– Prethodno su sankcije skinute za četvoro lica koje obavljaju važne poslove u sistemu vlasti Republike Srpske – podsjetila je Cvijanović u objavu na Iksu.
– Tako da je ovo na neki način dobra poruka za sve ostale koji su mislili da se blokiranjem funkcionera ili predstavnika institucija Republike Srske mogu postići neki, da kažemo, politički ciljevi – istakao je Stevandić.
Naveo je da je Republika Srpska svakim danom sve jača.
– Ovo je dokaz da postojemo faktor sa kojim se ozbiljno računa i razgovara – jasan je Stevandić.
Podsjećamo, Ministarstvo finansija SAD-a izbrisalo je sa liste sankcionisanih predsjednika Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva Željku Cvijanović, predsjednika NSRS Nenada Stevandića i ostalima kojima su sankcije bile uvedene u prethodnom periodu.
Okružno javno tužilaštvo Banjaluka zatražilo je od Skupštine Grada Banjaluka dokumentaciju o tenderu za „Izgradnju javne rasvjete u gradu Banjaluka po ESCO modelu“ vrijednom 35 miliona KM, otkriva CAPITAL.
Prethodno je skupština obavijestila tužilaštvo da je donijela zaključak kojim je konstatovala da je gradonačelnik Draško Stanivuković zloupotrijebio ovlaštenja dobijena za provođenje ove javne nabavke.
Pored tog zaključka, tužilaštvo je dobilo i idejni projekat, tendersku dokumentaciju, tehničko – ekonomsku analizu opravdanosti iz marta ove godine kao i odluku o pristupanju projektu energetske efikasnosti obnove i rekonstrukcije sistema javne rasvjete iz 2023 godine.
Međutim, u tužilaštvu su tražili dodatnu dokumentaciju.
Od Skupštine grada traže da im se dostavi zapisnik sa vanredne sjednice na kojoj se diskutovalo o ovom tenderu, rješenje o formiranju Komisije za provođenje postupka javne nabavke, zapisnik o otvaranju pristiglih ponuda i preporuku Komisije o najpovoljnijem ponuđaču.
Tužilaštvo traži i odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača kao i informaciju o žalbama uloženim na naprijed navedenu odluku
Za sve ovo, Skupštini grada Banjaluka je ostavljen rok od osam dana.
Podsjećamo, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ignorisao je zaključke Skupštine grada te pored negodovanja javnosti firmi „Končar“ iz Hrvatske dodijelio 35 miliona maraka vrijedan tender za rekonstrukciju javne rasvjete.
Ponude firmi „El promet“ i „ABC Solutions“ iz Banjaluke iako su bile višestruko povoljnije su odbačene kao neprihvatljive nakon čega su one podnijele žalbu.
Podsjećamo, CAPITAL je još u julu 2023. godine prvi otkrio da Banjaluka planira javnu rasvjetu predati u privatne ruke, a polovinom jula ove godine najavio da će taj posao dobiti „Končar“ zato što su dvije domaće firme eliminisane, jer su uslovi tendera prilagođeni konzorcijumu koji predvodi pomenuta zagrebačka firma.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, i ostali skinuti su sa crne liste Kancelarije za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a (OFAC).
Sankcije su ukinute i svim ostalim bliskim saradnicima Dodika, uključujući i firme, poput ATV-a, Kaldere, Una TV-a, Agapea, Prointera, Infinity Grupe i drugih.
Sankcije su ukinute i Alenu Šeraniću, ministru zdravlja Srpske, Milošu Bukejloviću, bivšem ministru pravde, Nenadu Stevandiću, predsjedniku Narodne skupštine Srpske, Radovanu Viškoviću, bivšem predsjedniku Vlade (sadašnjem direktoru Autoputeva RS), Dodikovoj djeci – Igoru i Gorici Dodik, Petru Đokiću, ministru energetike, Srebrenki Golić, predsjedavajućoj Vijeća naroda RS, Staši Košarcu, ministru spoljne trgovine BiH, Siniši Karanu, bivšem ministru unutrašnjih poslova (sadašnjem ministru za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje), Rajku Kuzmanoviću, bivšem predsjedniku Srpske, i drugima.
Pogledajte kompletnu listu OFAC.
Podsjećamo, u petak 17. oktobra, sankcije su ukinute i Dijani Milanković, Danijelu Dragičeviću, Goranu Rakoviću i Jeleni Pajić Baštinac.
Pajić Baštinac je bila dio organizacionog Odbora za proslavu Dana Republike Srpske, a radila je generalna sekretarka predsjednika RS. Danijel Dragičević je bio savjetnik Milorada Dodika, dok je obnašao poziciju predsjednika RS. Goran Raković je bio direktor Republičkog protoka, koje je organizovalo proslavu, a Dijana Milanković generalna direktorica RTRS-a.
Takođe, Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država bila je izdala 15. oktobra privremenu licencu kojom se odobravaju određene transakcije s Danijelom Dragičevićem, šefom kabineta Milorada Dodika, koji se od januara ove godine nalazi na američkoj crnoj listi.
Ruski predsednik Vladimir Putin posjetio je Centralnu vojnu bolnicu i sreo se sa učesnicima Specijalne vojne operacije koji se tamo liječe.
Stigao je sa ikonama koje su mu vojnici poklonili za rođendan. Ikone su spasile živote vojnika, a na njima se vide tragovi gelera i metaka.
Svi koji se nalaze na frontu su heroji, istakao je Putin. Inače, situacija u zoni SVO je povoljna.
On je napomenuo da Rusija trenutno obezbjeđuje svoju dugoročnu bezbjednost u zoni SVO.
Protivnik je u Kupjansku i Krasnoarmejsku blokiran i okružen, izjavio je Putin.
Predsjednik je dodao da ruske trupe nisu protiv toga da se medijima, uključujući ukrajinske i strane, dozvoli ulazak u obruč. Političko rukovodstvo Ukrajine mora donijeti odluke u vezi sa sudbinom svojih građana koji su u okruženju, istakao je šef ruske države.
Ruska strana je spremna da obustavi sukobe u ovoj zoni sve dok su prisutni predstavnici medija, izjavio je Putin, piše Sputnjik.
Sudovi u BiH tokom trećeg kvartala 2025. godine riješili su više od 135.500 najstarijih predmeta, a od 1. januara 2010. godine riješeno je preko dva miliona najstarijih predmeta, tvrde iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.
Prema najnovijim podacima, godišnje analize i praćenja procesa rješavanja najstarijih predmeta, sudovi u BiH su do 30. septembra 2025. godine riješili ukupno 135.510 najstarijih predmeta, a planom za 2025. godinu predviđeno je rješavanje 172.508 predmeta, od čega je do kraja trećeg kvartala ostvareno 79 posto plana, piše Glas.
– Ovi rezultati potvrđuju kontinuirani napredak u smanjenju broja neriješenih starih predmeta, što doprinosi većoj efikasnosti sudova i jačanju povjerenja javnosti u pravosuđe – naveli su iz VSTS.
U strukturi riješenih predmeta, kako precizira VSTS, sudovi u Republici Srpskoj riješili su 40.450 predmeta,sudovi u Federaciji BiH 91.614 predmeta,a sudovi u Brčko Distriktu 2.293 predmeta.
U toj ukupnoj cifri rijenjšenih najstarijih predmeta Sud BiH je riješio 1.153 predmeta.
– Od 2010. godine do 30. septembra ove godine sudovi u BiH riješili su više od dva miliona najstarijih predmeta, što je značajno doprinijelo smanjenju ukupnog broja neriješenih predmeta u sudovima. Ovaj rezultat predstavlja plod dugogodišnje primjene planova rješavanja najstarijih predmeta, koje je VSTS uveo 2011. godine, s ciljem smanjenja starosne strukture i broja starih neriješenih predmeta u pravosudnim institucijama – naveli su iz VSTS-a.
Japanska premijerka Sanae Takaiči rekla je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi zabrana uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa (TPG) bila teška za tu zemlju, objavio je japanski poslovni dnevnik Nikei, pozivajući se na zvaničnike vlade u Tokiju.
Prva žena predsednik japanske vlade, izabrana prošle nedelje, istakla je to tokom sastanka u Tokiju sa Trampom, pre čije posete Aziji ove nedelje je Vašington pozvao kupce ruske energije, uključujući Japan, da obustave uvoz, preneo je Rojters.Sjedinjene Američke Države pozvale su tada i na uvođenje sankcija protiv dva najveća ruska izvoznika nafte, Rosnjefta i Lukoila, u pokušaju da podstaknu Kremlj na pregovore o okončanju rata u Ukrajini.
Ruski TPG čini skoro devet odsto ukupnog uvoza tečnog prirodnog gasa u Japan, čije kompanije Micui i Micubiši imaju udeo u gasnom projektu Sahalin 2.
Kako navodi Nikei, Takaiči je rekla Trampu da će, ako se Japan povuče, “Kina i Rusija biti na dobitku, jer će od SAD tražiti razumevanje za energetske potrebe Japana”.
Japan je povećao kupovinu američkog tečnog prirodnog gasa u poslednjih nekoliko godina dok pokušava da diverzifikuje ponudu od svog ključnog dobavljača Australije i da se pripremi za istek ugovora o snabdevanju ruskim gasnim projektom Sahalin-2 u periodu od 2028. do 2033. godine.
Zamena tih snabdevanja bila bi skupa i izazvala bi porast cena električne energije, navedeno je prošle nedelje iz japanskog ministarstva industrije.
Srpski narod u opštini Kotor Varoš žele da stigmatizuju za situacije i izmišljene događaje za koje nema dokaza i tako nešto se ne bi smjelo dozvoliti, rekao je Srni poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH
Nakon što je bošnjačko udruženje “Vrbanja” iz Kotor Varoša najavilo kako će 3. novembra obilježiti 33 godine od navodnog stradanja u selu Grabovica, Kojić je istakao da je to ozbiljan bezbjednosni problem za opštinu Kotor Varoš i da tako nešto sigurno ne bi smjelo da se dozvoli.
– Gdje je kraj takvom ponašanju, šta je sljedeće – upitao je Kojić, koji je bivši direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.
Kojić je istakao da podržava reakciju naroda u Kotor Varošu koji se usprotivio svemu tome i traže od nadležnih institucija da ne daju dozvolu za ovaj skup.
– Јasna je namjera da se stigmatizuje srpski narod koji živi u Kotor Varošu na način da pokušavaju da obilježavaju nešto za šta nemaju apsolutno nikakvih dokaza – istakao je Kojić.
Prema njegovim riječima, ovo se, prije svega, može posmatrati kao vid jedne provokacije i dizanja međunacionalnih tenzija, što u ovom trenutku nije potrebno, nije dobro.
– Stigmatizacija jednog naroda, u ovom slučaju srpskog, ne može doprinijeti ni suživotu ni pomirenju na ovim prostorima – istakao je Kojić.
Podsjetio je da zločin koji je bio i medijski javno dostupan u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu i za koji je podignuta optužnica protiv Ejupa Ganića Srbi godinama ne mogu da da obilježe na lokaciji na kojoj se zaista desio.
– I kada ga obilježavamo velike su policijske snage i veliki otpor Bošnjaka, provokacije od `Zelenih beretki` za nesumnjiv zločin i ubistvo mladih vojnika ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici – napomenuo je Kojić.
Vlada Republike Srpske smijenila je Borisa Kneževića, dosadašnjeg v.d. direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske (IRB RS).
Na njegovo mjesto je došao Nedeljko Ćorić, bivši direktor javnog preduzeća “Autoputevi Republike Srpske” i ministar saobraćaja i veza RS.
Podsjećamo, Nadzorni odbor ovog preduzeća je imenovao Kneževića za direktora IRB RS 27. juna ove godine, nakon što je Srđan Jovanović podnio ostavku početkom juna.
Ministri u Savjetu ministara BiH u četvrtak, 30. oktobra, od 11 časova, trebalo da bi da se vrate zajedničkim obavezama, a na dnevnom redu sjednice naći će se nekoliko vrlo važnih pitanja, prije svega ono koje se tiče glavnog pregovarača BiH sa EU.
Razmatra se izvještaj o radu Savjeta
Formiranje radne grupe za Ustav i izbore
Plan ekonomskih reformi 2026–2028
Kako je zvanično najavljeno, prijedlog je da se donese Odluka o uspostavljanju kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU kao privremenog tijela Savjeta ministara BiH, a to je predloženo od strane predsjedavajuće SM Borjane Krišto.
Hoće li biti dogovora?
Ovo bi bio novi korak po ovoj temi, o kojoj se uveliko priča više od godinu dana, ali je teško naći zajednički jezik.
Kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale, iako se svi slažu da Bosna i Hercegovina treba da imenuje glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, mišljenja ko to treba da uradi potpuno su različita, što će, kako su tada kazali naši sagovornici, dovesti do toga da u skorije vrijeme taj pregovarač neće biti ni imenovan.
Iako je bilo načelno dogovoreno da pregovarač bude iz reda srpskog naroda, na sastancima političara o tome uopšte se nije postavljalo pitanje ko treba da imenuje pregovarača.
Podrazumijevalo se da je to posao Savjeta ministara BiH, ali nakon raspada koalicije na nivou BiH i to pitanje je zakomplikovano.
Stranke “trojke” smatraju da to treba uraditi Parlamentarna skupština BiH, jer ne daju da to bude neko iz SNSD-a, a to je podržala i opozicija iz Republike Srpske.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, rekao je da glavnog pregovarača ne mogu imenovati lideri partija, već Predsjedništvo BiH jer je ono nadležno za vođenje spoljne politike, dok SNSD i HDZ smatraju da glavnog pregovarača treba da imenuje Savjet ministara BiH.
Na dnevnom redu i zahtjev “Logistike”
Ministri bi takođe trebalo da raspravljaju o izvještaju o radu Savjeta ministara BiH za 2024. godinu, a među 47 tačaka na dnevnom redu naći će se i Informacija o preduzetim aktivnostima povodom zahtjeva Konzorcijuma “Logistika”.
Pored toga, Ministarstvo pravde BiH pripremilo je prijedlog odluke o formiranju radne grupe za pripremu Nacrta amandmana na Ustav BiH i Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.
Ministar pravde pripremio je i prijedlog odluke o imenovanju Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za zaposlene u zajedničkim institucijama.
Iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH vrijedi izdvojiti prijedlo odluke o osnivanju Komiteta za upravljanje vazdužnim prostorom BiH.
Tu je i novi tekst prijedloga pravilnika o sistemu obaveznog označavanja tekućih naftnih goriva, informacija o sprovođenju bilateralnih sporazuma o unapređenju i zaštiti investicija koje je zaključila BiH i analiza stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda za prethodnu godinu, a sve predlaže Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.
Na dnevnom redu je i Nacrt osnova za pristupanje BiH dodatnom protokolu uz Konvenciju o ugovoru za međunarodni drumski prevoz tereta o elektronskom tovarnom listu, na prijedlog Ministarstva transporta i komunikacija.
Na prijedlog Ministarstva bezbjednosti trebalo bi da bude razmatrana informacija o stanju u oblasti migracija u BiH za prvih šest mjeseci ove godine, izvještaj o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma, kao i izvještaj o primjeni Strategije za borbu protiv organizovanog kriminala u BiH za prethodnu godinu.
Uz navedenom, tu je i informacija o makroekonomskim pokazateljima za prvih pola godine u BiH, te prijedlog plana aktivnosti za izradu Programa ekonomskih reformi BiH za period od 2026. do 2028. godine.