VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nema više “cile-mile”- Nema više nekažnjenog pljuvanja po Srbima; Okreće se kolo sreće kad Srbija zategne

    Nakon što je zadržan i vraćen sa granice Srbije, a nakon dobijanja nezvanične informacije od strane crnogorske policije da Danilu Šćepanoviću, matičaru iz Bijelog Polja nije dozvoljen ulazak u Srbiju, redakcija IN4S portala ga je kontaktirala i dobila potvrdu o tačnosti iste.

    Šćepanović je nedavno na društvenim mrežama uputio komentar koji je okarakterisan kao govor mržnje, pripadniku Srpske nacionalne zajednice i odborniku Demokratskog fronta u lokalnoj Skupštini Radovanu Rakočeviću, koji je izazvao opravdanu reakciju javnosti.

    „Pusti čovječe, pregovaraš sa govnetom iz srpskog sveta. Doći će i njima kraj, kao na Kosovu i Hrvatskoj”, riječi su koje je napisao Šćepanović.

    Redakcija IN4S je Danila Šćepanovića kontaktirala i dobili smo odgovor da je komentar nezgrapno napisan i da nije imao namjeru da vrijeđa bilo koga.

    „To je komentar koji je malo nezgrapno napisan, pa posle protumačen na loš način. Naravno da ne mislim loše o Srbima, taman posla, sve najljepše o Srbima mislim. Nemam ništa ni protiv Srba ni Srbije. Loše je protumačeno iz nekog razloga, ali ja sam za to da ljudi žive zajedno, da se druže, bez obzira koje su vjere i nacije.“ izjavio je Šćepanović.

    U današnjoj izjavi Danilo Šćepanović je rekao da se kaje i da se izvinjava svima koje je njegova nesmotreno izjava povrijedila.

    „Ja se izvinjavam ljudima koji su moj komentar shvatili na pogrešan način. Izvinjenje veliko. Ja sam čovjek širokih shvatanja i nemam problema ni sa kim u životu.“ naveo je Šćepanović.

  • Novi napad na Srbe

    Novi napad na Srbe

    Kuća povratničke porodice Jozić u selu Verić kod Istoka zapaljena je prethodne noći, što pokazuje da se Srbi suočavaju sa organizovanim nastojanjima ekstremista da se povratak raseljenih što je moguće više oteža ili spriječi, saopšteno je iz Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju.

    Podsjetivši da je ta praksa najprisutnija u Metohiji, gdje je srpski narod bio prinuđen na najmasovnije iseljavanje, iz Kancelarije ukazuju da su sve češći napadi posljedica nesposobnosti i dobre volje Prištine da spriječi ovakve događaje i stvori uslove za suživot na Kosovu i Metohiji.

    – I međunarodna zajednica, kao odgovorna strana na Kosovu i Metohiji, dužna je da konačno uloži ozbiljnije napore kako bi se obuzdala brutalna kampanja sprečavanja raseljenih da se vrate na svoja ognjišta – istakli su u Kancelariji.

    Iz Kancelarije navode da ćutanje i odsustvo odlučne reakcije znači mirenje sa posljedicama tragičnog etničkog čišćenja u južnoj srpskoj pokrajini i podršku šovinističkim političkim konceptima kojima ne smije biti mjesta na tlu savremene Evrope.

  • Crnadak protiv kriminalizacije klevete

    Crnadak protiv kriminalizacije klevete

    Šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, glasao je na sjednici Kolegijuma Narodne skupštine protiv dnevnog reda 4. redovne sjednice, nakon što su predstavnici Vlade odbili da povuku tačku Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    Upozorio sam da se radi o autokratskom zakonu, koji ugrožava slobodu govora i mogućnost kritičke misli u Republici Srpskoj, te da je i javna rasprava pokazala da ovaj zakon treba odmah zaustaviti i povući iz skupštinske procedure, istakao je Crnadak.

    Naveo je da će PDP koristiti sve raspoloživa demokratska sredstva da se zakon ne usvoji, te da poziva sve slobodnomisleće ljude, koji žele slobodnu Republiku Srpsku sa jakim institucijama, da se ujedine i čvrsto suprotstave usvajanju ovog zakona.

    – Takođe, na današnjoj sjednici PDP je bio protiv čitavog predloženog dnevnog reda na Kolegijumu, uključujući i tačku Prijedlog Rezolucije o osudi genocida počinjenog u Srebrenici u julu 1995. godine, te sam o tome upoznao cijeli Kolegijum – rekao je Crnadak.

    On ističe da bi, umjesto što iznosi neistine o opoziciji govoreći da su po ovoj tački bili suzdržani, predsjedniku NSRS Nenadu Stevandiću bilo bolje da uvede malo reda u skupštinsko rukovodstvo.

    – Možda onda pola današnje sjednice Kolegijuma ne bi prošlo u njegovoj svađi sa kolegama iz Predsjedništva Narodne skupštine i to o “važnim” pitanjima kao što su ko ima pravo na “treptače” i koji vozači imaju pravo na plaćen smještaj – rekao je Crnadak.

    Istakao je da je prava istina da kao šef Kluba poslanika PDP nije uopšte učestvovao u glasanju za Stevandićev prijedlog da se određena tačka skine sa dnevnog reda, jer je odmah rekao da će glasati protiv čitavog dnevnog reda.

    – Osim ovoga, i inače je veoma teško naći argumente da se glasa za bilo koji prijedlog koji dolazi od Stevandića – poručio je Crnadak.

  • Bijeljina uvodi vanrednu situaciju zbog afričke kuge svinja

    Bijeljina uvodi vanrednu situaciju zbog afričke kuge svinja

    Na području grada Bijeljina sutra će biti proglašena vanredna situacija zbog pojave afričke kuge svinja, izjavio je danas gradonačelnik Ljubiša Petrović.

    Petrović je rekao novinarima da je, zaključno sa jučerašnjim danom, u Bijeljini eutanazirano 2.400 svinja, a danas se u Srednjem Magnojeviću sprovodi eutanazija na farmi sa više od 800 svinja.

    Prema njegovim riječima, riječ je već o milionskoj šteti, a zahtjevi za nadoknadu štete od danas se predaju u gradskom odjeljenju za poljoprivredu.

  • Stevandić: Pozivi NATO-u pokušaj naelektrisavanja atmosfere

    Stevandić: Pozivi NATO-u pokušaj naelektrisavanja atmosfere

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić rekao je da je Srpska opredijeljena za mir i ne dozvoljava da se on zloupotrijebi ratno-huškačkom retorikom iz Sarajeva.
    “Nijedna međunarodna organizacija ne smije biti uvučena u tu vrstu retorike jer će samim tim sve ovo što su govorili Denis Zvizdić i Denis Bećirović biti oluje u čaši vode. Svi ljudi znaju da u BiH trenutno ne postoje bezbjednosni problemi i da ih jedino mogu stvoriti oni koji se bave ratnim huškanjem”, rekao je Stevandić danas novinarima u Banjaluci.

    Komentarišući nedavnu izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će situacija u Republici Srpskoj i BiH biti mnogo teža “poslije 12. ili 13. jula”, Stevandić je rekao da je Vučić analizirao sve ratno-huškačke poruke koje su došle iz Sarajeva i pokušaj da se instrumentalizuje Ustavni sud BiH i da se na neki način pokuša stvoriti instrumentalizacija NATO-a
    Pozivi da se pojača NATO prisustvo u BiH su pokušaj naelektrisavanja atmosfere i dobijanja primitivnih odgovora iz Republike Srpske, čega se zvaničnici Srpske dobro čuvaju, poručio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.
    Stevandić je istakao da je i komandant NATO-a američki general Kristofer Kavoli utvrdio da ne postoji poremećaj bezbjednosne situacije u Brčko distriktu niti u BiH.

    Komentarišući poziv predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisa Zvizdića da članice NATO saveza rasporede vojnike Alijanse na područje Brčko distrikta, Stevandić je novinarima u Banjaluci izjavio da je Kavoli ranije javno rekao da ne postoje nemiri niti bilo šta što ugrožava javni život sa bilo koje entitetske linije.

    “Nije to bunar želja da kada god nekome padne na pamet da pojača pritisak na Republiku Srpsku da koristi NATO kao svoje sredstvo. Prilično je providno što radi Zvizdić i ide u prilog da se pokušava naelektrisati atmosfera i dobiti neki jednako primitivni odgovori iz Republike Srpske, čega se mi dobro čuvamo”, naglasio je Stevandić.
    Predsjednik Stevandić izjavio je da će parlament Srpske 18. jula razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim su predviđene daleko manje novčane kazne za klevetu.
    “U Prijedlogu zakona veličina kazne je minorna u odnosu na nacrt ovog zakona”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci, nakon sjednice skupštinskog Kolegijuma.

    On je naveo da su predstavnici stranaka vladajuće koalicije podržali da sa dnevnog reda bude skinuta tačka prijedlog rezolucije o osudi dešavanja u Srebrenici u julu 1995. godine koju su predložili poslanici Ramiz Salkić i Amir Hurtić.

    “Ova tačka dnevnog reda je skinuta uz obrazloženje da ćemo na idući skupštinski Kolegijum pozvati Salkića i Hurtića da bi usaglasili mogućnost da imamo osudu svih zločina, a ne zanemarivanje jednih”, naveo je Stevandić.

    On je napomenuo da za skidanje ove tačke sa dnevnog reda nisu glasali predstavnici PDP-a i Stranke za pravdu i red, dok predstavnik SDS-a nije prisustvovao sjednici Kolegijuma.

    “Na sjednici Kolegijuma jednoglasno je usvojena odluka da se za dva narodna poslanika iz prvog saziva parlamenta Republike Srpske Milovana Bjeloševića iz Dervente i Gorana Zekića iz Bratunca, koji su izgubili život braneći Republiku Srpsku, naprave odlivci ili modeli njihovih bista koje će od iduće godine na Dan Ustava Srpske biti izložene u holu parlamenta Srpske”, istakao je Stevandić.

    On je rekao da ne postoji mogućnost da poslanici za ono što rade u parlamentu Republike Srpske budu krivično procesuirani pred Tužilaštvom BiH, kao ni predlagač tih akata.

  • Erdogan rekao da će Turska odobriti ulazak Švedske u NATO ako EU otvori vrata Ankari

    Erdogan rekao da će Turska odobriti ulazak Švedske u NATO ako EU otvori vrata Ankari

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kaže da bi njegova zemlja mogla odobriti članstvo Švedske u NATO-u ako evropske nacije “otvore put” nastojanjima Turske da se pridruži Evropskoj uniji.

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kaže da bi Ankara mogla odobriti članstvo Švedske u NATO-u ako Evropljani “otvore put” kandidaturi Turske za članstvo u EU.

    Erdogan, čija je zemlja odugovlačila s konačnim odobrenjem članstva Švedske u NATO-u, dao je komentare u ponedjeljak u Ankari prije odlaska na sastanak na vrhu saveza u Vilniusu u Litvaniji.

    Turska je kandidat za pridruživanje EU-u, ali je njena kandidatura za članstvo u zastoju zbog demokratskog nazadovanja Ankare i sporova s članicom EU-a Kiprom.

    Čelnici Sjevernoatlantskog saveza (NATO) sastat će se u Vilniusu u Litvi na dvodnevnom summitu koji otvara u utorak.

    Očekuje se da će naglasiti svoju odlučnost da djeluju ako ruski predsjednik Vladimir Putin pokuša proširiti rat na zapad.

    Savez također želi pridružiti Švedsku do sastanka čelnika, ali Turska i Mađarska tek trebaju podržati taj potez.

    Turska je zaustavila pristupanje Švedske NATO-u, rekavši da mora učiniti više kako bi suzbila kurdske militante i druge skupine koje Ankara smatra prijetnjama svojoj nacionalnoj sigurnosti. Protuturski i antiislamski prosvjedi u Stockholmu izazvali su sumnje da bi se sporazum mogao postići prije summita saveza.

    Ali Stockholm kaže da je ispunio svoj dio tripartitnog sporazuma koji su Švedska, Finska i Turska potpisale na prošlogodišnjem summitu NATO-a u Madridu.

    Očekuje se da će se Erdogan i švedski premijer Ulf Kristersson sastati kasnije u ponedjeljak u glavnom gradu Litvanije, Vilniusu, uoči summita NATO-a.

    Švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billström rekao je u ponedjeljak javnoj televiziji SVT kako očekuje da će Turska na kraju signalizirati da će dopustiti Švedskoj da se pridruži savezu, iako nije mogao reći hoće li se to dogoditi na godišnjem summitu.

    “Ono na što računamo, naravno, je doći do točke u kojoj ćemo dobiti poruku od predsjednika Erdogana da će biti nešto što biste mogli nazvati zelenim svjetlom… poruku da proces ratifikacije u turskom parlamentu može započeti ”, rekao je Billström.

  • Lukić: Neobjavljivanje odluka institucija Srpske predstavljalo bi kršenje zakona

    Lukić: Neobjavljivanje odluka institucija Srpske predstavljalo bi kršenje zakona

    Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske od jutros je na snazi, a osam dana od objavljivanja u “Službenom glasniku” stupiće na snagu zakon koji se odnosi na odluke visokog predstavnika, izjavio je v.d. direktora “Službenog glasnika” Miloš Lukić i dodao da bi njihovo neobjavivanje bilo kršenje zakona.

    Lukić je istakao da je njegova zakonska obaveza, između ostalog, da objavljuje zakone i ukaze institucija Republike Srpske, te da bi drugačije postupanje bilo kršenje zakona.

    • Sve ostalo je obična politička maniulacija i tako se prema njoj odnosim – istakao je Lukić, nakon što je juče potpisao odluke o objavljivanju Ukaza predsjednika Srpske Milorada Dodika o proglašenju zakona da se odluke visokog predstavnika ne objavljuju u “Službenom glasniku” i da se odluke Ustavnog suda ne primjenjuju na teritoriji Srpske.

    Govoreći o navodima da je u Tužilaštvu BiH formiran predmet protiv zvaničnika Republike Srpske, a mediji prenose da je istragom obuhvaćeno i odgovorno lice u “Službenom glasniku”, Lukić je istakao da je riječ o političkim pritiscima koji nemaju uporište u pravnom sistemu.

    • Gledam na to kao na dio posla koji je neko odabrao da radi, a nema veze ni sa pravom ni pravnim sistemom u BiH i Republici Srpskoj. Prema tome se odnosim na na taj način. Ne osjećam pritisak, moje je da radim, da redovno i pravovremeno objavljujemo sve odluke koje se tiču institucija i građana, ali i da radimo sve ostale djelatnosti “Službenog glasnika” – naglasio je Lukić za Srnu.

    On je podsjetio da je “Službeni glasnik” juče objavio svoj 60. broj, u kojem je objavljen Ukaz predsjednika Srpske nakon što su Zakoni, odnosno izmjene postojećih sa zaključcima usvojeni u Narodnoj skupštini.

    • Zakoni se odnose na neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske i Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koji se odnosi na to da Službeni glasnik nema obavezu da objavljuje odluke visokog predstavnika – pojasnio je Lukić.
  • Vučić: Trudimo se da odnosi sa Crnom Gorom budu bolji; Milatović: Imenovati ambasadore

    Vučić: Trudimo se da odnosi sa Crnom Gorom budu bolji; Milatović: Imenovati ambasadore

    Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je danas, poslije sastanka sa predsjednikom Crne Gore Јakovom Milatovićem, da se Srbija trudi da unaprijedi odnose sa Crnom Gorom i da budu neuporedivi bolji nego što su bili.

    Veliko mi je zadovoljstvo što imam priliku da u Beogradu ugostim predsjednika Milatovića u njegovoj prvoj zvaničnoj posjeti Beogradu kao predsjednika Crne Gore – istakao je Vučić u Palati Srbija.

    Istakao je da su jučerašnji i današnji sastanci potvrdili da su jačanje bilateralnih odnosa i što tješnja saradnja od ogromne uzajamne koristi.

    • Naši dobri odnosi su važni zbog građana naših zemalja i građani moraju da osjete tu korist – naveo je Vučić.

    Istakao je da postoji velika trgovinska razmjena između dvije zemlje i da Srbija sa Crnom Gorom, proporcionalno broju stanovnika, ima najveću razmjenu u svijetu.

    • Za nas je Crna Gora izuzetno važan partner ne samo zbog ekonomije i brojeva već i tradicionalne bliskosti i povezanosti naših građana, velikog broja Srba koji žive u Crnoj Gori i obrnuto. I za nas su to veoma važne stvari i zato se trudimo da naše odnose unapredimo da budu neuporedivo bolji nego što su bili – naveo je Vučić.

    Aleksandar Vučić ugostio Јakova Milatovića (foto: TANJUG / ZORAN ŽESTIĆ)
    Aleksandar Vučić ugostio Јakova Milatovića (foto: TANJUG / ZORAN ŽESTIĆ)

    Istakao je da su razgovarali o mnogim pitanjima i konkretnim vidovima saradnje.

    Milatović: Imenovati ambasadore

    Složili smo se da je neophodno imenovanje ambasadora, dobio sam uvjeravanje da će Srbija u tom smeru napraviti korak vrlo brzo, a Crna Gora poslije formiranja Vlade, rekao je predsjednik Crne Gore Јakov Milatović.

    Istakao je da je Srbija Crnoj Gori najveći trgovinski partner, značajna je saradnja u oblasti turizma, a Srbija je i najveći investitor u Crnoj Gori.

    • Sa Srbijom nemamo diplomatski odnos na nivou ambasadora, nemamo granične prelaze. Nikada nije održana sjednica dviju vlada – napomenuo je Milatović.

    Prema njegovim riječima, Crna Gora i Srbija dijele zajednički evropski cilj.

    • Uz puno uvažavanje, kada na neke teme ne mislimo isto bitno je da izgradimo povjerenje – rekao je crnogorski predsjednik.
  • “Ulazak Ukrajine u NATO je apsolutna prijetnja Rusiji”

    “Ulazak Ukrajine u NATO je apsolutna prijetnja Rusiji”

    Eventualni ulazak Ukrajine u NATO imaće veoma negativne posledice po sistem bezbednosti u Evropi i predstavljaće apsolutnu pretnju za Rusiju, izjavio je portparol predsednika Ruje Dmitrij Peskov.

    Na pitanje novinara da prokomentariše izjavu američkog predsjednika DŽozefaa Bajdena da Ukrajina još nije spremna za ulazak u NATO, portparol Kremlja je odgovorio: “Znamo da se među članicama alijanse vode veoma žive diskusije, posebno uoči samit -aNATO-a. Znamo da postoje različite tačke gledišta o ovom pitanju”.

    • Stav Ruske Federacije je apsolutno razumljiv i dosljedan: članstvo Ukrajine u NATO će imati veoma, veoma negativne posledice po cijelokupnu arhitekturu bezbjednosti u Evropi koja je i tako polurazrušena. Ono će predstavljati apsolutnu opasnost, prijetnju za našu zemlju, koje će zahtijevati našu prilično čvrstu i jasnu reakciju – dodao je Peskov.
  • Počinje “puč” u Evropi

    Počinje “puč” u Evropi

    Desničarske stranke osvajaju Evropu, a promena političke situacije će uticati na sve, od klimatske do migracione politike.

    Počelo je sa Italijom, zatim se desila Finska i Grčka. Španija bi mogla biti sledeća.

    Širom Evrope, vlade preuzimaju desničari. Na nekim mestima, lideri krajnje desnice preuzimaju vlast dok se u drugim tradicionalnije stranke desnog centra udružuju sa desničarima, što je nekada smatrano nemogućim.

    Na drugim mestima, stranke tvrde desnice obezbeđuju više poslaničkih mesta i regionalnih kancelarija. Partija Alternativa za Nemačku (AfD), koja je već pod prismotrom zbog sumnje na ekstremizam krajnje desnice, sada nadmašuje socijaldemokrate kancelara Olafa Šolca i upravo je postigla prelomnu pobedu na izborima u okrugu – alarmantan trenutak za zemlju svesnu svoje nacističke prošlosti.

    Trend, naravno, nije baš počeo sa Italijom i premijerom krajnje desnice Đorđom Meloni. Ali prošla godina je donela niz upečatljivih rezultata za konzervativce. I ovaj trend bi mogao da se nastavi, jer se čini da su zemlje poput Španije i Slovačke spremne da “skrenu desno” na predstojećim izborima.

    Ovo je razvoj koji će neizbežno preoblikovati Evropu, utičući na sve, od načina na koji se rešavaju klimatske promene, preko roditeljskih prava, do toga ko je dobrodošao na kontinent.

    Pravo u EU

    I tradicionalna desnica i krajnja desnica nedavno su ostvarili uspehe širom Evropske unije.

    S obzirom da je EU spremna da izabere novi Evropski parlament sledeće godine, pomeranje udesno bi takođe moglo da proizvede konzervativniji Brisel u godinama koje dolaze, period koji će predstavljati kritične odluke o stvarima kao što su širenje EU na istok, trgovina sa Kinom i nadzor nad vladavina prava u zemljama EU.

    “Došlo je do približavanja desnog centra i krajnje desnice tokom protekle decenije”, rekao je Hans Kundnani, evropski politički analitičar u Četam hausu.

    Promena, dodao je, “može imati duboke posledice po EU”.

    Promena političke slike Evrope mogao se videti u Briselu ove nedelje kada su se lideri EU okupili na svom redovnom samitu.

    Za stolom je bilo novo lice, Peteri Orpo, novi premijer Finske, koji vodi konzervativnu Nacionalnu koalicionu partiju.

    Političko putovanje njegove zemlje tokom prošle godine ilustruje zaokret udesno koji je zavladao u delovima Evrope. Nakon četiri godine koalicione vlade petočlane koalicije orijentisane na levicu, birači su napustili socijaldemokratu Sanu Marin, što je dovelo do uspostavljanja najdesničarske vlade u finskoj istoriji.

    Grčki premijer Kirijakos Micotakis takođe je postigao veliki uspeh na izborima. Ovaj 55-godišnji lider desnog centra je na izborima osvojio daleko veću većinu nego što je to bio slučaj prvog puta.

    Pitanje ko zauzima mesta za stolom EU je važno – Evropski savet, koji okuplja 27 lidera bloka, mora na kraju da odluči o političkim prioritetima EU i političkim inicijativama.

    “Mislim da već vidimo Meloni efekat”, rekao je jedan visoki diplomata EU koji je želeo da istakne anoniman i dodao: “Što se tiče migracija i klime, nesumnjivo je došlo do pomeranja udesno”.

    Prvi znaci da je Meloni prihvaćena, a ne izolovana, pojavili su se prošle jeseni na njenom prvom samitu EU.

    Dok su se lideri bavili teškim pitanjem migracija, italijanska liderka je uspela da “otvara vrata”, dobijajući prećutnu podršku za svoju želju da se politika EU više fokusira na odvraćanje migranata od dolaska u Evropu.

    Nekoliko meseci kasnije, centristički holandski premijer Mark Rute i šefica Evropske komisije desnog centra Ursula fon der Lajen, najviši izvršni direktor EU, pratili su Meloni na putovanju u Tunis kako bi pokušali da obuzdaju migracione tokove iz te severnoafričke zemlje — emisija međupartijskog jedinstva.

    Putovanje je usledilo samo nekoliko sati nakon što su zemlje EU postigle sporazum sa Italijom o tome kako da procesuiraju i premeste migrante, što je Melonijevoj vladi dalo veći prostor za vraćanje odbijenih tražilaca azila.

    Šta dolazi…
    Sa još godinu dana do izlaska građana EU na birališta, narednih nekoliko meseci biće isprekidani ključnim momentima koji će pružiti uvid u to na koji način politički vetar duva.

    Prva je Španija, a birači idu na birališta sledećeg meseca.

    Glavna partija desnog centra u zemlji, Narodna partija (PP), uverena je da će ponovo osvojiti vlast nakon što je na lokalnim izborima prošlog meseca porazila socijalističku partiju premijera Pedra Sančeza.

    Kako se kampanja zahuktava, Sančez upozorava na moguću vezu između PP-a i krajnje desničarske stranke Voks, nadajući se da bi povezanost PP-a sa Voksom mogla odbiti levo orijentisane birače srednje klase. Ali povratak na vlast od strane PP, kao što se čini verovatnim, bi učvrstio desničarski nagib Evrope.

    Na drugim mestima, poljski Zakon i pravda, centar desničarske moći u EU, vodi u anketama uoči jesenjih izbora, dok se Slovačka priprema za povratak populističkog lidera Roberta Fica na vanrednim izborima zakazanim za septembar.

    Ne prate sve zemlje taj trend, centrističke vlade u Irskoj i Litvaniji, na primer, suočavaju se sa izbornim izazovima levice. A Nemačku, najmnogoljudniju državu u EU, i dalje vodi socijaldemokrata. Ali čak i tamo, vlast Olafa Šolca je klimava, a rivalski demohrišćani i krajnje desničarski AfD rastu u anketama.

    Zato nijedan “povetarac” levice trenutno ne može da se uporedi sa “uraganom” desnice koji se nadvija nad Evropom