Autor: INFO

  • Ujedinjena Srpska jača organizaciju u Derventi, definisan plan za naredni period

    Ujedinjena Srpska jača organizaciju u Derventi, definisan plan za naredni period

    Rukovodstvo Ujedinjene Srpske održalo je sastanak sa članovima Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Derventa, na kojem je analiziran dosadašnji rad i definisani dalji koraci djelovanja stranke u ovoj lokalnoj zajednici.

    Ocijenjeno je da je organizacija u Derventi bez premca, te da stranka iz dana u dan jača i postaje sve organizovanija. Istaknuto je da su ostvareni dobri rezultati u radu na terenu, kao i da će fokus u narednom periodu biti na dodatnom jačanju stranačke infrastrukture i pripremi budućih aktivnosti.

    Sastanak su predvodili Milan Petković, potpredsjednik Ujedinjene Srpske, Neven Stanić, generalni sekretar stranke, te članovi Predsjedništva Bojan Đenić i Bojan Vipotnik.
    Skupu je prisustvovao i Mile Vukman, predsjednik Opštinskog odbora Ujedinjene Srpske Brod, a razgovarano je o saradnji i daljem jačanju organizacije na lokalnom nivou.

    Poručeno je da će stranka nastaviti sa intenzivnim radom na terenu i jačanjem odbora, s ciljem dodatnog učvršćivanja podrške članstva i građana.

  • Li Ming: Srbija i Kina zajednički doprinose regionalnom i globalnom miru i stabilnosti

    Li Ming: Srbija i Kina zajednički doprinose regionalnom i globalnom miru i stabilnosti

    Ambasador Kine u Srbiji Li Ming večeras je, na novogodišnjem prijemu povodom kineske Nove godine, naglasio da Srbija i Kina čvrsto podržavaju međusobne vitalne interese i da postavljaju model za izgradnju novog tipa međunarodnih odnosa, doprinoseći zajedničkiom snagom regionalnom i globalnom miru i stabilnosti.

     

    Kina i Srbija čvrsto podržavaju međusobne vitalne interese i po pitanjima značajnih problema zajednički sprovode istinski multilateralizam, postavljajući model za izgradnju novog tipa međunarodnih odnosa i doprinoesći snagom Kine i Srbije regionalnom i globalnom miru i stabilnosti – rekao je kineski ambasador.

    Li je na svečanosti u Kineskom kulturnom centru u Beogradu, pod nazivom “Topli doček proljeća i proslava kineske Nove godine”, istakao da će Kina nastaviti da širi otvaranje na visokom nivou, unoseći više sigurnosti i snage u svijet kroz visokokvalitetni razvoj, donoseći nove razvojne mogućnosti zemljama širom svijeta, uključujući i Srbiju.

    – Kina ostaje drugi najveći trgovinski partner Srbije – rekao je Li i dodao da je “Kina postala drugi najveći izvor turista za Srbiju, dok je čelično prijateljstvo dostiglo novi nivo”.

    Kineski ambasador je rekao da je dionica pruge Beograd – Budimpešta na teritoriji Srbije u potpunosti puštena u saobraćaj, dok važni infrastrukturni projekti koje sprovode kineska preduzeća, kao što su projekti “Ekspo” i novi most preko Save, stalno napreduju.

    Li je naveo da je 2025. bila izuzetno važna godina u kojoj je Kina dodatno i sveobuhvatno produbljivala reforme.

    – Ukupan obim kineske privrede prvi put premašio je 20 biliona dolara, sveobuhvatna nacionalna snaga dostigla je novi nivo, a osjećaj ostvarenosti, sreće i bezbjednosti kod naroda nastavio je da raste – naveo je Li.

    U Kineskom kulturtnom centru večeras je održana i prva predstava u okviru manifestacije “Srećan Praznik proljeća”.

  • Srpska bogatija za 30 beba

    Srpska bogatija za 30 beba

    U porodilištima u Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je 30 beba.

    U Banjaluci je rođeno najviše beba, 14.

    U Gradišci i Doboju rođene su po tri bebe. Trebinje, Nevesinje i Prijedor bogatiji su za po dvije bebe.

    Po jedna beba rođena je u Zvorniku, Foči, Istočnom Sarajevu i Bijeljini.

  • Kako su prošle godine poslovale Republika Srpska i FBiH?

    Kako su prošle godine poslovale Republika Srpska i FBiH?

    Tokom prošle godine i Republika Srpska i Federacija BiH su imale deficite u spoljnotrgovinskoj razmjeni, pokazali su podaci entitetskih zavoda za statistiku.

    Tako je, prema ovim podacima, Federacija BiH imala duplo veći izvoz od Republike Srpske, ali i tri puta veći uvoz.

    Podaci Zavoda za statistiku RS
    Iz Zavoda za statistiku RS su saopštili da je u periodu januar – decembar 2025. godine ostvaren izvoz u vrijednosti od pet milijardi i 354 miliona KM, što je za 6,1% više nego u periodu januar – decembar 2024. godine, te uvoz u vrijednosti od sedam milijardi i 628 miliona KM, što je za 3,9% više nego u periodu januar – decembar 2024. godine.

    “Procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 70,2%. U decembru 2025. godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 456 miliona KM, što je za 9,5% više nego u decembru 2024. godine, te uvoz u vrijednosti od 678 miliona KM, što je za 8,1% više nego u decembru 2024. godine, dok je procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio 67,3%”, stoji u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

    Dodali su da u pogledu geografske distribucije robne razmjene sa inostranstvom, u periodu januar – decembar 2025. godine, najviše se od ukupno ostvarenog izvoza izvozilo u Hrvatsku, i to u vrijednosti od 943 miliona KM (17,6%) i u Srbiju 936 miliona KM (17,5%).

    “U istom periodu najviše se od ukupno ostvarenog uvoza uvozilo iz Srbije, i to u vrijednosti od milijardu i 378 miliona KM (18,1%) i iz Italije, u vrijednosti od milijardu i 72 miliona KM (14%)”, navodi se u podacima.

    Koliki je spoljnotrgovinski deficit FBiH?
    S druge strane, Federacija BiH je prošle godine imala ukupan izvoz od 11,19 milijardi KM, dok je uvoz iznosio čak 21 milijardu KM, što znači da je spoljnotrgovinski deficit iznosio skoro 10 milijardi KM.

    “Federacija BiH je za decembar 2025. ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 915.012.000 KM, što je za 543.000 KM ili 0,1% manje u odnosu na novembar 2025, odnosno za 98.628.000 KM ili 12,1% više u odnosu na decembar prethodne godine. U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.765.336.000 KM, što je za 68.365.000 KM ili 4% više u odnosu na novembar 2025, odnosno za 75.049.000 KM ili 4,4% više u odnosu na decembar prethodne godine”, piše u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

    “Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,8%, što je za 2,2% manje u odnosu na novembar 2025, kada je pokrivenost bila 54%. Trgovinski deficit Federacije BiH za decembar 2025. iznosi 850.324.000 KM”, ističe se u podacima.

    Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci pokazuju da je FBiH izvozno orijentisana u komparaciji sa RS.

    “Ipak, riječ je o jedinstvenom ekonomskom prostoru i tako ga treba posmatrati. Čitava BiH kao mala, otvorena ekonomija još ima i vjerovatno će ostvarivati tekući deficit po osnovu trgovine. To je jednostavno zbog činjenice da privreda nije dovoljno razvijena i da imamo izuzetne dotacije iz inostranstva od strane dijaspore koji finansiraju i održavaju tekuću potrošnju i to se odražava na uvozne aktivnosti.

    Kada je riječ o ograničenjima uvoza, teško je to uopšte uraditi. Pitanje je i strukture uvoza, da li je to za industriju, biznis ili nešto drugo kako bi se mogla uraditi komparacija dva entiteta.

    Zašto to naglašavam? Kako bi se ostvario veliki izvoz kao što je to uradila FBiH, potrebno je da se ostvari i veliki uvoz, na primjer sirovina, materijala, energije ili nečega drugog, tako da je to jedan jin i jang vanjskotrgovinskih odnosa”, objasnio je Čavalić.

  • Ruski zvaničnik o šefici EU diplomatije: U svakoj normalnoj organizaciji bila bi smijenjena

    Ruski zvaničnik o šefici EU diplomatije: U svakoj normalnoj organizaciji bila bi smijenjena

    Specijalni predstavnik ruskog predsjednika Vladimira Putina Kiril Dmitrijev kritikovao je šeficu evropske diplomatije Kaju Kalas, tvrdeći da njene izjave potkopavaju mirovni proces u Ukrajini i da bi u “svakoj normalnoj organizaciji” bila smijenjena.

    “U svakoj normalnoj organizaciji, Kaja Kalas bi bila otpuštena samo zbog ovih izjava. Ona ugrožava mirovni proces predsjednika SAD Donalda Trampa i naporan rad mirovnjaka”, napisao je on na mreži Iks.

    Dmitrijev je, takođe, dodao da Kalas kritikuje, kako je naveo, uspješan sastanak u Abu Dabiju. Prema njegovim riječima, takve izjave ne sadrže konstruktivne prijedloge i usmjerene su isključivo na ometanje pregovaračkih napora, prenijela je agencija Tas.

    Kalas je izjavila ranije da to što rusku delegaciju na mirovnim pregovorima u Abu Dabiju čini vojno osoblje, koje, po njenoj ocjeni, nema ovlašćenja da se o bilo čemu dogovori, znači da Rusija “definitivno nije ozbiljna” oko postizanja mira, prenosi Tanjug.

    “Upravo je suprotno. Bombarduju Ukrajince, pokušavaju da ih bombardovanjem i smrzavanjem dovedu do predaje, i zato razgovaramo i o energetskoj podršci koju možemo da im pružimo, jer je veoma teška zima i Ukrajinci zaista pate. Tamo se sprema humanitarna katastrofa”, rekla je Kalas pred sjednicu Savjeta za spoljne poslove Evropske unije.

  • Osumnjičeni za krađu kriptovaluta vrijednih 65 miliona dolara krije se u BiH?

    Osumnjičeni za krađu kriptovaluta vrijednih 65 miliona dolara krije se u BiH?

    Andean Međedović, rođen u Kanadi, osumnjičen za krađu kriptovaluta vrijednih 65 miliona dolara, navodno je posljednji put viđen u Bosni i Hercegovini, odakle mu se gubi svaki trag.

    Kako pišu kanadski mediji, on se pojavio u BiH nakon što je pušten iz srpskog pritvora, izbjegavajući tako višestruke međunarodne potjernice i naloge za hapšenje.

    Sudski zapisi o slučaju Međedovića otkrivaju prevare vrijedne 65 miliona dolara u kriptovalutama, lažne pasoše, putovanja širom svijeta i povezanost sa hakovanjem platformi KyberSwap i Indexed Finance. Istrage nizozemskih, američkih i balkanskih vlasti ukazuju na ucjenjivačke poruke, ali i višegodišnju međunarodnu potjeru.

    Naime, riječ je o poznatom kanadskom matematičaru, koji je pušten nakon što je u Srbiji bio pritvoren 105 dana tokom 2024. godine. Ali, sada mu se gubi svaki trag, iako kruže glasine da se nalazi negdje u Bosni i Hercegovini.

    Andean Međedović, rođen je u Hamiltonu, poznat je po izuzetnom matematičkom talent. Svoje obrazovanje i rakošni talenat iskoristio je da prevari kripto projekte za više od 65 miliona dolara. Iako ga je Interpol uhvatio u Evropi prije dvije godine, „analitički lopov“ danas je nedostupan pravosudnim organima.

    Kako prenose mediji, Međedović je završio srednju školu sa 14 godina, a master iz matematike stekao sa 18 godina. Potom se okrenuo kriminalu, a međunarodni problemi počeli su nakon leta iz amsterdamskog aerodroma Schiphol ka Kuvajtu.

    Dana 11. decembra 2023, dvije sedmice nakon tog putovanja, nizozemsle vlasti izdale su evropsku potjernicu za „klincem koji je izveo hak vrijedan 48 miliona dolara” u digitalnoj imovini. Međedović je uhapšen u Beogradu devet mjeseci kasnije.

    Koristio lažna imena i pasoše u hotelima širom Evrope
    Prema zapisima iz postupka ekstradicije pred Višim sudom u Beogradu, koje su pregledali istraživački novinari, dok je bio u bjekstvu, “kontrolisao” je oko 65 miliona dolara u kriptovalutama.

    Niko nije uspio da utvrdi tačne lokacije koje je posjećivao od 2021. pa sve do hapšenja u Beogradu. Međedović je svojevremeno rekao da je boravio u Južnoj Americi, na raznim ostrvima, ali i u zatvoru „negdje u Evropi“. Navodno je proputovaoz Brazil, Dubai i Španiju nakon nestanka krajem 2021.

    „Možda može da živi na visokoj nozi,“ rekao je Kajl Armstrong, bivši agent FBI-a. „Međutim, da biste platili kiriju, kupili auto ili putovali, nema mnogo mjesta koja prihvataju kriptovalute.“ Armstrong vjeruje da je osumnjičeni možda „unovčio dio svojih miliona.“

    Poznat u tehnološkim krugovima
    Međedović je veoma poznat u kripto krugovima jer se vjeruje da je iskoristio dvije platforme. Američko Ministarstvo pravde i Nizozemska povezali su ga sa hakovanjem na KyberSwap i DeFi multichain agregator sa sjedištem u Vijetnamu.

    Kako je izvijestio Cryptopolitan, KyberSwap je 2023. pretrpio napad botom na front-end, što je dovelo do gubitka 48 miliona dolara korisničkih sredstava. Nakon što je prevarom odnio ovu kripto- imovinu, napadač je poslao javnu poruku firmi: „Pregovori će početi za nekoliko sati kada se potpuno odmorim. Hvala.“

    Upravo ta poruka je kasnije postala dio američke optužnice otpečaćene početkom 2025, gdje je on optužen za iznudu. Nizozemske vlasti tvrde da je u to vrijeme bio u hotelu u Hagu, gdje se Međedović prijavio sa lažnim slovačkim pasošem, a napucstio ga jutro posle hakerskog napada, iako je već bio platio za mjesec dana boravka.

    Sud u Ontariju izdao je nalog za hapšenje krajem 2021. kada se nije pojavio na građanskom suđenju. Navodno je iskoristio ranjivosti koda na platformi Index Finance pribavivši 16,5 miliona dolara sa svojih 18 godina.

    Gdje je Međedović sada?
    Prema zapisima nizozemske policije, koristio je bosanskohercegovački pasoš za jedan let te slovački za putovanje u Sarajevo. Međedović je još pred sudom u Beogradu rekao da posjeduje državljanstvo BiH, a ne kanadsko.

    Kanadsko Ministarstvo spoljnih poslova potvrdilo je da je „bilo upoznato sa kanadskim državljaninom pritvorenim u inostranstvu“ tokom ljeta 2024.

    Nakon prvog putovanja u BiH, 2023. godine, uslijedila je Interpolova crvena potjernica. Njegova sljedeća potvrđena lokacija bila je Ujedinjeni Arapski Emirati. Rekao je beogradskom sudu da je „bio u Dubaiju četiri mjeseca“ koristeći ime Lorenco. Pod tim imenom je iznajmio i stan u Beogradu, što je dovelo do njegovog hapšenja u avgustu 2024.

    Međedović je bio u pritvoru 105 dana, ali je pušten nakon što Nizozemska nije uspjela u pokušaju ekstradicije.

    Američki sudski podnesak iz januara prošle godine otkrio je da se „optuženi vjerovatno nalazi na slobodi, u Bosni i Hercegovini.“ Kada su novinari CBC-a čuli glasine da je u blizini Sarajeva, kontaktirali su upravnika zgrade u kojoj je navodno živio. Međutim, rečeno im je da su vlasti dolazile da ga traže, ali da „nikada nije viđen tamo.“

  • Orban: Postigao sam dogovor sa Trampom, Putinom i Erdoganom

    Orban: Postigao sam dogovor sa Trampom, Putinom i Erdoganom

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da bi bez intervencije vlade računi domaćinstava porasli za oko 30 odsto zbog veoma hladnog vremena.

    U emisiji na radiju Kossuth rekao je kako je uspeo da postigne dogovor sa Donaldom Trampom, Vladimirom Putinom i turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom o daljem snabedavnju Mađarske jeftinim gasom.

    Prema Orbanovim rečima, na izborima u aprilu odlučivaće se o opstanku smanjenih cena režija, koje “Brisel želi da uništi”, a za šta je neophodan ruski gas, zbog čega Mađarska ima godinu i po dana da “zaobiđe” zabranu Evropske unije.

    Evropska unija je ove nedelje usvojila uredbu kojom se postepeno ukida uvoz prirodnog gasa iz ruskih gasovoda i tečnog prirodnog gasa (LNG) u EU. Potpuna zabrana uvoza LNG-a stupa na snagu početkom 2027, a uvoz gasa gasovodima od jeseni 2027. godine.

    Orbán je tim povodom izjavio da Mađarska ima godinu i po dana da zaobiđe briselsku uredbu, jer će se u suprotnom “domaćinstva naći u haosu”. Dodao je kako Brisel ovom odlukom želi da podrži Ukrajinu, prenosi Indeks.

    “Ipak, Brisel se u sve to ne bi smo da se meša, osim sankcijama, ali za njih je potreban pristanak svih zemalja”, rekao je. Dodao je kako za trgovinske odluke nije potrebna jednoglasnost.

  • Tramp: Velika armada američkih brodova plovi ka Iranu – vidjećemo šta će se desiti

    Tramp: Velika armada američkih brodova plovi ka Iranu – vidjećemo šta će se desiti

    Armada američkih ratnih brodova koja se kreće ka Iranu daleko je veća od one koja je ostala kod obale Venecuele, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.

    – Nadam se da možemo da postignemo dogovor. Ako sklopimo dogovor, biće odlično. Ako se ne dogovorimo, vidjećemo šta će se desiti – istakao je on u Ovalnom kabinetu.

    On je dodao da je samo Iranu poznato da li je određivao krajnji rok za dogovor sa SAD.

    – Mogu da kažem samo jedno, oni (Iran) žele dogovor – zaključio je Tramp.

    Podsjetimo, američki mediji su prenijeli da predsjednik Donald Tramp razmatra novi veliki udar na Iran nakon što preliminarni razgovori između Vašingtona i Teherana o ograničavanju nuklearnog programa zemlje i proizvodnje balističkih raketa nisu napredovali.

    Opcije koje Tramp sada razmatra uključuju američke vojne vazdušne napade usmjerene na iranske lidere i bezbjednosne zvaničnike za koje se vjeruje da su odgovorni za ubistva na protestima u toj zemlji, kao i napade na iranske nuklearne objekte i vladine institucije, rekli su izvori za Si-En-En.

    Udarna grupa nosača aviona USS “Abraham Linkoln” ušla je u Indijski okean prije tri dana, i nastavlja da se približava Iranu gdje bi mogla da podrži sve potencijalne operacije protiv zemlje, kako u smislu pomaganja u napadima, tako i u zaštiti regionalnih saveznika od potencijalne iranske odmazde.

  • Tramp: Vjerujem da je kraj rata blizu

    Tramp: Vjerujem da je kraj rata blizu

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kaže da vjeruje da je postizanje dogovora o okončanju rata između Rusije i Ukrajine blizu.

    Govoreći novinarima u Ovalnom kabinetu, Tramp je, navodi Rojters, rekao da smatra da su strane “veoma blizu” sporazumu, ne iznoseći dodatne detalje.

    Američki predsjednik je naveo i da pregovori između Rusije i Ukrajine mogu da se odvijaju i bez učešća specijalnog izaslanika SAD Stiva Vitkofa i njegovog zeta DŽareda Kušnera.

  • Gujon: Neophodna ustavna zaštita srpskog jezika u Crnoj Gori

    Gujon: Neophodna ustavna zaštita srpskog jezika u Crnoj Gori

    Direktor kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon objavio je danas na društvenoj mreži Iks da bi ustavno priznavanje srpskog jezika kao službenog u Crnoj Gori, ravnopravno sa crnogorskim, predstavljalo bi uvažavanje stvarne jezičke strukture društva i demokratske volje najbrojnije jezičke zajednice u ovoj zemlji.

    Gujon je reagovao na objavu predsjednika vlade Crne Gore Milojka Spajića, u kojoj je premijer ocijenio kao “ucjenjivački model saradnje” danas najavljeno otkazivanje podrške Demokratske narodne partjie njegovoj vladi.

    Otkazivanje je uslijedilo nakon neispunjenja zahtjeva DNP da vlada formira radnu grupu koja će se baviti pitanjima koja se tiču statusa srpskog jezika i identiteta.

    Gujon je napisao da se prema posljednjem popisu više od 43 odsto građana Crne Gore izjasnilo se da govori srpskim jezikom, dok se oko 34 odsto izjasnilo za crnogorski koji je trenutno jedini ustavom priznat službeni jezik, i da ta činjenica ne može biti ignorisana u demokratskom društvu.

    – Samo ustavno priznat službeni jezik uživa najviši stepen pravne sigurnosti i ravnopravnosti. Iskustvo Crne Gore u periodu prije 2020. godine, kada je dugogodišnji anti-srpski režim koristio institucije države za sistematsko potiskivanje srpskog jezika i identiteta pokazuje da ‘službena upotreba’ nije dovoljna i da je ustavna zaštita neophodna – naveo je Gujon.

    On je dodao da stav njegove kancelarije nije isključiv već inkluzivan.

    – Ustavno priznavanje srpskog jezika kao službenog, ravnopravno sa crnogorskim, predstavljalo bi uvažavanje stvarne jezičke strukture društva i demokratske volje najbrojnije jezičke zajednice u Crnoj Gori – napisao je Gujon u objavi.

    Predsjednik DNP Milan Knežević danas je saopštio da ta stranka otkazuje podršku Vladi premijera Milojka Spajića, a otkazuje se i podrška vlasti u Podgorici, koju predvodi gradonačelnik Saša Mujović.

    Demokratska narodna partija ranije je uslovila ostanak u Vladi Crne Gore ispunjavanjem zahtjeva o uvođenju srpskog kao službenog jezika, izmjenama Zakona o državljanstvu, uvođenjem trobojke kao narodne zastave kao i započinjanjem dijaloga o spornoj izgradnji kolektora u Botunu.