Autor: INFO

  • Užas u Srebrenici: Učenik napravio spisak drugara koje želi da ubije?

    Užas u Srebrenici: Učenik napravio spisak drugara koje želi da ubije?

    Učenik “Prve osnovne škole” u Srebrenici napravio je spisak drugara koje želi da ubije, saznaju “Nezavisne novine”.

    Zbog svega smo kontaktirali i Snežanu Jandrić, direktoricu “Prve osnovne škole” u Srebrenici, međutim, u tom trenutku je trajao roditeljski sastanak, te je zamolila da je pozovemo kasnije.

    Kako je za “Nezavisne” nezvanično ispričao jedan mještanin Srebrenice, on je čuo da je pomenuti dječak prvi dan pravio spisak na koji je stavio dvije djevojčice, a drugi dan i četiri dječaka.

    “Saznao sam da su roditelji pomenute djece, ali i drugih osnovaca, insistirali da se slučaj prijavi policiji”, rekao je on.

    U pitanju je učenik viših razreda, koji je, navodno, bio nemiran i ranije.

  • SDS: Načelnika Širokog Brijega i Thompsona proglasiti nepoželjnim osobama

    SDS: Načelnika Širokog Brijega i Thompsona proglasiti nepoželjnim osobama

    Poslanički klub SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske zatražiće da se Ivo Pavković, načelnik Opštine Široki Brijeg i pjevač Marko Perković Thompson proglase nepoželjnim osobama u Srpskoj zbog veličanja ustaštva, rekao je Ognjen Bodiroga, predsjednik ovog kluba.

    On je rekao da će Klub SDS-a predložiti zakazivanje posebne sjednice parlamenta, na kojoj bi bila usvojena rezolucija o osudi veličanja ustaške ideologije.

    Povod za proglašavanje nepoželjnim osobama i usvajanje rezolucije je Thompsonov koncert u Širokom, gdje su bila prisutna ustaška obilježja i veličanje NDH.

    Bodiroga je izrazio očekivanje da će svi poslanici prihvatiti izglasavanje ovakve rezolucije i dodao da su otvoreni za primjedbe i sugestije u popravljanju konačnog teksta.

    Kako je naglasio, u rezoluciji bi trebalo da stoji poziv za čuvanje istorijske istine i njegovanje sjećanja na žrtve fašističkog terora i osuda isticanja, veličanja i slavljenja ustaške ideologije.

    Rekao je da će SDS, ako vladajući ne prihvate ovaj prijedlog, trećinom potpisa poslanika zatražiti da se zakaže sjednica Kolegija parlamenta, kako bi se posebna sjednica na ovu temu mogla zakazati na ovaj način.

    Šta piše u prijedlogu rezoluciji?
    “Polazeći od ustavne obaveze zaštite ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti svih građana, poštujući antifašističke vrijednosti na kojima se zasniva savremeno demokratsko društvo, podsjećajući na masovna stradanja srpskog naroda, kao i drugih naroda i antifašista tokom Drugog svjetskog rata, naglašavajući da je ustaška ideologija bila zasnovana na fašizmu, rasizmu i mržnji, te da je dovela do genocida i zločina protiv čovječnosti, izražavajući duboku zabrinutost zbog savremenih pojava ustaštva, opravdanja i relativizacije ustaške ideologije i njenih simbola, Narodna skupština Republike Srpske donijela je rezoluciju o osudi veličanja ustaške ideologije”, stoji u prijedlogu teksta.

    Dodaje se da Narodna skupština Republike Srpske najoštrije osuđuje svako veličanje, isticanje, promovisanje ili opravdavanje ustaške ideologije, pokreta, simbola i pozdrava, te da konstatuje da je ustaški režim bio zločinački i totalitarni režim odgovoran za genocid, masovne zločine i progon Srba, Jevreja, Roma i drugih antifašista.

    “Narodna skupština poziva Vladu Republike Srpske da dosljedno primjenjuje ustavne i zakonske odredbe kojima se zabranjuje govor mržnje i podsticanje netrpeljivosti, te da proglasi nepoželjnim osobama u Republici Srpskoj načelnika Širokog Brijega Ivu Pavkovića kao i Marka Perkovića Tompsona”, naglašeno je.

  • Đokić: Isplatićemo Serdarovu 60 miliona KM do kraja februara

    Đokić: Isplatićemo Serdarovu 60 miliona KM do kraja februara

    Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, tvrdi da će do kraja februara ove godine, biti isplaćeno 60 miliona KM firmi “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra, čiji je vlasnik Rašid Serdarov, a kako bi se preuzela kompletna koncesija nad firmom “Comsar Energy Republika Srpska”.

    “Do kraja februara biće isplaćen preostali iznos od 60 miliona maraka i zatvorena cijela priča u vezi sa ‘Comsarom'”, rekao je Đokić za portal “Capital”.

    Naglasio je da je od Ministarstva finansija RS dobio uvjerenja da će sredstva biti obezbijeđena, čime će ovaj posao biti u potpunosti završen.

    Ponovio je da je po pitanju preuzimanja vlasništva nad pomenutom koncesijom bila u skladu za zakonom.

    Već dato 180,5 miliona KM
    Dug prema Serdarovu od 60 miliona KM, ostao je poput repa nakon što se Vlada Republike Srpske, dogovorila sa ruskim oligarhom da će mu za otkup pomenute koncesije, koju je vlasnika “Comsara” dobio 2013. godine isplatiti 240,5 miliona KM.

    Nakon dogovora, Vlada RS je podsredstvom Preduzeća za gasne projekte “Gas-RES” do sada “Comsaru” isplatila 180,5 miliona KM, čime je “Gas-RES” postao vlasnik oko 75 odsto “Comsara Republike Srpske”.

    Od tada, ostalo je da se isplati 60 miliona KM, a Serdarov je, dok se to ne obavi, i dalje vlasnik 24,4 odsto prava na spornu koncesiju.

    Serdarov tražio raskid ugovora
    Nakon što se Serdarovu isplati 60 miliona KM, Rus, prema riječima ministra Đokića, više ne bi imao nikakva prava po pitanju “Comsar Energy Republika Srpska”.

    Ovo je jako bitna činjenica, s obzirom da je Serdarov nedavno zatražio od Vlade RS i Ministarstva energetike i rudarstva, da se poništi ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na polju “Ugljevik-Istok 2” sa “Comsar Energy Republika Srpska” na RITE Ugljevik, potpisan 31. januara 2026, jer mu je sporan potpis Aleksandra Lozo, koji je kao prokurista kompanije “Comsar Energy RS” potpisao pomenuti akt.

    Vlasnik “Comsara” sa Kipra, tvrdi da Nadzorni odbor “Comsar Energy Republika Srpska”, čiji je on, zanimljivo član, kao i Skupština akcionara, nisu dali saglasnost da Lozo potpiše taj sporazum, te je čak najavio i krivičnu prijavu protiv Loza.

    Nadzorni odbor i Serdarov
    Tvrdnje Serdarova da Nadzorni odbor i akcionari nisu dali saglasnost za Lozovo imenovanje i paraf na ugovor o prenosu prava na koncesiju, pokušali smo provjeriti u resornom ministarstvu i preduzeću “Gas-RES” koje je većinski vlasnik “Comsar Energy Republike Srpske”.

    Međutim, na pomenuta pitanja nije odgovoreno, kao ni na upit o tome da li je održana sjednica Nadzornog odbora “Gas-RES” i da li je biran novi NO u kojem ne bi bilo Rašida Serdarova, s obzirom na to da je Nikica Vranješ, direktor “Gas-RES” nedavno kazao da će to biti održano do kraja januara 2026.

    Slična pitanja poslali smo i Ministarstvu energetike i rudarstva, sa naglaskom na to kada će biti isplata 60 miliona KM “Comsaru”, ali ni na njih nismo dobili odgovor.

    Ministarstvo tvrdi da je sve po zakonu
    Odgovarajući na zahtjev Serdarova, iz Ministarstva su kazali da je Lozo imenovan u skladu sa zakonom i od strane Skupštine akcionara “Gas-RES”, te da će ukoliko postoji bilo kakva dilema ili pravni spor između članova ili organa društva “Comsar Energy Republika Srpska”, to pitanje biti riješeno nakon uplate preostalog iznosa ugovorene cijene za otkup vlasničkog udjela, čime “Comsar Energy Group Limited” više neće biti dio vlasničke strukture preduzeća “Comsar Energy RS”, te neće biti osnova za bilo kakva osporavanja.

    “Aleksandar Lozo imenovan je za prokuristu na osnivačkoj skupštini održanoj 26. decembra 2025. godine, čime je stekao zakonsko pravo da, u okviru svojih ovlaštenja, potpisuje relevantna akta. Ministarstvo raspolaže kompletnom dokumentacijom koja to potvrđuje. Takođe, mi smo spremni ako treba za bilo koje potrebe da dodatno osnažimo ulogu gospodina Loze kao ovlaštenog lica za potpisivanje ovakvog ugovora i potpunog usklađivanja sa radno pravnim statusom, u ovom slučaju njega kao potpisnika ovog ugovora”, poručio je nedavno Petar Đokić, resorni ministar.

  • Posjeta Rubija mijenja igru u Mađarskoj

    Posjeta Rubija mijenja igru u Mađarskoj

    Kad sam sinoć nazvao mađarskog političara, koji je visoko pozicioniran među trenutnom političkom elitom, i pitao ga kako ocjenjuje posjetu Marka Rubija Budimpešti, uzdahnuo je s očitim zadovoljstvom i rekao: “Bio je to prekrasan dan.”

    Drugi ljudi s kojima sam razgovarao iz tih krugova rekli su slične stvari. Odahnuli su jer su posljednjih sedmica donijeli neke sumnje u stav Donalda Trampa i njegovih ljudi prema mađarskoj izbornoj trci. To sam doživio u januaru kada sam raspravljao o mađarsko-američkim odnosima radeći na dokumentarnom filmu u konzervativnim vašingtonskim redakcijama i think tankovima, i bio sam pogođen distancom prema tim izborima: “Bez obzira ko pobijedi, odnosi između Budimpešte i Vašingtona ostaće izvrsni”, čuo sam nekoliko puta.

    Olakšanje u Orbanovim krugovima
    Učinci velike ofanzive ljudi Petera Magjara, ali i njihovih saveznika, poput uticajnog šefa poljske diplomatije Radoslava Sikorskog, bili su očiti u izgradnji uvjerenja da će vođa stranke Tisza nastaviti Orbanovu liniju o pitanjima od temeljne važnosti za Sjedinjene Države. Tisza je stari, mladi Fidesz, nekorumpiran vlašću – to je glavna propagandna linija ove formacije, i interno i eksterno. Ova linija razmišljanja je lažna, jer iako je Tisza očito dobila odobrenje Brisela za takvo presvlačenje, ono će se završiti nakon izbora. Cilj je ukloniti posljednju prepreku sljedećem koraku prema “produbljivanju evropskih integracija”, tj. daljem smanjenju važnosti i suvereniteta država članica EU. U takvom aranžmanu sve je manje prostora za stajanje na barikadama.

    Zato razumijem radost svojih mađarskih sagovornika. Prilično dosadna konferencija kojoj su prisustvovali premijer Viktor Orban i državni sekretar Marko Rubio pretvorila se u politički proboj kada smo čuli riječi o “zlatnom dobu međusobnih odnosa” koje se nastavlja zahvaljujući “snažnom vođstvu” i posebnom odnosu između mađarskog premijera i američkog predsjednika.

    “Nikome ovdje ne bi trebalo biti tajna kako se predsjednik Tramp osjeća prema vama, kako je s vama komunicirao u svom prvom predsjedničkom mandatu i kako u drugom. Važno je razumjeti koliko su važni odnosi među vođama za odnose među zemljama. Na kraju krajeva, mi smo još uvijek ljudi, još uvijek smo ljudi i ta lična veza koju ste uspostavili s predsjednikom napravila je svu razliku u svijetu”, rekao je Marko Rubio. Kasnije je naglasio: “Predsjednik Tramp duboko je predan vašem uspjehu jer je vaš uspjeh naš uspjeh.”

    Rubio šalje jasne političke poruke
    Teško je zamisliti jasniju podršku. Za svakoga ko je upoznat s mađarskom politikom i odnosima s medijima, bilo je jasno da Rubio odgovara na sve glavne tačke kritika koje je premijeru Orbanu uputila opozicija koju podržava Brisel.

    Mađarska izolacija? Gluposti, Mađarska je poštovana i igra važnu ulogu.

    Jeftinija energija iz Rusije u zamjenu za izdaju evropske zajednice? Ne – zahvaljujući ličnim odnosima s predsjednikom Trampom i dobro prezentovanim argumentima Mađarska je izuzeta od sankcija, a to će se izuzeće produžiti.

    Nedostatak investicija? Evo sporazuma o saradnji na civilnom nuklearnom programu, evo 17 nadolazećih američkih investicija, zahvaljujući Orbanovom ličnom odnosu s Trampom.

    Finansijski problemi? Politička blokada evropskih fondova? Predsjednik Tramp će se lično pobrinuti za to i pomoći u nadoknađivanju gubitaka.

    Ključna pitanja pred izbore
    Ovo je skup ključnih pitanja koja će odrediti ishod izbora u Mađarskoj.

    U završnici prije najtežih izbora za Fidesz, Orban prima snažnu pomoć od Sjedinjenih Država. Rubiova posjeta potvrdila je da američka administracija i u ovom području razbija kalup te je spremna aktivno se boriti za svoje prijatelje. Tačnije, razbija obrazac po kojem to mogu samo demokratske administracije, jer su se pod Obamom i Bajdenom milijarde dolara slijevale u finansiranje ljevičarskih organizacija, direktne političke baze evropske ljevice. Ovaj put podrška je legalna i transparentna.

    Najava dodatne američke pomoći
    Moji mađarski sagovornici ističu dvije specifične odluke koje Rubiova posjeta Mađarskoj priprema kao posebno važne. Prva je posjeta Mađarskoj “nekoga još važnijeg prije izbora”. Datum je najvjerovatnije 21. mart, dan konferencije CPAC Mađarska. Još nije odlučeno hoće li doći potpredsjednik Di Džej Vens ili sam Tramp. Nijedna opcija nije isključena.

    Druga je finansijska pomoć Mađarskoj, o kojoj se već raspravljalo tokom Orbanove posjete Vašingtonu u novembru i koju je Rubio spomenuo u opštim crtama. “Službeno će svi to poricati, ali postoje velike nade da će to biti nešto toliko veliko da će opovrgnuti argument opozicije da Mađarska postaje siromašnija zbog politički motivisanih blokada finansiranja EU”, kaže jedan od mojih mađarskih sagovornika. Takav paket mogao bi se nazvati “finansijskim štitom za Mađarsku” i poprimiti oblik koji bi privredi dao sličan podsticaj kao onaj koji pružaju fondovi EU, bez obzira na to jesu li dobro ili loše potrošeni.

    Bio je to vrlo važan dan za premijera Viktora Orbana i njegovu stranku. U teškoj kampanji suočavaju se s ujedinjenim blokom gotovo cijele opozicije i njenih moćnih medija, s punom snagom evropske ljevice bačene iza Mađarske. Tome doprinosi prirodni umor od iste vlade na vlasti od 2010., što je neobično u demokratijama, privredni rast koji Mađare ne zadovoljava i nervoza zbog strašnog rata koji bjesni u blizini. Tramp i njegovi ljudi ovdje bi mogli prevagnuti.

    Tim više što, suprotno mišljenjima ljevičarskih komentatora, opozicija još nije pobijedila. Čak i prosječna anketa (iako je njena pouzdanost vrlo upitna) pokazuje da se dva bloka približavaju. Petera Magjara sustiže njegov izrazito nepromišljen način života pun neobaveznog seksa i zloupotrebe droga, te njegov skriveni, ali medijski otkriveni ekonomski program, koji, suprotno propagandi, pretpostavlja odstupanje od pro-porodične društvene osjetljivosti Orbanove vlade. Većina analiza takođe ignoriše specifičnosti mađarskog izbornog sistema, s njegovim nacionalnim listama i istovremenim jednomandatnim izbornim jedinicama. Orbanova stranka mogla bi pobijediti u većini njih.

    Skriveni američki uticaj?
    Još važnije, i nešto što niko nikada neće otvoreno reći, Amerikanci takođe imaju skrivene mogućnosti za podršku. Iskreno, ono što ću napisati ne može se dokazati. Ali takođe je teško odbaciti ovu ideju. Njihov uticaj na društvene mreže, putem kojih većina društava dobija informacije i mišljenja, možda je veći nego što mislimo. To sam vidio u Poljskoj prije predsjedničkih izbora.

    Nekoliko sedmica prije izbora, slika glavnih kandidata potpuno se promijenila. Konzervativac Navrocki počeo je djelovati simpatično i kul, dok je liberal Trzaskovski postao predmet ismijavanja. Možda je kampanja jednostavno tako ispala? Ili je možda neko malo prilagodio algoritme? Vjerovatno nikada nećemo saznati, ali kako bismo stvorili pravu sliku, teško je zanemariti taj faktor.

    U svakom slučaju, američka pomoć u kampanji ne može se zanemariti. Sjećam se neformalnog ručka s jednim od američkih diplomata šest mjeseci prije predsjedničkih izbora u Poljskoj. “Stvarno želimo osigurati da sva moć ne padne u Tuskove ruke, nemate pojma koliko”, rekao je. Bio sam zaintrigiran, ali i pun sumnji: Šta bi oni zapravo mogli učiniti? Tusk ima sve medije, novac, podršku Brisela i brutalno je naoružao pravosudni sistem. Ipak, ispostavilo se da mogu učiniti puno.

    Zato nema sumnje da bi posjeta Marka Rubia Budimpešti mogao promijeniti pravila igre. Moglo bi se ispostaviti da Brisel nije jedini glavni grad koji može istaći svoje omiljene kandidate za premijera, piše Mihal Karnovski za “BrusselsSignal”.

  • Britanci nude 4 milijarde funti za infrastrukturu u BiH, nemaju ih kome dati

    Britanci nude 4 milijarde funti za infrastrukturu u BiH, nemaju ih kome dati

    Velika Britanija je putem svoje izvozno-kreditne agencije UK Export Finance (UKEF) stavila na raspolaganje do četiri milijarde funti za dugoročno finansiranje infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, ali, prema navodima iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Sarajevu, nadležne institucije u BiH do sada nisu pokazale konkretan interes.

    Kako je potvrđeno, još od 2021. godine UKEF nudi finansiranje s rokom otplate do 22 godine za zelene projekte, uz fleksibilan uslov da najmanje 20 odsto projekta uključuje britanski udio.

    “Iako smo vodili razgovore s institucijama na svim nivoima vlasti, od opština do entiteta i države, nismo primili zvaničan iskaz interesa koji bi omogućio razvoj projekata. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje spremno podržati inicijative kao što su putne i željezničke veze Sarajevo–Beograd i nada se da će BiH slijediti pozitivan primjer Srbije. Tamo UKEF finansiranje već podržava realizaciju velikih infrastrukturnih poboljšanja”, naveli su iz Britanske ambasade u Sarajevu.

    Projekti u regionu već realizovani

    UKEF je agencija Vlade Ujedinjenog Kraljevstva zadužena za promociju međunarodne trgovine i ulaganja kroz konkurentno finansiranje velikih infrastrukturnih i razvojnih projekata širom svijeta.

    U Srbiji je, na primjer, UKEF finansiranje u iznosu od oko 660 miliona evra podržalo izgradnju 120 kilometara dugog Moravskog koridora, prilagođenog 5G tehnologiji. U Sjevernoj Makedoniji zaključen je međuvladin sporazum radi izgradnje brze željezničke pruge i modernizacije zdravstvene infrastrukture, prenosi Fokus.

    Sastanci bez konkretnih pomaka

    Inicijativa za uključivanje međunarodnih investitora u projekte putne i željezničke infrastrukture u Federaciji BiH pokrenuta je još 30. marta 2023. godine, u vrijeme tadašnjeg premijera Fadila Novalića.

    Prema dostupnim informacijama, s aktuelnim premijerom FBiH Nerminom Nikšićem održano je četiri do pet sastanaka, na kojima se razgovaralo o finansiranju i razvoju brzih cesta i ključnih saobraćajnih pravaca u Federaciji.

    U razgovore je bila uključena i londonska grupacija ERG International Group, koja je iskazala interes za projekte poput brzih cesta Bihać–Cazin–Velika Kladuša, Mostar–Široki Brijeg–granica s Hrvatskom, te Tuzla–Brčko–Orašje.

    Britanski ambasador u BiH Julian Reilly takođe je održao sastanke s premijerom Nikšićem i ministarkom saobraćaja FBiH Andrijanom Katić, kao i niz tehničkih sastanaka u Javnom preduzeću Autoceste FBiH.

    Međutim, prema dostupnim informacijama, na nivou Tuzlanskog kantona zabilježena je opšta nezainteresovanost za realizaciju predloženih projekata.

    Model “EPC+F” i zakonske prepreke

    Milan Gajić, donedavni regionalni direktor ERG-a, izjavio je da je tokom protekle tri godine pokušavao predstaviti vlastima u BiH model “EPC+F”, koji podrazumijeva projektovanje, izgradnju i aranžiranje finansiranja za državu ili entitet.

    “Tu sam veoma blisko sarađivao sa Duškom Krsmanovićem, regionalnim direktorom UKEF-a sa sjedištem u UK ambasadi u Beogradu. Znači UKEF je spreman da da garanciju na 85-95 % totalne investicije, sa uslovom da dobije državnu garanciju (čak je i entitetska dovoljna). Dakle, da se min. 30 % UK produkta i usluga koriste. Preostalih 5-15 % se finansiraju iz budžeta ili preko komercijalnih banaka, što se takođe može aranžirati. To su dugoročni krediti sa do pet godina grejs perioda i od 14 godina za otplatu, što znači do 19 godina”, pojasnio je Gajić.

    Dodao je da su razgovori s predstavnicima vlasti bili pozitivni, ali bez konkretnih poteza.

    “Svaki razgovor je bio pozitivan, i uvijek je izjavljena zainteresovanost. Na žalost nije bilo poslije toga nekih konkretnih mjera, kako bi se ti projekti po tom modelu pokrenuli”, istakao je.

    Prema njegovim riječima, najveća prepreka je Zakon o javnim nabavkama, koji ne predviđa model kombinovanog finansiranja i izgradnje u jednom tenderu. Kao moguća rješenja naveo je donošenje posebnog zakona (lex specialis) ili zaključivanje bilateralnog G2G sporazuma s Ujedinjenim Kraljevstvom.

    Poziv na aktivniji pristup

    Gajić smatra da vlasti moraju aktivnije raditi na rješenju ukoliko žele ovakav model finansiranja.

    “Mislim da vlasti aktivno trebaju raditi na rješenju, ako je taj vid finansiranja i izgradnje poželjan. Na žalost do sada nije bilo nekih ozbiljnijih pokušaja”, naglasio je.

    Kao primjer naveo je projekat Moravskog koridora u Srbiji, gdje Bechtel radi po sličnom modelu, uz podršku UKEF-a, uz uslov minimalnog učešća britanskih proizvoda i usluga.

    Za sada, ponuda vrijedna četiri milijarde funti ostaje otvorena, ali bez zvaničnog iskaza interesa iz Bosne i Hercegovine.

  • U januaru otkup mlijeka u Srpskoj pao za 470 tona

    U januaru otkup mlijeka u Srpskoj pao za 470 tona

    Najveća mljekara u Bosni i Hercegovini, “Mlijekoprodukt“ iz Kozarske Dubice, u januaru je od domaćih proizvođača otkupila 470 tona sirovog mlijeka manje, što je osam odsto manje u odnosu na decembar prošle godine.

    Ovo za Fenu kaže predsjednik Udruženja mljekara u Republici Srpskoj Milorad Arsenić, napominjući da su to informacije koje je dobio od “Mlijekoprodukta“.

    “Ono što je indikativno jeste da je na samom početku godine ugašeno 20 malih farmi koje zavise od najveće mljekare u BiH. Zbog viška mlijeka, drugi farmeri su prodali znatan broj krava, mahom proizvođačima u Federaciji BiH”, tvrdi Arsenić.

    On kaže da na sve to domaći proizvođači mlijeka još nisu dobili premije iz budžeta za novembar i decembar.

    “Januar je prošao bez isplate, a to se nije desilo već dugo. U ministarstvu tvrde da će isplata biti kada bude donesen Pravilnik o podsticajima za 2026. godinu, mada ne znamo kakve to veze ima sa ugovorenim isplatama za 2025”, ističe Arsenić.

    On navodi da su mu poznati zahtjevi kolega mljekara iz Federacije BiH koji su takođe suočeni s problemom smanjenog otkupa mlijeka.

    “Oni su zatražili da se zabrani uvoz mlijeka dok se ne uspiju riješiti vlastitih viškova. Međutim, zabrana uvoza povlači i mjere izvoza i nisam siguran da li bi to bilo dobro rješenje”, navodi Arsenić.

    Dodaje da je za sada jedina pozitivna naznaka mogućnost da će jedna mljekara u Gradačcu otvoriti liniju za sušenje mlijeka, ali da ni to nije sigurno, javlja Fena.

    “Definitivno, sektor mljekarstva je u velikim problemima”, zaključuje Arsenić.

    Po zvaničnim podacima Zavoda za statistiku RS, mljekare u RS su od domaćih proizvođača imale trend rasta količina otkupa mlijeka nekoliko godina. Tokom prošle godine otkupljeno je 103.780 tona sirovog mlijeka što je 7,2 posto više nego u 2024. kada je otkupljeno 97.769 tona ili 7,7 posto više nego u godini ranije.

    Nakon što je najveća mljekara u BiH obavijestila domaće proizvođače da će smanjiti količine otkupa mlijeka, ali i smanjiti otkupnu cijenu zbog, kako tvrde, poremećaja na tržištu, domaći mljekari su protestovali. Zahtjeve su adresirali ministarstvu poljoprivrede od kojih su tražili povećanje premije za proizvodnju mlijeka i isplatu po muznom grlu.

    Tražili su povećanje premije sa 0,28 na 0,33 KM litru, a prihvatili su 0,30 KM. Prihvaćen je njihov zahtjev da se isplaćuje 500 KM po muznom grlu koje se trenutno isplaćuje po teletu.

    U “Mlijekoproduktu“ kažu da tržište mlijeka u RS nije izolovano, već da se radi o globalnom problemu.

    “Od naših domaćih proizvođača otkupit ćemo svaki litar mlijeka koji budemo mogli i isplatiti farmere”, navode iz ove mljekare.

    Za sutra je zakazana i posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske o stanju u mljekarstvu. Međutim, kako su najavili poslanici skupštinske većine, ta sjednica neće biti ni održana jer neće podržati dnevni red. Kažu da je dogovor između ministarstva i proizvođača postignut, a informaciju koju su sastavili poslanici opozicije nazivaju tendencioznom.

     

     

  • Narodna skupština izabrala potpredsjednike Vlade Republike Srpske

    Narodna skupština izabrala potpredsjednike Vlade Republike Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske je na posebnoj sjednici, danas 17. februara izglasala potpredsjednike Vlade.

    Za potpredsjednike su izabrani Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite iz reda bošnjačkog naroda i Anđelka Kuzmić, ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, iz redova hrvatskog naroda.

    Šeranić i Kuzmićeva dobili su po 43 glasa, odnosno jedan više od potrebne većine.

    Time je zaključena i druga posebna sjednica, a u nastavku se očekuje održavanje redovne sjednic

  • EKSKLUZIVNO: Objavljujemo dokument kojim je „presuđeno“ nasilju Kristijana Šmita

    EKSKLUZIVNO: Objavljujemo dokument kojim je „presuđeno“ nasilju Kristijana Šmita

    Kao grom iz vedra neba odjeknula je vijest da je iz Parlamentarne skupštine BiH protekle sedmice otišao odgovor Ustavnom sudu BiH u kome piše da Kristijan Šmit nema pravo da donosi zakone.

    Sada objavljujemo Mišljenje Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma BiH koja je, kao nadležna, zauzela stav o ovom pitanju i uputila ga Ustavnom sudu BiH.

    Počelo je tako što su poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske od Ustavnog suda BiH zatražili ocjenu ustavnosti odredbe člana 203a. Krivičnog zakona BiH, kao i samostalnog člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit. Ukratko, osporene su odredbe u kojima piše da nepoštovanje odluka „visokog predstavnika“ predstavlja krivično djelo.

     

    Nakon toga je Ustavni sud BiH zatražio od PS BiH da odgovori na zahtjev poslanika iz Narodne skupštine Srpske, a Kolegijum Predstavničkog doma je 3. februara 2026. odredio upravo Ustavnopravnu komisiju kao nadležnu za davanje odgovora.

    Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma BiH je na 44. sjednici održanoj 13. februara razmatrala navedeni zahtjev za ocjenu ustavnosti, te ja sa četiri glasa „za“ i tri glasa „protiv“ konstavovala da „visoki predstavnik u BiH nema ustavnu nadležnost da donosi zakone, zbog čega su navedene odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH neustavne“.

    Podsjećamo, ovaj zaključak je predložio prvi zamjenik predsjedavajućeg ove komisije Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske u Predstavničkom domu PS BiH.

    Budući da je Ustavnopravna komisija Prestavničkog doma odlukom Kolegijuma određena da zvanično odgovori Ustavnom sudu BiH, to zači da je njen odgovor konačan i da o njemu nema rasprave u PS BiH.

     

  • Orban: Zapad živi u iluziji o pobjedi Ukrajine

    Orban: Zapad živi u iluziji o pobjedi Ukrajine

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da se sukob u Ukrajini ne bi dogodio da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država bio Donald Tramp, te ocijenio da bez njegovog učešća ne postoji realan put ka okončanju rata.

    Orban je poručio da „mir zahtijeva liderstvo“, navodeći da je Mađarska zahvalna američkom predsjedniku na mirovnim naporima i spremna da bude domaćin mirovnog samita u Budimpešti.

    Govoreći na sastanku sa parlamentarnom frakcijom vladajuće stranke Fides – Mađarski građanski savez, Orban je ocijenio da lideri Zapadne Evrope žive u „svijetu iluzija“, vjerujući da će Ukrajina izaći kao pobjednik iz sukoba sa Rusijom.

    On je naveo da su zapadnoevropski političari spremni da nastave vojnu podršku Ukrajini „dok se Rusija ne iscrpi“, ali je upitao ko može vjerovati da će ruske snage ostati bez kapaciteta prije ukrajinskih. „To je nešto iz svijeta iluzija“, rekao je Orban.

    Mađarski premijer istakao je da ruske rezerve znatno premašuju ukrajinske, čak i uz podršku Evrope, podsjetivši da su 1944–1945. godine mnogi vjerovali da će Moskva uskoro biti uništena, dok je Rusija kasnije postala nuklearna sila.

    Orban je postupke zapadnoevropskih političara ocijenio kao neodgovorne, uz tvrdnju da produžavaju sukob i ometaju njegovo mirno rješavanje, ponovivši da je za postizanje mira potrebno snažno političko liderstvo.

  • Tramp traži od Ukrajine da “brzo” postigne dogovor sa Rusijom

    Tramp traži od Ukrajine da “brzo” postigne dogovor sa Rusijom

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pojačao je pritisak na Ukrajinu da “brzo” postigne sporazum sa Rusijom uoči pregovora koje su Sjedinjene Države organizovale u Ženevi.

    – Ukrajini je bolje da brzo dođe za pregovarački sto – rekao je Tramp novinarima u avionu na putu za Vašington.

    Tramp se zalaže za okončanje sukoba koji je počeo u februaru 2022. godine, ali dvije prethodne runde pregovora uz posredovanje SAD u Abu Dabiju nisu donijele napredak, ocjenjuje Gardijan.

    Moskva je tokom razgovora insistirala na teritorijalnim i političkim ustupcima Ukrajine, koje je Kijev odbacio kao ravne kapitulaciji.

    Američku delegaciju u Ženevi predvodiće Trampov izaslanik Stiv Vitkof i njegov zet DŽared Kušner, dok će ruski tim predvoditi bivši ministar kulture Vladimir Medinski.