Autor: INFO

Iako više ne obavlja funkciju predsjednika Republike Srpske, Milorad Dodik se i dalje ponaša kao da tu poziciju nikada nije napustio.

Njegovo prisustvo na sjednicama Vlade Republike Srpske, kao i na sastancima premijera i ministara sa sindikatima i poslodavcima, otvorilo je pitanje – da li je liderima političkih partija dozvoljeno učešće na zvaničnim sastancima izvršne vlasti i, ako jeste, zašto onda i drugi predsjednici stranaka nemaju to pravo?

Javnost u Srpskoj posljednjih dana upravo o tome raspravlja, nakon što je Dodik ponovo preuzeo centralnu ulogu na sastanku sa socijalnim partnerima održanom u Banjaluci, iako nema nikakvu formalnu funkciju u Vladi RS.

Na sastanku, kojem su prisustvovali premijer Savo Minić i ministri, razgovaralo se o minimalnoj plati u Republici Srpskoj.

Ipak, zaključke sa tog sastanka nije saopštio ni premijer ni resorni ministri – već sam Dodik, koji je na društvenim mrežama objavio detalje i najavio povećanje plata.

Prema njegovim riječima, „u 2026. godini, u skladu sa stručnom spremom radnika, najniža neto plata iznosiće 1.000 KM, a najviša 1.450 KM“.

„Ponosan sam na činjenicu da je Republika Srpska finansijski stabilna i da izmiruje sve svoje obaveze na vrijeme. Dajemo podršku poslodavcima, ali želimo da sačuvamo i status radnika s ciljem da zadržimo mlade i spriječimo njihov odlazak iz Republike Srpske“, poručio je Dodik.

Njegovo pojavljivanje u ulozi portparola Vlade izazvalo je brojne reakcije. Na društvenim mrežama građani ironično komentarišu da bi i oni voljeli prisustvovati sjednicama Vlade, ako to može, kako kažu, „građanin Dodik“.

„Ako može građanin Dodik, zašto ne mogu i ja?“ – jedan je od najčešćih komentara korisnika društvenih mreža.

Politički analitičari i opozicija smatraju da Dodik ovim postupcima pokušava zadržati potpunu kontrolu nad Vladom RS i pokazati da, iako formalno nije na njenom čelu, i dalje donosi ključne odluke.

S druge strane, ni premijer Minić ni Vlada nisu dali objašnjenje zbog čega lider SNSD prisustvuje službenim sastancima i javno objavljuje njihove zaključke.

Pozivi da se Dodiku zabrani prisustvo u Vladi

Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a, Jovica Radulović, smatra da bi premijer Minić trebalo da Dodiku zabrani ulazak u zgradu Vlade.

„Poslije veleizdaje koji je učinio imenovanjem Ane Trišić Babić, za v.d. predsjednika Republike Srpske kao otvorenog NATO lobiste, završio je sa dužnostima predsjednika Republike Srpske i time se na najbrutalniji način izrugao svim borcima i stvaraocima Republike Srpske“, rekao je Radulović.

On tvrdi da Dodik sada pokušava da napravi „cirkus“ od Republike Srpske i da se time „najbrutalnije ponižavaju borci i stanovnici Srpske“.

„Krajnje je vrijeme da se Milorad Dodik i hirurški odstrani iz političkog života Republike Srpske jer u suprotnom nanijeće dodatnu štetu. Pozivam istog tog Savu Minića da Milorada Dodika kao građanina izbaci sa sjednica Vlade RS i da prestanu sa ponižavanjem Srpske“, poručio je Radulović za Srpskainfo.

On je zatražio i objašnjenje od RTRS-a u čijem svojstvu Dodik gostuje u njihovim emisijama, ističući da drugi lideri stranaka nemaju pristup javnom servisu.

Radulović je upozorio da bi SDS mogao pozvati građane da prestanu plaćati RTV pretplatu ako RTRS nastavi s takvom uređivačkom politikom.

“Kumovski sastanci” i neustavni premijer

Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, kaže da, kao lider stranke, ne bi ni tražila da prisustvuje sastanku s premijerom Minićem, jer je, kako navodi, on „neustavno izabran“.

„Dodik kada mu je dao mandat nije bio predsjednik Republike i Minić je neustavni premijer. To što se Dodik pojavljuje sada više nego kada je bio predsjednik Republike je stvaranje privida da je kod njih ‘sve okej’, a znamo da ništa nije okej“, rekla je Trivićeva za Srpskainfo.

Ona podsjeća da je Ruska Federacija Dodika nakon sastanka sa Lavrovom predstavila kao „lidera Srba u BiH“, a ne kao predsjednika bilo koje institucije.

„Ovaj sastanak sa Minićem smatram čistom zloupotrebom institucija, njih dvojica su kumovi pa su se na ovaj način mogli sastati i na imanju Dodikovih. Ovi drugi ljudi koji pristaju da budu na sastanku sa premijerom koji to nije i predsjednikom koji to nije su još uvijek u zabludi, ali ima vremena da nadođu“, dodala je Trivićeva.

“Gospodar Srpske”

Lider liste „Za pravdu i red“, Nebojša Vukanović, ocjenjuje da se u Republici Srpskoj već odavno ne zna gdje prestaje privatno, a počinje državno.

„Jasno je da je Milorad Dodik potpuno privatizovao i zarobio Republiku Srpsku“, rekao je Vukanović za Srpskainfo.

On tvrdi da se Dodik „ponaša kao gospodar koji može nekažnjeno da radi šta hoće“, dok institucije, tužilaštvo i policija sve to nijemo posmatraju.

„Sami ste vidjeli da on i sada leti avionom Vlade RS i pretvara se kao nekakav predsjednik, međutim kada ode na sastanak s Rusima, tamo ga potpišu kao lidera bosanskih Srba. On ne može da se odrekne te funkcije moći i pokušava grčevito, pa i na silu, ne samo da opstane već da manipuliše javnosti i da se ponaša kao da ne postoji presuda i kao da se ništa nije dogodilo. Taj čovjek dnevno košta Republiku Srpsku bog zna koliko stotina hiljada maraka, troškova obezbjeđenja, putovanja, koji i dalje on koristi, ponaša se kao da je predsjednik Republike Srpske, a više to nije“, izjavio je Vukanović.

Dodao je da bi, prema toj logici, i ostali lideri stranaka mogli tražiti da prisustvuju sjednicama Vlade, ali smatra da bi to bilo pogrešno.

„Očito bi trebali to da učinimo, i da mi kao lideri stranaka govorimo kolika će biti plata, kolika penzija, kako da se raspodjeljuje. Međutim, to bi bilo pogrešno. Prije svega, nas ne bi ni pustili u Vladu RS, ali i kada bi nas pustili bilo bi loše i zbog institucija i zbog javnosti slijediti njegov primjer“, zaključio je Vukanović.

Kada je preuzeo rukovođenje drugom po snazi opozicionom partijom u Republici Srpskoj, Draško Stanivuković obećao je da će od nje stvoriti najjaču političku snagu u Srpskoj. Danas, međutim, izgleda da ta snaga više nije partija, već – pokret.

Lider banjalučke administracije sada predvodi Pokret „Sigurna Srpska“, političku grupaciju koja bi, prema ocjenama upućenih, mogla označiti kraj PDP-a kao značajnog opozicionog faktora.

U vrijeme kada je postao predsjednik PDP, Stanivuković je najavljivao dvostruko više poslanika, snažniju infrastrukturu i prepoznatljiv politički identitet. No, kako se pokazalo, prvobitni plan se promijenio, a s njim i politički prioriteti.

Na terenu je, tvrde njegovi bivši partijski saborci, Stanivuković više ulagao u stvaranje vlastitog političkog projekta nego u jačanje stranke. Tako je nastao novi pokret, u čijem su vrhu, pored njega, i Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta „Svojim putem“, te Dejan Kojić, načelnik Pala i bivši funkcioner DEMOS-a.

Pokret, očekivano ili ne, nije dobio podršku većine istaknutih članova PDP-a. Uz Stanivukovića su ostali tek pojedinci, među kojima i bivši predsjednik partije Branislav Borenović.

Počasni predsjednik PDP Mladen Ivanić za sada ne podržava inicijativu, poručivši da bi eventualno gašenje PDP-a bio razlog za njegovo protivljenje.

Najglasniji među kritičarima je šef poslaničkog kluba PDP u Narodnoj skupštini Igor Crnadak, koji upozorava da je pogrešno spajati se sa onima protiv kojih su se ranije borili.

– PDP ostaje do 2026. registrovan u sudu, ali suštinski i pojavno prestaje da postoji. Žalosno je da je na Glavnom odboru rasprava o nestanku partije koja živi već 26 godina, nakon uvodnog dijela, trajala samo 45 minuta. Poslije osnivanja pokreta, sva obilježja PDP biće zamijenjena oznakama pokreta, to će biti početak kraja PDP – rekao je ranije Crnadak.

Pitanje koje se sada nameće jeste – da li PDP, partija iz koje je Stanivuković potekao, postaje kolateralna šteta njegovih ambicija?

„Jelenina sujeta“

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić, nekadašnja kandidatkinja PDP-a za predsjednika Republike Srpske, izjavila je za Srpskainfo da se trudi da se ne miješa u dešavanja u PDP-u, ali dodaje da se sada odvija upravo ono na šta je ranije upozoravala.

– Vidjela sam da je veliko nezadovoljstvo u redovima, da tako kažem, starog PDP, vidjela sam i da na bini sa Stanivukovićem, od starih kadrova PDP stoji samo Branislav Borenović. Sve je to ono na šta sam upozoravala najviše rukovodstvo i organe PDP, ne onda kada sam odlazila tokom 2023. godine, nego još 2020. godine kada je PDP pristao da, pod ucjenom, kandidaturu za gradonačelnika da Stanivukoviću – navela je Trivićeva.

Ona smatra da je „Stanivukovićeva politička vještina u laganju“ neosporna, ali da takav pristup može donijeti samo kratkoročne rezultate.

– Dodik na lažima opstaje 20 godina, ali ovdje se radilo o tome da sam vrh PDP upozoravala da ne daju šansu nekom i da ne učestvujemo u stvaranju nekoga protiv čega se s druge strane borimo. Moje sve kritike u tom pravcu bile su označene kao “Jelenina sujeta”, iako se svodilo na to da upozorim prvo PDP, a kasnije i javnost, da je na sceni uspon nečega što nam kao srpskom narodu ne treba, jer lažova i manipulatora s ove strane Drine imamo i previše. Moj kratak komentar na sva dešavanja u PDP nakon mog odlaska, mogao bi da stane u onu narodnu “hrani zmiju da te ujede”. Upravo je to vrh PDP uradio sa Stanivukovićem – zaključuje Trivićeva.

„Pokojni PDP“

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ocjenjuje da se politika Draška Stanivukovića može opisati kao „voda vari, voda ladi“.

– On troši ogroman novac kupeći politički otpad širom Srpske, razne prelivode, papke i preletače, a s druge strane gubi iskrene aktiviste i funkcionere PDP, a posljednja u nizu je dugogodišnji portparol PDP Anja Petrović. U Boriku nije bilo Mladena Ivanića, Igora Crnatka, Nenada Vukovića i Mire Pekić. Stanivuković se okružio otpadnicima i preletačima iz drugih stranaka, što najbolje pokazuje fotografija sa osnivanja Pokreta u dvorani Borik. Branislav Borenović bio je na margini i začelju, gdje mu je Stanivuković odredio mjesto nakon što mu je predao i prodao stranku da se neiživljeni razmaženi dječak igra politike, i to je sve što je od nedjelje ostalo od pokojnog PDP na javnoj sceni – kaže Vukanović.

Prema njegovim riječima, novom pokretu „Sigurna Srpska“ ne treba prognozirati dug vijek.

– Skupiti sa konca i konopca sve što ima da se pokupi na političkoj sceni, spojiti babe i žabe u konglomerat i političkog frankenštajna i monstruma bez ikakvog političkog stava i ideologije, svu politiku svesti na glumatanje, poziranje, populizam i demagogiju, uz korupciju neviđenih razmjera, dodvoravanje moćnicima, tajkunima, kupovinu i klijentelizam, ne može donijeti nikakav uspjeh na duge staze, niti bilo šta dobro Republici Srpskoj – poručuje Vukanović.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine 4. novembra odlučivaće o meritumu apelacije koju je podnio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, potvrđeno je iz ove institucije.

Prema ocjenama pravnih stručnjaka, odluka bi mogla imati značajne posljedice na trenutno stanje u vezi sa raspisanim izborima za predsjednika Republike Srpske.

U slučaju da apelacija ne bude prihvaćena, odluka Ustavnog suda mogla bi potvrditi postojeću praksu primjene odluka donesenih bez učešća zakonodavnih tijela, što bi otvorilo pitanja o granicama nadležnosti i načinu donošenja pravnih akata. Takav ishod, prema mišljenjima dijela pravne javnosti, mogao bi dugoročno uticati na tumačenje ustavnih principa i odnos između domaćih institucija i međunarodnih odluka.

S druge strane, ukoliko apelacija bude usvojena, uslijedilo bi preispitivanje odluka nadležnih organa u skladu sa eventualnim uputama Ustavnog suda. To bi, prema tumačenju pravnika, moglo dovesti do ponovnog razmatranja ili izmjene pojedinih odluka koje su predmet spora.

Bez obzira na ishod, odluka Ustavnog suda biće važan pravni presedan i mogla bi imati dugoročne posljedice po institucionalni poredak i način sprovođenja odluka u Bosni i Hercegovini.

Snaga ustavnopravne pozicije Republike Srpske zasnovana je na četiri ključna stuba -postojanost i vječnost na bazi narodne volje kako je i nastala , koja je verifikovana međunarodnim ugovorom, na svojoj ekonomskoj samoodrživosti i postojanosti te na snazi svojih državnih institucija. Ovo je istakao je ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Siniša Karan na predavanju za studente u Bijeljini o temi “Ustavna pozicija Republike Srpske”.

Ključni element stabilnosti Srpske je narodna volja koja je 1995. postala dio međunarodnog prava. Ugovori se ne mijenjaju oni se primjenjuju. Priča o ustavnim promjenama je samo pokušaj onih koji su nešto nasilno uradili da to uvrste u Ustav , istakao je ministar Karan.

– Međunarodna zajednica je potpuno svjesna da sve što je nasilno urađeno sa aspekta nasilnog prenosa nadležnosti nije ustavno, ni u skladu sa Dejtonskim sporazumom – rekao je Karan.

Sve federacije imaju sveta tri pisma – podjela nadležnosti, paritet u sastavu institucija i konsenzus .Kad biste bilo šta dirnuli u bilo kojoj federaciji u svijetu one bi se raspale, a Srpska već tri decenije brani svoje nadležnosti , istakao je Karan .

 

– Onih pozitivnih deset nadležnosti BiH u međuvremenu za 30 godina visoki predstavnici su klasičnim pravnim napadima, teško je naći izraz za tu vrstu intervencije, prema Aneksu 10 donijeli 917 odluka u kojima su isključivo i dominantno radili oduzimanjem nadležnosti prema Srpskoj – podsjetio je Karan.

Naglasio je da su svi ključni stubovi na kojima je zasnovana ustavnopravna pozicija Srpske napadnuti sa jednim ciljem – unitarizacija.

– Onog časa kada sva tri naroda u BiH shvate da nije nijedan dominantan doće do stabilizacije ovog časa nalažost jedan narod koji je brojčano najveći smatra da je dominantan i da ovo treba da postane unitarna država u kojoj bi svi drugi imali pravo ali ne kao taj većinski narod – naveo je Karan.

Istakavši da su sretne samo one federacije koje su riješile pitanje nadležnosti ,ministar Karan je rekao da je BiH već 30 godina u fazi izgradnje svoje ustavnopravne, državnopravne stabilizacije,koja neće ići brzo, jer se ,kako je dodao opšti koncepti nisu promijenili. I mladi ljudi će se baviti svim ovim pitanjima ,poručio je Karan na predavanju koje je privuklo veliki broj studenata.

Ministar za naučnotehnološki razvoji i visoko obrazovanje Republike Srpske Siniša Karan poručio je danas da su budućnost Srpske mladi, obrazovani ljudi i privreda koja će u njima naći kapacitet da se dalje razvija.

Karan je večeras uoči predavanja studentima na Pedagoškom fakultetu u Bijeljini ukazao na kontinuitet ulaganja Vlade Republike Srpske u visoko obrazovanje, posebno u posljednje četiri-pet godine.

– Ulaže se u oba javna univerziteta u Srpskoj da bi se studentima i nastavnom osoblju stvorili dobri uslovi za rad – rekao je Karan novinarima.

On je naveo da je u toku izrada izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju kako bi se normativno dodatno poboljšali neki elementi kada je riječ o motivaciji studenata i nastavnog osoblja.

Karan je ocijenio da je dosta učinjeno kada je riječ o studentskom standardu, napominjući da je nedavno otvoren Studentski dom u Lukavici, te da je u planu izgradnja studentskog centra “Boriša Starović” u Foči, vrijednosti 35 miliona KM.

Ministar je naglasio da treba dati značaj oblasti naučnotehnološkog razvoja, te ukazao na proces izgradnje naučnotehnološkog parka u Republici Srpskoj, što je novina na ovim prostorima.

Prema njegovim riječima, to je isto projekat koji će ići preko Saudijskog fonda i koštaće 13 miliona dolara i biće u Univerzitetu u Banjaluci u okviru Kampusa.

– Želimo da omogućimo mladom, obrazovanom čovjeku sa projektnim investicijama da razvija svoje ideje i povežemo ga sa našom privredom i da to bude budućnost Republike Srpske”, istakao je Karan.

Pojasnio je da je poenta naučnotehnoloških parkova da investitori od mladih, obrazovanih ljudi iz naučnotehnoloških parkova uzimaju ideje i razvijaju biznise.

– To je naša vizija i budućnost. Ključno je da će ta privreda koju ćemo razvijati biti konačna verifikacija kvaliteta znanja. Ocjena sama po sebi nije, mora to biti praksa i to privreda koja će tražiti naše kadrove koje ćemo proizvoditi. To će biti najveća referencia za sve naše buduće studente – naglasio je Karan.

On je napomenuo da je posjetio ovogodišnji Međunarodni sajam knjiga u Beogadu, te izrazio zadovoljstvo velikim brojem publikacija univerziteta iz Republike Srpske.

– Pokazalo se da se srpski nacionalni interes i identitet najbolje pokazuje prekao nauke, znanja i obrazovanja – zaključio je Karan.