Odluka predsjednika Republike Srpske da potpiše izmjene i dopune Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koje je “visoki predstavnik” poništio 1. jula, neustavna je i predstavlja namjeran napad na Dejtonski mirovni sporazum, ustavni poredak BiH i zemlju BiH, saopštila je Ambasada SAD u BiH u objavi na Tviteru.
– Sjedinjene Države podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH i nastaviće smatrati pojedince uključene u antidejtonsko ponašanje odgovornim za svoje postupke – ističu iz Ambasade SAD.
Autor: INFO
-
Ambasada SAD: Odluka predsjednika Srpske napad na ustavni poredak BiH
-
Zelenski priznao
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je u Pragu rekao da je oružanim snagama zemlje potrebno oružje dugog dometa, ne samo za ofanzivu, već i za odbranu.
Prema njegovim rečima, Rusija sada ima prednost u ovoj vrsti naoružanja.
“Bez oružja dugog dometa, teško je izvoditi, ne samo ofanzivnu misiju. Teško je, da budem iskren, izvoditi i odbrambenu operaciju. To je veoma teško. Činjenica da branite svoju zemlju i da ne možete da doprete i porazite neprijatelja”, rekao je predsednik Ukrajine.
Volodimir Zelenski je napomenuo da su u toku pregovorisa saveznicima, uključujući Sjedinjene Države, o dobijanju oružja još većeg dometa.
On je takođe izrazio zahvalnost češkom premijeru Petru Fijali, vladi i celoj Češkoj na “moćnom novom, veoma blagovremenom odbrambenom paketu za Ukrajinu”.
Ovaj paket će uključivati borbene helikoptere i stotine hiljada municije, rekao je Fiala nakon sastanka sa Zelenskim.
-
NATO još ne zna šta da predloži Kijevu na samitu u Viljnusu
Zemlje NATO-a još nisu postigle saglasnost o formama saradnje koje mogu da predlože Ukrajini na samitu Alijanse koji se održava 11. i 12. jula u Viljnusu.
Ovo je objavio list “Vašington post” pozivajući se na izjave diplomata.
Prema navodima lista, zvaničnici SAD i drugih zemalja NATO-a usmereni su na razvoj bilateralnih i multilateralnih “sporazuma o uzajamnoj odbrani”, ili na “memorandume o bezbednosti”.
Mnogi saveznici smatraju da je nemoguće čak i razmatrati mogućnost stupanja Ukrajine u NATO dok traje sukob na teritoriji te zemlje. Druge članice NATO-a sumnjaju u to da je Ukrajina spremna za članstvo, jer joj predstoji rešavanje “hroničnog problema korupcije”.
List piše da je Vašington nekoliko meseci pokušavao da “smanji očekivanja Kijeva”, usredsredivši razgovor na garancije bezbednosti, a ne na proširenje Alijanse.
Administracija predsednika SAD Džozefa Bajdena bi želela da se diskusija usredsredi na dugoročne paktove o bezbednosti, koji bi bili alternativa članstvu u NATO-u, jer nijedna zemlja ne želi da šalje svoje vojnike da ratuju u Ukrajini, objašnjava list.
Predstavnica Bele kuće Karin Žan Pjer je 7. juna izjavila da je prijem bilo koje zemlje u NATO proces, te da se to odnosi i na Ukrajinu. Prema njenim rečima, SAD ne planiraju da ubrzavaju taj proces.
Generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg izjavio je u više navrata da se ne može reći tačan rok za stupanje Ukrajine u NATO, s obzirom na to da je zemlja u ratu.
NATO je na samitu u Bukureštu u aprilu 2008. godine saopštio da će Ukrajina vremenom postati članica tog vojnog bloka, ali tada nije predstavljen plan dejstava za članstvo.
U februaru 2019. godine Vrhovna rada Ukrajine je odobrila izmene u Ustavu Ukrajine, koje potvrđuju težnju te zemlje da postane članica NATO-a.
Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski je u više navrata rekao da želi da dobije konkretne rokove za stupanje u Alijansu.
-
Milanović i Plenković zaratili zbog čelnika VSOA
Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, optužio je premijera Andreja Plenkovića da sprema politički udar.
Milanović je rekao da Vlada Hrvatske, koju predvodi Plenković, sprema politički udar na ustavno-pravni i demokratski poredak zemlje, namjerom da Vojnu bezbjednosno-obavještajnu agenciju (VSOA) stavi pod direktno upravljanje Ministarstva odbrane.
Umjesto poštovanja ustavne procedure za imenovanje načelnika Agencije i suprotno ustaljenoj demokratskoj praksi, naglasio je Milanović, Vlada je pripremila neustavno rješenje, prema kojem bi privremenog čelnika postavljao i razrješavao ministar odbrane.
“Želim biti jasan: to je politički udar Plenkovića na ustavni poredak i demokratiju, koji Hrvatsku vraća u doba kada su obavještajne službe bile pod direktnom kontrolom vladajuće stranke”, kazao je Milanović.
Ističe da čelnik VSOA mora biti imenovan po Ustavu usaglašavanjem predsjednika i premijera uz prethodno mišljenje Sabora i da 10. jula ističe mandat čelniku VSOA u ostavci Ivici Kinderu. Plenković je odgovorio da je Vlada poslala prijedlog o imenovanju Mije Validžića na mjesto čelnika VSOA, još u februaru.
“Mi smo čuli da se to ne prihvata, jer je Vlada nekoga ‘bacila preko plota’. Kakav je to argument? Za razliku od njega, mi poštujemo proceduru, Ustav. Isti Milanović, koji je silovao Ustav kad je nametao svoju kandidatkinju za predsjednicu Ustavnog suda, sad on nama soli pamet da štiti Ustav i proceduru. Upravo je suprotno, Vlada je predložila kompetentnog čovjeka”, rekao je Plenković
-
Sastali se Vučić i Rama
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se večeras u Beogradu sa predsednikom Vlade Albanije Edijem Ramom.
Sastanak se održava u Vili Mir, a u 20.00 sati predviđeno je obraćanje Vučića i Rame medijima.
Albanski premijer posetio je ranije danas Sarajevo i Podgoricu, a juče je boravio u Skoplju i Prištini.
Rama se nalazi u poseti regionu u okviru priprema za Berlinski proces kojim će Tirana predsedavati u oktobru.
-
Rusi nadgledaju NATO?
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev danas je poručio da ozbiljno analizira novo oružje koje Zapad isporučuje Kijevu.
On je istakao da je potrebno stvoriti izuzetno jaku PVO odbranu zemlje, uključujući i u zoni Specijalne vojne operacije, između ostalog i jer NATO jača borbene kapacitete Kijeva.
Potrebno je proceniti rizike koji danas postoje za Rusku Federaciju i predvideti kakvo oružje će biti potrebno Rusiji u budućnosti, rekao je Medvedev.
Danas, kako je rekao, Kijev dobija od NATO zemalja savremeno oružje povećanog dometa.
Sastanak sa vojno-industrijskom komisijom protekao je u okviru Obuhovske fabrike “Almaz-Antej” u Sankt Peterburgu.
-
Nehamer ugostio Vučića i Orbana: Uspjeli smanjiti rast broja migranata u Evropi
Karl Nehamer, austrijski kancelar, koji je u Beču ugostio Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, i Viktora Orbana, premijera Mađarske, gdje je na sastanku o borbi protiv ilegalnih migracija zaključeno da su tri zemlje uspjele da zakoče rastući trend broja ilegalnih migranata u Evropi.
On je zahvalio Srbiji ističući da je uvođenje viznog režima zemljama poput Indije i Tunisa dovelo do toga da je broj migranata u Austriji značajno opao.
“Zahvaljujem policijskim službama u svim zemljama, uspjeli smo da uhapsimo prošle godine 700 krijumčara ljudi. Mađarska policija je uspjela, u saradnji sa Austrijom, da uhapsi 100 krijumčara. Imamo isto tako na granici u Srbiji, policijsku saradnju s Mađarskom”, rekao je Nehamer.
Kako je naveo, tri zemlje su saveznice kada se radi o borbi protiv neregularne migracije.
“Ali, želim da kažem da je to borba i protiv organizovanog kriminala i krijumčarenja. Sistem azila EU ne funkcioniše i zato je bitno da bilateralno dobro sarađujemo”, naveo je Nehamer.
Orban je rekao da bi bez Srbije i Mađarske, Austrija, Njemačka, Nizozemska… imale stotine hiljada migranata više nego danas.
“Mi štitimo Evropu od migracionog pritiska. Na spoljašnjim granicama EU zastavljeno je 330.000 migranata, a 270.000 na srpskomađarskoj granici”, kazao je Orban.
Dodao je da niko ne smije da stupi na teritoriju Mađarske prije nego što se sprovede postupak o azilu.
Vučić je rekao da je zadovoljan što je, dobrim dijelom, ono o čemu je razgovarano sprovedeno u djelo.
“Dovoljno je da pogledate austrijske brojeve, ima za 18 odsto manje tražilaca azila nego prethodne godine. Mi smo spremni da nastavimo da radimo dalje i posebno prema granici sa Severnom Makedonijom. Dogovorili smo konkretne akcije i važno je što se potpisuje trilateralni memorandum i verujem da ćemo ovo pitanje uspeti da držimo pod kontrolom”, rekao je Vučić.
-
Zaharova: Klevetanje SPC u službi slabljenja pravoslavlja u svijetu
Destruktivne snage predvođene SAD već odavno rade na cijepanju pravoslavlja u svijetu, a pravoslavni svijet je danas njihov neprijatelj broj jedan, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ona je ukazala da SAD rade na slabljenju uloge i položaja Ruske pravoslavne crkve i drugih pomjesnih pravoslavnih crkava, poručivši da su izjave britanskog poslanika Ališe Kerns u kojim je optužila Srpsku pravoslavnu crkvu /SPC/ za šverc oružja na Kosovu i Metohiji gruba laž i neosnovan pokušaj klevetanja SPC.
Osvrćući se na dešavanja u Ukrajini, Zaharova je naglasila da to što je vaseljenski patrijarh Vartolomej priznao ukrajinske raskolnike koji vrše teror nad kanonskom Ukrajinskom pravoslavnom crkvom, izgleda ne da mira i drugim samoproglašenim crkvama, među kojima su takozvani sveštenici iz Hrvatske i Crne Gore.
“Raskolnička crnogorska pravoslavna crkva je u suštini marginalna nevladina organizacija koju ne priznaje nijedna kanonska pomjesna pravoslavna crkva i koja nema značajniju podršku građana. Njenu ulogu vještački naduvavaju sile koje nastoje da naruše jedinstvo pravoslavnog svijeta”, rekla je Zaharova.
Prema njenim riječima, i u Hrvatskoj se dešava slično.
“Pojedine marginalizovane grupe pokušavaju da ožive takozvanu hrvatsku pravoslavnu crkvu koja je proizvod profašističke Nezavisne Države Hrvatske. U njihovim planovima očigledno nema brige za pravoslavne vjernike u ovim državama, koje duhovnom hranom tradicionalno opskrbljuje SPC, već za finansijsko bogaćenje koje podrazumijeva pljačku imovine SPC”, izjavila je Zaharova za “Raša tudej Balkan”.
-
Rama u Sarajevu, razgovarao sa Krišto
Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto izjavila je da ova institucija, uz svu složenost koja postoji u BiH, čini iskorak u svemu što je interes BiH, a to je, prvenstveno međusobno uvažavanje, dijalog i konsenzus o svim pitanjima koja će garantovati stabilnost i evropsku budućnost, što je jedan od zajedničkih političkih ciljeva u BiH.
Krišto je rekla novinarima da je na današnjem sastanku u Sarajevu sa premijerom Albanije Edijem Ramom razgovarano o dobrim i prijateljskim odnosima dvije zemlje koji su bez otvorenih pitanja, sa naglaskom da u budućnosti te odnose treba učvršćivati kroz regionalnu i bilateralnu saradnju.
Ona je navela da je Ramu informisala o trenutnoj političkoj situaciji u BiH sa aspekta Savjeta ministara.
Krišto je izrazila nadu da će današnja Ramina posjeta unaprijediti saradnju BiH i Albanije.
-
Dodik potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao je Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske.Predsjednik Republike Srpske, na osnovu člana 80. stav 1. tačka 4. Ustava Republike Srpske potpisao je Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na Sedmoj posebnoj sjednici, održanoj 21. juna 2023. godine – saopšteno je iz Kabineta predsjednika Republike Srpske.