VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Najrealnije da OHR bude zatvoren – Šmit ne može nikoga procesuirati

    Stevandić: Najrealnije da OHR bude zatvoren – Šmit ne može nikoga procesuirati

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske rekao je danas da bi bilo najrealnije da OHR bude potpuno zatvoren i da se pretvori u kancelaruju EU koju vodi Јohan Salter, što bi bila prava deeskalacija.

    Stevandić je rekao da bi to vodilo unutrašnjem dijalogu koji bi doprinio privrednom i ekonomskom napretku BiH i evropskim integracijama.

    Ističe da Kristijan Šmit ne može nikoga procesuirati za negiranje “genocida”, jer je to zamjena teza.

    • U Republici Srpskoj postoje odluke Narodne skupštine Republike Srpske koje su svakom stanovniku dozvolile da ima pravo na svoje mišljenje i da zbog svog mišljenja ne može biti kriminalizovano. To je nešto slično kao kada se u SAD pozovu na četvrti i drugi amandman – rekao je Stevandić.

    Stevandić je istakao da je potpuno druga stvar poziv na nasilje.

    • Kada bi Šmit imao neku snagu, trebalo bi da sankcioniše ljude koji stalno pozivaju na nasilje. Republika Srpska nijednom nije pozivala na nasilje. Akti koji su donijeti u Parlamentu Srpske su suštinski poziv da se eliminišu strane sudije iz odlučivanja jer je to predviđeno nakon Dejtonskog sporazuma, te visoki predstavnik jer se u procesu pristupanja EU ne može sa njim – rekao je Stevandić.

    Šmit je rekao da će već danas i sutra početi raditi na tome da protiv svih onih oni koji su negirali “genocid” i nastavljaju to raditi budu preduzete pravne radnje i da se krivično gone, istakavši da će sa glavnim tužiocem iz Bavarije tražiti koje su to najbolje radnje koje se mogu preduzeti protiv tih osoba.

  • Parlament 18. jula o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika

    Parlament 18. jula o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika

    Narodna skupština Republike Srpske razmatraće u utorak, 18. jula, na redovnoj sjednici prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, odlučio je skupštinski Kolegijum.

    Nakon sjednice skupštinskog Kolegijuma, predsjednik parlamenta Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da će na sjednici biti razmatrani i nacrti zakona o elektronskom novcu, te o izmjeni i dopuni Zakona o državnim stanovima na kojima ne postoji stanarsko pravo.

    Prema njegovim riječima, na dnevnom redu je i Nacrt zakona o izmjeni i dopunama Zakona o poljoprivrednim zadrugama, te obavještenje o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti.

    Narodna skupština Republike Srpske razmatraće i izvještaje Fiskalnog savjeta za 2022. godinu, godišnji izvještaj VSTS-a BiH za 2022. godinu, izvještaj Agencije za visoko obrazovanje Republike Srpske za prošlu godinu, izvještaj o radu Republičke komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske za 2022. godinu, te Komisije za žalbe za prošlu godinu.

    Na dnevnom redu je i informacija Odbora za zaštitu životne sredine o održanoj tematskoj sjednici “Aktivnosti nadležnih institucija Republike Srpske povodom namjere Hrvatske da odlože radioaktivni i nuklearni otpad na lokaciji Trgovska gora u neposrednoj blizini granice BiH sa Hrvatskom”.

    Dnevni red sadrži 16 tačaka, a sjednica je zakazana za 10.00 časova.

  • Crnadak i Vukanović eskivirali da se očituju o skidanju rezolucije Ramiza Salkića kojom bi se srpski narod okarakterisao kao genocidan

    Crnadak i Vukanović eskivirali da se očituju o skidanju rezolucije Ramiza Salkića kojom bi se srpski narod okarakterisao kao genocidan

    U Banjaluci je danas održana sjednica kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske na kom se usvojio dnevni red za Četvrtu redovnu sjednicu.


    Obraćajući se medijima nakon sjednice kolegijuma, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić izjavio je da se kolegijum očitavao o Rezoluciji o osudi genocida u Srebrenici koju su uputili narodni poslanici Ramiz Salkić i Amir Hurtić, te da su svi članovi pozicije predložili da se ta rezolucija skine sa dnevnog reda.


    Razlog zbog kojeg se skinula ova rezolucija kako navodi Stevandić je prijedlog da se zajedno sa predlagačima rezolucije usaglasi mogućnost osuđivanja svih zločina, a ne samo pojedinačnih.


    Interesantno je da se o ovoj Rezoluciji nisu očitovali šefovi klubova PDP i Za pravdu i red, Igor Crnadak i Nebojša Vukanović. Dok se Crnadak o tome nije očitovao, narodni poslanik narodni poslanik Nebojša Vukanović izjavio je po svom običaju da se radi o nekoj zavjeri koja dolazi iz vladajuće koalicije, jer je inicijativu predložio rođak Selvida Hurtića, koji je kako on kaže glasovima SNSD-a poslat da predstavlja Republiku Srpsku u Savjetu ministara.


    On dodaje da zbog toga on ne želi da se miješa u koalicione odnose vladajuće koalicije. Iako je potpuno jasno da se u ovom slučaju ne radi ni o kakvom sukobu unutar koalicije, već po ko zna koji put o eskiviranju da se poredstavnici opozicije izjasne o temama koje su bitne za Republiku Srpsku, a sve u cilju dodvoravanja onima sa kojima bi protiv volje naroda sastavljali novu vlast u Republici Srpskoj.


    O lažnom patriotizmu pojedinih članova opozicija odavno se puno toga već reklo i jasno je da se očiglednim gubitkom podrške među svojim narodom, moraju skalapati paktove sa onima koji za Republiku Srpsku nemaju časne namjere.

  • Građani se plaše poskupljenja drva

    Građani se plaše poskupljenja drva

    Iako je ljeto, građani u Srpskoj na vrijeme su odlučili da krenu sa kupovinom ogreva za zimu, a prema riječima naših sagovornika, ljeti su cijene uvijek niže nego u jesen, te je bolje ogrev obezbijediti na vrijeme.
    U Banjaluci, ali i okolnim gradovima, veliki je broj prodavaca koji nude usluge prodaje, cijepanja, kao i dovoza samog ogreva na kućnu adresu.

    Jedan od banjalučkih prodavaca ističe da je za pet metara cijepanih drva potrebno izdvojiti 600 KM.

    “Pet metara iscijepanih drva jasena, bora ili bukve košta 600 KM, ali ovo je samo za područje Banjaluke”, navodi on.

    Cijena iscijepanih drva u paletama kreće se od 220 do 250 KM.

    “Mlada grabovina u metricama košta 110 KM, dok je jelovina 150”, navodi jedan od prodavaca, prenose Nezavisne.

    Na području Teslića moguće je kupiti jelovinu, a prema riječima prodavaca, riječ je o jelovini koja je pogodna za centralno grijanje i to po cijeni od 150 KM po kubnom metru.

    Takođe, veliki broj prodavaca na području Banjaluke i Laktaša nudi usluge cijepanja drva po cijeni od 10 KM po metru.

    U Brčkom je moguće kupiti drva za ogrev po cijeni od 120 KM po kubiku. Takođe, građani se sve više odlučuju i na opciju kupovine drva u vrećama, a cijene se kreću od deset do 15 KM po vreći.

    Zbog cijene struje veliki broj građana odlučio je da se grije na drva, te su zbog toga odlučili da ih na vrijeme kupe, po što boljoj cijeni, jer, kako kažu, boje se da bi cijena na jesen mogla biti veoma visoka.

    Jedan od njih je Anđelko S. iz Kozarske Dubice, koji ističe da je drva naručio prije 15 dana.

    “Znam da je ljeto i da je rano, ali bitno je da sam na vrijeme nabavio drva. Ja sam za sada kupio dvije palete iscijepanih drva po cijeni od 240 KM po jednoj”, rekao je Anđelko.

    Da je bitno na vrijeme kupiti ogrev za zimu potvrdio je Banjalučanin Igor S., koji kaže da je drva naručio prije nekoliko sedmica.

    “Pošto imam svoje dvorište i živim van grada, odlučio sam da kupim drva u metricama, odnosno naručio sam pet metara drva, koje ću sam da cijepam”, rekao je on i dodao da je pred njim dugo ljeto, te da će do jeseni sve biti spremno.

    Prema njegovim riječima, za sada nisu visoke cijene, ali, kako kaže, do jeseni će prodavci sigurno korigovati svoj cjenovnik.

    “Jeftinije je da sada kupim ogrev i budem spreman za zimu, jer će u septembru svakako biti gužva, te je i pitanje hoće li prodavci imati dovoljno drva”, rekao je ovaj Banjalučanin i dodao da vjeruje da će kasnije prodavci podići cijene, jer je to jek sezone.

  • Masovna tuča na tranzitu, reagovala policija

    Masovna tuča na tranzitu, reagovala policija

    Više osoba učestvovalo je sinoć u tuči koja se dogodila na skretanju sa zapadnog tranzita u Ulicu Momčila Popovića u Banjaluci.

    Više osoba je tuklo jednog muškarca, a prije dolaska policije su se udaljili prema centru grada.

    Policija je na lice mjesta stigla nakon par minuta i obavila uviđaj, piše Banjaluka.net.

    Više detalja biće poznato nakon sprovedene istrage.

  • Ukrajina na evropskom putu brže napreduje u ratu nego BiH u miru

    Ukrajina na evropskom putu brže napreduje u ratu nego BiH u miru

    Tokom posjete grupe novinara Ukrajini navršila se godinu dana otkad je ta zemlja dobila kandidatski status za članstvo u EU 23. juna 2022. godine.

    Prema podacima koje je tim povodom prije dvije sedmice iznio Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, ta zemlja je u potpunosti ispunila dva od sedam prioriteta, dok se ostalih pet prioriteta ispunjavaju, čime je pokazala da je na evropskom putu napredovala više od BiH, koja se i dalje muči s 14 prioriteta koji su bili postavljeni kao uslov za kandidaturu još 2019. godine.

    Iako mnogi u BiH i na zapadnom Balkanu misle da je Ukrajina status dobila nezasluženo i da joj se gleda kroz prste, novinari koji su posjetili tu zemlju su se mogli uvjeriti koliki je napredak ona ostvarila od 2014. godine. Ukrajina je digitalizovala javnu upravu, a digitalne usluge, uključujući i izdavanje ličnih karata, vozačkih dozvola, građevinskih dozvola i drugih dokumenata nalaze se u aplikaciji DiiA, koju već svakodnevno koristi 19,3 miliona Ukrajinaca, s tendencijom stalnog povećanja. Ove usluge praktično su razvijene u ratu i Evropska komisija je pohvalila stepen reformi koji je ostvaren. Trenutno Ukrajinci mogu koristiti više od 50 javnih usluga putem mobilnog telefona, a plan je da sve usluge budu u potpunosti prebačene na ovu aplikaciju.

    Kao što nam je većine sagovornika naglasila tokom naše posjete, glavni faktor u reformama koje su sprovedene je pritisak javnosti. Za razliku od BiH, u kojoj je javnost gotovo eutanazirana kad je u pitanju pritisak na javne zvaničnike, u Ukrajini je u proteklih 20 godina s političke scene “zbrisano” šest najviših lidera koji su upravljali svim procesima u Ukrajini. U tom periodu s političke scene nestali su Leonid Kučma, Julija Timošenko, Viktor Juščenko, Viktor Janukovič i Petro Porošenko. Zbog korupcije, u zatvoru je završila prozapadna političarka Timošenko, dok je proruski političar Janukovič zatvor izbjegao samo zato što je pobjegao iz zemlje. Za to vrijeme, u BiH praktično vladaju isti političari, bez izgleda da bi bilo ko od njih mogao biti poslat u političku penziju. Zato je prirodno što praktično nijedan prioritet na evropskom putu nije ispunjen, a prema riječima Johana Zatlera, šefa delegacije EU u Sarajevu, BiH nije dobila kandidatski status kada i Ukrajina upravo “zaslugom” bh. političara.

    “Mislim da je bilo ispravno da BiH nije dobila status u junu, jer bi to bio dodatni argument u izbornoj kampanji onima koji su na vlasti, a koji nisu puno uradili”, rekao je on tada.

    Oleksnadr Melničenko, zamjenik šefa za Međunarodnu saradnju u Agenciji za suzbijanje korupcije Ukrajine, nam je rekao da je glavni faktor pritiska na javne zvaničnike ukrajinska javnost, koja ne toleriše korupciju. On kaže da su od Majdana 2014. do danas s političke scene nestali brojni ratni heroji i istaknuti pojedinci iz vremena revolucije.

    “Mislim da je ukrajinsko društvo već razvilo visoki stepen kritičnog razmišljanja i pokazalo da je jako kritično prema pojedincima koji su se ogriješili o javni interes bez obzira na to o kome se radi”, kaže on.

    Tetjana Harčenko, šefica Odjeljenja za komunikacije za reformu sistema javnih nabavki u Ministarstvu odbrane Ukrajine, nam je rekla da je javnost i od početka proširene ruske invazije u februaru prošle godine pokazala da ne toleriše korupciju. Zahvaljujući istraživačkim novinarima, kako kaže, prije nekoliko mjeseci je otkriven skandal u snabdijevanju hranom Oružanih snaga Ukrajine, kada su cijene preuveličavane. Kao rezultat, nekoliko visokorangiranih pojedinaca u Ministarstvu odbrane je u pritvoru i čeka sudski proces.

    “Mislim da smo mi kao javnost već vakcinisani protiv tolerancije na korupciju. Kad je rat počeo 2014, tada nije bila nijedna agencija protiv korupcije i nisu sprovedene nikakve reforme. U međuvremenu smo prošli čitav jedan politički ciklus i imamo to loše iskustvo s pojedincima i političkim partijama koje se nisu ponašali u skladu s najvišim standardima. Od tada je prošlo mnogo vremena i sada imamo antikorupcijske institucije koje su nastale pod pritiskom građana. Sigurna sam da će takvih slučajeva biti i u budućnosti, ali odgovornost je na građanima”, kaže ona.

    Slava Banik, načelnik Odjeljenja za digitalne usluge u Ministarstvu za digitalnu transformaciju Ukrajine, nam je rekao da je DiiA značajno unaprijedila transparentnost u Ukrajini i omogućila lakše otkrivanje korupcije.

    “Ovaj sistem ima ogroman antikorupcijski efekt. Na primjer, svuda u svijetu je pitanje dobijanja građevinskih dozvola jedno od najkritičnijih korupcijskih područja. U Ukrajini je većina koraka koje morate proći u tom procesu automatizovana. Sve vaše dokumente softver procesuira automatski i ostavlja logove. To omogućava jednostavan uvid u sistem kako je procedura sprovedena”, kaže on. Ističe da je Ukrajina svoj digitalni administrativni sistem počela izvoziti u druge zemlje.

    Zahvaljujući DiiA, kako kaže Melničenko, bilo je moguće digitalizovati imovinske kartone oko 700.000 javnih zvaničnika u Ukrajini.

    “Svaki građanin je mogao vidjeti šta imaju zvaničnici i njihove porodice, supružnici, djeca i slično”, rekao je on.

    Nakon februara 2022. godine, Ukrajina je djelimično zatvorila pristup javnosti ovim dokumentima, zbog sigurnosnih razloga i omogućila zvaničnicima da mogu da traže da se njihovi kartoni ne objavljuju. Kako je rekao Melničenko, postoji opasnost da podaci o članovima porodica visokih zvaničnika budu dostupni ruskim snagama, što bi predstavljalo bezbjednosni rizik. Jedna od primjedaba EU je potreba da se ova usluga ponovo učini dostupna javnosti kako je to bilo ranije.

    “Stav naše agencije je da sistem treba da bude vraćen onako kako je bio prije februara 2022. godine i nastavićemo da zagovaramo da svi zvaničnici imaju obavezu da podnesu svoje imovinske kartone, uprkos suspenziji te obaveze. Ako se ne varam, do sada je oko 400.000 zvaničnika javno objavilo svoje imovinske kartone, uprkos tome što to više nije obaveza. Ovo pokazuje da su se ukrajinski zvaničnici navikli da svoje deklaracije objavljuju i da su svjesni zahtjeva javnosti za transparentnosti”, rekao je on. Kako je istakao, većina poslanika i ministara u Vladi Ukrajine odlučila je da iskoristi mogućnost javnog neobjavljivanja imovinskih kartona, navodeći sigurnosne razloge.

    “Mi smo obavili čitav niz razgovora s javnim zvaničnicima i nadamo se i vjerujemo da će objavljivanje imovinskih kartona uskoro ponovo biti obaveza”, rekao je on.

  • Uhapšen državljanin Srbije u Banjaluci, pronađena droga

    Uhapšen državljanin Srbije u Banjaluci, pronađena droga

    Banjalučka policija u akciji “Specijal” uhapsila je F.Ž. u Banjaluci, državljanina Republike Srbije, zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga.

    Policija je nakon provjera utvrdila da je za uhapšenim raspisana Interpolova potjernica Beograd.

    “Izvršen je pretres na jednoj lokaciji u Banjaluci i tom prilikom je pronađeno i oduzeto oko 655 grama marihuane, dvije digitalne vage, dva laptopa, mrvilica i novac 2,.750 evra i 210 KM za koji se sumnja da je pribavljen izvršenjem krvičnog djela, kao i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem navedenog krivičnog djela”, navode iz PU Banjaluka.

    Iz policije navode da će uhapšeni, koji ima i državljanstvo BiH, nakon završene kriminalističke obrade uz uizvještaj o počinjenom krivičnom djelu, danas, biti predato u nadležnost Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

  • U Srpskoj zaplijenjeno 33 kg droge, uhapšeno 15 osoba

    U Srpskoj zaplijenjeno 33 kg droge, uhapšeno 15 osoba

  • Ukazi predsjednika Srpske stupaju na snagu

    Ukazi predsjednika Srpske stupaju na snagu

    Ukazi predsjednika Republike Milorada Dodika o proglašenju izmjena Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske koji su objavljeni u Službenom glasniku, stupaju danas na snagu.Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Miloš Lukić koji je potvrdio odluke o objavljivanju ukaza predsjednika Republike o proglašenju ovih zakona, rekao je da ne dozvoljava nikakve pritiske na Službeni glasnik i da samo rade svoj posao.

  • Medvedev: Rusija bi mogla da pogodi ukrajinska nuklearna postrojenja

    Medvedev: Rusija bi mogla da pogodi ukrajinska nuklearna postrojenja

    Rusija bi mogla da pogodi ukrajinska nuklearna postrojenja u istočnoj Evropi ukoliko se potvrdi informacija o pokušaju napada na Smolensku nuklearnu elektranu NATO projektilima, izjavio je danas zamjenik predsjednika Savjeta za bezbjednost Rusije Dmitrij Medvedev.
    “Ukoliko se potvrdi da je bilo pokušaja napada na nuklearnu elektranu Smolensk Desnogorsk raketama NATO-a, biće neophodno razmotriti scenario istovremenog udara Rusije na nuklearne elektrane u južnoj Ukrajini, Rovno i Hmeljnicki, kao i ukrajinska nuklearna postrojenja u istočnoj Evropi”, napisao je Medvedev na Telegramu.

    Prema objavama na nekoliko Telegram kanala ranije danas, ukrajinske trupe pokušale su da izvedu raketni napad na nuklearnu elektranu Smolensk.

    Nuklearna elektrana nalazi se tri kilometra od grada Desnogorska u Smolenskoj oblasti i oko 150 kilometara od grada Smolenska.

    Nuklearna elektrana je na svom Telegram kanalu saopštila da njena dva bloka rade normalno, dok je treći u planiranom remontu, prenio je TASS, navodi Tanjug.