VRBAS Media

Autor: INFO

  • Hotel Palas dobio građevinsku dozvolu

    Hotel Palas dobio građevinsku dozvolu

    Novi hotel Palas u Banjaluci je dobio konačnu građevinsku dozvolu na spratnost koja će biti realizovana i od marta se mogu očekivati radovi, izjavio je danas gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    Banjalučki gradonačelnik je rekao da je do sad investitor u ovaj projekat uložio 15 miliona KM.

    “Imali smo izazova i sugestija oko građevinske dozvole kao i preporuke Zavoda za zaštitu spomenika i sve je to moralo ići u više koraka. Sve je gradu plaćeno pri izdavanju tih dozvola, sve je uplaćeno”, rekao je Stanivuković.

    Prema njegovim riječima, samo šipovi su koštali nekoliko miliona KM, a oni trebaju, u seizmički vrlo izazovnom i trusnom zemljištu, da obezbijede stabilnost objekta koji će imati 25 ili 26 spratova i 100 metara visine. To će, dodaje, biti najviši objekat u Republici Srpskoj.

    “Gradu je sve plaćeno, sve dozvole su izdate, šipovi su završeni i sve prepreke su riješene. Sredstva od 20 miliona za prvu fazu su odobrena kompaniji Zepter od ovdašnjih komercijalnih banaka, od minus tri etaže do nule da se dođe u nekoliko narednih mjeseci”, rekao je Stanivukoivć.

    Naveo je koliko je novca do sad uloženo u projekat, pa je tako rušenje starog dijela hotela Palas koštalo oko tri miliona KM, dva miliona je koštao sami projekat, pet, šest mliona KM građevinske dozvole i šipovi oko dva, tri miliona KM.

    “Sve kad saberete, do sad je uloženo 15 miliona KM od strane investitora, ne od strane grada. Prema tome, sada nema nijedne smetnje da se investicija nastavi ovim vremenom koje dozvoljava gradnju. Hotel Palas kreće užurbano sa gradnjom. Od investitora smo dobili potvrde da njima treba od dvije do tri godine sve da zazidaju i onda keće opremanje unutra. Imaće kongresnu dvoranu od 1.000 mjesta. Sve ide nesmetano. Od marta možete očekivati i prokativne radove koji su vidljivi i golim okom. Investicija je stabilna”, poručio je Stanivuković.

    Pregovora se sa vlasnicima zgrade Eurospleta

    Stanivukoić je danas najavio i određene radove u blizini Gradske uprave i Banskog dvora, rekavši da intenzivno ulaze u postupak da nađu način da poruše zgradu bivšeg Eurosplet a na početku Srpske ulice i da svu zemlju u samom centru na neki način dobije Grad. Dodao je da je u kontaktu sa porodicom koja je vlasnik zemljišta na kojoj je Eurosplet.

    “Kako bi tu napravili veliki trg bez zgrade Eurospleta i svih onih šupica, da to bude sve otvoreni trg, sa novom Gospodskom ulicom, koja ide između naselja Palata. To bi trebao biti jedan novi trg. Mi imamo vjeru da to možemo na ljeto da završimo”, kazao je Stanivuković.

    Postojeći parking kod Eurospleta će postati podzemni, kaže on, dok će iznad parkinga biti zelenilo. Takođe se, kako je istakao, na tom prostoru razmišlja i o podizanju spomenika kralju Petru I Karađorđeviću Oslobodiocu.

  • Stanari Borika traže dodatnu zaštitu pješaka kod novog kružnog toka

    Stanari Borika traže dodatnu zaštitu pješaka kod novog kružnog toka

    Gradnja nove kružne raskrsnice kod „Audi“ servisa izazvala je negodovanje dijela mještana Borika i Filipović Polja. Više od 200 stanara potpisalo je peticiju i uputilo zvaničan dopis Gradu i JP „Putevi Republike Srpske“, ističući da nisu protiv projekta, ali da traže dodatne mjere zaštite pješaka, posebno djece.

    Riječ je o spoju Bulevara vojvode Petra Bojovića i Bulevara vojvode Živojina Mišića, jednoj od prometnijih saobraćajnih tačaka u gradu. Ova dionica sa po dvije trake u oba pravca svakodnevno trpi veliki pritisak tranzitnog, putničkog i javnog prevoza i predstavlja glavnu vezu za stanovnike ovog dijela grada.

    Stanari navode da u naselju pretežno žive mlade porodice, te da se broj djece i pješaka stalno povećava. Upravo zato smatraju da planirano rješenje kružne raskrsnice ne pruža dovoljan nivo sigurnosti za one koji prelaze ulicu.

    „Smatramo da je bezbjednost pješaka na ovoj lokaciji ozbiljno ugrožena. Projektovano rješenje kružne raskrsnice, u obliku u kojem nam je predstavljeno, neadekvatno je i neprihvatljivo sa aspekta sigurnosti pješaka. ‘Obični’ pješački prelaz bez dodatnih zaštitnih elemenata ne pruža dovoljan nivo bezbjednosti“, naveli su u dopisu.

    Kao trajno rješenje vide izgradnju pothodnika ili pasarele, ali do tada predlažu privremene mjere. Među njima su prelaz sa usmjeravanjem pješaka zaštitnim ogradama, po uzoru na rješenje kod Kampusa, te postavljanje semafora sa tasterom za pješake.

    „Predlažemo privremene mjere, odnosno zamjenu klasičnog pješačkog prelaza, prelazom sa usmjeravanjem pješaka zaštitnim ogradama po principu rješenja kod ‘Kampusa’, ugradnju semafora sa tasterom za pješake, koji bi omogućio bezbjedno prelaženje u vremenskim intervalima. Ove mjere se, prema praksi, mogu donijeti na nivou lokalne uprave i saobraćajne inspekcije uz saglasnost nadležnih organa i policije“, stoji u dopisu.

    Podsjećaju i na ranije inicijative roditelja i savjeta mjesne zajednice, kao i na obaveze iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja, posebno u dijelu koji se odnosi na zaštitu djece mlađe od 16 godina i prilagođavanje pješačkih prelaza.

    U dopisu upozoravaju da godinama ukazuju na problem bezbjednosti na potezu od Rebrovačkog mosta do Kampusa, gdje su, kako navode, zabilježene brojne saobraćajne nesreće, uključujući i one sa teškim posljedicama.

    Jedan od potpisnika, Dragoljub Macura, ističe da građani ne osporavaju izgradnju kružnog toka, već traže dodatnu zaštitu za pješake.

    „Od Rebrovačkog mosta do Kampusa skoro svakodnevno imamo saobraćajne nesreće, nažalost bilo je i smrtnih ishoda. Smatramo da je ovo nebezbjedno rješenje. Nema nikakve zaštite pješaka, samo običan pješački prelaz u kružnoj raskrsnici“, rekao je Macura.

    Prema njegovim riječima, u ranijim razgovorima pominjana je izgradnja ukrštene pasarele, ali se od tog plana odustalo. Građanima je, kako tvrdi, rečeno da nema dovoljno prostora, dok je za montažnu varijantu navedeno da je problem prilagoditi je osobama sa invaliditetom.

    „U Gradskoj upravi su nam rekli da nema prostora za pasarelu. Pitali smo za montažnu varijantu, ali su rekli da je problem riješiti prelaz osoba sa invaliditetom. Predložili smo barem rješenje kao kod Kampusa, sa zaštitnom ogradom, ali su rekli da bi to dodatno usporilo saobraćaj. Rješenje je i semafor, kao na Bulevaru. Tražili su da pošaljemo dopis, poslali smo. Ali, još niko se ne oglašava. Nismo dobili odgovor da li se nešto radi po tom pitanju“, istakao je Macura.

    Dopis je, kako navode, potpisalo 227 stanara. Njihov zahtjev je da se, uz izgradnju kružne raskrsnice, uvedu dodatne mjere koje će obezbijediti sigurnije kretanje pješaka, posebno djece.

  • Stanivuković: Tražimo način kako sa srušimo zgradu bivešg Eurospleta

    Stanivuković: Tražimo način kako sa srušimo zgradu bivešg Eurospleta

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je danas određene radove u blizini Gradske uprave i Banskog dvora, rekavši da intenzivno ulaze u postupak da nađu način da poruše zgradu bivšeg Eurospleta na početku Srpske ulice i da svu zemlju u samom centru “na neki način dobije Grad”.

    Dodao je da je u kontaktu sa porodicom koja je vlasnik zemljišta na kojoj je Eurosplet.

    – Kako bi tu napravili veliki trg bez zgrade Eurospleta i svih onih šupica, da to bude sve otvoreni trg, sa novom Gospodskom ulicom, koja ide između naselja Palata. To bi trebao biti jedan novi trg. Mi imamo vjeru da to možemo na ljeto da završimo – kazao je Stanivuković.

    Postojeći parking kod Eurospleta će postati podzemni, kaže on, dok će iznad parkinga biti zelenilo. Takođe se, kako je istakao, na tom prostoru razmišlja i o podizanju spomenika kralju Petru I Karađorđeviću Oslobodiocu.

  • Ljekari i zdravstveni radnici nezadovoljni: Plate se ne dogovaraju preko medija

    Ljekari i zdravstveni radnici nezadovoljni: Plate se ne dogovaraju preko medija

    Sindikalne organizacije u zdravstvu poručuju da najavljeno povećanje plata od pet odsto za njih nije tema za kompromis. Smatraju da je takvo povećanje nedovoljno i da ne odgovara realnom stanju u zdravstvenom sistemu.

    Iz Strukovnog sindikata doktora medicine i Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske ističu da je minimalni zahtjev rast plata od 20 odsto. Navode i da linearni dodatak od 250 KM, koji je najavljen, remeti postojeće koeficijente i ne obuhvata sve zaposlene, zbog čega, kako tvrde, ne predstavlja sistemsko rješenje.

    Sindikalci naglašavaju i da je potrebno ukinuti važeći Zakon o platama i ponovo uspostaviti kolektivno pregovaranje kao osnov za uređivanje prava radnika. Kao ključni problem izdvajaju izostanak institucionalnog dijaloga.

    Predsjednica Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srpske, dr Zorislava Lukić, od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite zahtijeva otvaranje socijalnog dijaloga.

    „Tražimo da se pregovori o statusu radnika u zdravstvu obavljaju isključivo na nivo institucija. Jer, ako se te institucije ne poštuju, ne postoji ni država. I lani smo imali incident, kad smo iz medija saznali za povećanje plata“, naglasila je Lukićeva.

    Podsjećanja radi, predsjednik SNSD Milorad Dodik je prilikom otvaranja novog objekta onkologije u UKC Republike Srpske saopštio da će od aprila zaposlenima u zdravstvu plate biti uvećane za pet odsto.

    „Od 1. jula ide poseban dodatak za sve medicinske radnike, 250 KM linearno na platu. To je kod medicinskih sestara na ovu platu povećanje od 18%, a kod ljekara 10%“, poručio je Dodik.

    Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Srpske, dr Jovica Mišić, ocjenjuje da način na koji je informacija plasirana dodatno komplikuje odnose između sindikata i resornog ministarstva.

    „Žao mi je što između sindikata i resornog ministarstva ne postoji socijalni dijalog. Mi ne želimo da u Ministarstvo zdravlja idemo kako bismo se slikali, nego da razgovaramo o našem statusu. Siguran sam da su i mnogi zaposleni u ovom ministarstvu o povećanju plata čuli iz medija“, kaže Mišić.

    Sindikati poručuju da su spremni na razgovor, ali isključivo kroz formalne kanale i uz poštovanje institucija. Bez toga, smatraju, najavljena povećanja ne mogu riješiti suštinske probleme u sistemu zdravstva.

  • Može li Dodik okupiti opoziciju za isti sto

    Može li Dodik okupiti opoziciju za isti sto

    Poziv na dijalog koji dolazi uz etikete i uvrede teško može da zvuči kao iskrena ponuda. Upravo to se ovih dana dešava na političkoj sceni Republike Srpske.

    Dok lider SNSD Milorad Dodik poziva opoziciju na razgovor o ključnim nacionalnim pitanjima, odgovor iz opozicionih redova uglavnom je negativan. Najbliže pristanku bio je šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak, ali uz jasno postavljene uslove.

    Crnadak je poručio da bi se odazvao ako bi prva tema bila pitanje javnog novca, uz zahtjev za zajedničku krivičnu prijavu u slučaju „Vijadukt“, ostavku rukovodstva RTRS, uvođenje novih izbornih tehnologija i procesuiranje odgovornih u aferi „Pupac“. Time je dijalog uslovio konkretnim političkim i pravosudnim potezima.

    Ubrzo je uslijedio odgovor sa druge strane. Dodik je izjavio da je, kada je govorio o unutrašnjem dijalogu, mislio na „ozbiljne ljude“, a ne na, kako je rekao, „luzere poput Crnatka“. Takva formulacija ponovo je otvorila pitanje stvarne namjere poziva na razgovor.

    Ovakav rječnik nije novost u odnosu vlasti prema opoziciji. Godinama su politički protivnici označavani kao „izdajnici“, „strani plaćenici“ i remetilački faktor. Zato se nameće dilema da li se dijalog može graditi u atmosferi u kojoj jedna strana unaprijed delegitimiše drugu.

    Sociolog i politički analitičar Drago Vuković podsjeća da je dijalog temelj svake „normalne politike“. Prema njegovim riječima, politički lideri bi trebalo da komuniciraju bez obzira na razlike, te da su i u znatno težim vremenima postojali primjeri kada su ljuti protivnici sjedali za isti sto.

    Vuković smatra da su politički rovovi u Republici Srpskoj duboki i da su rezultat dugogodišnje konfrontacije. Navodi i primjer kada su dvije najjače partije, SDS i SNSD, bile blizu koalicije, ali do nje nije došlo. Danas, ocjenjuje, takve inicijative gotovo da ne postoje.

    On ukazuje na međusobni strah političkih aktera: opozicija vjeruje da promjena vlasti mora doći kako bi se sistem „ozdravio“, dok vlast smatra da stranka sa tolikom podrškom ne može biti smijenjena bez izbora. Uprkos tome, Vuković poručuje da razgovor ne bi smio biti sporan, pod uslovom da svaka stranka zadrži svoje principe i da se, u situacijama ozbiljnih političkih izazova, postigne minimum jedinstva.

    Vuković ide i korak dalje, ocjenjujući da je Dodik iskren u pozivu na nacionalno jedinstvo, jer i sam, kako kaže, trpi pritiske iz Sarajeva. Istovremeno, smatra da jedan otvoren i transparentan sastanak ne bi nužno značio političku štetu za opoziciju.

    S druge strane, politička analitičarka Tanja Topić postavlja ključno pitanje: iz koje pozicije se poziva na razgovor. Ako se sagovornici unaprijed etiketiraju i rangiraju po podobnosti, tvrdi ona, teško je govoriti o ravnopravnom dijalogu.

    Topićeva upozorava da se iza poziva može kriti potreba za podjelom odgovornosti za odluke koje slijede, kao i pokušaj da se teret lošeg životnog standarda raspodijeli i na one koji nisu imali izvršnu vlast. Podsjeća i da opozicija godinama nije imala mogućnost da svoje teme nametne kao prioritetne, te da je odnos vlasti prema njoj često bio obilježen potcjenjivanjem.

    U takvom ambijentu, pitanje nije samo da li opozicija treba da sjedne za sto, već kakav bi taj sto bio i ko bi određivao pravila. Dijalog podrazumijeva minimum međusobnog uvažavanja. Bez toga, svaka ponuda razgovora ostaje više politička taktika nego istinski pokušaj dogovora.

    Na kraju, dilema ostaje otvorena: da li je odbijanje razgovora znak političke dosljednosti ili propuštena prilika da se barem pokuša smanjiti tenzija. Jedno je sigurno – bez stvarne volje za ravnopravan razgovor, poziv na jedinstvo ostaje tek dio političke retorike.

  • Stevandić: Nismo taoci koalicionih odnosa, biramo integritet umjesto marketinga

    Stevandić: Nismo taoci koalicionih odnosa, biramo integritet umjesto marketinga

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić poručio je da Narodna skupština Republike Srpske danas ima, kako je naveo, „ogromnu međunarodnu aktivnost“, ističući da Skupština ispunjava svoje nadležnosti i paralelno jača politički uticaj stranke.

    „Smatram da u rukovođenju Skupštinom prvi put Skupština ima ogromnu međunarodnu aktivnost. Ogromnu. U svim parametrima, nebitno da li je Pariz ili je Salzburg“, rekao je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić. Dodao je da je u proteklih godinu dana četiri puta boravio u austrijskom parlamentu, te da su planirane posjete Rusiji, Italiji i Mađarskoj.

    Govoreći o radu parlamenta, predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić istakao je da Skupština redovno usvaja zakone i da nijedan nije zaustavljen. „Smatram da sam pokazao: Skupština radi svoj posao. Usvaja zakone, nijedna nije stopirana“, naveo je, dodajući da je cilj poštenije upravljanje i veća korist za privredu i građane.

    On je ocijenio da je stranka postala „sabirni centar za ljude koji su napravili neki uspjeh“, te da takav potencijal treba kapitalizovati. „To vrijedi mnogo više nego što mi trenutno imamo poslanika i mnogo više nego što imamo moći i vlasti“, poručio je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić naglasio je da, prema njegovim riječima, stranka nikome nije dužna i da „sve funkcioniše“. „Nema toga ko može trenutno da nam nanese neku štetu. Hoću da se zna da smo zaista stranka koja i radi, ima ideologiju, ima ljude i ima čestite namjere prema svojoj Republici“, rekao je.

    Posebno je ukazao na izradu strategije razvoja malih i pograničnih opština. „Mi znamo da za 20 godina neće biti Drinića, neće vjerovatno biti Han Pijeska, ni Vlasenice. Ko se brine za tim? Da li je iko u Republici Srpskoj napravio strategiju razvoja malih opština? Nije. Mi jesmo“, naveo je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić.

    Govoreći o političkom djelovanju, predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić istakao je da stranka nije talac koalicionih odnosa i da javno ukazuje na probleme. „Imate marketing i imate integritet. Mi smo ljudi integriteta“, zaključio je, naglašavajući da ostaje pri takvom pristupu uprkos, kako je rekao, ličnim i političkim pritiscima.

    On je ocijenio da je stranka postala „sabirni centar za ljude koji su napravili neki uspjeh“, te da takav potencijal treba kapitalizovati. „To vrijedi mnogo više nego što mi trenutno imamo poslanika i mnogo više nego što imamo moći i vlasti“, poručio je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić naglasio je da, prema njegovim riječima, stranka nikome nije dužna i da „sve funkcioniše“. „Nema toga ko može trenutno da nam nanese neku štetu. Hoću da se zna da smo zaista stranka koja i radi, ima ideologiju, ima ljude i ima čestite namjere prema svojoj Republici“, rekao je.

    Posebno je ukazao na izradu strategije razvoja malih i pograničnih opština. „Mi znamo da za 20 godina neće biti Drinića, neće vjerovatno biti Han Pijeska, ni Vlasenice. Ko se brine za tim? Da li je iko u Republici Srpskoj napravio strategiju razvoja malih opština? Nije. Mi jesmo“, naveo je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić.

    Govoreći o političkom djelovanju, predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić istakao je da stranka nije talac koalicionih odnosa i da javno ukazuje na probleme. „Imate marketing i imate integritet. Mi smo ljudi integriteta“, zaključio je, naglašavajući da ostaje pri takvom pristupu uprkos, kako je rekao, ličnim i političkim pritiscima.

  • Kamerama protiv nesavjesnog odlaganja otpada

    Kamerama protiv nesavjesnog odlaganja otpada

    Kako bi se spriječilo nepropisno odlaganje otpada i stvaranje divljih deponija, više lokacija na području Banjaluke biće pokriveno video-nadzorom.

    “Cilj nije kažnjavanje, nego da se, izazivajući strah da ne budu snimljeni, odvrate nesavjesni pojedinci od namjere da otpad bacaju tamo gdje mu nije mjesto i tako stvaraju ružnu sliku u tim naseljima”, saopšteno je iz Gradske uprave Banjaluka.

    Kako su dodali, ekipe su u četvrtak uklanjale nepropisno odložen otpad pored kontejnera na lokaciji u naselju Ada, koja će od sada biti pod video-nadzorom.

  • Sprema se atentat na Hamneja

    Sprema se atentat na Hamneja

    Administracija predsednika SAD Donalda Trampa spremna je da razmotri predlog kojim bi Iranu bilo dozvoljeno “simbolično” obogaćivanje uranijuma, pod uslovom da ne postoji mogućnost razvoja nuklearne bombe, rekao je visoki američki zvaničnik za Aksios.

    Trampu su predstavljene i vojne opcije koje uključuju direktno ciljanje vrhovnog vođe Ali Hamneja i njegovog sina Modžtabe, ističe izvor.

    Prema navodima američkih i izraelskih zvaničnika, razlike između Vašingtona i Teherana “ostaju duboke”, a prag za prihvatanje iranskog predloga je visok.

    ranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči rekao je da će nacrt predloga biti finalizovan u naredna dva ili tri dana.

    Američki zvaničnik je naveo da Tramp još nije doneo odluku o eventualnom napadu i da “drži sve opcije otvorenim”, dok je portparolka Bele kuće Ana Keli poručila da samo “predsednik zna kakvu će odluku doneti”.

    Tramp je više puta istakao da ne želi da Iran ima mogućnost obogaćivanja, dok je Hamnej poručio da Teheran neće odustati od tog prava, koje opisuje kao civilno.

    Prema izvorima, Trampovi izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner zatražili su od Aragčija detaljan predlog koji bi otklonio zabrinutosti SAD.

    Vašington je poručio da bi razmotrio ograničeno, “simbolično” obogaćivanje ako Iran pruži detaljne garancije da program nema vojnu namenu.

    Aragči je naveo da bi sporazum morao da bude “dogovor u kome svi dobijaju” i da će uključivati političke obaveze i tehničke mere, uz moguće učešće šefa Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafaela Grosija u nadzoru nad programom.

    Američki zvaničnici ističu da će odluka o daljim koracima zavisiti od sadržaja pisanog iranskog predloga, uz poruku da je “lopta u njihovom dvorištu”.

  • Automobilom uletio u ostrvo kružnog toka

    Automobilom uletio u ostrvo kružnog toka

    Vozač se automobilom zakucao u ostrvo kružnog toka u Banjaluci.

    Prema izjavama očevidaca u nesreći je pričinjena materijalna šteta.

    Policijski službenici su na licu mjesta i trenutno obavljaju uviđaj, piše SrpskaInfo.

  • Hoće li sudsko rješenje iz Prijedora primorati nadležne da krpe puteve u RS?

    Hoće li sudsko rješenje iz Prijedora primorati nadležne da krpe puteve u RS?

    Legitimno je pitanje hoće li nadležni u Republici Srpskoj ubuduće revnosnije krpiti puteve, nakon što je Osnovni sud u Prijedoru utvrdio da je v.d. načelnika gradskog Odjeljenja za saobraćaj Aleksandar Šobot odgovoran za neblagovremeno otklanjanje udarne rupe na kolovozu i pravosnažno ga osudio.

    Šobot je osuđen na novčanu kaznu od 1.000 KM, pod uslovom da u roku od godinu dana ne učini prekršaj jednake težine ili teži.

    Oštećenje kolovoza u Prijedoru utvrđeno je, izmjereno i fotografisano prilikom uviđaja saobraćajke 2024. godine u kojoj je na golfu nastala šteta od udarne rupe.

    Sud je utvrdio da Šobot u svojstvu v.d. načelnika gradskog Odjeljenja za saobraćaj, komunalne poslove i zaštitu životne sredine i imovinsko-stambene poslove nije obavljao poslove s ciljem održavanja javnog puta radi bezbjednog i nesmetanog odvijanja saobraćaja.

    Šobot je, kako prenosi Srna, pred Sudom izjavio da prihvata odgovornost, da mu je žao zbog prekršaja, ali da, zbog složenih i dugotrajnih tenderskih procedura, nije mogao dati nalog za saniranje rupe.

    Prekršajni postupak pokrenut je po zahtjevu Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Prijedor. Šobot, od kojeg nismo uspjeli dobiti komentar, dužan je da plati 150 KM sudskih troškova, a oštećeni S.V. je, radi eventualnog imovinsko-pravnog zahtjeva, upućen na parnični postupak.

    Šta kaže advokat?

    Advokat iz Banjaluke Vladimir Dragičević kaže da po mnogim odredbama o raznim prekršajima, koje su tretirane kroz zakone, kada se definiše prekršaj, bude navedeno da, uz, na primjer radnika, odgovara i odgovorno lice.

    “Kada je u pitanju konkretno sudsko rješenje iz Prijedora, jedno rješenje neće biti izvor prava. Pozivaće se ljudi na to, ali u svakom konkretnom slučaju, sud će odlučivati posebno. Međutim, zaista ima primjera gdje treba kazniti odgovorno lice u nekom javnom preduzeću, organu uprave itd. Nada je da će ovo sudsko rješenje makar malo poboljšati tu situaciju”, naveo je Dragičević za “Nezavisne novine”.

    U konkretnom rješenju, dodao je Dragičević, vozač će svakako dobiti naknadu štete u redovnom odštetnom zahtjevu, a ovdje je, dodatno, utvrđena i prekršajna odgovornost odgovornog lica.

    “Ne treba ići u krajnost, da za svaku situaciju to bude automatski i prekršaj, ali se, evo, mora znati da je moguće i da prekršajno odgovaraju ako su krivi”, naglasio je Dragičević te dodao da je specifično i to da je u Prijedoru načelnik odjeljenja priznao odgovornost pred sudom.

    Komentar sudskog vještaka

    Ševal Kovačević, ovlašteni sudski vještak saobraćajne struke, sa iskustvom od 40 godina, kaže da je prije rata postojalo Odjeljenje za parnični i krivični postupak pri Vrhovnom sudu, gdje su se prikupljali karakteristični slučajevi, te su se pretvarali u sudsku praksu i izdavan je bilten u koji su mladi tužioci i sudije imali uvid.

    “Danas, nažalost, ide se metodom od usta do usta ili ako se nađe neka presuda. Ali, nije ujednačena sudska praksa”, naveo je Kovačević za “Nezavisne novine”.

    On dodaje da, kada je riječ o udarnim rupama, one su prisutne svugdje, te, po njegovom mišljenju, nedostatak na putu u ukupnom broju saobraćajnih nezgoda učestvuje u procentu od pet do sedam odsto, što je, dodaje, znatan broj.

    “U Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH je propisana odgovornost i ko je dužan da održava puteve”, ističe Kovačević.

    A šta, zapravo, piše u tom zakonu?

    “Putevi namijenjeni za saobraćaj moraju da budu izgrađeni za bezbjedan i nesmetan saobraćaj i da odgovaraju osnovnim uslovima propisanim ovim zakonom, a preduzeća i javne službe koje održavaju javne puteve ili im je povjereno održavanje javnih puteva moraju da ih održavaju tako da na njima u svim uslovima može da se odvija bezbjedan i nesmetan saobraćaj”, navedeno je, doslovno, u Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.

    Danislav Drašković, dekan Saobraćajnog fakulteta na Panevropskom univerzitetu “Apeiron” Banjaluka, podsjeća da “Autoputevi RS” upravljaju auto-putevima i brzim putevima, “Putevi RS” magistralnim i regionalnim putevima, a jedinice lokalne samouprave lokalnim putevima i ulicama u naselju.

    “Upravljači puta su odgovorni za štetu koju pretrpi korisnik puta, u ovom slučaju vlasnik vozila, ako je šteta nastala odnosno uzrokovana stanjem puta i može se dovesti u vezu sa postupanjem upravljača ili propuštanjem odnosno nepostupanjem upravljača puta”, naveo je Drašković, koji je i vještak saobraćajne struke.

    On dodaje da je oštećeni u obavezi obavijestiti nadležnu policijsku stanicu, koja će sačiniti zabilješku, odnosno uviđaj saobraćajne nezgode, u prisustvu oštećene strane, svjedoka i po mogućnosti predstavnika upravljača puta.

    “Policijska stanica može pokrenuti prekršajni postupak protiv upravljača puta i izvijestiti nadležni inspekcijski organ, odnosno inspektora za puteve u cilju vođenja upravnog i prekršajnog postupka protiv upravljača”, naglasio je Drašković.

    Kako dodaje, nezavisno o ishodu prekršajnih postupaka, oštećena strana na osnovu izvršene procjene štete podnosi zahtjev upravljaču za naknadu štete, a u slučaju nepostupanja po zahtjevu, oštećena strana pokreće tužbu protiv upravljača kod nadležnog suda u parničnom postupku.

    “Prema mojim saznanjima, sudovi najčešće odlučuju u korist oštećene stranke, nakon što se sprovedu procedure saslušanja stranaka, svjedoka i vještaka, uz uračunate kamate i troškove postupka”, rekao je Drašković za “Nezavisne novine”.