razlozima su se vodili u Agenciji za bankarstvo RS da donesu ovakvu odluku, iz ove institucije ne žele da odgovore.

    Naime, na pitanja “Nezavisnih” iz kojeg razloga je naknada za obradu zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje mjenjačkih poslova sada 14.000 KM, zbog čega je naknada za nadzor mjenjača 10.000 KM, a banaka koje su daleko veće 35.000 KM, te ko su to “drugi mjenjači” kojima se nadzor naplaćuje 15.000 KM, iz Agencije su vješto izbjegli odgovor.

    Ni na jedno naše pitanje nije odgovoreno direktno.

    “Nadležnosti Agencije za bankarstvo RS, kao samostalnog regulatornog i nadzornog organa finansijskog sistema, utvrđene su Zakonom o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske. U okviru zakonom propisanih ovlaštenja, Agencija izdaje dozvole za rad subjektima nadzora, vrši kontinuirani nadzor nad zakonitošću i stabilnošću njihovog poslovanja te preduzima mjere radi očuvanja sigurnosti i povjerenja u finansijski sistem Republike Srpske”, glasi dio odgovora na naša pitanja.

    Podsjećaju da im je na prijedlog Vlade RS, a na amin iz Narodne skupštine, povjeren nadzor nad radom mjenjačnica, a da je Vlada RS na sjednici održanoj 29. januara 2026. godine na prijedlog Agencije za bankarstvo RS, donijela Odluku o davanju saglasnosti na Odluku o jedinstvenoj tarifi po kojoj se naplaćuju naknade od mjenjača.

    Ni u jednom trenutku nisu pomenuli iznose naknada koje smo im poslali u upitu, već su samo kazali da je navedenim rješenjima uspostavljen jedinstven i proporcionalan sistem naknada, usklađen sa obimom regulatornih i nadzornih aktivnosti Agencije.

    Uz sve to, dostavili su nam “Službeni glasnik RS” broj 9, od 6. februara 2026, kao da ga mi nismo pročitali i na koji smo se direktno pozvali u ovom tekstu, kao i u našem upitu.

    “Objavljeni tekst u ‘Službenom glasniku’ predstavlja jedini relevantan i vjerodostojan izvor podataka o visini naknada, te otklanja svaku nedoumicu u pogledu njihove primjene i obima, a sve u cilju objektivnog i istinitog informisanja vaših čitalaca”, zaključuje se u odgovoru na pitanja “Nezavisnih”.

    Koliko je mjenjača u Srpskoj?

    Još jedno od pitanja na koje iz Agencije nisu odgovorili je i koliko ima mjenjača u Republici Srpskoj, kao i koliko je u 2025. godini, Agencija za bankarstvo RS prihodovala novca po osnovu nadzora mjenjača?

  • Ujedinjena Srpska u Zvorniku najavljuje najveći rast podrške

    Ujedinjena Srpska u Zvorniku najavljuje najveći rast podrške

    Nakon sastanka u Šekovićima, rukovodstvo Ujedinjene Srpske, predvođeno predsjednikom dr Nenadom Stevandićem, održalo je sastanak sa rukovodstvom i članovima Gradskog odbora Zvornik.

    Na sastanku, koji je ocijenjen kao veoma uspješan i dobro posjećen, izraženo je zadovoljstvo dosadašnjim radom Gradskog odbora u Zvorniku. Istaknuto je da je stranačka organizacija na terenu snažna i stabilna.

    Tokom razgovora usaglašeni su i planovi za naredni period, sa ciljem dodatnog jačanja organizacije i političkog djelovanja.
    U Ujedinjenoj Srpskoj očekuju da će upravo Zvornik ostvariti najveći skok, uz ocjenu da organizacija na terenu nikada nije bila bolja.

  • Poginuo bivši komandant Zvorničke brigade VRS

    Poginuo bivši komandant Zvorničke brigade VRS

    Nekadašnji komandant 6. bataljona Zvorničke brigade VRS Ostoja Stanišić poginuo je u stravičnoj nesreći u Kladnju.

    Ova informacija je potvrđena za Avaz.

    Prema prvim informacijama, Ostojić je poginuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče u Kladnju.

    – Muškarac je preminuo nakon što je izvučen iz rijeke i u sanitetskom vozilu je reanimiran. Potvrđena je smrt u Domu zdravlja – rečeno je za Avaz iz MUP-a TK.

    Ko je Ostoja Stanišić

    Ostoja Stanišić je bivši oficir Vojske Republike Srpske koji je pred Haškim tribunalom osuđen za ratne zločine počinjene nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine.

    Tokom građanskog rata u BiH bio je komandant Šestog bataljona vojne policije Zvorničke brigade Drinskog korpusa.

    Prvostepenom presudom 2017. godine osuđen je na 11 godina zatvora zbog zločina u Srebrenici. Presuda je potvrđena 2019. godine.

    Stanišić je prijevremeno pušten na slobodu 1. jula 2020. godine.

    Odluku o puštanju donio je Mehanizam za međunarodne krivične sudove nakon što je odslužio dvije trećine izrečene kazne.

  • Izraelska ambasadorka pozvala vlasti u BiH da hitno reaguju na Tompsonov koncert – ovakvi izlivi mržnje se moraju iskorijeniti

    Izraelska ambasadorka pozvala vlasti u BiH da hitno reaguju na Tompsonov koncert – ovakvi izlivi mržnje se moraju iskorijeniti

    Nakon dva koncerta Marka Perkovića Tompsona u Širokom Brijegu, na kojima se veličalo ustaštvo i slavilo uz nacističku i ustašku koreografiju – ćuti Evropa, ali i pravosuđe BiH. Osuda koncerta i ustaških pozdrava stigla je od ambasadora Izraela u BiH, Galit Peleg. Zatražila reagovanje vlasti i odgovornost.

    Boračka organizacija Republike Srpske kritikovala je odluku federalne vlasti da hrvatskom muzičaru dozvole koncert u Širokom Brijegu i najavu da će mu biti dozvoljeno održavanje još koncerata na području Hercegovine, među kojima će prvi biti u Mostaru.

    Ne smiruju se negodovanja na još jedan kontroverzan koncert Marka Perkovića Tompsona.

    Nakon nekoliko koncerata širom Hrvatske, ustaški povici praćeni koreografijom i obilježjima publike, prenijeli su se i na tlo Bosne i Hercegovine.

    U cijeloj koreografiji, prema pisanju sarajevskih medija, uživao je i sudija krnjeg Ustavnog suda BiH, Marin Vukoja.

    O skandaloznom koncertu iz političkog Sarajeva, ali i Mostara, još bez osude.

    Zato je koncerte u Širokom Brijegu, na kojem se uzvikivao pozdrav “Za dom spremni”, najoštrije osudila ambasada Izraela u BiH.

    – Šokantne scene mladih ljudi u Širokom Brijegu kako slave uz nacističke pozdrave. Takvi, mržnjom ispunjeni ispadi moraju biti iskorijenjeni. Očekujem da vlasti BiH ovaj incident ozbiljno riješe i osiguraju odgovornost – istakla je Galit Peleg, ambasador Izraela u BiH.

    Isto zahtijevaju i predstavnici Boračke organizacije Republike Srpske. Ističu da je povratak nacizmu i ustaštvu, koje je prisutno u hrvatskim društvenim i političkim krugovima, nedopustivo.

    Takođe, traže i izjašnjenje predstavnika evropskih zemalja u BiH.

    – Mi u Boračkoj organizaciji nismo svjesni, ne možemo vjerovati da država BiH na ovo ne reaguje istog momenta, adekvatno. Da ne zabrani koncerte, da ne hapsi, da ne procesuira onako kako bi trebalo. A sposobni su da naše ljude koji dignu tri prsta i slike naših komandanata, da procesuiraju odnosno osude na tri godine zatvora – rekao je Milovan Gagić, predsjednik Predsjedništva BORS-a.

    I ne čudi to ništa ako uzmemo u obzir istorijske činjenice.

    Hrvati iz BiH su procentualno najmanje učestvovali u antifašističkim borbama u Јugoslaviji, dok je prostor zapadne Hercegovine bio uporište najekstremnijih ustaša u Nezavisnoj državi Hrvatskoj.

    – Upravo su Hercegovci bili dio one poglavnikove tjelesne bojne koja je izvršila najstrašnije pokolje srpskog stanovništva u Drakuliću, Šargovcu i Motikama, dakle Hercegovci. Radi se o takvom području koje, prirodno je očekivati ovakav razvoj događaja s obzirom na istorijsko naslijeđe – naveo je Nikola Ožegović, istoričar.

    Scene iz Širokog posebno su potresle Srbe iz istočne Hercegovine.

    Veso Deretić, koji je tokom rata 90-ih bio zarobljen u zloglasnom logoru “Lora” u Splitu, gdje je preživio najstrašniju torturu, kaže da su dešavanja iz Širokog tužna ali i veoma zabrinjavajuća.

    – Ovo sad kad čuješ, te ustaške pokliče, pjesme njihove, taj Tompson. Toliko to uzdižu da to ničemu dobrom ne vodi, tuga te jednostavno uhvati, neka zabrinutost za ovu djecu, za ovu omladinu. Nikako s mirom, nikad mir s njima. Nikad normalno nešto da se desi – ističe Deretić.

    A normalnim se ne može nazvati ni istup poslanika Domovinskog pokreta u Hrvatskom Saboru, Јosipa Dabra koji je uz pozdrav Miloradu Pupovcu, predsjedniku Samostalne demokratske srpske stranke, pjevao pjesmu u čast Anti Paveliću, jednom od najvećih zločinaca u istoriji čovječanstva.

    – U Madridu grobnica od zlata, u njoj leži vođa svih Hrvata. Samo za Milorada – navodio je Dabro.

    I to smo čuli iz evropske Hrvatske. Ali još nismo čuli glavne “briselske uzdanice”, Kaju Kalas, Ursulu fon der Lajen i Martu Kos koja pomno prati sva politička dešavanja u Republici Srpskoj.

    I dok se zbog ovog skandala u Hrvatskoj povela rasprava i u pitanje dovela stabilnost tamošnje vlade, Tompson je, nakon dva koncerta u Širokom, zakazao još jedan u Mostaru.

  • Izborni poraz nije razlog za vrijeđanje birača

    Izborni poraz nije razlog za vrijeđanje birača

    Poniženjem i sramotom dio građana Republike Srpske opisuje izjavu predsjednika SDS-a Branka Blanuše da su pobjedu Siniši Karanu donijeli neobrazovani i siromašni ljudi iz ruralnih sredina. Takve reakcije stižu i iz sela Osamsko kod Bratunca, gdje je Karan ubjedljivo pobijedio na ponovljenim izborima.

    Mještani podsjećaju da su i ranije prolazili kroz različite političke periode, ali da smatraju da izjava lidera SDS-a nije primjerena. Radivoje Mitrović kaže da se osjetio uvrijeđeno.

    „Normalno da me uvrijedio gospodin Blanuša“, rekao je Mitrović.

    Blanuša je, komentarišući izborne rezultate, naveo da „gdje je narod siromašan, uglavnom u ruralnim sredinama, gdje je i nivo obrazovanja tog stanovništva niži, da u tim krajevima vladajući režim i njihovi kandidati imaju veću podršku“.

    U Osamskom ističu da takve ocjene ne odražavaju njihovu stvarnost. Brano Đurić smatra da nije primjereno odgovornost za poraz pripisivati biračima.

    „Ja smatram da mi nismo neobrazovani, da smo dovoljno obrazovani za sebe, a smatram da je izjava jednog kandidata koji je bio kandidat za predsjednika Republike neadekvatna. Nije dobro narod kriviti za svoj poraz“, naveo je Đurić.

    Mještani navode da se bave poljoprivredom i stočarstvom, te da su odlučili da ostanu da žive u svom selu. Ljubiša Malović ističe da među njima ima visokoobrazovanih ljudi i da ih posebno pogađaju ocjene o neobrazovanosti.

    „Seoska su djeca mnogo bolji đaci nego građanska. Mnogo više posvećeniji, mi imamo sa fakultetom završeno više nego što on ima u svom selu možda“, rekao je Malović.

    Slične ocjene o biračkoj strukturi iznio je i Nebojša Vukanović, koji je u postizbornom obraćanju naveo da „što je veća sirotinja, to je jači bedem režima“.

    Dio građana poručuje da politički poraz ne bi trebalo da bude razlog za uvrede na račun birača. Ističu da su na ponovljenim izborima jasno izrazili svoju volju, te da očekuju uvažavanje izbornog rezultata.

    Centralna izborna komisija je, nakon ponovljenog glasanja, potvrdila pobjedu Siniše Karana.

  • Mogući novi protesti prevoznika; Privrednici od institucija traže da se uključe u rješavanja problema

    Mogući novi protesti prevoznika; Privrednici od institucija traže da se uključe u rješavanja problema

    Ako se problemi prevoznika, prilikom ulaska u šengenski prostor hitno ne riješe, sve su izvjesnije nove blokade na granicama. Poruka je ovo nakon sastanka predstavnika Konzorcijuma “Logistika BiH” i ministra Edina Forte. Ista tema i u Spoljnotrgovinskoj komori BiH gdje su prevoznike podržali i privrednici iz Srpske i Federacije.

    Zatražili su hitnu tematsku sjednicu Savjeta ministara kao i zajednički regionalni nastup pred evropskim institucijama.

    Ako Radna grupa, formirana u Briselu, do 25. februara ne ponudi rješenje, prevoznici najavljuju da će slijediti primjer kolega u Srbiji i ponovo obustaviti transport.

    I nakon obećanja Brisela da će pronaći rješenje, vozači prevozničkih kompanija iz BiH i dalje se deportuju iz zemalja EU ili im se na evropskim granicima zabranjuje ulazak. Iz Konzorcijuma Logistika BiH posebno ukazuju na pojačane kontrole i deportacije iz Hrvatske. Trpi transportna industrija, ali i ukupna privreda. Zbog toga od Savjeta ministara zahtjevaju hitnu tematsku sjednicu i koordiniran nastup sa zemljama članicama CEFTE.

    – Ako 25. februara ne dobijemo nikakav pozitivan rezultat, 26. februara stajemo i nemoguće je više raditi. Kako donese odluku Srbija, mi ćemo slijediti njih. Željeli bi da do toga ne dođe, da EU ima sluha i da naše vlade, odnosno Savjet inistara, shvate da je ovo posao koji će nas sve koštati – naveo je Zijad Šarić ispred Konzorcijuma “Logistika BiH”.

    Privrednici nisu zadovoljni odgovorom nadležnih institucija BiH. Јer, na najveći izazov za BiH ekonomiju, kažu, mora se hitno reagovati.

    – Prevoznici regiona su jedinstveni, pa očekujemo da i Savjet ministara sa kolegama iz Srbije, Makedonije i Crne Gore koncipira stavove i proslijede ih u Brisel. Јedino na taj način imamo težinu i kredibilitet – rekao je predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić.

    – Tražimo da se uključi mehanizam CEFTA-e, jer ovo je regionalni problem, takođe i Transportna zajednica jugoistočne Evrope – istakao je predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Јašarspahić.

    Ne bude li odgovora, domaćoj privredi slijede teški dani. Јer kolaps transporta BiH i preuzimanje djelatnosti od evropskih konkurentskih kompanija značio bi, upozoravaju privrednici, poskupljenje i robe i usluga …

    – Ukoliko dođe do potpunog sprovođenja 90 od 180 dana, nastaju 2dva problema. Prvi, potpuna obustava saobraćaja ka EU, a ako se i riješi biće značajno skuplji, oko 30 odsto. Ovo mora biti zajednički problem ne samo prevoznika i privrede, nego i društveni – naveo je  predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić.

    – Ukoliko dođe do gašenja sektora transporta, posljedično gasiće se i mnoge kompanije – istakao je predsjednik Spoljnotrgovnske komore BiH Ahmet Egrlić.

    Apel je upućen i ambasadama evropskih zemalja u BiH od kojih očekuju urgencije prema vladama njihovih država. Podsjećaju na slobodu protoka robe i ljudi i da na to pravo imaju i BiH i zemlje regiona. Dok cjelokupna privreda BiH kuca na sva vrata i traži rješenje za prevozničke i vlastite probleme, resorni ministar Edin Forto saopštava da je zabrinut zbog mogućnosti novih regionalnih protesta. Šta su Forto i njegovi saradnici radili prethodnih dana, po ovom pitanju, nije poznato.

    Iz njegovog kabineta najavljuju da će tek, u narednim danima, održati sastanke s međunarodnim predstavnicima.

  • Dmitrijev ismijao visoku predstavnicu EU nakon njenog govora u Minhenu

    Dmitrijev ismijao visoku predstavnicu EU nakon njenog govora u Minhenu

    Direktor Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF) i specijalni predstavnik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev ismijao je visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaju Kalas, koja je pozvala Evropljane da se okupe na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, citatom iz stripa Marvel.

    “Kaja Kalas, najviši diplomata EU, obećala je da će do kraja svog mandata postati pametnija i početi da čita knjige. Ona pokazuje značajan napredak – već je počela da čita Marvelove stripove i citira ih. Samo tako nastavi, Kaja!”, napisao je Dmitrijev na društvenoj mreži X, povodom izjave Kalas koja se pozvala na popularnu frazu iz Marvelovih “Osvetnika”, prenosi Tanjug.

    “Želim da počnem sa izvijesnim priznanjem za naslov ovog panela inspirisan Marvelom: Evropljani se okupljaju”, poručila je Kalas na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.

    Dmitrijev je takođe objavio fotografiju Kalas u kostimu superheroja, komentarišući da “heroje očigledno oblikuje put kojim idu, a ne urođena inteligencija koju posjeduju”, aludirajući da poruku šefice evropske diplomatije na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji da “heroje stvaraju putevi koje biraju, a ne moći kojima su obdareni”.

    Na Minhenskoj konferenciji, 62. po redu, održanoj od 13. do 15. februara, okupilo se više od 50 šefova država i vlada, među kojima su bili predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ministar spoljnih poslova Kine Vang Ji, kao i američki državni sekretar Marko Rubio, koji je predvodio delegaciju SAD.

    Tokom trodnevnih razgovora u fokusu su bili transatlantski odnosi i budućnost Zapada.