VRBAS Media

Autor: INFO

  • Amerika šalje Ukrajini stare modele kasetne municije – ne eksplodira odmah

    Amerika šalje Ukrajini stare modele kasetne municije – ne eksplodira odmah

    SAD planiraju da Ukrajini pošalju stare modele kasetne municije koje u 14 odsto slučajeva ne detoniraju odmah, piše Njujork tajms.

    Prema podacima lista, Pentagon uvjerava da su modernizovali model. Međutim, poboljšan je samo domet projektila, koji još uvijek sadrži granate, čiji procenat neispravnosti je američki vojni resor opisao kao neprihvatljivo visok.

    Prema pisanju Njujork tajmsa, pukovnik vojske u penziji Al Vosburg, koji je prošao obuku za uklanjanje eksplozivnih ubojnih sredstava, rekao je da će proces čišćenja područja nakon upotrebe ovakvih projektila potrajati, jer se ne mogu ručno pomjerati.

    Pored toga, biće potrebna edukativna kampanja za stanovništvo koje će se vratiti na ove teritorije i koje bi moglo da strada od neeksplodiranih granata.

    Savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika DŽejk Salivan saopštio je 7. jula da su SAD odlučile da isporuče kasetnu municiju Ukrajini, čijoj se upotrebi UN protive.

    On je takođe napomenuo da je Kijev Vašingtonu dao pisane garancije za minimiziranje rizika za civile prilikom upotrebe ove vrste municije.

  • Oglasio se Šmit nakon što je Dodik podnio prijavu protiv njega: On živi u svijetu snova

    Oglasio se Šmit nakon što je Dodik podnio prijavu protiv njega: On živi u svijetu snova

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, učestvovao je kao panelista na Dubrovnik Forumu, gdje je upitan o posljednjoj upotrebi bonskih ovlaštenja.

    Šmit je na početku obraćanja naglasio da je institucionalna struktura u Bosni i Hercegovini danas bolje nego što je bila u prethodnim godinama, te da, usprkos svemu, vjeruje u bolju budućnost zemlje.

    No, govoreći o Miloradu Dodiku, bio je poprilično oštar.

    ” Ne znam šta koristi Milorad Dodik, ali čini se da je to droga ponosa koja mu ne nudi vezu sa političkom realnosti. Zato mi ovo moramo da držimo pod kontrolom”, naveo je, misleći na skorašnju upotrebu svojih ovlaštenja kada je poništio Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj, van snage stavio je Zakon kojim se zabranjuje objavljivanje odluka OHR u Službenom glasniku RS, te proglasio izmjene Krivičnog zakona BiH na način da će se radnje kojima se narušava ustavni poredak BiH tretirati kao krivično djelo.

    Naglasio je kako je ovaj put Milorad Dodik na agresivan način testirao Dejton.

    “Mogu reći da on živi u svijetu snova. On zna šta znači kršenje Dejtona i Ustava Bosne i Hercegovine. Pokušava da uništi Ustavni sud za kojeg zna da je neophodan za evropske integracije. To je neprihvatljivo”, naglasio je Šmit.

    Ipak, istakao je kako se i dalje nada da će predsjednik SNSD shvatiti da i dalje ima priliku da pokaže konstruktivnost, piše N1.

    “Nadam se da će se to sve desiti u narednim sedmicama. Mi ovdje ne govorimo o relaksiranju stavova. Mi ovdje govorimo o akciji i reakciji. Ja sam ovo morao uraditi. Da sam prihvatio u ime međunarodne zajednice da neko ko ne dozvoljava odabir sudija, da ne prihvata njihove odluke… to krši prava svih građana! Da li bismo prihvatili da Dodik pokušava pretvoriti RS u Transnistriju? To nećemo dopustiti”, naglasio je oštro Šmit.

    Istakao je kako pri ovoj misiji ne očekuje samo podršku međunarodne zajednice, nego i susjednih država.

    Dodik je danas Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci podnio krivičnu prijavu protiv Šmita.

  • Lukić: Ukaz predsjednika Srpske biće objavljen

    Lukić: Ukaz predsjednika Srpske biće objavljen

    Službeni glasnik Republike Srpske sutra će objaviti Ukaz predsjednika Srpske Milorada Dodika o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Srpske, rekao je novoizabrani vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Miloš Lukić.

    Ovim izmjenama zakona je onemogućeno objavljivanje odluka OHR-a i nelegitimno izabranog Kristijana Šmita u Službenom glasniku Republike Srpske.

    Lukić je rekao da se ne plaši Kristijana Šmita i da je Službeni glasnik, kao i sve institucije Republike Srpske, stariji od Kancelarije visokog predstavnika i za sve u Srpskoj mnogo važniji.

    “S obzirom na to da u BiH imamo čovjeka koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik, mi u Službenom glasniku ćemo se prema njemu tako i odnositi. Prvi zadatak nam je, naravno, da objavimo Ukaze o proglašenju Zakona koje je potpisao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i drago mi je što ću moći učestvovati u tom procesu”, rekao je Lukić za portal TV UNA.

    On je naveo da će to biti još jedna u nizu objava Službenog glasnika koje se još od januara 1992. godine, od kada je objavljena prva, odnose na važne odluke koje donose instuitucije Republike Srpske.

    Lukić je dodao da je Vladu Republike Srpske, koja ga je na današnjoj telefonskoj sjednici imenovala za vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske, upoznao sa činjenicom kako im stoji na raspolaganju, te da će se Ukaz predsjednika objaviti sutra.

    “Što se tiče odluka građanina Savezne Republike NJemačke Kristijana Šmita, on ih kao i dosada može donositi kao što donosi sve odluke u svom privatnom životu da li će negdje ići na odmor ili šta će danas ručati ali kao što ne objavljujemo ni te njegove privatne odluke nećemo ni ove kojima on umišlja da može donositi određene zakone”, rekao je Lukić.

  • Imenovan novi direktor Službenog glasnika Republike Srpske

    Imenovan novi direktor Službenog glasnika Republike Srpske

    Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Milka Devušić podnijela je neopozivu ostavku na tu funkciju, a novi v.d. direktora je politikolog iz Banjaluke Miloš Lukić.

    Devušićeva se u najvrelijoj direktorskoj fotelji u Srpskoj zadržala samo tridesetak dana, ali je isto kao njen prethodnik Vladimir Janković podnijela ostavku, jer nije mogla da se nosi sa pritiskom u vezi sa (ne)objavljivanjem odluka OHR-a.

    Pritisak na direktora Službenog glasnika koji je ujedno i glavni i odgovorni urednik ovog glasila u međuvremenu je pojačan, jer je Kristijan Šmit nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se za neobjavljivanje odluka OHR-a predviđa zatvorska kazna od šest mjeseci do čak pet godina, piše Capital.

    Predsjednik Srpske Milorad Dodik juče je potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske koji je Narodna skupština RS usvojila na 7. posebnoj sjednici održanoj 21. juna 2023. godine i uputio na objavljivanje u Službeni glasnik.

    Tim zakonom za koji su glasala 54 poslanika prestaje obaveza objavljivanja odluka OHR-a u Službenom glasniku Republike Srpske.

    Podsjećamo, bivši v.d. direktora Službenog glasnika Vladimir Janković koji je na tu funkciju imenovan 4. maja umjesto penzionisanog Manojla Zrnića, poslije samo dvadesetak dana podnio je neopozivu ostavku. Janković je bio pod pritiskom aktuelne vlasti u Srpskoj da ne objavljuje odluku šefa OHR-a Kristijana Šmita od 27. aprila kojom se nameću izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS. Tim izmjenama definisano je novo krivično djelo „Podmićivanje na izborima i u službi koja se finansira iz javnih sredstava“.

    U međuvremenu je Narodna skupština RS na sedmoj posebnoj sjednici usvojila izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske kojima je prestala obaveza objavljivanja odluka OHR-a u Službenom glasniku RS. NSRS je na sljedećoj posebnoj sjednici donijela i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

    Kristijan Šmit je 1. jula donio odluke o sprečavanju stupanja na snagu ta dva zakona, kao i izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima se za neprovođenje odluka visokog predstavnika predviđa zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.

  • Ambasadoru Hilu neće biti dobro; Istraživanje šta Srbi misle o SAD, a šta o Rusiji

    Ambasadoru Hilu neće biti dobro; Istraživanje šta Srbi misle o SAD, a šta o Rusiji

    Ispitivanje javnog mnjenja koje je za potrebe RT Balkana uradila Nova srpska politička misao pokazalo je da 79 odsto građana Srbije ne podržava uvođenje sankcija Rusiji zbog sukoba u Ukrajini. Takođe, da uprkos kampanja koje vode ambasada SAD u Beogradu i ambasador Kristofer Hil, podrška toj zemlji u Srbiji gotovo da ne postoji.

    Uprkos tome što nam sa evropskih i američkih strana, uz povremene pretnje i ucene, svaki čas poručuju da moramo da se uskladimo sa politikom Evropske unije i Zapada, odnosno uvedemo sankcije Rusiji, apsolutna većina građana Srbije protivi se takvom potezu. Uz to, kao glavni spoljnopolitički oslonac najčešće vide Rusiju i Kinu, potom Evropsku uniju, dok je podrška Sjedinjenim Američkim Državama kao partneru Srbije na nivou ispod statističke greške.

    Istraživanje Nove srpske političke misli (NSPM) obavljeno za potrebe RT Balkana pokazalo je da 79 odsto građana Srbije ne podržava uvođenje sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, dok takav potez podržava svega 11 odsto njih.

    Takođe, u junskom istraživanju koje je urađeno na reprezentativnom uzorku od 1.100 ispitanika, najviše njih, 36 odsto, kao glavni spoljnopolitički oslonac Srbije i glavnog partnera vidi Rusiju i Kinu. Za njima sledi Evropska unija (24 odsto) i zemlje Balkana (20 odsto).

    Ovakvi rezultati kada je u pitanju mišljenje javnog mnjenja o glavnom spoljnopolitičkim partnerima Srbije i u ranijim istraživanjima je bio veoma sličan, dok je u ovom ispitivanju zabeležen porast kod opcije zemlje Balkana, objašnjava za RT Balkan glavni koordinator istraživanja i glavni urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović.

    Amerikanci kao statistička greška
    „On pokazuje da se region pojavljuje kao neka vrsta naizgled kompromisnog izlaza iz ove geopolitičke slagalice. Svega 1,4 odsto ispitanika opredelilo se za Sjedinjene Američke Države kao strateškog partnera što je ispod statističke greške“, napominje Vukadinović.

    Procenat protivnika uvođenja sankcija Rusiji gotovo je istovetan sa onim koji je dobijen u ispitivanju javnog mnjenja koje je NSPM obavila za potrebe našeg portala u januaru ove godine, ali i sa njihovim ranijim istraživanjima.

    „Uprkos ozbiljnoj, dugotrajnoj i na mahove brutalnoj kampanji pritiska u pravcu sankcija, možda je za oko dva odsto porasla podrška za sankcije, što je prilično neslavan rezultat s obzirom na pritisak, pa i u uložena sredstva“, kaže Vukadinović.

    Zanimljivo je i da, kao i u januarskom ispitivanju, i u ovom junskom apsolutna većina građana Srbije kao glavnog krivca za sukob u Ukrajini vidi – NATO, čak 61 odsto. U odnosu na pre pola godine, smanjio se broj onih koji ne znaju ili nemaju stav o tome ko je krivac, dok su neznatno porasli procenti ispitanika koji kao krivce vide Ukrajinu (13 odsto), odnosno Rusiju (11 odsto).

    „Interesantno je da identičnih 60-ak odsto građana smatra da je glavni krivac Severnoatlantska alijansa. Čak i deo proevropski nastrojenih ispitanika veruje da je NATO glavni krivac za ovaj sukob“, ističe Vukadinović.

    On naglašava da je i ranije postojalo, kao što i sada postoji, značajno prorusko raspoloženje u Srbiji, ali dodaje da je ono u senci anti-NATO raspoloženja.

    „Srbi su nesporno proruski nastrojeni, ali u ovih 61 odsto koji kažu da je glavni krivac za sukob u Ukrajini NATO nisu svi rusofili“, kaže Vukadinović.

    Kako napominje, tri faktora generišu tako čvrst i visok procenat protivljenja sankcijama Moskvi: deo toga je rusofilija, ali možda dominantnije je anti-NATO raspoloženje, dok je treći faktor traumatično iskustvo koje većina građana ove zemlje ima sa sankcijama devedesetih godina prošlog veka.

    „Zbog toga verujem da one i neće biti na dnevnom redu, bez obzira na pritiske koji postoje“, napominje Đorđe Vukadinović.

    Učesnici istraživanja odgovarali su i na pitanja o medijima, koja su pokazala da ogromnoj većini građana Srbije smetaju rijaliti programi, kao i da se protive gašenju ruskih medija u našoj zemlji.

    Tako je 77 odsto njih reklo da podržava inicijativu o zabrani emitovanja rijaliti programa na televizijama sa nacionalnom frekvencijom. Takođe, 84 odsto učesnika istraživanja reklo je da ne bi podržalo eventualno gašenje ruskih medija u Srbiji, praksu koju sprovodi Zapad.

    „Kada pogledate ove rezultate i po pitanju ruskih medija i po pitanju sankcija Rusiji, pa i odgovornosti za sukob u Ukrajini, s obzirom na tako ubedljiv nalaz, nije realno očekivati neku ozbiljniju promenu političkog kursa vlasti. Naravno, znamo da su pritisci veliki, uvek su moguća iznenađenja, postoji i medijski i politički pritisak u tom pravcu, ali su ove brojke i dalje tvrdokorne i ubedljive same za sebe pa je teško verovati da bi se bilo koja vlast odlučila za takvu vrstu hazarda“, ističe Vukadinović.

  • Razgovor Vučića i Makrona: Nužno da Priština prestane obesmišljavati napore usmjerene na deeskalaciju

    Razgovor Vučića i Makrona: Nužno da Priština prestane obesmišljavati napore usmjerene na deeskalaciju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predočio je francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu posljedice opasnog razvoja situacije na Kosovu i Metohiji i zamolio ga da uloži dodatni napor kako bi se prištinska strana urazumila i što prije vratila u okvire konkretnih razgovora.

    Vučić je u telefonskom razgovoru sa Makronom istakao da je nužno da Priština prestane da obesmišljava sve napore usmjerene na deeskalaciju situacije.

    – Sada već neskriveno nasilje upereno protiv Srba na Kosovu i Metohiji, sve očiglednije udaljava svaku mogućnost civilizovanog razgovora i pristupa rješavanju otvorenih pitanja. Naglasio sam da Srbija ostaje privržena dijalogu i očuvanju mira, iako je srpska zajednica na Kosovu i Metohiji jedina etnička grupa u Evropi koja je izložena konstantnom nasilju – istakao je Vučić na Instagramu.

    On je zahvalio Makronu za spremnost da sasluša Beograd, kao i odlučnost da se dodatno angažuje kako bi bila razriješena izuzetno složena i nadasve opasna situacija na Kosovu i Metohiji.

  • Dodik: Za smirivanje političkih strasti Blinken da vrati kući američkog ambasadora

    Dodik: Za smirivanje političkih strasti Blinken da vrati kući američkog ambasadora

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da bi sve što bi američki državni sekretar Entoni Blinken mogao da uradi, a što bi pomoglo smirivanju političkih strasti u BiH, da američkog ambasadora Majkla Marfija iz Sarajeva vrati kući.

    Dodik je naveo da ne vjeruje da je Blinken pisao tvit u kojem ga kritikuje zbog potpisivanja Ukaza o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, niti da ga je čitao po objavi.On je dodao da isto tako ne vjeruje da Blinken zna detalje o Dejtonskom mirovnom sporazumu i njegovom Aneksu četiri – Ustavu BiH.

    “Rukopis nam je poznat, loše namjere pravog pisca takođe. Sve što bi sekretar Blinken mogao da uradi, a zaista bi pomoglo smirivanju političkih strasti u BiH, je da američkog ambasadora iz Sarajeva vrati kući”, napisao je Dodik na “Tviteru”.

    Blinken je na “Tviteru” napisao da se Dodikovim potpisivanjem zakona kojim se odbijaju ovlaštenja visokog predstavnika krši Ustav BiH i potkopava Dejtonski sporazum, te dodao da SAD podržavaju Kancelariju visokog predstavnika u BiH i njen suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter.

  • Stevandić: Pisma iz OHR-a zvaničnicima slična austrougarskom ultimatumu

    Stevandić: Pisma iz OHR-a zvaničnicima slična austrougarskom ultimatumu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da su pisma koja su iz OHR-a stigla na adrese svih zvaničnika iz Srpske slična Austrougarskom ultimatumu Srbiji 1914. godine.

    Stevandić je za Srnu rekao da su “svi odgovorili na ta pisma”.

    • Ona su vrlo slična ulitimatumu Austrougarske iz 1914, tako da niko valjda ne očekuje da će predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poštovati uputstvo OHR-a, umjesto zakona Republike Srpske – rekao je Stevandić.

    On je naveo da su svi oni unaprijed znali taj odgovor, kao što je to bilo i 1914. godine.

  • Dodik podnio krivične prijave protiv Šmita i Prusine

    Dodik podnio krivične prijave protiv Šmita i Prusine

    Podnio sam krivične prijave protiv Kristijana Šmita i Dragana Prusine, direktora Službenog lista BiH, napisao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na svom Tviter nalogu.
    Dodik je naveo da je “protiv Šmita krivičnu prijavu podnio Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci jer se već duže vrijeme neovlašteno bavi poslovima visokog predstavnika za šta nema odluku Savjeta bezbjednosti UN-a”.

    • U namjeri da se Republici Srskoj nanese šteta, Šmit se lažno predstavlja kao službeno lice znajući da nije imenovan u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Time je on počinio krivična djela neovlašteno bavljenje određenim zanimanjem i lažno predstavljanje po članovima 310 i 313 Krivičnog zakonika Republike Srpske – naglasio je Dodik.

    Dodik je istakao da je “protiv Dragana Prusine podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH jer je kao direktor Službenog lista BiH, svjesno kršeći zakon, svojim uticajem, postupanjem i odlukama omogućio objavljivanje odluka takozvanog visokog predstavnika u Službenom listu BiH usljed čega je nastala teža povreda prava Republike Srpske”.

    • Prusina je time počinio krivična djela zloupotreba položaja i nesavjestan rad u službi po članovima 220 i 224 Krivičnog zakona BiH – napomenuo je Dodik.
  • Stevandić: Kriza u BiH počela zbog nepoštovanja rezolucija Savjeta bezbjednosti

    Stevandić: Kriza u BiH počela zbog nepoštovanja rezolucija Savjeta bezbjednosti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je Srni da je kriza u BiH počela zbog nepoštovanja rezolucija Savjeta bezbjednosti i istakao da je mir krajnji interes Srpske, a odbrana njenih prava obaveza.
    Stevandić je rekao da je Srpska odavno upozoravala da se moraju poštovati rezolucije Savjeta bezbjednosti i da se ne može djelovati mimo njih.

    • Upravo je djelovanje mimo rezolucije Savjeta bezbjednosti, a koja nije potvrdila /Kristijana/ Šmita za visokog predstavnika počela kriza u BiH i ona se širi zahvaljujući onima koji ne poštuju rezolucije tog savjeta – rekao je Stevandić.

    Stevandić je istakao da će ih Republika Srpska i dalje poštovati i insistirati na miru.

    • Mir je naš krajnji interes, a odbrana naših prava – obaveza – zaključio je Stevandić.

    Portparol stalne misije Rusije pri UN Fjodor Stržižovski rekao je da je Rusija juče u Savjetu bezbjednosti UN pokrenula pitanje opasne situacije oko Ustavnog suda BiH.

    Stržižovski je naveo da je donošenje odluka u Ustavnom sudu BiH bez učešća Srba ili bilo kojeg drugog državotvornog naroda BiH put koji vodi ka uništavanju dejtonske strukture i, što je posebno opasno, ka potencijalnom sukobu.