Autor: INFO

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je da bi se oslobađanje od PDV-a za kupovinu prve nekretnine, prema izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, odnosilo samo na fizička lica koja nisu imala nekretninu u vlasništvu od 2006. godine.

Amidžić je rekao da se to može dokazati u evidencijama koje se vode u javnim registrima nepokretnosti.

Svako ko bi na ovaj način riješavao svoje stambeno pitanje, objasnio je Amidžić, na 100.000 KM imao bi uštedu oko 14.500 KM, što je ozbiljna podrška i na tome svi zajedno treba da rade.

On je napomenuo da je ministarstvo na čijem je čelu pokrenulo postupak za izmjene i dopune Zakona o PDV-u čiji je cilj oslobađanje od PDV-a na kupovinu prve nekretnine za sva punoljetna fizička lica, te da očekuje pozitivan odgovor na ovu inicijativu od vlada Republike Srpske i Federacije BiH.

• U početku ova mjera podrazumijeva pad javnih prihoda, ali je praksa pokazala da to podigne nivo privredne aktivnosti unutar sektora građevinarstva i svih pratećih sektora jer ove propratne aktivnosti poprave taj pad prihoda – rekao je Amidžić.

Prema njegovim riječima, ova olakšica podrazumijevala bi da su kupci oslobođeni, odnosno da imaju pravo na povrat PDV-a koji se odnosi na 40 metara kvadratnih stambenog objekta za kupca i dodatnih 15 metara kvadratnih za svakog od članova domaćinstva koji nisu ostvarili pravo na oslobađanje, povrat za kupovinu prvog stana.

Amidžić je napomenuo da je ovu ideju ranije pokrenuo predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

On je rekao da je ovaj prijedlog upućen na razmatranje ministarstvima finansija Republike Srpske i FBiH, Upravi za indirektno oporezivanje BiH, te Odjeljenju za makroekonomsku analizu UIO BiH, te istakao da će za njega biti potrebna podrška svih političkih partija u BiH.

On je govorio i o predloženim izmjenama Zakona o PDV-u koje predviđaju povećanje praga za ulazak firme u PDV sistem sa sadašnjih 50.000 KM na 100.000 KM godišnjeg prometa, te podsjetio da su ove izmjene dobile podršku u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali da je podrška potrebna i u Domu naroda.

Ukoliko minimalna plata u Republici Srpskoj bude 1.050 KM, to će za male radnje značiti ključ u bravu, odnosno one će biti ugašene.

Naime, malim radnjama sa dvoje zaposlenih, ako neto minimalac bude 1.050 KM, u tom slučaju bruto će iznositi 1.800 KM, samo na ime plata godišnje će trebati više od 43.200 KM. U ovo ne ulaze i ostale dažbine i naknade prema državi i oni će sa njima ući u PDV sistem, odnosno preći će prag od 50.000 KM.

“To za male radnje sa mininalnim brojem radnika znači kraj, odnosno gašenje”, navode za “Nezavisne novine” zabrinuti mali privrednici.

Podsjećamo, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nedavno je poručio da će se založiti da minimalna plata u Srpskoj u 2024. godini bude 1.050 KM.

“Plata od 1.050 KM mislim da će biti nešto što će poboljšati mogućnosti da radnici ovdje planiraju i ostanu što je moguće više sa platama koje su ovdje dostojne za život”, poručio je tada Dodik.

Međutim, nakon toga privrednici, poslodavci i ekonomski analitičari upozorili su da će povećanje minimalca na pomenuti iznos ugasiti desetine hiljada radnih mjesta, te da će zbrinjavanje radnika koji ostanu bez posla državu koštati više od 300 miliona maraka.

U BiH je poljoprivredno-prehrambeni sektor tokom devet mjeseci zabilježio deficit u iznosu od 2,6 milijardi KM i povećan je za sedam odsto u odnosu na deficit u ovom industrijskom sektoru u istom periodu 2022. godine, rečeno je Srni u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Deficit je prošle godine iznosio oko 2,4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom u prva tri kvartala iznosila je 23,9 odsto.

Iz Sektora privrede navedeno je da je vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za devet mjeseci iznosio nešto više od 816 miliona KM, što predstavlja 6,3 odsto ukupnog izvoza BiH, dok je uvoz iznosio oko 3,4 milijarde KM, sa učešćem od 16,1 odsto u ukupnom uvozu zemlje.

Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH u razmjeni za pomenuti period su zemlje Cefte i EU i to Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija i NJemačka, kada je riječ o izvozu, dok se najviše uvozilo iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije.

Kada se posmatra struktura izvoza u prva tri kvartala, iz Komore su istakli da vrijednosno najveći udio u izvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine mlijeko i razni mliječni proizvodi i jaja koji su se najviše izvozila u Crnu Goru, Hrvatsku, Makedoniju, te Srbiju.

Tu su još i med koji čini 12,9 odsto ukupnog izvoza ovog sektora, proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi koji su se najviše izvozili u Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Crnu Goru, a predstavljaju 12,6 odsto ukupnog izvoza.

Jestiva biljna ulja čine 12,5 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora, a vodeće zemlje izvoza su Austrija, Izrael, NJemačka i Srbija, bezalkoholna, alkoholna pića i vode su se najviše izvozili u Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru i predstavljaju 9,6 odsto ukupnog izvoza ovog sektora.

“Ako posmatramo strukturu izvoza količinski, najveći udio u izvozu čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode – 26,2 odsto ukupnog izvoza, mlijeko i razni mliječni proizvodi, jaja, med 13,6 odsto, te jestiva biljna ulja i masnoće 9,8 odsto ukupnog izvoza”, istakli su iz Komore.

Analizirajući izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, iz Komore naglašavaju da je značajni rast izvoza vrijednosno zabilježen kod mlijeka i mliječnih proizvoda i to za 21,8 odsto, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda za 18,8 odsto, u konditorskom sektoru, kod proizvoda keks i vafli 32,8 idsti, te bezalkoholnih i alkoholnih pića 16,2 odsto.

“Kada govorimo o padu izvoza u prvih devet mjeseci najveći pad vrijednosno zabilježen je kod voća i orašastih plodova i to za 28,9 idsti, te šećera i proizvoda na bazi šećera 26,2 odsto”, rekli su iz Komore.

Prema strukturi grupa proizvoda, vrijednosno najveći udio u uvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode sa 12 odsto ukupnog uvoza, dok su vodeće zemlje uvoza Hrvatska, Srbija, Slovenija i Mađarska.

U velikim količinama uvozilo se meso i klaonički proizvodi 10,8 odsto ukupnog uvoza ovog sektora, a vodeće zemlje uvoza su Italija, Holandija, Poljska, Austrija, NJemačka, zatim razni prehrambeni proizvodi i dodaci prehrani /9,5 odsto ukupnog uvoza, vodeće zemlje uvoza Srbija, Hrvatska, Slovenija/, kao i proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi koji čine 7,7 odsto ukupnog uvoza, dok su vodeće zemlje uvoza Srbija, Hrvatska, Turska i NJemačka.

Količinski posmatrano, najviše su se uvozile žitarice, i to 20,8 odsto ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora, zatim bezalkoholna, alkoholna pića i vode 19 odsto, te hrana za životinje i preparati koji se koriste u ishrani životinja 21,1 odsto ukupnog uvoza.

Kada se analizira ukupna vrijednost spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenog sektora za tri kvartala ove godine, primjetan je rast obima spoljnotrgovinske razmjene za pet odsto u odnosu na referentni period godinu ranije.

“Ovo povećanje obima odnosi se samo na vrijednost, a ne na količinu, jer ukoliko sagledamo spoljnotrgovinsku razmjenu količinski u odnosu na isti vremenski period u 2022. godini primjećujemo pad od 1,7 odsto”, zaključuju u Spoljnotrgovinskoj komori.