VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šmit ne može postati novi Ešdaun

    Šmit ne može postati novi Ešdaun

    Dio zapadne međunarodne zajednice, koju u BiH nezakonito predstavlja Kristijan Šmit, najvjerovatnije će nastaviti s uvođenjem novih, žešćih i ciljanih sankcija protiv rukovodstva, ali i same Srpske, ali vjerujem da Banjaluka, što je do sada i pokazala, ima već spreman institucionalni odgovor na sve moguće briselske scenarije pa i one najcrnje.
    Kaže ovo za “Glas Srpske” direktor Evroazijskog bezbjednosnog foruma iz Beograda Mitar Kovač, osvrćući se na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je izrazio veliku zabrinutost zbog onog što se dešava u BiH. Vučić je tom prilikom istakao da se plaši kako su stranci već donijeli odluku da uskoro ponovo udare i to veoma žestoko po Republici Srpskoj, navodeći kako vjeruje da će situacija u BiH biti mnogo ozbiljnija i teža poslije 12. ili 13. jula.

    Jedan takav scenario nagovijestio je i sam Kristijan Šmit, prilikom ukidanja akata koje je izglasala NSRS – Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Srpske, kao i odluke da se ne objavljuju odluke visokog predstavnika. On je tom prilikom upozorio kako su sve opcije na stolu pa i bonska ovlašćenja, ukazujući kako bi svi neposlušni mogli biti i procesuirani, jer je izmijenio i Krivični zakon BiH, tako da će se ubuduće sve radnje kojima se narušava ustavni poredak BiH tretirati kao krivično djelo.

    Pojedini federalni mediji već su počeli sa spekulacijama o tome kako će Republika Srpska biti kažnjena zbog neposlušnosti. Jedan od njih je objavio i da bi jedan veliki broj zemalja Evropske unije mogao uvesti sankcije predsjedniku Miloradu Dodiku, ali i njegovim saradnicima. Dodali su i da zbog ranije dobro poznatih stavova Mađarske koja podržava Dodika, konsenzus za sankcije predsjedniku neće biti moguć, ali i da se sada, po prvi put, Evropska unija najvjerovatnije neće zaustaviti na tome.

    – Naredni korak biće bilateralno usaglašavanje dokumenta sankcija između više od 20 članica Evropske unije. Sankcije bi trebalo da budu usmjerene direktno na Dodika, ali i njegove najbliže saradnike, među kojima su predsjednik NSRS Nenad Stevandić, premijer Radovan Višković i drugi. To bi trebalo da bude prvi veliki korak EU u pravcu zaustavljanja Dodikove politike, koji bi ga doslovno izolovao. A prve znakove finansijske izolacije on je mogao vidjeti nedavno. Iako je u zvaničnom obrazloženju Evropske unije navedeno da novac za Srpsku nije dodijeljen, jer njeni projekti navodno nisu ispunjavali kriterijume, ne može se zanemariti moguća politička pozadina i poruka ovog čina – navodi ovaj portal.

    Bošnjački političari su zatražili potpunu političku eliminaciju Dodika, dok je jedan dio njih predložio i uvođenje finansijskih sankcija pa i blokadu računa Srpskoj. Kovač smatra kako je rukovodstvo Srpske do sada pokazalo veliku spremnost i odlučnost da odgovori na sve ove nove napade na Srpsku, od političkih, do finansijskih.

    – Aktuelno rukovodstvo Srpske je na vreme shvatilo da mora u svetu naći strateške i moćne partnere, koji će im pomoći da sačuvaju svoje vitalne nacionalne interese. Tu pre svega mislim na Rusiju i Kinu. Oslanjajući se na ove zemlje, koje su spremne ne samo da politički pomognu već i finansijski, Srpska za sada uspešno odgovara na sve nametnute izazove. Ovo što radi Brisel kočeći nove investicije u Srpskoj, a kako bi promenili politički kurs Banjaluke, sramno je, nemoralno, ali i u neku ruku morbidno. Mislim da sve ovo pa ni novi pritisci do kojih će sigurno doći, ipak, neće pokolebati srpsko rukovodstvo. Ono je do sada pokazalo da je uvek imalo adekvatan institucionalni odgovor. Kada bi Srpska poklekla pod ovim ucenama i udarima od nje ne bi ostalo ništa. Zato i dalje treba insistirati na Dejtonskom mirovnom sporazumu i nastaviti sa odbijanjem sprovođenja odluka koje na bilo koji način mogu ugroziti opstanak Srpske – smatra Kovač, dodajući kako će eventualno novi restriktivni potezi Brisela ili Šmita prema Srpskoj samo dodatno usijati i zakomplikovati političku situaciju u BiH, a možda i u regionu.

    Na pitanje koliko je realan scenario da OHR sa mjesta predsjednika smijeni Dodika, kaže da je jedan takav scenario malo moguć.

    Politički analitičar Cvijetin Milivojević navodi kako Šmit, koji kako kaže “nema nikakav međunarodni legitimitet, iako se krije iza njega”, vjerovatno razmišlja o potezima koje je svojevremeno povukao Pedi Ešdaun, koji je 2004. zabranio političko djelovanje 59 funkcionera u Srpskoj.

    – Treba imati u vidu da je to bio visoki predstavnik koji je imao pun međunarodni legitimitet potvrđen u Savetu bezbednosti UN. Šmit to nema. Zbog toga se BiH, između ostalog, danas i nalazi u ovakvoj situaciji. Šta on može da uradi, da naredi Dodikovo hapšenje?! Ali ko će ga uhapsiti? Smatram da svako kažnjavanje Srpske ili njenog rukovodstva od strane Šmita predstavlja nelegalan čin. Napomenuo bih da u poslednjih 28 godina u BiH nije bilo većeg međunacionalnog ekcesa. Malo li je. Napetosti su samo donosili ti razni specijalni predstavnici, dušebrižnici. Treba pustiti konstitutivnim narodima da se dogovaraju. Ako oko nečega i ne mogu doći će vreme kada će moći – kaže Milivojević.

    Kaže i kako mu nije jasno zašto se konstantno govori o uzrocima, ne i o posljedicama koje su dovele do napetosti i krize, što se prije svega odnosi na pitanje imovine, ali i prisustva inostranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

    To je, kako je istakao, zbog toga što su u arbitražu uključeni zapadni političari koji nemaju dobre volje, jer su zainteresovana strana koja BiH vidi kao unitarnu državu.

    – Većina institucija na nivou BiH nalazi se pod kontrolom jednog naroda. I nije u pitanju samo Ustavni sud već, recimo, i CIK. Iza tog jednog naroda stoji SAD. Kraj priče. Oni su prvi govorili o duhu, ne slovu Dejtona. Njihova mantra je: “Pa da, to piše u Dejtonu, ali mi smo mislili na nešto drugo”. Suština je šta piše, a ne da se između redova izvlače nekakvi zaključci. I još jedan nonsens. Kako se oni uopšte mogu nazivati predstavnicima međunarodne zajednice. Oni su samo deo jednog dela zapadne međunarodne zajednice – kaže Milivojević.

    Gaženje prava

    Narodni poslanik iz srpske stranke Zavetnici, Zoran Zečević ukazuje da Srpska ima puno pravo da se brani pred političkom samovoljom Kristijana Šmita i pojedinih zapadnih ambasada, koje pokušavaju u potpunosti da razvlaste institucije srpskog naroda i potčine ih probriselskom režimu u Sarajevu. Kako je istakao, zbog ovih sve većih i otvorenijih pritisaka, opozicija će zatražiti posebno zasjedanje Narodne skupštine Srbije o situaciji u Srpskoj, poručujući da se odbranom Srpske brane i interesi cijelog srpskog naroda u regionu. On je pružio podršku odlukama NSRS kojima se štite imovinski i bezbjednosni interesi RS i pozvao vlast u Beogradu da učini isto.

    – Podsećam da je Srbija kao garant Dejtona u obavezi da prati situaciju i reaguje na svako gaženje prava srpskog naroda u BiH – rekao je Zečević, dodajući da zapadni politički centri neće stati dok ne ponište državnost srpskog naroda zapadno od Drine i ukinu Republiku Srpsku.

  • Bajden: Ukrajina nije spremna za NATO

    Bajden: Ukrajina nije spremna za NATO

    Američki predsjednik Džo Bajden izjavio je kako smatra da Ukrajina nije spremna za članstvo u NATO-u.

    Ostalo je manje od sedam dana prije ključnog samita NATO-a na kojem će se raspravljati i o pristupu Ukrajine u ovaj savez, a samit će se odražti u litvanskom glavnom gradu Vilniusu.

    Ipak, SAD je isključio bilo kakvu mogućnost da će Ukrajina dobiti ubrzani poziv u zapadni odbrambeni blok.

    “Ako rat traje, onda smo svi u ratu. U ratu smo s Rusijom kad bi bilo tako” istakeo je Bajden, referišući se na pakt o kolektivnoj odbrani koji predstavlja srž Sjevernoatlantskog ugovora.

    Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Salivan govorio je slično, rekavši da će sastanak u Vilniusu “biti važan trenutak o tom putu prema članstvu”, ali da Ukrajina ima “dalje korake koje mora preduzeti”.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se već duže vrijeme zalaže za to da NATO otvori put za članstvo Kijeva, tvrdeći da ukrajinske snage u svojoj borbi da odbiju rusku specijalnu vojnu operaciju čine više nego bilo koja članica saveza kada je riječ o odbrani vrijednosti, koje se NATO obavezao štititi. Zelenski će takođe prisustvovati sastanku saveza koji se treba održati 11. i 12. jula u Vilniusu.

    “Vođe saveza bi se iduće sedmice trebale složiti oko paketa podrške za Ukrajinu. Učinićemo Ukrajinu još snažnijom i postaviti viziju za njenu budućnost” rekao je Stoltenberg u petak u Briselu.

    Planirana dugoročna podrška uključuje višegodišnji program podrške, snažnije političke veze s Kijevom i reafirmaciju NATO-ovog obećanja da će primiti Ukrajinu u svoje redove, prenosi “Avaz”.

    Samit će poslati “jasnu poruku” Moskvi, rekao je Stoltenberg, dodavši da “NATO stoji ujedinjen i ruska agresija se neće isplatiti”. Vođe će na samitu takođe podržati planove o odgovoru na mogući napad Rusije ili neke terorističke grupe te o povećanju proizvodnje oružja, napomenuo je Stoltenberg.

  • Eskobar o rješenju za Kosovo

    Specijalni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je da je najbolje rješenje za izlazak iz krize na KiM to da Beograd i Priština prihvate plan u tri tačke koji je predstavila Evropska unija.

    Imamo pozitivne naznake da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić spreman da to prihvati, ali premijera (privremenih prištinskih institucija Aljbina) Kurtija treba još malo nagovarati, rekao je Eskobar novinarima u Zagrebu, pred dolazak na Dubrovnik forum.

    Na pitanje šta će biti posljedice ako Beograd i Priština ne ispune zahtjeve međunarodne zajednice za deeskalaciju situacije na sjeveru pokrajine, Eskobar je odgovorio da će time obje strane izgubiti brojne prilike.

    – Posljedice nisu kaznene mjere, nego su to propuštene prilike koje će obje zemlje izgubiti ako odbace prijedlog za izlazak iz krize – rekao je Eskobar, dodajući da za Prištinu to znači udaljavanje od bliskih međunarodnih i partnera u regionu, a za Beograd odmicanje od ulaska u EU, navodi Jutarnji list.

    Naše partnerstvo s Kosovom je partnerstvo s narodom Kosova, a ne s jednom strankom ili političkom figurom. Naša predanost Kforu i ulaganje u budućnost Kosova ostaje i dalje snažno – zaključio je Eskobar.

    On je takođe rekao da je “evropski plan” dobar i da ne “podilazi nijednoj strani”, prenosi Hina.

    Tenzije na sjeveru KiM počele su 26. maja, kada je Priština nasilno, uz pomoć pripadnika tzv. specijalne kosovske policije, u zgrade opština na sjeveru KiM uvela nove albanske gradonačelnike izabrane na izborima koje su Srbi bojkotovali zbog nepoštovanja Briselskih sporazuma od strane Prištine, upada tzv. specijalne kosovske policije na sjever pokrajine i stalnih protivpravnih hapšenja Srba.

  • Nešić: Odluke Kristijana Šmita uperene protiv BiH

    Nešić: Odluke Kristijana Šmita uperene protiv BiH

    Predsjednik DNS Nenad Nešić ocijenio je da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uradio ispravnu i jedinu moguću stvar kada je potpisao ukaz o proglašenju izmjena Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske.

    Drugačije nisam ni očekivao, jer je logično da predsjednik Republike ispoštuje dvotrećinsku volju Narodne skupštine.

    Drago mi je da i oko ovog zakona, kao i oko stava o OHR i Ustavnom sudu, postoji nacionalni konsenzus, rekao je Nešić.

    Dodao je da Republika Srpska brani svoje pravo, ali i pravo BiH i sva tri naroda da sami odlučuju o svojoj budućnosti. Srpska brani princip da zakone treba da donose od naroda izabrani predstavnici, a ne visoki predstavnici. B

    rani univerzalni princip da suverenitet pripada narodima BiH, a ne pojedincu – strancu. Brani demokratiju, institut izbora i institucije. Republika Srpska je za dijalog, dogovor, kompromis – rekao je Nešić.

    On poručuje da su odluke Kristijana Šmita uperene protiv BiH. Odluke Republike Srpske nisu usmjerene ni protiv koga, jer duboko vjerujemo da se sadašnjost i budućnost ne mogu graditi na svađi, mržnji i podjelama – istakao je predsjednik DNS.

    Svako od nas, dodao je, treba da uđe u cipele onog drugog i onda da sjednemo za sto i riješimo probleme. Ukoliko ima volje, vjerujem da ne postoji nerješiv problem.

    Došli smo do tačke – ne kada su nezadovoljni Milorad Dodik i Dragan Čović – nego kada su nezadovoljna čitava dva naroda. Lako je voditi politiku “neka komšiji crkne krava”, ali to ne vodi nigdje.

    Odgovorni političari traže rješenja i gledaju kako da se u pozitivnom takmiče sa komšijama. Ako zaista želimo u EU, hajde da to i pokažemo i da se riješimo stranaca u BiH jer i to su prioriteti EU za članstvo BiH – poručio je Nešić.

  • Vulić: Šmit neprestano ugnjetava Republiku Srpsku, a OHR bi da je kontroliše

    Vulić: Šmit neprestano ugnjetava Republiku Srpsku, a OHR bi da je kontroliše

    Kristijan Šmit je dosad trebao da shvati da smo mi dobri domaćini, ali da nismo neko ko voli da ima nepozvane ljude u svom dvorištu, izjavila je šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić, gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a.

    Vulićeva je upozorila da Šmit neprestano ugnjetava Republiku Srpsku.

    • Predsjednik i svi predstavnici institucija Srpske poštuju zakon i naše institucije. Kristijan Šmit je za nas samo turista u BiH – poručila je Vulićeva.

    Vulićeva je naglasila da “predstavnici OHR-a pokušavaju da stave Srpsku pod svoju šapu”.

    • Srpska ima svoje zvanične predstavnike koji će brinuti o svojim građanima. Ovo je pokušaj OHR-a da iznudi naše odobrenje nelegitmnog Šmita. Kako da ga prihvatimo, kada nema potvrde Savjeta bezbjednosti UN? – upitala je Vulićeva.

    Vulićeva je dodala da u BiH nema nikakve bezbjednosne krize.

    • Imamo političku krizu zbog toga što neki političari u FBiH stalno rade sa međunarodnom zajednicom na tome da dođe do unitarne BiH. Ne vjerujem da će doći do raspoređivanja NATO trupa u BiH jer bi to bila jedna grozna poruka. Mi smo za dijalog, dogovor, i za dejtonsku BiH. Republika Srpska je za dejtonsku BiH – istakla je Vulićeva.
  • Blinken: Dodik potpisivanjem zakona krši ustav BiH i Dejtonski sporazum

    Blinken: Dodik potpisivanjem zakona krši ustav BiH i Dejtonski sporazum

    Američki državni sekretar Entoni Blinken ocijenio je da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prekršio Ustav BiH i Dejtonski sporazum potpisivanjem zakona koje je ranije poništio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH kojega Srpska ne priznaje, Kristijan Šmit.

    Blinken je na Twitteru napisao da SAD podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH i odluke Visokog predstavnika.

    “Potpisivanjem zakona kojim se odbijaju ovlašćenja visokog predstavnika od strane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika krši se Ustav BiH i podriva Dejtonski sporazum. Sjedinjene Američke Države podržavaju OHR, BiH i njen suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter”, naveo je Blinken.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao je u petak izmjene i dopune Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koje je visoki predstavnik poništio 1. jula.

    Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Kristijan Šmit, koga Republike Srpska ne priznaje, poništio je 1. jula zakon kojim se ukida obaveza objavljivanja odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku Republike Srpske i Zakon o nesprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, koje je prethodno usvojila Skupština Republike Srpske, prenosi “Tanjug”.

    Šmit je takođe nametnuo izmjene krivičnog zakona BiH na način da se radnje kojim se narušava ustavni poredak države tretiraju kao krivično djelo.

  • “Ameriko, stiže naplata”

    “Ameriko, stiže naplata”

    U SAD uskoro dolazi “vreme naplate” za sankcije protiv Rusije, saopštio je na Telegramu ruski biznismen Oleg Deripaska.

    On je na taj način komentarisao članak Fajnenšel tajmsa (FT) o odlivu akcionara u SAD usled porasta prinosa na državne trezorske obveznice.

    “Ostalo im je još tri, tri i po godine”, naveo je Deripaska.

    Prinos na dvogodišnje trezorske obveznice SAD porastao je na najviši nivo od 2007. godine i premašio je 5,0 odsto, dok je prinos na desetogodišnje obveznice porastao na najviši nivo od marta, popevši se iznad granice od 4,0 odsto, navodi FT.

    Prinos trezorskih obveznica počeo je da raste zbog straha da će američka centralna banka FED ponovo povećati referentnu kamatnu stopu, tvrde autori članka u FT.

    FED je na junskom sastaku odlučio da ostavi referentnu kamatnu stopu u rasponu između 5,0 i 5,25 odsto, ali nije isključio mogućnost njenog povećanja u doglednoj budućnosti, prenele su agencije.

  • Zelenski: Za mene i Erdogana ljudski životi su prioritet

    Zelenski: Za mene i Erdogana ljudski životi su prioritet

  • Eskobar smatra da nije vrijeme za smjenu Dodika

    Eskobar smatra da nije vrijeme za smjenu Dodika

    Posebni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar je uoči međunarodne konferencije u Dubrovniku komentarisao trenutnu situaciju u regiji, posebno se osvrnuvši na krizu u Bosni i Hercegovini.

    Escobar je predsjednika RS-a Milorada Dodika nazvao “najvećim Putinovim glasnikom”, te je zaprijetio novim sankcijama ukoliko Republika Srpska odluči pokrenuti referendum o statusu tog entiteta, prenosi Jutarnji list.

    “Milorad Dodik je jedan od najvećih glasnika Putinovog režima. Više hvali Putina nego što to čini Lukašenko. To je uznemirujući trend. Rusija se oslanja na Dodika kako bi izbacila Bosnu i Hercegovinu iz njezinih šina koje ju vode prema EU. Ozbiljno smo uznemireni time što se tamo događa”, kazao je Escobar novinarima u Zagrebu.

    Na špekulacije da Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) planira smijeniti Dodika, Escobar je rekao da ne može komentarisati postupke OHR-a, ali da smatra da još uvijek nije vrijeme da se poduzima nešto tako.

    Prije nekoliko dana Dodik je najavio mogućnost pokretanja referenduma o statusu RS-a do Nove godine, kao jedan od oblika borbe kojom se namjerava suprotstaviti prijetnjama međunarodne zajednice.

    “Ako uistinu do toga dođe, mi ćemo reagirati vrlo oštro. Neće biti raspada Bosne i Hercegovine. SAD neće odustati od Dejtonskog mirovnog sporazuma i naših obaveza prema toj zemlji. Nadamo se da Dodik neće ići tako daleko i da je to samo politička retorika. Ali ako nije, spremni smo reagirati političkim sredstvima poput sankcija i Bonskih ovlasti”, kazao je Escobar.

    Nakon što su neki političari u BiH pomenuli opciju da NATO pošalje svoje trupe u Brčko kako bi zaustavili Dodikove ideje o otcjepljenju RS-a. Escobar je kratko poručio da “nije čuo ni za kakav plan da se NATO-ove trupe prebace u Brčko”, dodavši da postoji misija EUFOR-a koja osigurava sigurno okruženje u BiH i štiti njezin teritorijalni integritet od unutarnjih i vanjskih napada.

    Escobar se složio s izjavom ambasadora SAD-a u Bosni i Hercegovini Michaela Murphyja koji je rekao da je sličnost s prijeratnim stanjem u BiH “uznemirujuća”, ali je sada tu prisutan SAD.

    “Velika razlika između 1991. i sada jest i to što Hrvatska i Srbija ne žele vidjeti rat u BiH. Osim toga, imamo mnogo zaštitnih ograda koje štite zemlju od nasilja. Međutim, mislim da nivo neprijateljstva i etničkog rivalstva te oštra retorika koja dolazi od pojedinih vođa uvelike podsjeća na 1991. To je neodgovorno, beskorisno i nepotrebno. Uspomenu na 1991. pokreću ljudi koji BiH žele vidjeti u tom kontekstu etničke mržnje”, smatra Escobar.

    Specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan komentarisao je i ekonomsko stanje u Bosni i Hercegovini, kazavši da je BiH najkorumpiranija zemlja u regiji, te da je to razlog za odlazak više desetina hiljada mladih ljudi svake godine.

  • Diplomatski skandal u režiji Denisa Bećirovića

    Diplomatski skandal u režiji Denisa Bećirovića

    Tokom posjete BiH, premijer Albanije Edi Rama sastao se danas u Sarajevu sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, bez učešća druga dva člana koji o dolasku Rame u ovu instituciju nisu bili ni obaviješteni.

    Riječ je o diplomatskom skandalu budući da je, kako Srna saznaje, bošnjački član Predsjedništva od dolaska albanskog premijera na sarajevski aerodrom, lobirao za ovaj sastanak, iako je znao da zvaničnim protokolom nije predviđen Ramin dolazak u Predsjedništvo.

    Denis Bećirović je očigledno umislio da je “predsjednik BiH”, a ne jedan od tri člana Predsjedništva BiH.

    Organizovati sastanak sa visokim zvaničnikom jedne zemlje mimo službenih kanala, a o tome ne obavijestiti druga dva člana, od kojih je jedan u vrijeme sastanka bio u zgradi Predsjedništva, odraz je nepoštovanja kako za tu instituciju, tako i za BiH koju Bećirović tobože brani.

    Očigledno će još mnogo vode Miljackom proteći dok Bećirović nauči da poštuje institucije sopstvene zemlje, te barem osnovna pravila diplomatskog protokola.