VRBAS Media

Autor: INFO

  • “U Evropi će uskoro shvatiti da pobjeda Kijeva nije moguća”

    “U Evropi će uskoro shvatiti da pobjeda Kijeva nije moguća”

    Evropljanima je sve jasnija činjenica da pobeda Kijeva nije moguća, izjavio je Sputnjiku šef ruske delegacije na pregovorima u Beču za pitanja vojne bezbednosti i kontrolu naoružanja Konstantin Gavrilov.

    “Naši sagovornici u Beču navode da među Evropljanima postoji razumevanje da Ukrajina neće moći da lako pobedi i da je pobeda, u principu, nemoguća. Oni priznaju moć i organizovanost ruske vojske, koja je na bojnim poljima stekla kolosalno borbeno iskustvo”, rekao je on.

    Prema njegovim rečima, situaciju se za “natovce” pogoršava i time što je njihov vojno-industrijski kompleks u padu.

    “Oni su već isporučili Ukrajini sve rezerve PVO sistema ‘stringer’ i ‘džavelin’, skladišta su prazna i kako bi se ona napunila biće potrebne godine, a to nikako ne ide na ruku iscrpljenim evropskim skladištima i proizvodnji granata”, pojasnio je ruski diplomata.

    Moskva je više puta upozoravala zapadne zemlje da isporuke oružja Ukrajini ništa ne menjaju i samo odugovlače konflikt.

    Kako je istakao ministar inostranih poslova Sergej Lavrov, SAD i NATO direktno učestvuju u tom sukobu ne samo isporukama oružja već i u obukama vojnika.

  • “Moramo konačno objaviti, osnovni akt Rusija – NATO je mrtav”

    “Moramo konačno objaviti, osnovni akt Rusija – NATO je mrtav”

    NATO bi trebalo da odustane od ograničenja vezanih za raspoređivanje vojnih baza u zemljama na istočnom krilu, rekao je predsednik Litvanije Gitanas Nauseda.

    Lider zemlje koja je ove godine domaćin samita Alijanse rekao je u intervjuu za “Tajms” da “pošto Rusija preduzima aktivne korake za raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja u Belorusiji – a imamo sve dokaze da se to dešava – moramo konačno objaviti mrtvim ovaj osnovni akt Rusija-NATO“.

    U aktu, koji je potpisan 1997. godine, stoji: “NATO potvrđuje da će, u sadašnjim i budućim bezbednosnim uslovima, alijansa svoje kolektivne odbrambene i druge zadatke obavljati kroz obezbeđivanje neophodne kompatabilnosti, integracije i sposobnosti unapređenja, a ne kroz dodatno trajno raspoređivanje značajne borbene snage“.

    Osim toga, u dokumentu se kaže da se blok i zemlja međusobno ne smatraju protivnicima.

    Nauseda je pozvao zapadne zemlje da budu jake, jer je to “najbolje odvraćanje“,ne možete pokazati svoj strah od predsednika Vladimira Putina, inače će dobiti “signale ranjivosti“ Zapada.

    NATO je već počeo da jača svoj istočni bok: prošle godine, nakon početka ruske specijalne operacije, Alijansa je poslala borbene grupe u Bugarsku, Rumuniju, Mađarsku i Slovačku, pored onih koje su već u baltičkim državama i Poljskoj. Kako navodi Tajms, ove jedinice su raspoređene na rotacionoj osnovi zbog akta Rusija-NATO, preneo je Sputnjik.

  • (Ne)pristojna ponuda za Volodimira

    (Ne)pristojna ponuda za Volodimira

    Lideri NATO-a će Ukrajini na samitu u Vilnjusu ponuditi bezbednosne garancije poput onih koje ima Izrael, piše britanski “Telegraf”.

    Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Francuska i Nemačka će se posvetiti dugoročnom planu naoružavanja Kijeva kako bi se odbranio od ruske agresije, navodi list.

    Neimenovani zvaničnici kažu da će novi odbrambeni plan za Ukrajinu uključivati pravno-obavezujuće obećanje za nastavak vojne podrške Kijevu.

    Pored toga, biće obećana i obuka ukrajinskih trupa, razmena obaveštajnih podataka i pomoć u procesu usklađivanja ukrajinskih snaga sa NATO standardima. Ponuda ne podrazumeva punopravno članstvo, koje Ukrajina traži, ali reč je o “odskočnoj dasci” ka članstvu, ističe “Telegraf”.

    Četiri članice se nadaju da će formalizovanje ovih obaveza dovesti do toga da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ne ode sa skupa praznih ruku.

    Izrael nije deo NATO-a, ali SAD izdvajaju skoro četiri milijarde dolara na godišnjem nivou kako bi osigurale da država ima “kvalitativne vojne prednosti” na Bliskom istoku.

    Sporazum je deo memoranduma o razumevanju koji se obnavlja na svakih 10 godina, ali ne uključuje obavezu da jedna država mora da brani drugu u slučaju napada.

  • Makron: Francuska će Ukrajini dati rakete dugog dometa

    Makron: Francuska će Ukrajini dati rakete dugog dometa

    Francuska će početi da snabdjeva Ukrajinu raketama dugog dometa kako bi mogla da se brani, izjavio je danas predsjednik Francuske Emanuel Makron.

    On je po dolasku na samit NATO-a u Vilnjusu u Litvaniji odbio da iznese detalje o tome koliko i kojih projektila će biti dato Ukrajini.

    „Odlučio sam da povećam isporuke oružja i opreme koja bi omogućila Ukrajincima da imaju kapacitet da udare duboko, uz zadržavanje naše doktrine da dozvolimo Ukrajini da brani svoju teritoriju“, rekao je Makron.

    U Viljnusu se danas i sutra održava samit NATO-a, a jedna od glavnih tema je situacija u Ukrajini, prenosi Tanjug.

  • Lukić: SIPA kontaktirala Službeni glasnik

    Lukić: SIPA kontaktirala Službeni glasnik

    SIPA je kontaktirala Službeni glasnik, ali ću ih upoznati o njemačkom državljaninu koji krši zakone u BiH, rekao je vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloš Lukić, gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a.

    Naveo je da je svaki građanin dužan da prijavi kršenje zakona.

    “Taj njemački državljanin se lažno predstavlja kao visoki predstavnik. Takođe ih treba obavijestiti da ima tužilac koji postupa po odlukama nelegalnog Kristijana Šmita i takođe taj tužilac krši zakone. Očekujem da će formirati predmet po mojoj prijavi”, rekao je Lukić.

    U medijima FBiH bio je pripremljen naslov da je SIPA upala u Službeni glasnik, rekao je Lukić.

    “Na njihovu žalost to nije tako, niti može da bude tako. Oni nas jesu kontaktirali, ali veoma ljubazno, tražeći neke odluke, i sve je prošlo veoma korektno, za razliku od onoga kako je bilo planirano u FBiH”, poručio je Lukić.

    Rekao je da je obaveza svih u Službenom glasniku Republike Srpske da sprovode zakone institucija.

    “I danas i sutra, i za deset godina osjećaću se zadovoljno. I ljudski i patriotski na visokom nivou, Službeni glasnik je jedna kockica u mozaiku političke pobjede Srpske kojih će u budućnosti biti sve više”, kaže Lukić.

    Rekao je da se stvorio određen pritisak na Republiku Srpsku.

    “Zato smo to i uradili u nedjelju ujutru. Na posao sam došao u 8.00 časova, u 8.01 već je bio potpis. Potpisom je data saglasnost da u Službenom glasniku bude objavljen Zakon o neprimjenjivanju odluke Visokog predstavnika o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda ne na teritoriji Srpske. Mi radimo samo svoj posao, to je naša zakonska obaveza. Na istoj liniji fronta sam sa predsjednikom Republike Srpske, svim institucijama, i zadovoljan sam što je tako”, zaključio je Lukić.

  • Više od 190 žrtava kasetnih bombi u Srbiji obesmišljavaju tvrdnje Kijeva

    Više od 190 žrtava kasetnih bombi u Srbiji obesmišljavaju tvrdnje Kijeva

    Odluku od 7. jula da isporuči kasetne bombe Ukrajini američka administracija opravdala je obećanjem Kijeva da ih neće koristiti na civilnim područjima, pišu Novosti.

    Koliko je ovo obećanje, kao i samo opravdanje besmisleno, pokazuje slučaj Niša, tokom NATO agresije, u maju 1999. godine.

    Tada su kasetne bombe, usmjerene na tamošnji aerodrom, završile u centru grada, na pijaci i u baštama, i ubile 16 civila, među kojima i trudnicu u poodmakloj trudnoći, dok je 18 ljudi ranjeno.

    Da je kasetna bomba izuzetno opasno oružje, prije svega za civile pokazuju sva područja na koja su bačene i na kojima čak i poslije četvrt vijeka, kao na primjer kod nas, ili poslije pola vijeka, kao u Vijetnamu, i dalje ubijaju muškarce, žene, djecu.

    U pitanju je oružje koje se raspada u vazduhu i oslobađa više “bombica” na širokom području. Dizajnirane su tako da detoniraju pri udaru o tlo, ali kod mnogih do toga ne dođe odmah.

    Prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, u nekim nedavnim sukobima čak i do 40 odsto bombi nije eksplodiralo.

    • Iako se u vojnim školama uči da osam do 14 odsto ostane neeksplodirano, procenat može da bude mnogo veći i to predstavlja najveću opasnost po civile – kaže za Novosti Slađan Vučković, penzionisani podoficir i nosilac ordena za hrabrost, koji je u aprilu 1999, na Kopaoniku ostao bez obje ruke kada je eksplodirala kasetna bomba.

    On se sada bavi promocijom zabrane kasetne municije.

    • Ako su kasetne bombe bačene na kameniti teren, eksplodiraće ih više, a ukoliko su bačene na zemlju, procenat eksplozije je manji. U Vijetnamu su bačene tokom rata, sedamdesetih godina prošlog vijeka, a prije neku godinu, kad sam tamo bio na konferenciji, jedna je ubila čovjeka. Dakle, ni poslije pola vijeka nisu očišćeni Vijetnam, Laos, Kambodža – priča Vučković, dodajući da je, bez obzira na to šta tvrde velike sile, u pitanju neprecizno i neselektivno oružje koje ne bira ni pol, ni godište, ni vjeroispijovest, ni nacionalnost – ubija sve.

    Takođe, primjećuje da to nije odbrambeno sredstvo jer ih nijedna zemlja ne koristi na svojoj, već uvijek na tuđoj teritoriji.

    Bojan Glamočlija, direktor Centra za razminiranje Srbije, kaže da je u Srbiji od devedesetih do danas očišćeno 14.028.603 kvadratna metra teritorije od neeksplodiranih kasetnih bombi, a ostalo je još 610.137 za čišćenje.

    Zabilježeno je 3.175 pronalazaka, odnosno lokacija sa bombama.

    • Kada su u pitanju civilne površine, očišćena su područja Kopaonika, Sjenice, Tutina i Niša, a ostali su Ponikve i Bujanovac. Iako nismo potpisnici Konvencije iz Osla, ipak smo uspjeli da dobijemo značajnu pomoć za uklanjanje ovih bombi. U posljednje četiri godine naročito su značajne donacije SAD i Јužne Koreje, na čemu smo im zahvalni – kaže Glamočlija.

    Tokom godina veliku pomoć pružili su i Rusi, a humanitarni program za razminiranje u Srbiji pokrenut je 2008. godine, pošto su rusko Ministarstvo za vanredne situacije i MUP Srbije potpisali sporazum.

    Od tada je, najprije ruski, a zatim rusko-srpski tim, očistio od eksplozivnih naprava oko 6,1 miliona kvadratnih metara terena.

    Kako je objavljeno 2018. godine, otkriveno je i uništeno ukupno 13.160 neeksplodiranih mina.

    Prema podacima Norveške narodne pomoći, u nesrećama od kasetnih bombi kod nas evidentirana je 191 žrtva. Poginula je 31 osoba, a ranjeno 160. Najveći broj stradavanja desio se u vrijeme djelovanja NATO avijacije, 1999. godine.

    Pomoć žrtvama poslije dvije decenije

    • Prvi put poslije 20 godina, prošle godine uspjeli smo preko Centra za razminiranje da obezbijedimo međunarodne donacije za pomoć žrtvama mina. Išli su na rehabilitaciju, zamijenili su proteze… Izvještaje podnosimo Ujedinjenim nacijama i očekujemo da bismo ubuduće od njih mogli da dobijemo pomoć – kaže Bojan Glamočlija.

    Tokom ovih djelovanja smrtno je stradalo 26 ljudi, a teže ili lakše ranjeno 151, navode u Centru. Od završetka djelovanja NATO snaga, pa do novembra 2008. godine, stradalo je još 14 ljudi, od čega pet smrtno, dok je ranjeno devet, među kojima su pirotehničari, poljoprivrednici, djeca i slučajni prolaznik.

    Od tada do danas, prema podacima Centra, desili su se akcidenti četiri deminera tokom čišćenja površina zagađenih kasetnom municijom – troje je povrijeđeno, a jedan poginuo.

    Kada ih pronađu, kako kažu u Centru za razminiranje, demineri ne smiju da ih pomeraju. Svaka mora da bude uništena baš na mjestu pronalaska, pa makar i u oluku, kao što je bio slučaj sa niškom Ćele-kulom, ili baštom u naselju Duvanište.

    Najveći problem sa kasetnim bombama, prema mišljenju vojnog analitičara Aleksandra Radića, jeste činjenica da su veoma male, da se nikad ne može precizno znati gdje su pale, niti gdje su na kraju završile.

    Kako naglašava, može ih pomjeriti i vjetar i kiša, odnosno bujica.

    • One se neće aktivirati dok na njih ne naiđu kola, poljoprivrednik sa mašinom, ili dok ih djeca ne uzmu u ruke, što se sve dešavalo. Nikada ne možete biti sasvim sigurni gdje je bačena, kao što nikad ne znate pouzdano da li ste neki teren sasvim raščistili. Problem je u nesrazmjernom riziku po stanovništvo. – kaže Radić, i dodaje da u praksi zataje, odnosno ne eksplodiraju odmah, u mnogo većem statističkom uzorku nego što se o tome priča.
  • Banjalučke odbornike dočekala informacija o pečatima

    Banjalučke odbornike dočekala informacija o pečatima

    Redovna sjednica banjalučke Skupštine, nakon skoro tri mjeseca pauze, počela je jutros sa pedesetak minuta zakašnjenja. Predviđeno je da se na njenom dnevnom redu nađu čak 93 tačke, a otvorio ju je predsjednik Skupštine Ljubo Ninković i to obavještenjem u vezi sa pečatima, prije početka aktuelnog časa.
    “U cilju održavanja sjednice, stručna služba obavještava da će materijale ovjeriti predsjednik Skupštine, nakon što se za to steknu uslovi, i nakon toga će donesene odluke biti objavljene u Službenom glasniku”, istakao je Ninković, i dodao da je procedura oko izrade novih pečata već počela.

    Nakon obavještenja, počeo je Aktuelni čas, a za riječ se prvi javio odbornik DEMOS-a Slobodan Stanarević. On je gradskog menadžera Bojana Kresojevića upitao koliko se grad zadužio tokom mandata gradonačelnika Draška Stanivukovića.

    “Više od 33 miliona maraka smo vratili od početka mandata gradonačelnika, nivo zaduženosti grada Banjaluka trenutno je niži nego što je bio prije početka njegovog mandata”, odgovorio je Kresojević, a Stanareviću je obećao pismeni odgovor naknadno sa tačnim ciframa.

    Podsjećamo, današnja sjednica banjalučke Skupštine, prva je redovna nakon više od tri mjeseca pauze, a predviđen je prilično opširan dnevni red.

  • Zaharova o NATO samitu: Živopisan performans u znak podrške Ukrajini

    Zaharova o NATO samitu: Živopisan performans u znak podrške Ukrajini

    Portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije, Marija Zaharova oglasila se dajući osvrt na samit NATO-a koji počinje danas u Litvaniji, na kojem će biti govora i o Ukrajini.

    “Na predstojećem samitu NATO-a u Viljnusu biće priređen živopisan performans u znak podrške Ukrajini. U najgoroj tradiciji zapadnih manipulacija i sa javnošću i sa svojim štićenicima, biće priređena živopisna predstava” rekla je Zaharova u emisiji “Big Game” na Prvom kanalu, komentarišući samit u Viljnusu, prenosi “RIA novosti”.

    Dodala je:

    “U toku je masovna orkestrirana obuka, ministri finske vlade snimaju solo za violončelo u znak podrške Ukrajini” rekla je ona, prenosi “RIA novosti”.

    Zaharova je napomenula da se uoči samita najavljuju nove isporuke pomoći Ukrajini i preduzimaju različiti PR potezi, kako bi se prikazalo određeno stanje “kijevskog režima na površini”.

    Samit NATO-a biće održan od 11. do 12. jula u Viljnusu i okupiće lidere svih zemalja Alijanse, uključujući predsjednika SAD, Džoa Bajdena, prenosi “Avaz”.

    Podsjetimo, ranije je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Salivan rekao da Ukrajina neće postati članica NATO-a na predstojećem samitu.

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je 19. juna da na samitu u Viljnusu saveznici neće razgovarati o zvaničnom pozivu Ukrajini za pristupanje tom vojnom savezu, već će se konsultovati o tome koje odluke mogu približiti Kijev članstvu u NATO.

  • Srđan Amidžić sve dalji od fotelje ministra finansija BiH

    Srđan Amidžić sve dalji od fotelje ministra finansija BiH

    Sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine biće održana najvjerovatnije 25. jula i na njoj se neće naći imenovanje Srđana Amidžića za novog ministra finansija i trezora BiH jer nije obezbijeđena većina za njegov izbor.

    Podsjećanja radi, poslanici Naše stranke već su najavili da neće dati podršku Amidžiću i to dok se ne riješi situacija sa Ustavnim sudom BiH, a s obzirom na to da bez njihovih glasova nema većine, veliko je pitanje da li će i kada uopšte imenovanje Amidžića doći na dnevni red.

    Ono što je sigurno jeste da u narednih najmanje dva mjeseca on neće preuzeti funkciju ministra i njegov posao će obavljati Muhamed Hasanović iz SDP-a.

    “Sutra je sjednica Kolegijuma i niko ne spominje imenovanje Amidžića, i gotovo je sigurno da 25. jula to neće biti na dnevnom redu. Amidžić je prošao sve bezbjednosne provjere i Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara, treba da predloži njegovo imenovanje, ali s obzirom na to da nema podrške, to neće uraditi. Kada ga Krišto predloži, ima rok od tri dana da on bude imenovan, međutim, ako ne dobije većinu, njegovo ime se više ne može naći na glasanju, tako da to neće biti u skorije vrijeme”, ispričao je juče izvor “Nezavisnih novina”.

    Isti izvor navodi da poslanici Naše stranke, barem u dogledno vrijeme, neće sigurno glasati za Amidžića, ali je moguće da se nađu neki drugi glasovi, što je malo teže, ali, ipak, moguće.

    “Ima i pozicija direktora ‘Elektroprenosa BiH’ i sa njom će se trgovati u smislu imenovanja ministra finansija i trezora, tako da je to možda način da se sve završi, odnosno da idu imenovanja novog direktora ‘Elektroprenosa BiH’ i ministra finansija i trezora BiH'”, ispričao je ovaj izvor.

    “Nezavisne novine” još ranije su pisale da neimenovanje Amidžića možda i blokira rad Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Naime, pitanje je da li zamjenik ministra finansija i trezora, u ovom slučaju Hasanović, može glasati na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Da UO UIO ne prepoznaje zamjenika ministra, govori i činjenica da je predsjedavanje UO UIO nakon odlaska Zorana Tegeltije, sada već direktora UIO, preuzeo Toni Kraljević, ministar finansija Federacije BiH.

    Trenutno od šest članova UO UIO, dva su upražnjena i to mjesto koje pripada ministru finansija i trezora BiH, a koji je i predsjedavajući UO UIO, i mjesto eksperta kojeg treba da imenuje Savjet ministara BiH.

    Izvori “Nezavisnih novina” bliski UO UIO kažu da se formalno-pravno sjednica može održati i sa četiri člana UO UIO, ali da se pojedine odluke ne mogu donijeti jer, recimo, u slučaju odluka o uspostavljanju uvoznih i izvoznih dažbina treba i glas ministra finansija i trezora, dok u slučaju odluka o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza treba većina članova UO UIO, uključujući i sva tri ministra finansija.

    U tom slučaju, a ukoliko Hasanović nema pravo glasa, nemoguće je donijeti, recimo, odluku o raspodjeli prihoda od putarine koja je već nekoliko puta bila na dnevnom redu UO UIO, ali nije bilo saglasnosti.

  • “Јedinstvo NATO-a sve teže održivo “

    “Јedinstvo NATO-a sve teže održivo “

    Јedinstvo NATO-a, koje američki predsjednik DŽo Bajden slavi na svakom koraku, sve je teže održati kako odmiče rat u Ukrajini, piše Njujork tajms.
    Kao “odličan primjer” toga, list navodi tekuću raspravu o budućnosti Ukrajine.

    Alijansa funkcioniše po principu konsenzusa, što sve više ljuti veće članice koje obezbjeđuju veći dio budžeta.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je proteklu nedjelju proveo idući iz jedne u drugu prestonicu članice NATO-a kako bi dobio podršku, čak je i zaprijetio da se neće pojaviti na samitu u Vilnjusu ako ne bude ostvaren značajan napredak kada je riječ o članstvu Ukrajine.

    Međutim, u intervjuu za Si-En-En, predsjednik SAD je rekao da ne misli da je Ukrajina spremna za članstvo u NATO-u, kao i da bi njeno pridruživanje Alijansi, dokle god traje sukob, dovelo do rata Sjedinjenih Američkih Država sa Rusijom. Američki list dodaje da Bajden takve poruke šalje već 15 mjeseci.

    Sa njim je saglasna i Njemačka, ali i nekoliko zemalja koje su nekada bile dio sovjetskog bloka, vjeruju da Ukrajinu treba primiti što prije ili čim bude postignuto primirje.

    Neslaganja oko članstva mogla bi da budu skrajnuta u drugi plan činjenicom da dugo očekivana ukrajinska kontraofanziva ne napreduje onako kako je očekivano, kao i da bi Kijev mogao da ostane bez municije.

    • Pitanje “Šta tačno obećati Ukrajini” biće najteže na predstojećem samitu – piše Njjork tajms.

    Očekuje se da će u završnom kominikeu pisati da je Ukrajini mjesto u Alijansi, ali i dalje postoji rasprava o tome da li će se dodati “kada uslovi to budu dozvolili”.

    Ali, osim fraza, ostaje sporno kako Ukrajina tamo stiže i kroz koji proces.

    Međutim, na samitu u Vilnjusu će doći do jednog simboličnog čina – odnosi NATO-a sa Ukrajinom biće unapređeni u “status savjeta”, što znači da će predstavnici Kijeva, kada se razgovara o ključnim pitanjima, sjediti na sastancima kao ravnopravni učesnici sa predstavnicima ostalih članica.

    Na samitu će takođe biti odobreno novo obećanje o odbrambenin izdacima koje treba da zamijeni ono dogovoreno 2014. godine, kojim je planirano da saveznici troše dva odsto BDP-a na odbranu.

    Podaci pokazuju da to čini samo 11 članica od njih 31, a NATO nema način da ih natjera da te zahtjeve sprovedu.

    Takođe, i možda jednako važno kao i sve ostalo, saveznici će dati političko odobrenje za izradu prvih detaljnih ratnih planova, o tome kako da se odbrani čitava teritorija NATO-a, navodi američki list.