Autor: INFO

Da li bi ukidanje Republike Srpske, konstitutivnosti naroda i unitarna država bili mjera nivoa demokratije i poštovanja ljudskih prava u BiH? Ako je prema odluci Suda u Strazburu da se svi članovi Predsjedništva i delegati u Domu naroda biraju sa područja cijele BiH to bi značilo to.

Dok apelant Slaven Kovačević, savjetnik Željka Komšića, pa i većina političkog Sarajeva, aplaudiraju pravnom egzibicionizmu evropskih sudija, zvanična Banjaluka i Mostar upozoravaju da najnovija odluka evropskog pravosuđa kao i nekoliko sličnih ranije, na ovim prostorima ne može biti provedena.

Ono što su mediji u Federaciji objavili prije dva dana, Sud za ljudska prava u Strazburu objelodanio je danas. Da li to samo po sebi govori o ozbiljnosti odluke o, kako navode nedemokratskom izbornom procesu, ali i sudskoj instituciji, koja ju je donijela, nije teško zaključiti. S druge strane apelant, savjetnik Željka Komšića, po potrebi Bosanac i Hercegovac, Srbin i Hrvat, smatra da je pravda zadovoljena i da su u Strazburu potvrdili da sve članove Predsjedništva i delegate Doma naroda treba da biraju birači iz cijele BiH.

– Јa sam Bosanac i Hercegovac, a to nije isto što i etnička pripadnost. Oni koji ne znaju razliku, to je njihova stvar, Ni u jednom zemlji na svijetu to nije isto. Srušen je koncept legitimnog političkog predstavljanja konstituentnih naroda, kako piše u Ustavu. Јer, kako je to Sud utvrdio ova zemlja treba da obezbijedi primarno građansko predstavljanje u institucijama vlasti – rekao je Kovačević.

I u tom grmu leži zec. Kovačević, pa i Evropski sud bi da izbrišu konstitutivnost naroda, i time sruše Ustav koji je zaustavio rat na ovim prostorima. Ne pitaju se ni da li je ovakva odluka realna i provodiva. Kritike stižu iz akademske zajednice u Srpskoj.

– Evropski sud nema pravo da kaže “slušajte vi ćete u BiH imati sad jednu izbornu jedinicu za Dom naroda”. I u tome jeste samovolja, proizvoljnost i teško kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima – istakao je profesor Ustavnog prava Milan Blagojević.Play Video

Zagovaranje principa jedan čovjek – jedan glas u pluralnom društvu BiH je totalitarna ideologija koja ne prepoznaje različitosti, posebnosti i zastupanje tih posebnosti kao politički legalan i legitiman proces. Dodatno taj princip pospješuje i otvara sukobe, suprotno je biću pluralnog društva, nije mehanizam opstanka već nestanka, dovodi do dominacije jednih u odnosu na druge, neodrživ je, opasan, politički, sociološki i ukupno društveno je nemoguć, istakao je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

Za to čini se mnogo ne mare sudije u Strazburu, već presuđuju po automatizmu pozivajući se na tzv. Protokol 12 u Konvenciji o zaštiti ljudskih prava, koji nije potpisao ni veliki broj članica EU, ali jeste BiH 2002. godine zahvaljujući autogolu tadašnje vlasti koja je predstavljala Republiku Srpsku.

Da li na ovaj način stranci i političko Sarajevo na mala vrata žele progurati neke nove Komšiće?

– Ako pogledate da je podnosilac koji je bio u tom procesu Bosanac i Hercegovac, a nekad je govorio da je Srbin , pa onda Hrvat onda vam je potpuno jasno o kakvoj ujdurmi i zavjeru ovdje zapravo radi – naveo je portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

A nije ovo samo udar na Republiku Srpsku. Toga su svjesni i Hrvati u BiH i zato su sve kritike usmjerili protiv ovakve odluke. Pored brojnih neprovodivih unazad prije deceniju i poput Sejdić i Finci, Zornić , Pilav, Pudarić, novi reciklirani dokument još je jedan korak unazad u odnosima u BiH. Apsurdno ili ne, i putu ka Evropskoj uniji.

– Oni koji izazivaju građansku državu ovdje i kroz neku presudu vide za to prostor vrlo jasno poručujemo dok god u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, hrvatski klub u Domu naroda to će svjedočiti o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda sa druga dva naroda i legitimnom predstavljanju tog naroda – istakao je lider HDZ-a BiH Dragan Čović.

Otvara se pitanje da li je ovo udar Evrope na dogovor Trojke i HDZ-a o Izbornom zakonu. Iste Evrope koja daje obećanja uz uslove na evropskom putu. Simtomatično, da čim se u BiH postigne nekakav dogovor, uslijedi hladan tuš. Neki u sudskoj odluci pepoznaju i rukopis.

– Ono što jeste sporno u cijeloj toj priči jeste da u presudi se može prepoznati rukopis Farisa Vehabovića velikobošnjačkog lobiste koji nažalost dvije godine nakon što mu je istekao mandat i dalje Vijeću suda koje je donijelo ovu odluku. Radi se o klasičnom sukobu interesa i institucije u BiH što bi trebalo najmanje da urade jeste ga razriješe te pozicije – rekao je novinar Zoran Krešić.

A među sedam sudija sjedila je i Austrijanka Gabrijela Štadlmajer , predsjednica sudskog vijeća. Ona je imala izdvojeno mišljenje i nije podržala presudu. Da li upravo iz tog razloga što njena zemlja nije potpisnica Protokola 12 o ljudskim pravima?

Pravnik Ognjen Tadić primjećuje da u odluci Suda u Strazburu, Brčko kvalifikuju kao kondominijum, što i jeste. Interesantno da se upravo tom nazivu protivi OHR.

Na Evropski sud ljuta je i britanska ministarka unutrašnjih poslova, ne zbog BiH, već migranata zbog čega predlaže da njena zemlja napusti, kako kaže, ovaj politizovani sud.

Danas je objavljen sažetak presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu po apelaciji Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine, a u kojoj je utvrđeno da je njegovo aktivno biračko pravo prekršeno. Nakon toga bh. javnosti se obratio Kovačević, poručivši da je presuda u njegovom slučaju drugačija u odnosu na sve one ranije koje su pojedini apelanti dobili pred istim sudom protiv Bosne i Hercegovine. Objasnio je i zašto, pa poručio: Ovo je moja pobjeda nad visokim predstavnikom u BiH.

Kovačević, inače savjetnik člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića, obratio se Evropskom sudu za ljudska prava navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz RS, niti kao građanin iz FBiH može biti delegat u Domu naroda PSBIH. Nakon što je Sud presudio da je diskriminisan, Kovačević poručuje: “Ovo je gorak osjećaj”.

“Ne stavljajte ovu presudu u istu grupu sa ostalim”
“Neki pokušavaju da propitaju moju nacionalnost. Ja sam Bosanac i Hercegovac. Ja u svojoj tužbi to nisam isticao jer smatram da je svaka vrsta etniciteta problem za BiH. Uradio sam ovo kao građanin. Podnio sam tužbu protiv zemlje koju volim. Gorko mi je ovo danas. Nije zemlja kriva, krive su političke elite koje je pokušavaju napraviti nakaradnom”, rekao je na početku Kovačević.

Nakon toga, naglasio je razloge zbog kojih čvrsto vjeruje da se presuda u njegovom slučaju ne bi trebala stavljati u isti koš sa presudama u slučajevima Pudarić, Sejdić i Finci, Zornić i drugi.

“Tražio sam zaštitu svog aktivnog biračkog prava. Ostale presude su govorile o zaštiti njihovog pasivnog biračkog prava, onog prava koje im omogućuje da se kandidiraju. Ja sam tražio da biram koga hoću za sve institucije Bosne i Hercegovine, bez ograničenja. Dokazao sam da za Predsjedništvo BiH i Dom naroda PSBiH ne postoji razumno opravdanje države da ima takav sistem u kojem se meni i ostalim građanima onemogućuje glasanje”, naveo je.

Šta je postignuto presudom u njegovom slučaju?
Pojasnio je i šta je postigao presudom.

“Srušen je koncept legitimnog političkog predstavljanja konstituentnih naroda. Sud je utvrdio da ova zemlja treba da obezbijedi primarno građansko predstavljanje u institucijama”, započeo je.

HNS oštro reagovao na presudu Suda za ljudska prava u slučaju Kovačević

Dodao je kako je utvrđeno da kolektivnog šefa države moraju moći birati svi građani, te da država sa etničkog modela predstavljanja mora preći na građanski, a što je temeljni princip u Evropi.

Da bi dosadašnje presude o tome da se svi mogu kandidrati mogle sprovesti, onda svi moraju moći i glasati, pojasnio je dodatno Kovačević.

Kaže i da je Sud utvrdio da nije moguće koristiti prepiske pojedinih političkih sistema drugih država, poput, recimo, bejgijskog koji se ranije spominjao u bh. javnosti.

“Vraćanjem aktivnog biračkog prava, vraća se se suverenitet u ruke svih građana Bosne i Hercegovine, ne samo mene”, zaključio je Kovačević.

Zaključio je i to kako nije tačno da presuda obara Dejtonski mirovni sporazum, koji je međunarodni ugovor, ali jeste problematiziranje Ustava BiH, koji se na ovaj način pokušao ‘nadograditi’, jer se BiH kreće na putu ka članstvu u EU.

O Domu naroda
U tužbi je Kovačević problematizirao i način popunjavanja državnog Doma naroda.

“Tamo se pojavljuju ljudi koji uopšte nisu bili na izborima. Istovremeno, to je zakonodavni organ koji donosi zakone u ime građana. Da bi građansko predstavljanje bilo moguće, mi ih moramo birati To je mjesto na koje predsjednici stranaka sebe delegiraju da se uhljebe. Da li nam takav Dom naroda treba uopće?”, upitao je Kovačević.

Problematizirao je i kompenzacijske liste, za šta je Sud u Strazburu naglasio da Kovačević nije iscrpio sve pravne lijekove u BiH.

“OHR je osramoćen”
S tim u vezi, Kovačević ističe kako je jako zainteresovan za reakciju zemalja kvinte, te da je ovo njegova pobjeda nad visokim predstavnikom Christianom Schmidtom koji je “ovom presudom osramoćen”.

“Jako me zanima i šta će Delegacija EU u BiH reći. Prošle godine smo potpisali Briselski sporazum koji podrazumijeva provedbe presuda Evropskog suda. A šta je sa presudama Ustavnog suda BiH? Oni postupaju na četiri različita načina, i to stoji u ovoj presudi”, naveo je Kovačević.

Podsjetimo, cijeli sažetak presude u Evropskog suda za ljudska prava možete pročitati OVDJE.

Za kraj, Kovačević je poručio kako će ‘čvršće stajati’ u odnosu na apelante koji su ranije dobili presude protiv BiH, odgovorivši tako onima koji su naglašavali kako presuda Suda u njegovom slučaju nikada neće biti sprovedena.

Evropski sud za ljudska prava objavio je saopštenje za javnost (sažetak presude) i presudu u predmetu „Kovačević protiv BiH“ u kojoj je sa šest glasova za i jednim protiv, odlučio da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12. (opšta zabrana diskriminacije) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Razlog je taj što Slaven Kovačević, inače savjetnik Željka Komšića, nije adekvatno zastupljen u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.

– Sud je utvrdio da trenutni politički sistem daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, društvene, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora. „Konstitutivni narodi“ očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu – navodi Sud u saopštenju.

Ocjenjuje se da Ustav BiH pravi razliku između sljedećih kategorija stanovništva: “konstitutivnih naroda” (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) i “ostalih i građana (pripadnika etničkih manjina i onih koji se ne izjašnjavaju o pripadnosti bilo kojoj etničkoj grupi). Za određivanje etničke pripadnosti nisu potrebni nikakvi objektivni kriterijumi kao što su jezik ili religija; ljudi sami o tome odlučuju.

– Odredbe koje daju privilegije “konstitutivnim narodima” tri dominantne etničke grupe, uvrštene su u Ustav nakon što su usaglašeni osnovni principi Dejtonskog sporazuma, navodno zbog insistiranja nekih od strana. Na državnom nivou uvedeni su aranžmani podjele vlasti. Na primjer, gornji dom državnog parlamenta, Dom naroda, sastoji se od pet Bošnjaka i pet Hrvata iz Federacije i pet Srba iz Republike Srpske. Predsjedništvo čine tri člana: jedan Bošnjak i jedan Hrvat iz Federacije i jedan Srbin iz Republike Srpske. Samo osobe koje se izjasne da pripadaju jednoj od tri dominantne etničke grupe imaju pravo kandidovanja za Dom naroda i Predsjedništvo. Štaviše, u izboru srpskih članova Doma naroda (posrednim izborima) i Predsjedništva (neposrednim izborima) mogu učestvovati samo birači sa prebivalištem u Republici Srpskoj, dok u izboru bošnjačkih i hrvatskih pripadnika tih institucija mogu učestvovati samo birači sa prebivalištem u Federaciji – primjećuje Evropski sud.

Nasuprot tome, na izborima za Predstavnički dom nema etničkog kriterija, navode u saopštenju.

– Gospodin Kovačević se etnički ne izjašnjava. Živi u Sarajevu koje se nalazi u Federaciji. Naveo je da kandidati koji najbolje zastupaju njegove političke stavove nisu bili iz “odgovarajućeg” entiteta i/ili “odgovarajućeg” etničkog porijekla, tako da nije mogao glasati za njih na parlamentarnim i predsjedničkim izborima 2022. godine – navode.

Sud tvrdi da je uzeo u obzir istorijski kontekst, prije svega da je cilj spornih aranžmana podjele vlasti bio okončanje brutalnog sukoba.

– Priroda sukoba je bila takva da se nije mogao osigurati mir bez pristanka na “konstitutivne narode”. Stoga se ne može isključiti da bi postojanje gornjeg doma sastavljenog samo od predstavnika tri dominantne etničke grupe bilo prihvatljivo u kontekstu Bosne i Hercegovine, pod uslovom da su ovlaštenja Doma naroda ograničena na precizno, usko i strogo definisane vitalne nacionalne interese “konstitutivnih naroda“. Međutim, donošenje svih zakona zahtijeva saglasnost Doma naroda. Iz tog razloga, u njemu moraju biti zastupljeni svi segmenti društva. Trenutno uređenje daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, socijalne, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora – saopštava Sud.

Evropski sud nije našao nijedan razlog da odstupi od svoje sudske prakse, posebno od presuda Sejdić i Finci, Zornić i Pilav, u kojima je Sud utvrdio diskriminaciju osoba koje ne pripadaju „konstitutivnim narodima“ u Bosni i Hercegovini, i onih koji ne ispunjavaju kombinaciju uslova etničkog porijekla i mjesta prebivališta u pogledu njihovog prava da se kandiduju za Dom naroda i Predsjedništvo BiH.

Kada je riječ o Predsjedništvu BiH, Sud je naveo da je Predsjedništvo političko tijelo „države, a ne entiteta“ i da njegova politika i odluke tiču se svih građana Bosne i Hercegovine.

– Osim toga, Sud je zauzeo stav da stvarna politička demokratija, zasnovana na slobodnom pravu glasa, najbolje doprinosi očuvanju mira i dijaloga. Stoga, glasanje na izborima mora biti zasnovano na političkom, a ne na etničkom kriteriju. Čak i kada bi se zadržao neki vid etničkog predstavljanja, on bi morao biti sekundaran političkom predstavljanju, ne bi smio diskriminisati “ostale i građane BiH morao bi uključivati etničku zastupljenost na nivou cijele države – smatraju sudije, među kojima je bio i Faris Vehabović, sudija iz BiH.

Povodom pritužbe Kovačevića da je teritorija BiH podijeljena na izborne jedinice, da su neki članovi Predstavničkog doma birani sa kompenzacijskih lista, te da delegati u Domu naroda nisu direktno birani, Sud se jednoglasno složio sa Vladom (sa BiH) da podnosilac apelacije nije iskoristio sva pravna sredstva dostupna na nacionalnom nivou, a posebno ustavnu žalbu. Stoga je Sud odbio ovu pritužbu.

– Što se tiče tvrdnje g. Kovačevića da nije imao djelotvoran domaći pravni lijek u vezi sa pritužbama zbog diskriminacije, budući da se te pritužbe odnose na sam sadržaj ustavnih i zakonskih odredbi, a ne na način na koji su te odredbe primijenjene u konkretnom slučaju, Sud je jednoglasno odlučio da je pritužba po članu 13. neosnovana i odbio je – saopšteno je.