VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kasetne bombe – više patnje za Ukrajince, nego za bilo koga

    Kasetne bombe – više patnje za Ukrajince, nego za bilo koga

    Slanje kasetnih bombi Ukrajini naneće Ukrajincima više patnje nego bilo ko drugi, izjavio je poslanik Evropskog parlamenta iz Irske Mik Volas, prenosi TASS.

    “Slanje kasetnih bombi za sukob u Ukrajini doneće Ukrajincima više patnje nego bilo kome drugom. Strašno je što su Rusija, Ukrajina i SAD odbile da potpišu Konvenciju UN o zabrani kasetnih bombi 2008. godine”, napisao je Volas na Tviteru.

    Volas je takođe pozvao UN da se umeša u situaciju.

    Naime, američki savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan saopštio je ranije da su “SAD odlučile da prebace kasetnu municiju u Ukrajinu”, čijoj se upotrebi UN protive.

    On je takođe napomenuo da je Kijev Vašingtonu dao pismene garancije za minimiziranje rizika za civile prilikom upotrebe ove vrste municije.

    Portparol Pentagona Patrik Rajder rekao je da ako SAD odluče da Ukrajini obezbede kasetnu municiju (koja je zabranjena u više od 100 zemalja) zbog pretnje koju predstavlja po civile, odlučile bi se za modernije tipove.

    “Bombe čije slanje razmatramo ne uključuju starije varijante kod kojih je nivo neaktivacije eksploziva veći od 2,35 odsto”, rekao je on, dodajući da će Pentagon “pažljivo birati one sa nižim stopama” za koje ima nedavne podatke testiranja.

  • Rusija upozorila Tursku?

    Rusija upozorila Tursku?

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov razgovarao je telefonom sa turskim kolegom Hakanom Fidanom.

    Strane su razmenile mišljenja i o regionalnoj agendi, uključujući i situaciju oko povratka “lidera Azova“ iz Istanbula u Kijev, napominje su u saopštenju.

    “Ankari je skrenuta pažnja na destruktivnost politike nastavka isporuka vojne tehnike kijevskom režimu. Odgovarajući koraci, kako je naglašeno, mogu dovesti samo do negativnih posledica“, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

    U razgovoru je pokrenuto i pitanje dalje saradnje kada je u pitanju osiguravanje globalne prehrambene bezbednosti u uslovima nesposobnosti zapadnih država da preduzmu korake neophodne za sprovođenje “paketne inicijative“ generalnog sekretara UN.

    Dvojica ministara takođe su razgovarale o pojedinim aspektima rusko-turske bilateralne saradnje, uključujući raspored predstojećih kontakata. Ministri su takođe potvrdili potrebu da se održi i ojačaju odnosi između Moskve i Ankare, dodaje se u saopštenju.

  • Ništa od Azova na frontu?

    Ništa od Azova na frontu?

    Povratak vođa puka Azov, neonacističke grupe koja je zabranjena u Rusiji, iz Turske u Ukrajinu neće imati značajan uticaj na frontu, već samo medijski efekat.

    To je izjavio savetnik šefa administracije Donjecke Narodne Republike Jan Gagin.

    “Ovi ljudi su već pokazali da se bore loše. Oni neće moći ozbiljno da ojačaju Oružane snage Ukrajine u ofanzivi. Pojačanja neće biti, Ukrajina će dobiti nekoliko fotografija navodnih heroja koji su pokazali neuspehe kao komandanti i vojnici u odbrani Azovstalja”, kaže Gagin.

    Vesti o povratku vođa Azova u Ukrajinu saopštio je juče predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski na Telegramu.

    Zelenski je u petak doputovao u Tursku, gde je razgovarao sa predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom. On je na Telegramu napisao da Denis Prokopenko, Svjatoslav Palamar, Sergej Volinski, Oleg Homenko, Denis Šlega lete za Kijev iz Turske.

  • “Onda smo svi u ratu. Mi smo u ratu sa Rusijom”

    “Onda smo svi u ratu. Mi smo u ratu sa Rusijom”

    Predsednik SAD Džo Bajden u intervjuu za CNN rekao da Ukrajina još nije spremna za članstvo u NATO.

    Prema njegovim rečima, rat u Ukrajini mora biti okončan pre nego što Alijansa može razmotriti članstvo ove zemlje u NATO-u.

    On je rekao i da iako je rasprava o skorom članstvu Ukrajine u NATO-u preuranjena, SAD i njeni saveznici u NATO-u će nastaviti da pružaju predsedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom i njegovim snagama i slati im oružje koje im je potrebno da pokušaju da okončaju rat s Rusijom.

    “Mislim da u NATO-u ne postoji jednoglasnost oko toga da li da uvede Ukrajinu u porodicu NATO-a sada, u ovom trenutku, usred rata”, rekao je Bajden.

    “Na primjer, ako ste to uradili, onda znate, i mislim ono što kažem, mi smo odlučni da branimo svaki pedalj teritorije koja je teritorija NATO-a. To je obaveza koju smo svi preuzeli bez obzira na sve. Ako je rat u toku, onda smo svi u ratu. Mi smo u ratu sa Rusijom”, dodao je.

    Bajden je rekao da je detaljno razgovarao sa Zelenskim o tom pitanju i da mu je naglasio da će SAD nastaviti da pružaju sigurnost i oružje za Ukrajinu kao što to čine za Izrael dok se proces odvija.

    “Ali mislim da je preuranjeno reći, da se poziva na glasanje, znate, sada, jer postoje i druge kvalifikacije koje treba ispuniti, uključujući demokratizaciju i neka od tih pitanja”, rekao je Bajden.

  • Otkriven plan: Kad stignemo do Krima…

    Otkriven plan: Kad stignemo do Krima…

    Zelenski izjavio da je ukrajinska vojska, nakon ranijeg usporavanja, nastavila sa akcijom osvajanja oblasti koje su držale ruske snage na jugoistoku zemlje.

    Vojska je “preuzela inicijativu”, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i dodao da bi dolazak Ukrajinaca do Krima nateralo ruskog predsednika Vladimira Putina na pregovore.

    U intervjuu za “ABC njuz”, koji je emitovan u nedelju uveče, Zelenski nije negirao tvrdnje “Vašington posta” da su ukrajinski zvaničnici nedavno rekli direktoru CIA Vilijamu Bernsu da je cilj kontraofanzive da se vojska približi Krimu i potom da se Putin primora na razgovore.

    “Apsolutno je jasno, logično retoričko pitanje da onog momenta kada Ukrajina stigne do administrativne granice sa privremeno okupiranim ukrajinskim poluostrvom, Krimom, vrlo je verovatno da će Putin biti primoran na dijalog sa civilizovanim svetom, nasuprot situaciji kakva je bila pre totalne invazije, jer će biti oslabljen”, rekao je Zelenski.

    On je odbacio tvrdnje bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa, koji je nekoliko puta rekao, da je on na vlasti, da bi okončao rat za 24 sata.

    “Sama želja da se okonča rat je lepa. Ali, ta želja se mora zasnivati na realnosti. Mislim da je jednom Tramp imao tih 24 sata. Bili smo u ratu, ne baš u totalnom ratu, ali je bio konflikt, i mislim da je imao tih 24 sata na raspolaganju, ali je verovatno imao druge prioritete”, napomenuo je Zelenski.

    On je istakao da se Kijev neće odreći svoje teritorije.

    “Ukoliko pričamo o kraju rata, ali da cenu plati Ukrajina, drugim rečima, da se odreknemo naših teritorija, smatram da bi na taj način (aktuelni predsednik SAD) Bajden mogao da završi rat za pet minuta. Ali, na to ne pristajemo”, poručio je Zelenski.

  • Ukrajinci premašili Ruse?

    Ukrajinci premašili Ruse?

    Prema podacima koje je objavio Kelski institut za svetsku ekonomiju, Ukrajina je dobila 471 dodatni tenk od izbijanja rata punog opsega, a 286 treba da stigne.

    Prema Vojnom bilansu za 2023., Ukrajina je početkom godine imala 953 glavna borbena tenka. Prema podacima holandskog otvorenog izvora, Oryx, kijevska vojska izgubila je 558 tenkova.

    Takođe su zarobili 545 tenkova.

    Rusija je pre rata imala otprilike dvostruko više od ukrajinskih zaliha tenkova.

    Vojni bilans je početkom 2023. godine stavio ruske operativne tenkove na 1.800, ali trenutni Oryxov broj gubitaka ruskih tenkova iznosi 2.082 od februara 2022.

  • Nasilje u porodici u Srpskoj u porastu, dvije osobe stradale

    Nasilje u porodici u Srpskoj u porastu, dvije osobe stradale

    U prethodnoj godini prijavljena su 1.034 slučaja nasilja u porodici, što je više za 9,3 odsto u odnosu na 2021. godinu, navode iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS (MUP RS).

    Prema njihovim podacima, nasilje u porodici je počinilo 1.069 osoba nad 1.256 žrtava.

    “U toku prošle godine evidentirano je 861 krivično djelo, što je povećenje za 16,4 odsto. Prema učiniocima nasilja u porodici podneseno je 855 izvještaja Okružnom javnom tužilaštvu zbog počinjenog krivičnog djela i 173 izvještaja o izvršenom nasilju u porodici”, navode iz MUP-a.

    Prilikom nasilja u porodici u 77 slučajeva je učinilac nasilja posjedovao oružje, od čega ga je u tri slučaja i upotrijebio.

    “Učinioci nasilja u porodici su u 91,1 odsto slučajeva bili muškog pola. Prema starosti, najbrojniji učinioci su lica starosti od 41 do 50 godina, a evidentirano je i sedam maloljetnika koji su izvršili nasilje u porodici”, navode iz MUP-a.

    Među žrtvama nasilja u porodici bila su i djeca do 14 godina, i to njih 110, i od 15 do 18 godina – njih 62.

    “Prema vrsti nasilja u porodici, učinioci su žrtvama najčešće ugrožavali spokojstvo 102, te nad njima vršili psihičko nasilje 471, fizičko nasilje 639, ekonomsko šest, seksualno tri i druge oblike nasilja 92”, navode iz MUP-a.

    Kako dodaju, nadležnim tužilaštvima je sprovedeno 15 lica, dok ih je sudovima sprovedeno 25.

    “Najčešći odnos izvršioca i žrtve nasilja u porodici je suprug – supruga, odnosno takvih slučajeva je bilo 445, vanbračni partner – partnerka 126, otac – kćer 100, otac – sin 96, sin – majka 86, sin – otac 69, i drugo”, navode iz MUP-a RS i dodaju da su kao posljedica nasilja u porodici dva lica smrtno stradala.

    Aleksandar Milić, psiholog, ističe za “Nezavisne novine” da je glavni problem povećanog nasilja u porodici taj što su one postale disfunkcionalne.

    “Bitno je sagledati uzorke. Jedan od njih je nedostatak rada sa mladima, jer mi nemamo dovoljno vaspitnog rada sa djecom”, ističe Milić.

    Prema njegovim riječima, nedostatak rada na kulturi ponašanja kod djece se odražava na njihov dalji život.

    “To se mnogo odražava na njihov život, kako u vezama, tako i kasnije kada stupe u brakove, jer su u tim brakovima izgubljene emocije, pažnja, odnosno sve što vodi ka dobrom braku, a to kasnije vodi nasilju koje je sve češće i koje je, kako vidimo, svake godine sve više zastupljeno u porodicama”, rekao je Milić.

    Kako kaže, takvim ljudima je narušeno mentalno zdravlje od ranijih dana odrastanja.

    “Ne možemo očekivati funkcionalan brak ako dijete nije odrastalo u takvom braku. Ako imamo dijete koje je istraumirano, odnosno sklono devijacijama onda imamo i nasilje u porodici. Djeca sve trpe i nose dalje loše navike”, zaključio je Milić.

    Vrste nasilja u porodici

    102 – ugroženo spokojstvo

    471 – psihičko nasilje

    639 – fizičko nasilje

    6 – ekonomsko nasilje

    3 – seksualno nasilje

    92 – ostali oblici nasilja

  • EU mijenja kurs, BiH mora da traži svoj interes

    EU mijenja kurs, BiH mora da traži svoj interes

    Stari model globalizacije izrađen na slobodnoj trgovini i globalnim lancima snadbijevanja je prevaziđen i vrijeme očiglednog izbora liberalne demokratije je prošlo, a ulazimo u novu eru “geoekonomije” koja podrazumijeva iskorištavanje sopstvenih resursa

    Ovo je, između ostalog, navela Evropska komisija predstavljajući svoj godišnji izvještaj o strateškom predviđanju koji postavlja prioritete za naredne godine i, kako ističu domaći stručnjaci, Bosna i Hercegovina u svemu tome treba da traži svoju šansu, da se ne odriče Evropske unije, ali ni ostatka svijeta. Iz dokumenta koji je predstavila Evropska komisija može se zaključiti da će Evropa smanjivati svoju stratešku zavisnost od drugih zemalja i umjesto globalizacije i oslanjanja na ostale zemlje koristiti vlastite resurse i povećavati proizvodnju na kontinentu. Koliko je Evropska unija u problemu, možda najbolje ilustruje podatak da je prije ekonomske krize iz 2008. godine njen BDP bio deset odsto veći od američkog, a danas je čak 50 odsto manji. U međuvremenu iz EU je izašla Velika Britanija, međutim i dalje je činjenica da u ovom trenutku BDP EU i sa Velikom Britanijom manji je od američkog.

    “Moramo se prilagođavati aktuelnoj situaciji, biti mudri i racionalni. Naša kuća je Evropa, ali to ne znači da treba da prekidamo saradnju sa zemljama van Evrope. To je trenutni trend i opet će doći vrijeme globalizacije, jer prekid trgovačkih lanaca, sukob Amerike i Kine su dio vremenskog ciklusa koji će proći”, rekao je ekonomista Željko Šain.

    Može li Bosna i Hercegovina u svemu tome vidjeti korist, možda najbolje govori izjava Petera Sijarta, mađarskog ministra spoljnih poslova, koji je rekao da je “zapadni Balkan jedina mogućnost rasta za Evropsku uniju i sa teritorijalnog i sa ekonomskog aspekta”.

    Osim prilagođavanja kapitalističkog modela Evropske unije, kako su naveli, “novom dobu”, neophodno će biti ubrzati i snažnije pomoći strateške investicije za digitalnu i zelenu transformaciju, a u ostvarenju tog cilja Evropska investiciona banka moraće da poveća svoju ulogu i obezbijedi 620 milijardi za finansiranje “zelenog dogovora”.

    “Veličina ekonomije EU sa novim pravilima, premašila bi ekonomiju SAD, Kine i Indije”, rekao je Maroš Šefčovič, potpredsjednik Evropske komisije.

    Jedan od problema koji je identifikovan, a koji je naveden u izvještaju je i rastuća nejednakost, jer, kako je navedeno, život je sve teži za radnike sa nižim primanjima koji snose teret klimatskih promjena, dok izdvajaju više za hranu, drugu robu i usluge, a istovremeno se povećava i nejednakost među zemljama EU, kao i jaz u bogatstvu, te između mladih i starih.

    “Naš imperativ treba biti kako uz što manju ekonomsku štetu koja će biti pripremiti domaći privredni potencijal za osvajanje pokidanih lanaca vrijednosti i približiti proizvodne kapacitete Evropi na čijoj smo granici. Strateški dokument EU je definitivno priznanje nove realnosti koja korijene vuče u proteklih pet godina, ali strateški dokumenti poput ovoga imaju upitnu vrijednost u neizvjesnom vremenu jer međunarodna arhitektura ne odgovara realnosti”, rekao je Saša Stevanović, ekonomista.

    On kaže da se trenutno nalazimo u fazi “isključivih odnosa” i sankcija koja će, po svemu sudeći, da traje do uspostavljanja novog svjetskog poretka te da u ovim okolnostima, kada se svi okreću sebi, svojim interesima i kada ne postoji globalni interes, potezi jednih nastoje se iskoristiti kao šteta drugih, zbog čega imperativ postaje ne više koliko ko može nanijeti ekonomske štete, nego koliko se ekonomske štete može trpjeti.

  • Najopasnija kriza od potpisivanja Dejtona

    Najopasnija kriza od potpisivanja Dejtona

    Novopostavljeni v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske, Miloš Lukić, potpisao je odluke o objavljivanju ukaza predsjednika Srpske Milorada Dodika o proglašenju zakona kojima je predviđeno da se odluke Kristijana Šmita neće objavljivati u Službenom glasniku.

    Takođe, u Službenom glasniku RS objavljeno je i da se odluke Ustavnog suda BiH ne primjenjuju na teritoriji Srpske, što je Lukić dodatno objasnio time da navedeni akt o Ustavnom sudu stupa na snagu već danas, dok će Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, prema njegovim riječima, stupiti na snagu osam dana po objavljivanju u Službenom glasniku.

    – Stojimo na raspolaganju građanima i institucijama Srpske kada je riječ o objavljivanju svih ovih propisa. Tako će biti i ubuduće, posebno kada se donose ovako važne odluke o ukazima predsjednika Srpske. U tom smjeru za nas neće postojati ni subota ni nedjelja i radiće se svaki dan da bi se propisi objavili što prije – rekao je Lukić.

    Na ovu objavu juče je ekspresno reagovalo Tužilaštvo BiH, iz koga je saopšteno da je formiran tim koji će, kako je navedeno, u saradnji s drugim institucijama “raditi na tom predmetu”.

    U Tužilaštvu BiH, u navedenom predmetu, formiran je tim od tri tužioca koji zajedno sa SIPA, te drugim bezbjednosnim i policijskim agencijama preduzimaju zakonom predviđene aktivnosti o čijim rezultatima će javnost biti obaviještena – saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

    Zaoštravanje sukoba vlasti u Srpskoj s Kristijanom Šmitom i ambasadama najmoćnijih zapadnih zemalja, kao i objavljivanje odluka u Službenom glasniku RS kojima se, praktično, Ustavni sud BiH protjeruje sa teritorije Republike Srpske, prema ocjeni politikologa Darka Kuzmanovića predstavlja “veoma opasnu igru s neizvjesnim krajem”.

    – Čak bih rekao da je situacija koju trenutno imamo na političkoj sceni najopasnija od Dejtona. Ono što je jako opasno jeste neupućenost samih građana u to šta se iza brda zaista valja, kakve sve posljedice ovakve akcije mogu izazvati, šta je stvarni uzrok, a šta samo povod za kreiranje ove nestabilnosti. U narednim danima sigurno možemo očekivati reakciju međunarodne zajednice, što je nagovijestio i predsjednik Vučić, a koliko će intenzitet te reakcije biti snažan, to ćemo tek vidjeti – kaže Kuzmanović za Srpskainfo.

  • Milatović: Uvjeren sam će politički odnosi Crne Gore i Srbije ići uzlaznom putanjom

    Milatović: Uvjeren sam će politički odnosi Crne Gore i Srbije ići uzlaznom putanjom

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je u Beogradu da, osim tradicionalnih veza i bliskih odnosa, Crnu Goru i Srbiju trajno povezuju zajednički ciljevi, a to su prije svega regionalna stabilnost i članstvo u EU i izrazio uvjerenje da će politički odnosi dvije zemlje ići uzlaznom putanjom.

    Kada izgradite povjerenje sa susjednim zemljama, tek tada možete postati istinski i održivo uspješni. Posvećenošću ovim ciljevima dajemo dobar zamah proevropskom razvoju zapadnog Balkana – istakao je Milatović.

    Milatović je u obraćanju na svečanom prijemu u Crnogorskoj kući u Beogradu, u okviru prve zvanične posjete Srbiji, rekao da je uvjeren da će politički odnosi Crne Gore i Srbije ići uzlaznom putanjom u predstojećem periodu i da će to biti dobar zamajac za dodatno unapređenje ekonomskih, kulturnih i sveukupnih odnosa.

    Jakov Milatović u posjeti Srbiji FOTO: SRNA
    On je naveo da, nakon Brisela i posjeta Evropskim institucijama i sjedištu Sjevernoatlantske alijanse, dolazi u Beograd u namjeri da da doprinos revitalizaciji političkih odnosa dvije zemlje.

    – Prisustvo predsjednika Vučića na mojoj inauguraciji 20. maja, ministra Dačića na Samitu u okviru Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi koji smo imali u Podgorici 27. juna, i ova moja prva posjeta Beogradu, u tako kratkom periodu, idu u prilog unapređenju odnosa dvije države. Revitalizacija političkih odnosa je važna za unapređenje naših ekonomskih odnosa, što ima za rezultat direktne benefite za privredu i građane – poručio je Milatović.

    On je podsjetio da je Srbija Crnoj Gori ubjedljivo najveći trgovinski partner, sa robnom razmjenom od 764 miliona evra prošle godine, što predstavlja petinu ukupnog prometa roba sa inostranstvom.

    – Srbija je za nas i najveće turističko tržište. U 2022. ostvareno je 435.000 dolazaka turista iz Srbije u Crnu Goru, što je udio od 21 odsto od ukupnog broja dolazaka stranih turista – naveo je Milatović.

    On je dodao da je Srbija prošle godine bila i najveći strani investitor u Crnoj Gori sa 137 miliona evra ili 12 odsto ukupne vrijednosti stranih direktnih investicija, što je u odnosu na 2021. povećanje od 80 odsto.

    – Uprkos ovim podacima, sa Srbijom, koja je naš najznačajniji ekonomski partner, Crna Gora nema odnose na nivou ambasadora i to ne iz tehničkih razloga, već političkih, dvije zemlje nemaju zajedničke granične prelaze kao što imamo sa BiH i sa Albanijom, platni promet predstavlja ozbiljnu poslovnu barijeru, naše mješovite komisije za rješavanje ovih naizgled tehničkih pitanja se ne sastaju godinama, a nikada nije održana zajednička sjednica vlada dvije zemlje – rekao je Milatović.

    On je poručio da su, uprkos svim izazovima, veze između građana i privrede Crne Gore i Srbije ostale jake i da je stoga odgovornost, ali i obaveza na državnicima dvije zemlje da te odnose ne remete, već da ih unapređuju.

    Milatović, koji je danas stigao u zvaničnu dvodnevnu posjetu Srbiji, sutra će se u Beogradu sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a nakon toga i sa predsjednikom Skupštine Srbije Vladimirom Orlićem.