Autor: INFO

Za Sarajevo „istorijska presuda“, a za Banjaluku pokušaj uništenja Republike Srpske, majorizacije Srba (nakon Hrvata) i konačno rušenje Dejtona.

Mada Odluka Evropskog suda za ljudska prava po apelaciji Slavena Kovačevića, inače savjetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, do juče nije objavljena, njena interpretacija u medijima je bila dovoljna da zapali novi politički plamen u zemlji.

Za sada je premalo činjenica, a previše ličnih impresija.

Cilj da BiH bude jedna izborna jedinica
Kovačević se žalio Sudu jer tokom opštih izbora 2022. nije mogao glasati za kandidate za Predsjedništvo BiH i indirektno za Dom naroda BiH jer nisu pripadnici tri konstitutivna naroda niti žive u “odgovarajućem” entitetu. Sud je navodno utvrdio da su takvi uslovi diskriminatorni i u suprotnosti sa članom 1. Protokola br. 12 Evropske konvencije za ljudska prava, te da je sadašnji politički sistem etničku zastupljenost učinio važnijom od bilo čega drugog, jačajući time etničke podjele u zemlji.

Sud je utvrdio diskriminaciju i u slučaju nemogućnosti glasanja za članove Predsjedništva BiH ako ne dolaze iz određenog konstitutivnog naroda ili ne žive u određenom entitetu.

– Znači Bosna i Hercegovina mora biti jedna izborna jedinica i da svi građani mogu konzumirati svoje aktivno biračko pravo birajući svog šefa države – Kovačevićeva je interpretacija odluke.

Kakvo je sadašnje stanje i šta bi provođenje odluke moglo da znači?

Prema važećem Ustavu BiH, koji je dio međunarodnog mirovnog, Dejtonskog sporazuma, Dom naroda BiH se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).

“Sejdić i Finci”
„Predsjedništvo BiH se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske“, piše u Ustavu BiH.

Dakle, ako živite u Srpskoj, ne možete glasati za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, i obratno.

Takođe, ako ste Bošnjak ili Hrvat ne možete se u Srpskoj kandidovati za člana Predsedništva BiH, niti ako ste Srbin u FBiH.

Sa nekoliko ranijih presuda, od kojih je najpoznatija “Sejdić i Finci protiv BiH”, Evropski sud je osporio nacionalni prefiks prilikom izbora, u korist nacionalnih manjina i „ostalih“.

U nekim od brojnih pregovora naziralo se političko rješenje, na način da se iz RS bira jedan (ne piše Srbin) član Predsjedništva BiH, a iz FBiH dva. Kada je riječ o Domu naroda BiH, pominjala se mogućnost njegovog proširenja sa klubom ostalih. Ali, nikada ništa nije usvojeno.

Najbrojniji narod bi vladao u BiH
Ovaj put, ako je suditi prema onom što govori Kovačević i Komšićeva DF, sud u Strazburu je otišao nekoliko koraka dalje, navodeći da se na prostoru cijele BiH biraju sva tri člana Predsjedništva, kao i delegati u Domu naroda BiH, pod plaštom jednakosti građana. To bi, suštinski, bila pobjeda politike koju predstavlja Željko Komšić, koja se bazira na borbi protiv legitimnog predstavljanja tri konstitutivna naroda u BiH. U prevodu, najbrojniji narod bi vladao zemljom jer se brišu ustavni mehanizmi zaštite nacionalnog i entitetskog interesa.

Milan Tegeltija, savjetnik predsjednika Republike Srpske, već je poručio da takva presuda nikada neće biti provedena.

– Slavenu Kovačeviću, savjetniku Željka Komšića, ljudi u BiH trebaju zahvaliti što je apelacijom izdejstvovao presudu Suda u Strazburu zbog koje BiH vrlo vjerovatno nikada neće ući u EU, jer ta presuda nikada neće biti provedena u BiH. Ako je cijena EU smrt Republike Srpske, ne hvala – poručio je Tegeltija.

Pokušaj demontaže Srpske
Odlukom po apelaciji Kovačevića, Evropski sud za ljudska prava se pretvorio u političku instituciju za ostvarivanje političkih interesa jedne strane u BiH i na ovaj način protivpravno se radi na rušenju Republike Srpske, rekao je za RTRS profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

On je optužio Sud da se neovlašteno upustio u pokušaj sopstvenog izbornog i ustavnog inženjeringa u jednoj državi, čime grubo izlazi iz okvira ovlašćenja koja mu daje Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
– Ne mogu ništa drugo da zaključim do da se i na ovaj način, pomoću Evropskog suda, sve protivpravno radi na rušenju Republike Srpske, jer Dom naroda PS BiH nije samo predstavništvo naroda nego i entiteta sa čije teritorije su izabrani delegati, budući da Ustav BiH propisuje da se pet srpskih delegata bira sa teritorije RS. Stoga bi izlaženje u susret ovoj presudi Evropskog suda za ljudska prava značilo demontažu Srpske i unitarizaciju BiH. Na to Srpska ne smije nikako pristati, jer bi time ona ne samo nestala, već bismo svi mi dozvolili da se time poništi suštinski dio Dejtonskog mirovnog sporazuma kao pravno valjanog međunarodnog ugovora, a time i taj ugovor u cjelini, i to nepravom nekolicine sudija koje bi u tom slučaju trijumfovalo nad pravom i pravdom – navodi Blagojević u komentaru.

Komšićeva DF najavila nove apelacije
Istovremeno, u DF, čiji je predsjednik Željko Komšić, priznaju da je presuda snažan podsticaj onome što oni već godinama zagovaraju.

– Presuda po Kovačevićevoj apelaciji do sada je najvažnija kada je riječ o BiH. Presuda na izvjestan način simbolizuje decenijsku borbu za jednakopravnost građana države BiH. Istorijat te borbe ima svoj pravni i politički kontekst – saopštila je DF.

Podsjećaju da je, u pravnom smislu, borba za jednakopravnost građana BiH na liniji presude po apelaciji Slavena Kovačevića počela presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Zornić”, kada je sud naložio da se odbaci etnički princip konstitutivnosti naroda.

– DF je nastavila svoju pravnu i političku borbu za jednakopravnost građana BiH i za ideju građanske države Bosne i Hercegovine. Presuda po apelaciji Slavena Kovačevića samo je jedan izraz te politike, a u budućnosti se mogu očekivati i nove presude po apelacijama zvaničnika DF i same stranke – saopštila je DF.

Zakonsko rješenje pitanja stranih sudija u Ustavnom sudu BiH je suviše ozbijno pitanje da bi bilo ko od parlamentaraca ili stranaka izlazio samostalno.

To za Srpskainfo kaže srpski delegat u Domu naroda BiH Snježana Novaković Bursać (SNSD) komentarišući današnji potez delegat iz SDS Želimira Neškovića koji je samostalno predložio zakon o Ustavnom sudu BiH.Takvo zakonsko rješenje jeste u skladu s onim što zagovara SNSD i koji je dva puta već bio predlagač takvog zakina, jednom zajedno sa SDS, a jednom sa HDZ BiH. Ali, i ispodprosječan poznavalac političkih prilika u BiH je svjestan da je takvo rješenje nemoguće bez šireg političkog dogovora u PS BiH. Zato mislim da ovakvo izlijetanje SDS u taj neki prostor koji misle da imaju, nije pametno. Ako žele da dokazuju svoj patriotizam ili nešto slično, imali su do sada puno prilika. Sve su ih propustili. Mislim da ovo nije tema na kojoj treba samostalno da izlaze – kaže Novaković Bursać.

Delegat u Domu naroda BiH Želimir Nešković, uputio je u proceduru Zakon o Ustavnom sudu BiH kojim je definisan prestanak mandata stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

Dokument koji je dostavljen predsjedavajućem Doma naroda BiH, Nikoli Špiriću, definiše sastav, izbor, organizaciju, nadležnost, način odlučivanja i druga pitanja rada Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Najaktuelnije je to da zakon predviđa da Ustavni sud ima devet sudija, od kojih su svi državljani BiH, navodi se u saopštenju SDS-a.

„Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine bira šest sudija, a Narodna skupština Republike Srpske troje sudija. Iz reda jednog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine mogu se izabrati najviše troje sudija“, piše u Prijedlogu zakona koji je Nešković preložio u Domu naroda.

Takođe, što se tiče donošenja odluka predviđeno je da “Ustavni sud odlučuje većinom glasova svih sudija, koja uključuje najmanje glas jednog sudije iz reda svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine i iz jednog entiteta, kada odlučuje u sporovima koji po Ustavu nastaju između dva entiteta, ili između BiH i jednog ili oba entiteta ili Brčko Distrikta i institucija BiH i entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine, što obuhvata, ali nije ograničeno na pitanja:

A) Da li je odluka jednog entiteta da uspostavi specijalne paralelne odnose sa susjednom zemljom u skladu sa Ustavom, uključujući tu odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine,

B) Da li je neka odredba ustava ili zakona jednog od entiteta u skladu sa Ustavom”.

Kada je riječ o zamjeni sudija izabranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava “predviđeno je da Predstavnički dom Federacije BiH izabere dvojicu sudija, a Narodna skupština Republike Srpske jednog sudiju koji će preuzeti funkciju od sadašnjih troje stranaca”.

“Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ostaju na dužnosti sudije do okončanja procedure izbora sudije iz stava (1) ovog člana, a najduže šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ustavni sud će nastaviti da radi bez sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava ukoliko se postupak izbora novih sudija ne završi u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona”, piše u Prijedlogu zakona, saopšteno je iz SDS-a.

Podsjetimo, u dokumentu je stajalo kako ga trebaju potpisati “predsjedavajuća Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ognjen Tadić i to 2015. godine”. Ni Krišto ni Tadić nisu više u Parlamentu BiH. Borjana Krišto je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, a Tadić savjetnik predsjednika RS-a Milorada Dodika.

Na 6. hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) usvojen je, po hitnom postupku, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, čiji je predlagač Savjet ministara BiH. Prethodno je Dom usvojio zahtjev predlagača da se ovaj prijedlog zakona razmatra po hitnom postupku.

Predstavnički dom usvojio je, takođe po hitnom postupku, i prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini, čiji je predlagač Savjet ministara BiH.

Uz ovaj prijedlog zakona, Dom je usvojio i zaključak kojim je zadužio sekretare oba doma PSBiH da, u saradnji sa predlagačem Zakona o organizaciji tržišta vina u BiH, isprave normativno – tehničke greške sadržane u Mišljenju Zakonodavno – pravnog sektora PSBiH.

Podsjetimo, u dokumentu je stajalo kako ga trebaju potpisati “predsjedavajuća Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ognjen Tadić i to 2015. godine”. Ni Krišto ni Tadić nisu više u Parlamentu BiH. Borjana Krišto je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, a Tadić savjetnik predsjednika RS-a Milorada Dodika. Na čelu Parlamenta su bili u pretprošlom mandatu kada su koaliciju činili Savez za promjene, HDZ i SDA.

Predstavnički dom odložio je do naredne sjednice izjašnjavanje o prijedlogu rezolucije o sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanja žena u Bosni i Hercegovini, čiji su predlagači poslanici Jasmin Imamović, Saša Magazinović, Ermina Salkičević Dizdarević, Rejhana Dervišević i Albin Muslić.

Usvojen je zaključak da svi predlagači amandmana na tekst ovog prijedloga rezolucije sa predlagačima Rezolucije usaglase tekst, o kojem će se raspravljati i glasati na narednoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH.