VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Strateški interes zemalja Zapadnog Balkana članstvo u EU

    Stevandić: Strateški interes zemalja Zapadnog Balkana članstvo u EU

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je danas u Budimpešti da je strateški interes zemalja zapadnog Balkana članstvo u EU, ali da zbog nedostatka jasnog i ujednačenog pristupa, proces pridruživanja zemalja značajno kasni.

    Stevandić je dodao da se čini da je zapadni Balkan često bio žrtva unutrašnjih problema sa kojima se suočavala Unija u ostvarivanju zajedničkih politika, posebno imigracione.

    “Nije nikakva novost da se region zapadnog Balkana, odnosno jugoistoka Evrope, suočava sa mnogim izazovima, a jedan od najozbiljnijih problema koji je, nažalost, ponovo došao u centar pažnje i koji prijeti da ugrozi dostignuti stepen stabilnosti jeste povećan rizik od terorizma, naročito nakon posljednje eskalacije sukoba na Bliskom istoku”, rekao je Stevandić u obraćanju na 11. Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja Jugoistočne Evrope.

    On je dodao da se i prije posljednje eskalacije, Balkan suočavao sa izazovima koje sa sobom nose ilegalne migracije iz Azije i Afrike, prvenstveno zbog opasnosti od dolaska ekstremista, ne samo u region već i u samu EU.

    “Takođe, svjedoci smo i da bezbjednosne agencije pojedinih zemalja članica EU ukazuju na prisustvo nekoliko ekstremističkih grupa u BiH. Pored toga, s obje strane Atlantika pominju se izvještaji koji ukazuju na to da određene terorističke grupe i dalje planiraju moguće napade u BiH. Ovakve, prije svega, zabrinjavajuće informacije jasno ukazuju na ozbiljnost situacije i naglašavaju potrebu za većim zajedničkim angažmanom u suočavanju s ovim izazovima”, rekao je Stevandić.

    On je ukazao da je sam proces proširenja Unije često obilježen nedostatkom ujednačenog pristupa, što kroz jačanje evroskepticizma može otežati ostvarivanje dugoročnih ciljeva poput regionalnog mira, stabilnosti i ekonomskog razvoja.

    “Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s različitim standardima u procesu pristupanja EU, u odnosu na neke ranije, ali i neke sadašnje kandidate. Mišljenja smo da bi fokus EU prije svega trebalo da bude usmjeren ka održivom, stabilnom i ubrzanom razvoju regiona, a ne na političkom uslovljavanju”, istakao je Stevandić.

    On je dodao da eliminisanje dvostrukih standarda postaje ključno da bi pristupanje bilo zasnovano na objektivnim činjenicama, čime bi se osigurala dugoročna stabilnost.

    “Prilagođavanje političkog sistema određene države s ciljem ispunjavanja kriterijuma Unije ne bi trebalo da ugrožava njen ustavni poredak i osnovne vrijednosti, niti temeljne pravne norme njenog postojanja i funkcionisanja. Bosna i Hercegovina, kao složena država sa tri konstitutivna naroda i dva državotvorna entiteta, može postati članica Unije samo kao takva, uz određeno prilagođavanje svog političkog sistema evropskom pravnom nasljeđu”, naglasio je Stevandić.

    On je napomenuo da Narodna skupština Republike Srpske već godinama prilagođava i harmonizuje svoje zakone sa pravnim nasljeđem EU.

    “Dosadašnji pristup Brisela politici integracija nije se pokazao realnim, s jedne strane, zbog nemogućnosti da zemlje Balkana u kratkom vremenskom roku realizuju sve zahtijevane reforme, a s druge strane, zbog kriterijuma pridruživanja, koji su po našem mišljenju često izlazili iz okvira pravnog nasljeđa EU”, naveo je Stevandić.

    On je dodao da geopolitički interesi, koji su prolazni i neujednačeni, ne bi smjeli ugrožavati osnovne vrijednosti EU.

    “EU, kao unija naroda i država, trebalo bi da vodi računa o svojoj raznolikosti, ali istovremeno trebalo bi da poštuje i kulturno nasljeđe i vrijednosti zemalja kandidata. Proces pristupanja ne smije ugrožavati identitet zemalja zapadnog Balkana već, naprotiv, treba pokazati spremnost Unije da uvažava specifičnosti svake zemlje, jačajući tako veze kroz poštovanje kulturne baštine i tradicije koja se razvijala vijekovima”, rekao je Stevandić.

    On je istakao da ne može primjena jednih vrijednosti ugrožavati druge, poput nacionalnih, tradicionalnih i porodičnih vrijednosti, odnosno da ove vrijednosti ne bi smjele biti žrtvovane u ime novih.

    “Postojanost evropskih integracija kroz uporedno regionalno povezivanje i naročito osjetno poboljšanje životnog standarda građana te poštovanje specifičnosti zemalja predstavljaju dobre osnove za novi zamah u evropskim integracijama i smanjenju evroskepticizma u regionu u narednom periodu”, zaključio je Stevandić.

    Konferenciji prisustvuju i premijer Mađarske Viktor Orban, predsjednik Parlamenta Mađarske Laslo Kever, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara, predsjednik Narodne skupštine Srbije Vladimir Orlić, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, predsjednik Narodne skupštine Sjeverne Makedonije Talat DŽaferi, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović, predsjednik Donjeg doma Parlamenta Italije Lorenco Fontana, evropski komesar za proširenje Oliver Vahrelji, te brojne zvanice i gosti.

  • Vozač odbio da se testira na drogu, pa iz automobila pustio psa koji je ugrizao policajca

    Vozač odbio da se testira na drogu, pa iz automobila pustio psa koji je ugrizao policajca

    Prava drama odigrala se u strogom centru Banjaluke kada je A. M. pustio svog psa da ujede policajca, koji je tom prilikom zadobio povrede, potvrđeno je za Srpskainfo.
    Ovaj Banjalučanin je prvo zaustavljen prilikom kontrole saobraćaja.

    U PU Banjaluka su rekli da su obavili kriminalsitičku obradu A.M. iz Banjaluke, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična djela „Sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje“ i „Nedozvoljena proizvodnja i promet opojnih droga“.

    – Prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka, policajci su u ulici Kralja Petra I Karađorđevića izvršili zaustavljanje i kontrolu automobila „tojota“ kojim je upravljaoA.M. i koje je odbio da se podvrgne ispitivanju na prisustvo opojnih droga. Tokom kontrole A.M. je iz pomenutog automobila pustio psa koji je njegovo vlasništvo, a koji je potom ugrizao za nogu policajca, usljed čega je policijski služnbik zadobio tjelesne povrede – rekla je portparol PU Banjaluka Milana Stojanović.

    Policijskom službeniku je ukazana ljekarska pomoć na Univerzitetskom – kliničkom centru Republike Srpske.

    Na osnovu naredbe sudije Osnovnog suda u Banjaluci, a uz prethodnu saglasnost dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, izvršen je pretres stana koji koristi A.M. kojom prilikom je pronađena i oduzeta određena količina marihuane.

    Sve mjere i radnje preduzete su pod nadzorom dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, a nakon kompletiranja i dokumentovanja predmeta protiv A.M. slijedi dostavljanje izvještaja o počinjenim krivičnim djelima Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka.

  • Dodik o Glavašu: Nečuveno da ubica Srba bezbjedno boravi u BiH, a niko ne reaguje

    Dodik o Glavašu: Nečuveno da ubica Srba bezbjedno boravi u BiH, a niko ne reaguje

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je neprihvatljivo da Branimir Glavaš, koji je nedavno u Hrvatskoj osuđen za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku 1991. godine, utočište i bijeg od zatvora nalazi na teritoriji BiH.
    Dodik je upitao da li je to još jedna poruka Srbima i Republici Srpskoj da se u BiH osjećaju sigurno svi oni koji su činili zločine nad Srbima, što još jednom potvrđuje kakva je ovo zemlja apsurda.

    “BiH ne treba i ne smije da bude mjesto u kojem će se kriti zločinci. Bez obzira na to što ima dvojno državljanstvo, on je nepravosnažno osuđen i određen mu je pritvor i s toga nadležne institucije u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i na nivou BiH moraju hitno da reaguju i pronađu način da Glavaš bude vraćen u Hrvatsku”, istakao je Dodik.

    Dodik je poručio da se Glavaš ne može ni preventivno, kako je to sam rekao, kriti u BiH i čekati pravosnažnu presudu. “On je jasno napisao i otkrio lokaciju gdje se nalazi i niko ne reaguje. Počinilac zločina nad Srbima osjeća se sigurno i bezbjedno na prostoru BiH, to je nečuveno”, rekao je Dodik za Srnu.

    On je pozvao pripadnike Policije Republike Srpske da ukoliko pronađu Glavaša na teritoriji Republike Srpske odmah reaguju i preduzmu sve mjere i radnje u saradnji sa nadležnim institucijama na nivou BiH kako bi Glavaš što prije bio isporučen Hrvatskoj, jer mu nije mjesto u BiH gdje živi Srbe nad čijim je sunarodnicima izvršio stravične zločine.

    Predsjednik Srpske je dodao da je neophodno da nadležne institucije obavijeste javnost o tome kada i gdje je Glavaš ušao u BiH. “Bez obzira na to što nije imao zakonsku prepreku da uđe u BiH, imajući u vidu da ima i državljanstvo BiH, treba da imamo u vidu da je riječ o osobi koja je nepravosnažno osuđena i kakve je zločine počinila, te kao takva ne može da se krije na teritoriji BiH”, istakao je Dodik.

    Ratni komandant hrvatskih snaga u Osijeku Branimir Glavaš, koga je nedavno zagrebački Županijski sud nepravosnažno osudio na sedam godina zatvora zbog ratnih zločina nad srpskim civilima, objavio je na svom Fejsbuk nalogu da se preselio u BiH i da se nalazi u mjestu Drinovci, u opštini Grude.

    “Imam dva pasoša. Ne želim više živjeti u Hrvatskoj. Stvarao sam ovu državu, ali nisam je zamišljao ovakvu kad sam stavljao glavu na panj. Nemaju niti jednog dokaza. Ovo je politička namještaljka. Nemam namjeru odslužiti nijedan dan u zatvoru”, rekao je Glavaš.

    Županijski sud u Zagrebu je na ponovljenom suđenju u slučajevima “Selotejp” i “Garaža” 27. oktobra nepravosnažno osudio Glavaša na sedam godina zatvora za ratne zločine nad Srbima u tom gradu 1991. godine. Glavašu tada nije određen istražni zatvor zbog odluke Ustavnog suda iz 2015. godine, prema kojoj je već odslužio dio kazne.

  • Nešić: Važno da BiH bude dio evropske bezbjednosti

    Nešić: Važno da BiH bude dio evropske bezbjednosti

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić izrazio je uvjerenje da će se sporazum sa FRONTEKS-om naći na jednoj od narednih sjednica Savjeta ministara, ističući da je veoma bitno da BiH bude dio evropske bezbjednosti.

    Sve smo uradili da se dio priče u vezi sa FRONTEKS-om završi i veoma je bitno da BiH bude dio evropske bezbjednosti. Mi i jesmo dio, ali očigledo je da moramo da imamo sporazum sa EU, te da, osim prava i obaveza, imamo i jednu vrstu benefita od toga – rekao je Nešić.

    Nešić je ukazao na to da je migrantska kriza u BiH pod kontrolom i napomenuo da smještajni kapaciteti nisu ni blizu popunjeni.

    • Ne očekujemo dolaskom hladnog vremena da bi migrantska kriza mogla eskalirati. U ovom trenutku nemamo problem sa migrantima koji ne možemo riješiti – rekao je Nešić za “Dnevni avaz”.

    On je naveo da je Graničnu policiju BiH potrebno dodatno osnažiti, napominjući da je svjestan da nedostaje određen broj policajaca.

    • Raspisali smo novi konkurs za 150 policajaca. Osim toga, svjestan sam da fali ljudi u Graničnoj policiji, ali to nije rezultat rada aktuelnog rukovodstva Granične policije, niti aktuelnog rukovodstva u Ministarstvu bezbjednosti. To je nešto što smo zatekli kao zaostavštinu – dodao je Nešić.

    Kad je riječ o evakuciji državljana BiH iz Gaze, Nešić je istakao da je Ministarstvo bezbjednosti uradilo sve što je u njegovoj nadležnosti, te da je na Ministarstvu inostranih poslova da utvrdi kako, kada i ko će od njih stići u BiH.

    On je najavio da će u ponedjeljak otputovati u Egipat kako bi na licu mjesta riješio ovu situaciju, ako je do tada ne riješi ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković.

  • Sprema se prevrat ili čistka?

    Sprema se prevrat ili čistka?

    Šef CIA-e Vilijam Barns hitno odlazi u Kijev, gde će imati sastanak sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, piše “Azia tajms”.

    Sada vredi postaviti pitanje – zašto Barns ide tako hitno, zapitao se novinar “Azia tajmsa” Stiven Brajen, koji je i dao odgovor na to pitanje – jer će Ukrajina implodirati.

    Brajen navodi da se ukrajinski režim urušava, što, kako dodaje, nije iznenađujuće. “Ukrajina je imala previše žrtava da bi preživela mnogo duže. Ukrajina ili mora da pronađe način da sklopi dogovor sa Rusijom ili da se suoči sa unutrašnjom pobunom”, navodi se u tekstu koji je objavljen pre dva dana.

    Takođe se navodi da Zelenski priprema scenu za čistku i hapšenje prvog čoveka ukrajinske vojske generala Valerija Zalužnog. Verovatno će, navodi Brajen, pripremiti teren za otpuštanje trojice generala vezanih za Zalužnog, a podseća i da je glavni pomoćnik Zalužnog već poginuo u onome što je opisano kao nesreća.

    Drugim rečima, Zelenski se sprema da smeni tri glavna komandanta Oružanih snaga Ukrajine Sergeja Naeva, komandanta Operativno-strateške grupe “Tavrija“ Aleksandra Tarnavskog i komandanta sanitetskih snaga Oružanih snaga Ukrajine Tatjane Ostaščenko.

    Ukrajina je, navodi Brajen, prošla kroz “tri faze” vojske, s tim da većinu sadašnjih trupa čine stariji muškarci, žene i dečaci bez obuke. Oni postaju praktično topovsko meso u pokušajima da se zaustave Rusi. “Ali, Rusiji se ne žuri”, navodi se dalje.

    Tihi rat koji već traje
    Ruska strategija je da “ukrajinske oružane snage iskrvare i da se stvori politička kriza u Kijevu. Ti napori im se i ostvaruju, pre roka, što je iznenadilo i same Ruse, ali I Vašington.

    Već je poznato da je u Kijevu izbio unutrašnji rat između Zelenskog i njegove birokratije s jedne strane, i rukovodstva ukrajinske vojske, s druge strane.
    To je postalo toliko očigledno kada je general Zalužni jasno rekao za londonski “Ekonomist”, da je ukrajinskom ratu potrebna pauza ili prekid vatre.

    Međutim, Rusiji se ne žuri ni oko primirja jer za sada nemaju za to nikakav podsticaj ukoliko bi im NATO trupe ostale kraj granice, navodi se dalje u tekstu.

    Autor teksta smatra da je jedna od ključnih grešaka Zelenskog i šefa ukrajinske Vojne obaveštajne službe Kirila Budanova bila napad na rusku teritoriju, miniranje kritične infrastrukture, uništavanje aerodroma nuklearnim bombarderima i slanje dronova kamikaza na Kremlj.

    Jer to je ruskim liderima pokazalo koliko je Ukrajina opasna po rusku nacionalnu bezbednost. Ovi napadi su učinili gotovo nemogućim postizanje modus vivendi između Ukrajine i Rusije osim ako, kako to traže Rusi, NATO ne izađe i Ukrajina ne bude demilitarizovana.

    Ukrajina sada može da čeka odmazdu, jer postoje infomacije da su Rusi nabavili 1.000 ili više raketa za ispaljivanje na infrastrukturu Ukrajine. U zavisnosti od toga šta će se desiti u narednim danima u Kijevu, Rusija će verovatno koristiti infrastrukturne napade da još više pritisne Ukrajinu.

    Berns će pokušati da ubedi Zelenskog da “ćuti” jer već ima dovoljno uslova za pobunu vojske. Ako odluči da ćuti, naročito dok Kongres uzima milijarde dolara više za Ukrajinu, imaće šanse da opstane, navodi se u tekstu.

    Takođe se ističe i da Zelenski uspeva da opstane na vlasti jer kupuje lojalnost, to jest dozvoljava zvaničnicima da kradu koliko god mogu i na taj način ostaju lojalni.
    Protivnici Zelenskog itekao znaju za tu korupciju i o njoj javno govore I sad se čeka da li bi to moglo da stigne i do američkog Kongresa koji daje novac Ukrajini.


    Berns, koji hitno odlazi u Kijev, ne može da ide protiv politike Vašingtona, a to je da odugovlači rat u Ukrajini dok Bajden ne bude ponovo izabran.

    Štaviše, Vašington želi NATO u Ukrajini. Dok Vašington zna da ne može da uvede Ukrajinu u NATO dok Ukrajina ne pobedi u ratu, nakon što Bajden ponovo bude izabran, SAD mogu da počnu da stavljaju stvarne borbene snage NATO-a, počevši od vazdušnih snaga. Stoga je Vašington spreman da rizikuje dugoročnu stabilnost i održivost NATO-a u ime pokušaja da NATO baze postavi u Ukrajini u oblast za koju Rusija smatra da je izuzetno osetljiva.

    Aliu, politika Vašingtona je fantazija. NATO rat sa Rusijom, ako je to ono kuda smo krenuli, uništiće Evropu. NATO nije spreman za takav rat ni sada, ni u narednih pet godina. Štaviše, nije jasno da politika Vašingtona ima podršku među zemljama članicama NATO-a, navodi se u tekstu “Azia tajmsa”.

    Ni Rusi verovatno ne žele rat u Evropi jer bi sukob takvih razmera lako mogao da uključi taktičko nuklearno oružje. S obzirom na raspored koji Vašington ima na umu, Rusija će biti pod pritiskom da završi rat u Ukrajini u roku od godinu dana. To bi moglo navesti Rusiju da fokusira svoje napade na Kijev ili, alternativno, na druge važne ukrajinske gradove, sa Odesom i Harkovom na čelu liste meta.

  • “Vrijeme je da se prestane razmišljati o porazu Rusije”

    “Vrijeme je da se prestane razmišljati o porazu Rusije”

    U februaru 2024. godine navršiće se dvije godine od početka rata u Ukrajini, a trenutno stanje na frontu ne obećava brz završetak sukoba. To je pojedine zapadne medije natjeralo i na razmišljanje o sljedećem – da li je moguće poraziti Rusiju u Ukrajini?

    U tekstu koji potpisuju Eugene Rumer i Andrew S. Weiss, navodi se kako ukrajinska kontraofanziva nije isporučila rezultate kako se očekivalo.

    “Dugoočekivana ukrajinska kontraofanziva nije postigla prodor koji bi Kijevu dao jake argumente za pregovore. Nemir na Bliskom istoku dominira naslovnicama, a dvostranačka podrška Ukrajini u SAD-u narušena je polarizacijom i disfunkcijom u Kongresu”, pojašnjava se.

    Ističu kako Putin ima razloga da vjeruje da je vrijeme na njegovoj strani.

    “Na prvoj liniji fronta nema naznaka da Rusija gubi ono što je postalo rat iscrpljivanja. Ruska ekonomija je pogođena, ali nije u rasulu. Putinova vlast je, paradoksalno, ojačana nakon neuspjele pobune Jevgenija Prigožina u junu. Narodna podrška ratu je i dalje čvrsta, a podrška elite Putinu nije prestala”, ističe se u tekstu.

    Također, pojašnjava se kako ruski predsjednik može sa zadovoljstvom posmatrati i vanjskopolitičku situaciju.

    “Njegova ulaganja u ključne odnose su se isplatila. Kina i Indija pružile su važnu podršku ruskoj ekonomiji povećanjem uvoza. Umjesto da se brine o izgubljenom tržištu na zapadu Evrope, Putin je odlučio da je kratkoročno korisnije jednostavno postati ‘mlađi’ partner Kine u ekonomskom području. Roba iz Kine čini skoro 50 posto uvoza”, navodi se.

    Putin ne osjeća nikakav pritisak da okonča rat niti brine o njegovoj sposobnosti da ga održava manje-više na neodređeno vrijeme.

    “Kako se zima približava, ruska vojska je pokrenula vlastitu ograničenu kopnenu ofanzivu i sigurno će proširiti raketne i bespilotne napade na ukrajinske gradove, elektrane, industrijska mjesta i drugu kritičnu infrastrukturu. U najmanju ruku, Putin očekuje da će američka i evropska podrška Ukrajini nestati, da će se Ukrajinci umoriti od beskrajnog terora i razaranja koji im se nanosi, i da će mu kombinacija to dvoje omogućiti da diktira uslove za dogovor o okončanju rata. Iz njegove perspektive, idealna osoba za sklapanje takvog dogovora je Donald Trump, ako se vrati u Bijelu kuću u januaru 2025. godine”, analiziraju u američkom listu.

    Ovo stanje stvari predstavlja izazov bez presedana za zapadne lidere.

    “Washington i njegovi saveznici bili su izuzetno učinkoviti u rješavanju najhitnijih aspekata ovog problema: sprečavanju kolapsa Ukrajine, održavanju dobrog snabdijevanja naprednim oružjem i obavještajnim podacima u realnom vremenu, te osmišljavanju sankcija Rusiji. Sada je vrijeme za prelazak na dugoročnu strategiju koja povećava i održava pritisak na odmetnički režim u Kremlju. Ne treba imati iluzije da će svaka moguća kombinacija kratkoročnih koraka biti dovoljna da primora Putina da odustane od rata”, objašnjava se.

    Također, upućena je i kritika zapadnim liderima.

    “Ono što zapadni lideri očigledno nisu uradili jeste da se izjednače sa svojom javnošću o trajnoj prirodi prijetnje od ohrabrene, revizionističke Rusije. Prečesto su se prepuštali magičnom razmišljanju, kladeći se na sankcije, uspješnu ukrajinsku kontraofanzivu ili transfer novih vrsta oružja kako bi natjerali Kremlj da sjedne za pregovarački sto. Također, neki su se nadali da će Putina svrgnuti u puču u palati”, piše WSJ.

    Na kraju teksta, ističe se da završetak rata, kad god se to dogodi, malo je vjeroatno da će ugušiti konfrontaciju između Rusije i ostatka Evrope.

    “Ukrajinci i njihovi prijatelji s pravom žele da vide uspon prosperitetne, nezavisne Ukrajine koja je sigurna i potpuno integrisana u politički i ekonomski život kontinenta. Putin i njegovi nasljednici bi to vidjeli kao konačni poraz Rusije. Oni će učiniti sve što je u njihovoj moći da to spriječe”, zaključuje se.

  • Zaraza se širi

    Zaraza se širi

    Zimbabve proglasio vanredno stanje u glavnom gradu Harareu zbog izbijanja kolere.

    Epidemija je do sada ubila desetine ljudi, a trenutno je više od 7.000 sumnjivih slučajeva.

    Gradske vlasti kažu da je epidemija, koja se proširila gradom, izazvala strah da se ne ponovi smrtonosni scenario iz 2008. godine, kada je od te zarazne bolesti preminulo nekoliko hiljada ljudi.

    “Proglasili smo vanredno stanje zbog kolere“, citiraju lokalni mediji gradonačelnika Iana Makonea.

    Zdravstvene vlasti se bore da obuzdaju veliki broj prijema u bolnice nakon izbijanja kolere, prema Međunarodnoj federaciji Crvenog krsta (IFRC). Međutim, veliki je nedostatak zdravstvenih radnika koji bi lečili sve zaražene, a nema ni sredstava kojima bi se zaustavljao prenos bolesti.

    Zimbabve se poslednjih meseci bori sa nedostatkom pristupa čistoj vodi, što je i glavni uzrok izbijanja epidemije. Kolera je inače akutna crevna infekcija uzrokovana konzumiranjem hrane ili vode kontaminirane bakterijom Vibrio cholerae.

    U četvrtak je gradonačelnik Hararea rekao da izbijanje kolere ima sličnosti sa izbijanjem iz 2008. Epidemija je tada usmrtila preko 4.000 ljudi, od kojih je najmanje 100.000 zaraženo, što je dovelo do paralize osnovnih službi u zemlji.

    U 2018. godini, zemlja je proglasila vanredno stanje nakon 20 smrtnih slučajeva i više od 2.000 slučajeva povezanih sa tifusom i kolerom. “Izbijanje kolere je došlo sa osvetom“, rekao je gradonačelnik u četvrtak, prenosi BBC.

  • Aleksić: Na osnovu istraživanja u Italiji možemo tačno da utvrdimo prisustvo uranijuma u tijelu čovjeka

    Aleksić: Na osnovu istraživanja u Italiji možemo tačno da utvrdimo prisustvo uranijuma u tijelu čovjeka

    Na osnovu istraživanja u Italiji možemo tačno da utvrdimo prisustvo uranijuma u tijelu čovjeka, rekao je advokat Srđan Aleksić iz Srbije, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    Aleksić priprema tužbe protiv NATO-a zbog nezakonite upotrebe osiromašenog uranijuma tokom bombardovanja Republike Srpske (1995.) i Srbije (1999. godine).

    • Potrebna je medicinska dokumentacija. Ona se čuva za sve one koji su preminuli ili imaju kancer do 50 godina. To pravo ne može niko da nam ospori, jer pravo svakoga građanina jeste da čuva svoje zdravlje – naglasio je Aleksić.

    Aleksić ističe da su posljedice osirumašenog uranijuma u Srbiji i Republici Srpskoj ostavljene na vječnost.

    To znači da je NATO osiromašenim uranijumom zagadio našu životnu sredinu. Posljedica osirumašenog uraniujuma je pojava više kancera kod jednog čovjeka, ali i sterilitet – rekao je Aleksić.

    Tužba se još uvijek priprema, a javlja se sve više ljudi iz Srbije, ali i Republike Srpske.

    • Pogotovo sa Kosova i Metohije, gdje imamo epidemiju kancera, radijacija je tamo 100 puta veća od dozvoljene. Građani Republike Srpske i Srbije zaslužuju ista prava kao i građani Italije – naglasio je Aleksić.
  • Mišel: Proširenje EU će osigurati mir državama Balkana

    Mišel: Proširenje EU će osigurati mir državama Balkana

    Predsednik Evropskog savjeta Šarl Mišel rekao je da će proširenje EU učiniti blok bezbjednijim i naprednijim, ali će, takođe, osigurati stabilnost i mir državama Balkana.

    Mišel je po dolasku u Zagreb na sastanak sa premijerima Hrvatske, Malte, Poljske i Italije, istakao da je potrebno da članice EU ostvare jedinstvo po strateškim pitanjima.

    • Proširenje je ulaganje u mir i napredak u budućnosti. Moramo razgovarati o tome kako da se pripremimo za trenutak u kojem će u Evropskoj uniji biti više od 30 članica -dodao je Mišel, prenosi HRT.

    Hrvatski premijer Andrej Plenković je istakao da Hrvatska podržava proces proširenja Evropske unije.

    • Hrvatska je jedna od onih država članica koja podstiče proces proširenja, posebno za susjedne zemlje jugoistočne Evrope, ali jednako tako se zalažemo i za proces proširenja i na Ukrajinu i na Moldaviju, pa i perspektivu Gruzije koja je dobila pozitivan signal u zadnjem izveštaju Evropske komisije – rekao je Plenković.

    Plenković i Mišel su na konferenciji za novinare komentarisali izjavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je upozorio da Rusija planira da izazove novi rat između dvie zemlje na Balkanu kao i da će to biti nova ruska distrakcija u svijetu.

    • Uvjeren sam da je evropski put za zemlje zapadnog Balkana najvažniji korak za mir ovdje – rekao je Mišel na novinarsko pitanje o izjavi Zelenskog.

    Plenković je naveo da je poruka Zelenskog jasna u kontekstu šire destabilizacije cijelog evropskog kontinenta.

    • Imamo nekoliko potencijalnih žarišta nestabilnosti. Politika Hrvatske je kako učiniti maksimalne napore da se međunarodna zajednica snažno angažuje na prostoru jugoistoka Evrope, stoga i zagovaramo proširenje EU na naše susjede – rekao je hrvatski premijer.

    Saglasivši se sa geopolitičkom značajem proširenja, italijanska premijerka Đorđa Meloni ukazala je na potrebu fokusiranja EU na glavne strateške teme.

    -Evropa mora da postane politički i nebirokratski gigant i da igra vodeću ulogu na globalnom nivou zahvaljujući svom identitetu i vrijednostima – rekla je ona, prenijela je agencija Nova.

    Prema njenim riječima, među pitanjima na kojima treba zajednički raditi u narednim godinama, pored izgradnje prave otvorene strateške autonomije, ona je ukazala na zajedničko upravljanje migracionim pojavama kroz izgradnju ravnopravnih partnerstava sa trećim zemljama.

    Mišel je odabrao Zagreb kao jedan od četiri glavna grada, uz Pariz, Berlin i Kopenhagen, u kojem se održava mini samit o strateškom programu Evropske unije.

    Premijer Plenković domaćin je na radnoj večeri na kojoj su uz Šarla Mišela i premijeri Poljske Mateuš Moravjecki, Malte Robert Abela, kao i italijanska premijerka Đorđa Meloni.

  • Evropska Komisija tuži Hrvatsku

    Evropska Komisija tuži Hrvatsku

    Evropska komisija odlučila je da pokrene postupak protiv Hrvatske pred Sudom Evropske unije.

    Evropska komisija odlučila je da pokrene postupak protiv Hrvatske pred Sudom Evropske unije zbog toga što u svoje zakonodavstvo nije u potpunosti prenela sve relevantne odredbe direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu, kao i službenu opomenu zbog nepotpunog prenošenja pravila EU o procesnim garancijama za decu u krivičnim postupcima.

    Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu ima za cilj zaštititu okoline i da obezbedi dobro funkcionisanje unutrašnjeg tržišta.

    Prema odredbama te direktive, zemlje članice treba da rekliciraju 65 odsto svog ambalažnog otpada do 2025. godine, što će porasti na 70 posto 2030. Države članice bile su dužne da prenesu direktivu u svoja nacionalna zakonodavstva do 5. jula 2020. godine.

    “Hrvatska nije u potpunosti prenela sve relevantne odredbe direktive u nacionalno zakonodavstvo”, navodi Komisija.

    Direktiva je zakonodavni akt Evropske unije, koji se ne sprovodi direktno u zemljama članicama. Direktivom se definiše cilj koji se želi postići u određenom području, a zemljama članicama se prepušta da vlastitim zakonima obezbede sprovođenje tih ciljeva. Stoga se državama članicama ostavlja rok, obično od dve godine, da direktivu ugrade u svoje zakone.

    Komisija je u vezi s ovom direktivom poslala Hrvatskoj službenu opomenu u oktobru 2020, a nakon toga i obrazloženo mišljenje u junu 2021.

    Hrvatska je na to odgovorila u julu 2021., obavestivši Komisiju da će direktivu preneti Zakonom o gospodarenju otpadom i Pravilnikom za ambalažu i ambalažni otpad.

    Iako je Zakon o gospodarenju otpadom stupio na snagu 31. jula 2021., potrebne zakonodavne mere za sprovođenje ovog Zakona nisu donesene niti je o njima obaveštena Komisija.

    Budući da “Hrvatska nije saopštila da je u potpunosti prenela sve relevantne odredbe ove direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo, niti je dostavila dovoljno jasne i precizne informacije o merama kojima država članica smatra da je ispunila različite obveze koje joj navedena direktiva nameće, Komisija je iz tih razloga odlučila da pokrene postupak ostupak protiv Hrvatske pred Sudom Evropske unije”.

    Kako prenosi Hina, Komisia će od Suda EU zatražiti izricanje financijskih sankcija Hrvatskoj, budući da se slučaj odnosi na nesaopštavanje mera o prenosu direktive.