VRBAS Media

Autor: INFO

  • Novi kružni tok kod “Ekvatora” u Banjaluci od sutra u upotrebi

    Novi kružni tok kod “Ekvatora” u Banjaluci od sutra u upotrebi

    U toku je asfaltiranje završnog sloja na trećem dijelu kružne rakrsnice od Doca prema Gimnaziji u Banjaluci.

    Poručio je ovo gradonačelnik, Draško Stanivuković, koji je naglasio kako će već sutra, u poslijepodnevnim časovima biti stvoreni uslovi za puštanje saobraćaja na toj dionici.

    “Nakon toga krećemo sa radovima na četvrtoj fazi, od zgrade “Ekvator” ka Ferhadiji. Lijepo je vidjeti, istovremeno, Ulicu Vuka Karadžića i Aleju Svetog Save kako izgradnjom dodatnih saobraćajnih traka poprimaju izgled prelijepih evropskih avenija”, kazao je Stanivuković, te poručio kako se Banjaluka mijenja nabolje.

    Podsjećamo, izgradnjom kružne raskrsnice sa parkom na lokaciji između “Ekvatora” i tvrđave Kastel poboljšaće se uslovi odvijanja saobraćaja, a istovremeno ovaj će dio gradskog jezgra zasijati u svom punom sjaju.

    Ranije je gradonačelnik poručio kako će nova raskrsnica u potpunosti promijeniti izgled ovog dijela našeg grada.

  • Uhapšeno 15 osoba, šverc droge “težak” 2,7 miliona

    Uhapšeno 15 osoba, šverc droge “težak” 2,7 miliona

    U akciji “Kode”, uhapšeno je 15 osoba koje sumnjiče za šverc droge koje terete da su trgovinom narkoticima probavili imovinska korist od 2,7 miliona maraka.

    Kako je saopšteno iz PU Istočno Sarajevo, u toku su pretresi na 27 lokacija, na području Istočnog Novog Sarajeva, Istočne Ilidže, Pala, Istočnog Starog Grada, Banjaluke i Kantona Sarjevo.

    Pretresi se vrše po naredbama Okružnog suda Istočno Sarajevo i nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo.

    “Grupa se sumnjiči da je već duži vremenski period na području Istočnog Sarajeva dogovarala kupovinu, distribuciju i novčanu isplatu različitih vrsta droga ( kokain, heroin, marihuana , amfetamin, ekstazi i drugih supstanci za proizvodnju opojnih droga), te na taj način počinili krivično djelo neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga. Protivpravna imovinska korist stečena izvršenjem ovog krivičnog djela iznosi 2.750.000KM”, navode iz policije.

    Pripadnici ove Uprave zajedno sa Upravom za organizovani i teški kriminalitet MUP-a Republike Srpske, a u saradnji sa Europolom realizuju višemjesečnu akciju kodnog naziva “Kode”.

  • Cijene goriva u Srpskoj pale tokom vikenda

    Cijene goriva u Srpskoj pale tokom vikenda

    Cijena goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj pale su tokom vikenda, a korekcije naniže trebalo bi očekivati i u narednim danima te bi tako benzin trebalo da košta pet, a dizel deset feninga manje u odnosu na prošlu sedmicu, izjavio je predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Srpske Đorđe Savić.

    Savić je za Glas Srpske pojasnio da je do ovih novih korekcija došlo nakon promjena na globalnom naftnom tržištu.

    “Gorivo je u nekim gradovima i više od ovog pojeftinilo. U Prnjavoru je to za 15 feninga. Žele biti što konkurentniji, ali vjerujem da će oni vrlo brzo izvršiti nove korekcije, jer, s obzirom na to koliko košta gorivo u nabavci, cijene koje trenutno drže nisu realne”, smatra Savić.

    Navodi i da je trenutna potrošnja goriva u Republici Srpskoj možda i nešto veća od nekih mjesečnih prosjeka prethodnih godina, što se, kako je rekao, može objasniti povoljnim vremenskim prilikama.

    Na svjetskom tržištu cijene sirove nafte pale su tokom prošle sedmice, treće zaredom, jer je, kako objašnjavaju analitičari, berzanske trgovce i investitore zabrinula manja potražnja i potrošnja u najvećim svjetskim ekonomijama.

    Prema njihovom mišljenju, to je glavni razlog što je barel nafte (159 litara) sa 92,3 dolara, koliko je koštao 29. oktobra, pao na 81,5 dolara.

    Ukazuju na to da je na njega, prije svega, uticala vijest da bi potražnja za benzinom u Sjedinjenim Američkim Državama mogla tokom naredne godine pasti na najniži nivo u dvije decenije, ali je na trgovce uticala i informacija da su rafinerije iz Kine, zemlje koja je najveći svjetski potrošač naftnih derivata, zahtijevale manje količine saudijske nafte.

    Ono što je dodatno uticalo na ova kretanja jesu i podaci o manjoj potražnji, što je pojačalo zabrinutost da privrede, pogotovo one najveće, rastu sporije i neujednačenije nego što se prvobitno očekivalo.

    Eksperti navode i da su se strahovi od prekida snabdijevanja na Bliskom istoku u velikoj mjeri raspršili, ali i da je u značajnoj mjeri, sigurno ne zanemarljivoj, na berzanska kretanja uticao i povećan ruski izvoz nafte, ali i pad rafinerijskih marže slabi.

    Smatraju i da će, dok god sukob na Bliskom istoku bude “ograničen” između Izraela i Hamasa – zalihe nafte ostati manje-više stabilne, a samim tim i cijene u sadašnjim okvirima oko 80 dolara po jednom barelu.

    Crni scenario
    Trenutno jedini rizik za novi i dramatični rast cijena sirove nafte predstavlja uključivanje Irana u rat Izraela i Hamasa.

    To bi, kako upozoravaju analitičari, moglo dovesti do toga da Iran poremeti transport iz arapskih zemalja Persijskog zaliva kroz Ormuski moreuz.

    Čak petina svjetske proizvodnje nafte na dnevnom nivou prođe ovim vodama.

    Zatvaranje ovog moreuza praktično bi odsjeklo od svijeta velike izvoznike nafte u Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Bahrein i Ujedinjene Arapske Emirate, kao i Katar, najvećeg svjetskog izvoznika prirodnog gasa.

  • Banjaluka dobija Centar kulturnih i kreativnih industrija

    Banjaluka dobija Centar kulturnih i kreativnih industrija

    Banja Luka dobija Centar kulturnih i kreativnih industrija i ujedno prvi ovakav centar u našoj zemlji.
    Najavio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković istakavši da će ovo biti mjesto za sve naše umjetnike iz oblasti kulturne i kreativne industrije, poput filma, muzike, grafičkog dizajna i slično, a posjedovaće koncertnu i multimedijalnu dvoranu.

    Prema riječima gradonačelnika, riječ je o višemilionskom projektu, a radovi na izgradnji ovog jedinstvenog objekta trebalo bi da počnu već na proljeće.

    -Projekat vrijedan 5 miliona KM gradimo uz podršku Evropske unije na mjestu nekadašnje tržnice u Lazarevu. Radove počinjemo na proljeće, a nakon završetka ovog projekta i izgradnje “Kuće Milanovića”, Banja Luka će dobiti dva savremena kulturna centra, prve od bana Tise Milosavljevića – zaključio je on.

  • Stigli rezultati prvih anketa izbora u Ukrajini, šta čeka Zelenskog?

    Stigli rezultati prvih anketa izbora u Ukrajini, šta čeka Zelenskog?

    Tenzije u Ukrajini rastu iz dana u dan iako dogovor oko predsjedničkih izbora koji bi trebalo da se održe na proljeće još nije postignut.

    Ukrajinski portal Strana objavio je rezultate nekoliko zatvorenih anketa o rejtingu na predsjedničkim i parlamentarnim izborima ukoliko bi bili sada održani.

    Aktuelni predsjednik Volodimir Zelenski dobio bi prema različitim anketama podršku 30 do 40 odsto građana.

    Valerija Zalužnog, glavnokomandujućeg ukrajinske vojske, koga mnogi vide i priželjkuju kao kandidata na izborima, podržalo bi između 20 i 30 odsto građana.

    Strana, međutim, napominje da Valerij Zalužni nikada nije zvanično najavio svoju namjeru da učestvuje na izborima, a da je praksa pokazala da najava učešća na izborima može naglo da poveća podršku kandidatu.

    Situacija na parlamentarnim izborima bila bi prema posljednjim anketama mnogo izvjesnija.

    Politička grupacija eventualno okupljena oko Zalužnog mogla bi da računa na podršku 20 i 25 odsto birača dok bi vladajuća stranka “Sluga naroda” aktuelnog predsjednika Zelenskog dobila upola manje glasova odnosno između 10 i 12 odsto.

  • Amerika “odustala” od Ukrajine?

    Nespremnost Predstavničkog doma američkog Kongresa da odobri zahtev administracije za podršku Ukrajini komplikuje pružanje pomoći Kijevu.

    To je izjavio nacionalni savetnik za bezbednost Bele kuće Džejk Saliven.

    “To već utiče na našu sposobnost da isporučimo Ukrajini ono što im je potrebno i samo će biti gore”, rekao je Salivan novinarima.

    Prema njegovim rečima, sa svakom nedeljom kašnjenja SAD su sve manje sposobne da u potpunosti finansiraju transfer onoga što je potrebno Ukrajini.

    Saliven nije naveo kada će biti iscrpljena ranije dogovorena sredstva za podršku Ukrajini, preneo je TASS.

    Bela kuća je prethodno zatražila od Kongresa 105 milijardi dolara za podršku Izraelu, Ukrajini, politici SAD u azijsko-pacifičkom regionu i za druge potrebe.

    Predstavnički dom pod kontrolom republikanaca do sada je odbijao da zajednički razmatra zahtev, predlažući da se pomoć Ukrajini razmatra u odvojenim raspravama.

  • Novi detalji saobraćajne nesreće ministra Banožića

    Novi detalji saobraćajne nesreće ministra Banožića

    Rezultati krvi pokazali su da je bivši hrvastki ministar Mario Banožić imao 0.21 promil alkohola u krvi prilikom saobraćajne nesreće koju je izazavo pilikom koje je smrtno nastradao vozač kombija, prenosi index.hr.

    Kako saznaje Telegram, a prenosi portal Index.hr, ni Banožić ni smrtno stradali vozač kombija u trenutku nesreće nisu bili vezani sigurnosnim pojasom. Isti izvor Telegrama tvrdi da je brzina kamiona koji je bivši ministar preticao bila 78 km/h, što znači da je brzina preticanja bila veća. Kako pišu hrvatski mediji, sumnja se da je vozio preko 80 km/h.

    Juče je sahranjen Goran Šarić otac dvije djevojčice koji je bio za volanom kombija u koji se zabio sad već bivši ministar Mario Banožić.

    Podsjetimo, sada već bivši ministar odbrane Hrvatske izazvao je saobraćajnu nesreću prilikom koje je stradao vozač kamiona koga je Banožić preticao. Protiv njega policija je podignula krivičnu prijavu za ubistvo iz nehata zbog saobraćajne nesreće u kojoj je smrtno stradao Goran Šarić.

    Hrvatski mediji su objavili da je ministar u trenutku nesreće bio sam u kolima, a da se bio oputio u lov.

  • Neprijavljivanjem smrti penzionera nasljednici prisvojili 45.000 KM

    Neprijavljivanjem smrti penzionera nasljednici prisvojili 45.000 KM

    Namjerno ili ne, prećutkivanjem smrti penzionera nesavjesni nasljednici, za samo deset mjeseci ove godine, iz kase Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske izvukli su više od 45.000 maraka.

    Iako službeni akti kažu da je rok za prijavu 30 dana, najbliži članovi porodica preminulih penzionera godinama se oglušuju o slovo zakona i uživaju u penzijama koje im zapravo ne pripadaju.

    “Kod ukupno 59 korisnika došlo je do preplate penzije usljed neblagovremenog prijavljivanja smrti korisnika. Po tom osnovu došlo je do preplate penzije u ukupnom iznosu od 45.784,58 KM”, istakli su u Fondu PIO.

    Prema podacima nadležnog Fonda, i u ranijim godinama zabilježen je veliki broj ovakvih slučajeva, pa je tako lani 76 nasljednika u džepove stavilo skoro 85.000 KM, dok je u 2021. godini iz kase Fonda izvučeno 93.202 KM u 50 pomenutih situacija.

    Tako je tokom zadnja 34 mjeseca Fond oštećen za 223.692 KM.

    U Fondu za “Nezavisne novine” navode da su u svim slučajevima preplate, po navedenom osnovu, pokrenuti postupci povrata nepripadajućih sredstava, a kada je riječ o slučajevima iz ranijih godina, Fond je u velikoj mjeri uspio izvršiti povrat.

    “Shodno odredbama zakona, obaveza korisnika, u ovom slučaju nasljednika, jeste da u roku od 30 dana od dana nastanka prijavi Fondu svaku činjenicu koja je od uticaja na korištenje, odnosno obim prava. Propisom je regulisano da je lice kome je na teret Fonda PIO izvršena isplata na koju nije imao pravo po zakonu, obavezno da vrati Fondu primljeni iznos penzije”, objašnjavaju u ovoj instituciji.

    Najveći broj preplata penzija bilježi se zbog neblagovremenog prijavljivanja smrti koje se odnose na korisnike sa prebivalištem van Republike Srpske, dok to nije problem za penzionere koji žive u Srpskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, jer Fond ima potpisan sporazum o korištenju podataka iz druge kopije matične knjige umrlih, a slične ugovore ima i sa fondovima i zavodima iz zemalja okruženja.

    “Takvi sporazumi ne postoje sa drugim državama u inostranstvu, osim država nastalih na području bivše SFRJ, pa je tako veći broj preplata kod korisnika koji su imali prebivalište van Republike Srpske”, ističu u Fondu.

    Međutim, bez obzira na sve, svakako se, kako navode u Fondu, dešavaju pojedinačni slučajevi kada porodica ili srodnici nadležnim organima ne prijave na vrijeme smrt umrlog korisnika.

    “Takvih slučajeva znatno je manje nego što je bilo u ranijem periodu, te se onda i ne radi o sredstvima u većem iznosu, koja se, bez obzira na sve, moraju nadoknaditi Fondu jer se radi o javnim sredstvima, na šta zakon i obavezuje”, ističu oni.

    Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, istakao je kratko za “Nezavisne novine” da mu nisu poznati takvi slučajevi, ali i da takvi nesavjesni nasljednici bacaju mrlju na časne penzionere.

  • Ostin: UNC zabrinut da Rusija i Kina pomažu S. Koreji da proširi vojne kapacitete

    Ostin: UNC zabrinut da Rusija i Kina pomažu S. Koreji da proširi vojne kapacitete

    Američki ministar odbrane Lojd Ostin izjavio je danas da su države članice Ujedinjenih nacija koje sprovode primirje na Korejskom poluostrvu zabrinute da Kina i Rusija pomažu Sjevernoj Koreji da proširi svoje vojne kapacitete, omogućavajući na taj način Pjongjangu da izbjegne sankcije UN.

    Ostin je to rekao na sastanku u Seulu sa ministrima odbrane i predstavnicima 17 zemalja koje čine Komandu UN (UNC) – tijelo koje nadgleda primirje na Korejskom poluostrvu, prenio je “Reuters”.

    UNC će biti ujedinjen pri svakom eventualnom obnavljanju neprijateljstava ili oružanih napada na Korejskom poluostrvu, navodi se u zajedničkoj izjavi tog tijela svjetske organizacije i Južne Koreje.

    Takođe se osuđuju sjevernokorejski nuklearni i balistički raketni programi, kojima se krše rezolucije Savjeta bezbjednosti UN.

    Južnokorejski ministar odbrane Šin Von-sik rekao je da je Pjongjang upozoren da ne sprovodi bilo kakve agresivne radnje.

    Sedamnaest zemalja članica UNC, među kojima su i SAD, Velika Britanija, Australija i Turska, poslale su trupe ili su doprinjele medicinskom podrškom tokom Korejskog rata od 1950. do 1953. godine.

    UNC je imao mandat da obnovi mir i sprovodi primirje dok djeluje kao kanal za komunikaciju sa Sjevernom Korejom, a predvodi ga komandant američke vojske stacionirane u Južnoj Koreji.

    Sjeverna Koreja je u ponedeljak nazvala UNC “američkim alatom za konfrontaciju” koji, kako je navela, nema nikakve veze sa UN i navela da on mora biti raspušten da bi se spriječilo izbijanje novog rata na Korejskom poluostrvu.

    Američka i južnokorejska mornarica sprovode zajedničku vojnu vježbu ove sedmice na istočnoj obali poluostrva, saopštila je danas južnokorejska mornarica, prenosi “Tanjug”.

  • Propada veliko obećanje EU

    Propada veliko obećanje EU

    Ministarstvo odbrane zemalja članica Evropske unije organizuje sastanak u Briselu na kojem će se razgovarati o nastavku slanja podrške Ukrajini.

    Pre toga će se desiti neformalni radni doručak sa glavnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom i sa Upravnim odborom Evropske obrambene agencije.

    U medije je procurila vest da neka od obećanja Unije da će podržati Ukrajinu oružjem i novcem nailaze na probleme.

    Pre svega, prošlogodišnje obećanje da će u roku od godinu dana Kijevu biti isporučeno milion artiljerijskih granata za pomoć u ratu protiv Rusije, a tu su i nove finansijske obaveze namenjene Ukrajincima.

    Anonimni visoki zvaničnik EU rekao je u petak da je Ukrajini do sada isporučeno 300.000 granata, ali to nije ni blizu obećane cifre od milion projektila.

    “Biće veoma teško postići cilj do sredine marta. To ne znači da smo odustali od zacrtanog cilja i da ćemo poslati još hiljade granata, ali naši kapaciteti nisu dovoljni”, priznaju u Evropskoj uniji.

    Međutim, potreba Ukrajine za novim zalihama municije je sve hitnija jer je Rusija povećala svoj budžet za odbranu za 2024. i izgleda da je uspela da nabavi više od milion granata od Severne Koreje, dok političke sukobe u Vašingtonu izazivaju smanjenje američke vojske podrška Kijevu .

    Takođe, objektivni problem je što se zemlje članice Evropske unije suočavaju sa nedostatkom eksploziva i baruta.

    A bez te dve komponente nije moguće povećati proizvodnju u kratkom roku, zbog čega je ugrožen plan snabdevanja Ukrajine obećanim milionima granata.

    U mnogim zemljama NATO-a zalihe granata su brzo iscrpljene, trenutna proizvodnja očigledno nije dovoljna da pokrije nastali deficit, a još manje da zadovolji rastuće zahteve Oružanih snaga Ukrajine.

    Ovo je posledica zapadne vojne strategije, jer NATO nije nameravao da ratuje protiv potencijalnih neprijatelja oslanjajući se na artiljeriju, već je doktrina pre svega podrazumevala široku upotrebu savremene avijacije.