VRBAS Media

Autor: INFO

  • Mišel: Pokrećemo pregovore Ukrajine i Moldavije, i BiH će biti na stolu

    Mišel: Pokrećemo pregovore Ukrajine i Moldavije, i BiH će biti na stolu

    EU i zemlje u procesu proširenja bi 2030. godine trebalo da budu spremne za sljedeću rundu primanja novih članica, rekao je Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, najvišeg tijela EU, na dvodnevnom Bledskom strateškom forumu, koji je počeo danas.

    Mišel je, u prisustvu Roberta Goloba, premijera Slovenije, i Tanje Fajon, zamjenice premijera Slovenije, u ime domaćina Vlade Slovenije, i predsjednika vlada i predsjednika zemalja u procesu proširenja, poručio da će predložiti da se ovo nađe u sljedećoj strateškoj agendi EU.

    Mišel je rekao da će u decembru i na narednim samitima biti govora o zauzimanju pozicije oko pokretanja pregovora za Ukrajinu i Moldaviju, ali da će pokretanje pregovora za BiH i Gruziju takođe biti na stolu.

    “Proširenje više nije san, vrijeme je da se krene naprijed. Biće mnogo posla, biće teško, kompleksno, ponekad i bolno i za buduće članice i za EU, ali moramo biti jasni. Ako želimo da budemo kredibilni, moramo da pričamo o tajmingu. Moramo govoriti o našoj domaćoj zadaći. Imam sugestiju, kako pripremamo buduću stratešku agendu EU, moramo si postaviti jasan cilj. Ja vjerujem da do 2030. moramo biti spremni za proširenje na obje strane”, rekao je on, uz gromoglasni aplauz svih prisutnih.

    Rekao je da će za ostvarenje ovog cilja biti potrebno usvojiti sljedeći budžet u kojem će biti uključene i ove stavke, što će, kako je istakao, značiti da će neke zemlje članice EU koje sada primaju novac morati da ga daju kako bi ostatak novca mogao biti usmjeren u nove članice. Osim toga, rekao je da će za uspjeh ove agende biti potrebna i reforma same EU unutar sebe.

    “Nekad smo koristili pa čak i zloupotrebljavali nedostatak napretka budućih članica da bismo izbjegli naše vlastite obaveze i pripremljenost”, rekao je on i dodao da reforma EU ne znači i potpuno odbacivanje jednoglasnog donošenja odluka unutar EU.

    Što se tiče zapadnog Balkana, rekao je da je uslov za primanje u EU vladavina prava, za koju je rekao da je važna zbog međusobnog poštovanja različitosti i zajedničkog života u EU, kao i za izvjesnost poslovanja, usvajanje pravne stečevine EU i poštovanje zajedničke evropske spoljne politike.

    “Proširenje je bilo i ostaje proces zasnovan na meritumu jer članstvo u EU donosi i koristi i obaveze”, rekao je on, osvrćući se na nezavisno pravosuđe i potrebu da se radi na pomirenju, bez kojeg nema regionalne saradnje.

    “Želim da budem jasan – u EU nema prostora za vaše sukobe iz prošlosti. Mladi ljudi u svim tim zemljama žele da budu inspirisani svjetlijom i prosperitetnijom budućnosti”, rekao je on. Naglasio je da postojeći sukobi ne smiju da budu unošeni u EU i da se koriste za blokade susjeda. Rekao je da će kao predsjedavajući Savjeta predložiti klauzulu da zemlja koja ulazi u EU ne može koristiti te činjenice kako bi blokirala druge susjede.

    Kao konkretnu politiku u budućnosti predložio je postepeno uključivanje budućih članova u sektore EU poput energije, odbrane ili transporta.

    Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, razgovarala je s Golobom o unapređenju bilateralne saradnje i evropskim integracijama.

    Kako je saopšteno, Krišto je zahvalila Golobu za snažnu podršku za dodjelu statusa kandidata BiH, istakavši da je Slovenija uvijek bila prijatelj BiH i jedan od najznačajnijih privrednih partnera. Krišto je govorila o potrebi izmjene Izbornog zakona BiH, dok je Golob, kako je saopšteno, naglasio da će Slovenija i dalje pružati podršku BiH i pomagati joj na njenom evropskom putu.

    Krišto je podsjetila da je Samitu prethodila radna večera s premijerima iz regije, posvećena procesu evropskih integracija kao i drugim temama koje se vežu za proces.

    Potcrtala je kako je BiH napravila ogroman iskorak u pogledu usklađivanja legislative sa EU i ispunjavanja uslova iz Mišljenja Evropske komisije koje treba realizovati.

    “Očekujem da će to predstavnici evropskih institucija znati prepoznati i da će vrlo brzo BiH otvoriti proces pregovaranja za pristupanje EU”, rekla je ona.

    Ana Brnabić, predsjednica Vlade Srbije, rekla je da u Srbiji postoji veliki evroskepticizam zbog toga što na članstvo u EU čeka više od 20 godina.

    “Ljudima na zapadnom Balkanu znači čak i da počnemo pregovore, čak iako to ne znači ništa ljudima u EU. Dajte nam datum”, poručila je ona.

    Edi Rama, premijer Albanije, izjavio je da ne vjeruje da će njegova zemlja do 2030. godine postati članica EU, uprkos najavi Mišela.

    Među gostima foruma su među ostalima bili i Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Nikola Denkov, premijer Bugarske, Dmitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, Albin Kurti, premijer samoproglašenog Kosova, Andrej Planković, premijer Hrvatske, i Edi Rama, premijer Albanije.

  • Špirić: Podržaćemo proceduru SDS-ovog Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH

    Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda BiH, rekao je da je ovaj dom zaprimio Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH koji je predložio Želimir Nešković, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH koji dolazi iz SDS-a.

    Špirić je rekao da je prijedlog zakoan zaprimljen juče i da je u toku njegova analiza.

    “Mi ćemo podržati proceduru, ali moramo raditi i sa ostalim partnerima – Bošnjacima i Hrvatima kako bi taj zakon bio pozitivno ocjenjen i u konačnici usvojen”, rekao je Špirić.

    On je napomenuo da na tome dugo insistira SNSD i da na ovaj način šalje poruku da se razlikuju od politike SDS-a.

    “Na tako složenim zakonima, kao što je zakon o Ustavnom sudu, moramo da nastupimo zajedno, ali takvo njihovo lice bi volio da vidim i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kada se radi o izazovima koji žele da rješava SNSD sa svojim partnerima”, rekao je Špirić, koji je potpredsjednik SNSD-a.

    Prema njegovim riječima, razgovaraće se, podržati procedura i vidjeti na koji način će se odnositi ostali partneri prema ovom prijedlogu zakona.

    “U svakom slučaju, to je zakon na kome moramo biti zajedno. To od nas traži i javnost u Republici Srpskoj”, poručio je Špirić, a prenosi Srna.

  • Peskov otkrio da li će Putin ići na sahranu Jevgenija Prigožina

    Peskov otkrio da li će Putin ići na sahranu Jevgenija Prigožina

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin ne planira da prisustvuje sahrani osnivača privatne vojne grupe “Vanger” Jevgenija Prigožina, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.


    On je novinarima u Moskvi rekao da Kremlj nije upoznat sa organizacijom sahrane Prigožina, jer je to “stvar porodice”.


    Prigožin je poginuo nakon što se prošle sedmice u Rusiji srušio njegov poslovni avion. Nesreća se dogodila dva mjeseca nakon što je Prigožin sa svojim vojnicima organizovao pobunu protiv rukovodstva ruske vojske i zauzeo Rostov, prije povlačenja nakon što je “Vagner” stigao na 200 kilometara od Moskve.


    Kremlj je ranije kao “apsolutnu laž” odbacio izjave određenih zapadnih političara i komentatora da je Putin naredio ubistvo Prigožina iz osvete za pobunu.

  • Grlić Radman: Otvaranje pregovora BiH i EU do kraja ove ili početkom iduće godine

    Grlić Radman: Otvaranje pregovora BiH i EU do kraja ove ili početkom iduće godine

    Otvaranje pristupnih pregovora između Europske unije i Bosne i Hercegovine očekuje se krajem ove ili početkom iduće godine, rekao je hrvatski ministar evropskih i vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

    “Možemo očekivati početak pristupnih pregovora između BiH i EU, ako ne do kraja ove, što bi bilo najbolje, onda sigurno početkom iduće godine”, rekao je Grlić Radman na Bledskom strateškom forumu.

    On je kazao da je to bio hrvatski prijedlog na zadnjem Savjetu za stabilizaciju i pridruživanje u julu te da Hrvatska očekuje pozitivna izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana.

    BiH je dobila status kandidata za članstvo u decembru prošle godine.

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel juče je na Bledu rekao kako Evropska unija i zemlje kandidati trebaju biti spremne na proširenje do 2030. godine.

    Grlić Radman je kazao, navodi Hina i prenosi Fena, kako je bilo važno poslati tako snažnu poruku i dodao da zemlje zapadnog Balkana do te godine mogu značajno napredovati.

    Dotakeo se i Crne Gore u kojoj traje kriza oko formiranja vlasti.

    Grlić Radman je kazao kako ta zemlja mora pokazati da je opredjeljena za proevropske vrijednosti “ne samo u svojim deklaracijama, nego i svojim djelima”.

    Podsjetiio je da je posljednje poglavlje u pregovorima zatvorila još za vrijeme hrvatskog predsjedanja Evropskom unijom 2020. godine.

  • Ninković: Kresojević više neće moći biti na sjednicama Skupštine grada i kolegijumu

    Ninković: Kresojević više neće moći biti na sjednicama Skupštine grada i kolegijumu

    Predsjednik Skupštine grada Banjaluke Ljubo Ninković poručio je gradskom menadžeru Bojanu Kresjovicu da više neće imati mogućnost da prisustvuju sjednicama Skupštine grada i kolegijumu.

    Naime, kako je rekao Ninković do sada je po svojoj volji dopuštao Kresojeviću da prisustvuje sjednicama.

    “Od danas niko sem onog koga pozovem neće moći da prisustvuje sjednicama, odnosno poziv će dobiti samo gradonačelnik, pa ćemo da vidimo koliko ste korektni, a svaki put kada on napusti salu ja ću prekinuti sjednicu”, kazao je Ninković.

    Prema njegovim riječima, gradski menadžer je samo član kabineta gradonačelnika i kako kaže on nema šta tražiti na sjednicama Skupštine.

  • Sjednica banjalučke Skupštine pomjerena za četvrtak

    Drugi dio 23. sjednice Skupštine grada Banjaluke, koji je bio zakazan za danas, nije održan zbog nedostatka kvoruma.
    Predsjednik Skupštine Grada Ljubo Ninković nastavak zasjedanja zakazao je za četvrtak, 31. avgust sa početkom u 9 časova.

    Podsjećamo, prvi dio zasjedanja Skupština Grada okončala je u četvrtak, 24. avgusta i tom prilikom razmotrila i izglasala prvih 37 tačaka dnevnog reda, dok je preostalih 17 tačaka dnevnog reda trebalo da bude razmatrano na današnjem zasjedanju.

    Pred odbornicima je danas trebalo da se nađu između ostalog Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za zaključenje ugovora o zamjeni nekretnina u svojini „Cinema tower“ d.o.o. Banjaluka za nekretninu u svojini Grada, Prijedlog odluke o izmjeni dijela regulacionog plana za uređenje obala Vrbasa, godišnji izvještaji rada, ali i planovi poslovanja za 2023. godinu nekoliko gradskih preduzeća.

  • Zašto su ukrajinske brojke mrtvih tajna?

    Zašto su ukrajinske brojke mrtvih tajna?

    Broj mrtvih u Ukrajini dramatično se povećava, kažu nove procene neimenovanih američkih zvaničnika.

    Iako su zvanične brojke državna tajna u Ukrajini, Njujork tajms je preneo reči neimenovanog američkog zvaničnika koji je rekao da je već preko 70.000 mrtvih i čak 120.000 povređenih.

    Procena je da je to ogroman broj s obzirom na to da se procenjuje da oružane snage Ukrajine samo pola miliona.
    Kako se podseća, u proleće su procene o ukrajinskim gubicima bile da je u ratu poginulo oko 17.500, a skok na preko 70.000 može se objasniti kontraofanzivom.

    “U početnim danima bilo je posebno teško ukrajinskoj pešadiji. Gore nego u Bahmutu”, rekao je BBC-jevom novinaru jedan zapovednik brigade koji se bori na jugu UKrajine, odakle je kontraofanziva počela.

    Žuto-plave ukrajinske zastave vijore se iznad svakog groba vetru. Ima ih na stotine. Veliki talas gubitaka svakodnevno preplavljuje istočna i južna bojišta, puneći groblja u gradovima i selima duž Ukrajine.

    Ukrajinska zamenica ministra odbrane Hana Maljar ranije je izdala izjavu upozoravajući da će oni koji objavljuju brojke o žrtvama biti izloženi krivičnom gonjenju.

    “Zašto su ti podaci tajna?” pitala je retorički. “Jer tokom aktivne faze rata, neprijatelj koristi broj mrtvih i ranjenih da izračuna naše verojatne dalje akcije… Ako neprijatelj ima te informacije, počeće da razume neke od naših sledećih koraka.”

    Zamenik zapovednika bataljona koji koristi nadimak “Lermontov”, koji je razgovarao s reporterom BBC-ja, bio je u mračnom raspoloženju.

    “Rusi neće prestati”, rekao je on, pa dodao: “Ne možete pregovarati s njima. Zapad to ne razume.”

  • Sijarto: Kontroverzna pitanja sa Švedskom oko ulaska u NATO još nisu riješena

    Sijarto: Kontroverzna pitanja sa Švedskom oko ulaska u NATO još nisu riješena

    Mađarska još nije uspjela da riješi sporove sa Švedskom u vezi sa članstvom u NATO, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.


    Finska i Švedska su, u pozadini događaja u Ukrajini u maju 2022. godine, aplicirale za ulazak u Alijansu. Finska je 4. aprila postala 31. članica NATO-a, dok švedska aplikacija još nije dobila mađarsko i tursko odobrenje.

    “Parlament Mađarske bi ove jeseni trebalo da donese odluku o ratifikaciji pristupanja Švedske NATO-u, pošto je vlada podnijela relevantne dokumente ranije ove godine”, rekao je Sijarto u intervjuu za turski TV kanal “TRT Vorld”.


    Šef mađarske diplomatije je istakao da su dosadašnji pokušaji da se riješe sporovi sa Stokholmom propali, dodajući da je Mađarska postala “meta i žrtva ovog političkog spora” i da je na udaru miješanja u unutrašnju politiku.

    Prema njegovim riječima, Mađarska se, kao saveznik Turske, redovno konsultuje o članstvu Finske i Švedske u NATO-u sa predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom i ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom.

    “Iako Mađarska ne želi da postane prepreka na putu švedskog članstva u NATO, ona takođe uzima u obzir turske interese, jer odbrambeni savezi moraju biti zasnovani na povjerenju”, naveo je mađarski ministar, prenosi agencija MTI.


    Što se tiče rata u Ukrajini, Sijarto je rekao da je Mađarska u “jedinstvenoj situaciji” i ukazao da Ukrajini živi oko 150.000 Mađara, od kojih su mnogi regrutovani u ukrajinsku vojsku i izgubili život.

    “Mađarska poziva na hitan prekid vatre i mirovne pregovore i odbija da dozvoli isporuku oružja Ukrajini preko svoje teritorije”, naglasio je Sijarto i istakao da što se prije završi rat, to će manje Ukrajinaca i ukrajinskih Mađara ginuti.

    Kako je naveo, Mađarska poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine “bezuslovno” i podržava oko milion izbjeglica koje su stigle od početka rata.


    “Shodno tome, Mađarska očekuje od Ukrajine da vrati prava mađarske manjine kakva su bila 2015. u pogledu upotrebe maternjeg jezika, kulture i administracije”, zaključio je Sijarto.

  • Stanivuković: Ima novca za subvencije za javni prevoz i besplatne mjesečne karte

    Stanivuković: Ima novca za subvencije za javni prevoz i besplatne mjesečne karte

    Grad Banjaluka ima dovoljno novčanih sredstava da isplati sve subvencionisane i besplatne mjesečne karte za gradski prevoz kategorijama stanovništva koje su ranije utvrđene.
    Poručio je ovo gradonačelnik, Draško Stanivuković, naglašavajući kako je problem tehničke prirode.

    -Naime, Skupština ne želi da usvoji odluku o nastavku realizacije ove politike. Još jedna namjerna opstrukcija Skupštine Grada i jasno pokazivanje njihovih namjera – ne žele da se Banjaluka razvija i ide ka naprijed – zaključio je gradonačelnik.

    Podsjećamo, na 23. zasjedanju Skupštine Grada, čiji nastavak je zakazan za danas, podršku nije dobio ni prijedlog odluke o subvencijama u javnom gradskom i prigradskom prevozu putnika na području grada.

    To znači da je neusvajanje odluke o subvencijama za javni prevoz ugrozilo izdavanje septembarskih mjesečnih karata po povlaštenim cijenama za više kategorija, saopšteno je iz Gradske uprave.

  • Vjetar oštetio stabla u Banjaluci

    Vjetar oštetio stabla u Banjaluci

    Vjetar koji je sinoć duvao u Banjaluci srušio je zastavu Srbije na kružnom toku kod “Centruma” i polomio nekoliko stabala.

    Olujno nevrijeme praćeno kišom zadesilo je Banjuluku sinoć oko 20 časova.

    Ekipe Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka odmah su izašle na teren i uklonile oštećena stabla, prioritetno ona koja su pala na saobraćajnice kako bi se saobraćaj mogao odvijati nesmetano.

    Ekipe Vatrogasno-spasilačke brigade i dalje su u pripravnosti.