VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zelenski traži rezultate kontraofanzive: Smijenio jednog od glavnih zapovjednika

    Zelenski traži rezultate kontraofanzive: Smijenio jednog od glavnih zapovjednika

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je zatražio brze promjene u operacijama ukrajinske vojske i smijenio zapovjednika medicinskih snaga vojske.

    Potez Zelenskog najavljen je dok se sastao s ministrom odbrane Rustemom Umerovom, a poklopio se s raspravom o vođenju 20-mjesečnog rata protiv Rusije, s pitanjima o tome koliko brzo se odvija kontraofanziva na istoku i jugu.

    “Na sastanku s ministrom odbrane Umerovom postavljeni su prioriteti”, rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju. “Preostalo je još malo vremena za čekanje rezultata. Potrebna je brza akcija za nadolazeće promjene.”

    Zelenski je rekao da je zamijenio generalmajora Tetianu Ostashchenko na mjestu zapovjednika medicinskih snaga oružanih snaga.

    “Zadatak je jasan, kao što je više puta naglašeno u društvu, posebno među borbenim bolničarima, potreban nam je temeljno novi nivo medicinske podrške za naše vojnike”, rekao je.

    To je, rekao je, uključivalo čitav niz pitanja — bolje zavoje, digitalizaciju i bolju komunikaciju.

    Umerov je potvrdio promjenu i kao glavne prioritete postavio digitalizaciju, “taktičku medicinu” i rotaciju vojnika.

    Ukrajinski vrhovni zapovjednik, general Valerij Zalužnij, u eseju objavljenom ovog mjeseca, rekao je da rat ulazi u novu fazu iscrpljivanja i da je Ukrajini potrebna sofisticiranija tehnologija za suprotstavljanje ruskoj vojsci.

    Iako je opetovano govorio da će za napredak trebati vremena, Zelenski je zanijekao da je rat u pat poziciji i pozvao je zapadne partnere Kijeva, uglavnom Sjedinjene Države, da zadrže nivo vojne podrške.

    Ostaščenka je zamijenjena generalmajorom Anatolijem Kazmirčukom, načelnikom vojne klinike u Kijevu.

    Njezina je smjena uslijedila sedmicu nakon što je ukrajinska novinska kuća sugerisala da je njezina smjena, kao i smjena drugih, neizbježna nakon konzultacija s bolničarima i drugim dužnosnicima odgovornim za pružanje podrške vojsci.​

  • Cvijanović nakon sastanka sa Stoltenbergom: Poslata jasna poruka da Srpska nije za pridruživanje u NATO

    Cvijanović nakon sastanka sa Stoltenbergom: Poslata jasna poruka da Srpska nije za pridruživanje u NATO

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je susret članova Predsjedništva sa generalnim sekretarom NATO Јensom Stoltenbergom bio prilika da se iznesu stavovi i da su od njega dobili poruke da sve što se dešava u BiH treba da se riješi na domaćem nivou.

    Cvijanovićeva je poslije radne večere sa Stoltenbergom rekla da tema susreta nije bila članstvo BiH u NATO savezu i da je generalni sekretar rekao da je to stvar opredjeljenja svake države, da NATO nikada ne vrši pritisak.

    Izjavila je da je poslata jasna poruka da Srpska nije za pridruživanje u NATO.

    • Zanimljiv, konstruktivan razgovor. Rekla bih da je ovo bila prilika da svako od nas iznese svoje stavove. Ali, isto tako da čujemo i od njega kada su u pitanju određena globalna kretanja, ono što se odnosi na našu regiju – rekla je Cvijanovićeva.

    Istakla je da nije biklo teme o članstvu.

    • To uopšte nije bila tema, osim uz komentare koje je dao generalni sekretar, rekavši da je to stvar opredjeljenja svake zemlje, da nikada NATO ne vrši pritisak na nekoga da postane član, a sve i da se mi slažemo oko toga da BiH nije ispunila uslove i da se takvo nešto ne bi moglo desiti odmah – rekla je ona

    Poručila je da smatra da NATO razumije situaciju u BiH kada je u pitanju to neslaganje.

    • Ponovila sam da ostajemo opredijeljeni da razvijamo saradnju sa NATO-om, onako kako smo se dogovorili – da nema saglasnosti kada je u pitanju članstvo – rekla je ona i istakla da je ponovo bilo neslaganja sa druga dva člana Predsjedništva, posebno sa Bećirovićem.

    Naglasila je da je za nju oovo bio sastanak na kojem je mogla da vidi da u suštini i nema nikakvih pritisaka.

    • Poruke generalnog sekretara su bile takve da on smatra da sve što se dešava u BiH mora da bude domaći proizvod za rješavanje, da smo mi ti koji moramo utvrđivati određene stvari, definisati naše korake, da ne očekujemo da će nam neko to sa strane riješiti čarobnim štapićem – poručila je Cvijanović.

    Rekla je da je Stoltenberg rekao da nema bezbjednosne krize u BiH kako neki pokušavaju to da predstave.

    • Јa sam rekla da veoma često pokušava da se manipuliše, nastojeći da se pošalju slike u svijetu kako je Republika Srpska kriva za određene stvari. Meni je važno da ta vrsta kapaciteta za neki unutrašnji sukob ne postoji u BiH. Mi smo vrlo jasno dobili takav odgovor. Postojalo je interesovanje kako su se kretale stvari za produžetak misije ALTEA. Dakle, u pogledu bezbjednosti nigdje nije bila prepoznata neka problematična koja bi ugrozila BiH – kaže ona.

    Dodala je da je na sastanku rekla da sve što se dešava u BiH, dešava se u političkoj areni.

    • Mi u Republici Srpskoj branimo Ustav, branimo ustavnost BiH i Republike Srpske, i želimo da budemo privrženi Dejtonskom sporazumu. Ali nije Dejtonski sporazum ono što neko hoće da ga istumači sada, nego je Dejtonski sporazum ono što tamo piše. Rekla sam da apsolutno ne prihvatam da može bilo koji pojedinac da može da se postavlja iznad demokratski izabranih institucija, da on supstituiše nešto što treba da rade parlamenti. Naravno, oni kažu “mi prepoznajemo visokog predstavnika kao dejtonsku kategoriju”, to je rekao i gospodin Stoltenberg – rekla je Cvijanovićeva.

    Prepoznajem i ja, nije problem, kaže Cvijanović, ali onako kako je to Dejton rekao, a ne da neko radi nešto što mu Dejton nije dao za pravo.

    • Dakle, tu je to malo, da kažem, neslaganje, ali ja mislim da oni ne raspolažu tim informacijama i oni ne znaju ovako kako mi možemo da opišemo određene stvari, jer smo upravo mi ti koji na svojim leđima nosimo teret tih visokih predstavnika koji su radili stvari za koje nisu dobili ovlaštenja po meunarodnom pravu. Ali, ovo je dobra prilika da se to iskomunicira – ponovila je Cvijanović.

    Poručila je da sirugna da bolje razumije stvari u okviru BiH, nego što ih razumije Denis Bećirović.

    • On pokazuje jedno nestrpljenje i nepoštovanje. Pokazuje jedno odsustvo želje da razumije sve one sa kojima živi – poručila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
  • Bećirović: Provođenje aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a je zakonska obaveza

    Bećirović: Provođenje aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a je zakonska obaveza

    Tokom razgovora Bećirović je poručio da u vezi pitanja kretanja države Bosne i Hercegovine ka punopravnom članstvu u NATO-u nema nikakve dileme.

    Članovi Predsjedništva BiH razgovarali su s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, koji je stigao u radnu posjetu Bosni i Hercegovini.

    Denis Bećirović zahvalio se generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu na prihvatanju poziva da u 2023. godini posjeti Bosnu i Hercegovinu, kao i na iskrenoj podršci Bosni i Hercegovini i njenom putu ka punopravnom članstvu u EU i NATO.

    Tokom razgovora Bećirović je poručio da u vezi pitanja kretanja države Bosne i Hercegovine ka punopravnom članstvu u NATO-u nema nikakve dileme i da u Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine u članu 84. precizno piše sljedeće:

    • Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a.

    Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović istakao je da su prioriteti vanjske politike Bosne i Hercegovine punopravno članstvo u NATO i EU. Također, rekao je da je Bosna i Hercegovina spremna dati doprinos kolektivnoj sigurnosti i stabilnosti u Evropi i svijetu. Naglasio je da je vanjska politika Bosne i Hercegovine usmjerena ka očuvanju i unapređenju trajnog mira, sigurnosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja i doprinosu međunarodnom miru i sigurnosti.

    Bećirović je upoznao generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga s trenutnom situacijom u Bosni i Hercegovini i napadu organa vlasti bh. entiteta RS na ustavni poredak naše zemlje. On je rekao da je važno zaustaviti rušenje ustavnog poretka, kako bi se država Bosna i Hercegovina mogla posvetiti EU i NATO integracijama.

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poručio je da NATO ostaje garant sigurnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Rekao je da NATO ne odobrava retoriku, koja podstiče podjele i ugrožavanje funkcionisanja institucija države Bosne i Hercegovine. Također je naglasio da su evropski i NATO put Bosne i Hercegovine kompatibilni, te da će NATO pomagati reformske procese, koji približavaju Bosnu i Hercegovinu članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji. Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović podsjetio je da je njegova prva međunarodna posjeta bila sjedištu NATO-a gdje je razgovarao s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Naglasio je da je ta posjeta imala simbolični i strateški značaj, uz poruku da će Bosna i Hercegovina sigurno nastaviti i intenzivirati put prema punopravnom članstvu u NATO-u.

  • Ko je sve bio na večeri sa Stoltenbergom

    Ko je sve bio na večeri sa Stoltenbergom

    Važna je posjeta generalnog sekretara NATO Sarajevu. Ukazano je i poštovanje, jer je svoju balkansku turneju započeo baš iz BiH. Međutim…

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg večeras je stigao u službenu posjetu Sarajevu, a noć je iskoristio za radnu večeru sa članovima Predsjedništva BiH.

    Večera je trajala duže, a kako se može vidjeti na fotografijama koje je objavio Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, sastanku su prisustvovali i savjetnici, piše Bosnainfo.Zanimljivo je da je Bećirović objavio fotografiju sa Željkom Komšićem, Jensom Stoltenbergom i savjetnicima, a na slikama gotovo da se ne vidi Željka Cvijanović iako je i ona prisustvovala večeri.

    Fotografije su očigledno “kropovane” (isječene), što potvrđuju i originalne fotografije koje je objavio Avaz.

    Stoltenberg će sutra razgovarati s visokim predstavnikom za BiH Kristijanom Šmitom, nakon čega će se sastati s predsjedavajućom Savjeta ministara BiH Borjanom Krišto. Planirano je i da se obrati medijima.

    Takođe, Stoltenberg će posjetiti i sjedište NATO u Sarajevu, gdje će imati sastanke s vojnim liderima i predstavnicima međunarodne zajednice.

  • Božo Marić tvrdi da ih Višković opstruiše

    Božo Marić tvrdi da ih Višković opstruiše

    U intervjuu za Srpskainfo, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, Božo Marić, iznio je podršku inicijativi predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, o povećanju minimalne plate na 1.050 KM. Marić je naglasio da vjeruje da ovakav drastičan skok minimalca predstavlja odgovor na suzbijanje sive ekonomije i koverte, s ciljem poboljšanja budžetskog punjenja.

    Prema Marićevim riječima, inicijativa za povećanje minimalne plate ima dva ključna razloga. Prvi razlog je usklađivanje s Federacijom Bosne i Hercegovine, koja već od 1. januara planira podići minimalac na 1.000 KM. Drugi razlog proizlazi iz sastanka održanog 27. septembra, gdje su sindikalni predstavnici iznijeli zahtjeve za aktivno uključivanje Vlade u borbu protiv sive ekonomije radi obezbjeđenja dodatnih sredstava za budžet, posebno u vezi s 55.000 zaposlenih čiji je poslodavac Vlada RS.

    Na pitanje o daljim planovima sindikata nakon neispunjenih zahtjeva tokom protesta, Marić ističe da će sačekati da se utvrdi najniža zarada u RS tokom pregovora u decembru, prilikom kreiranja budžeta za 2024. godinu. Marić naglašava da će odluka o najnižoj zaradi jasno ukazati na to da li Vlada RS stoji u odbrani radnika ili i dalje favorizuje krupni kapital.

    Na pitanje o pritiscima na radnike u javnom sektoru koji su učestvovali u protestima, Marić priznaje da su pritisci postojali, ali ističe da je preko 1.400 radnika izašlo na proteste, što smatra korektnim odzivom. Sindikat je jasno stavio do znanja da neće tolerisati premještaj službenika zbog učešća u protestima, a Marić naglašava da su pritisci neizbježni u situacijama pobune protiv vlasti ili poslodavca.

    U vezi s ponudom Ministarstva uprave i lokalne samouprave o novom Posebnom kolektivnom ugovoru, Marić je nazvao ponudu nepristojnom. On ističe da je Vlada RS svjesno opstruirala zaključivanje novog ugovora, nudeći kolektivni ugovor u kojem bi radnici bili ispod minimalca, što Marić smatra licemjernim i nepristojnim ponašanjem Vlade.

    Božo Marić najavljuje da će dalji planovi sindikata biti definisani nakon utvrđivanja najniže zarade u RS i donošenja budžeta za 2024. godinu, ukazujući na vjerovanje da će predloženi iznos minimalca dovesti do ispunjenja sindikalnih zahtjeva.

  • Satler: Zakoni Republike Srpske su ključni elementi o početku pregovora sa EU

    Satler: Zakoni Republike Srpske su ključni elementi o početku pregovora sa EU

    Johan Zatler, šef Delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini, izrazio je zabrinutost zbog nazadovanja u oblasti medija i temeljnih sloboda u zemlji, ističući da će pitanje kriminalizacija klevete i zakona o stranim agentima u Republici Srpskoj biti ključni elementi procjene u izvještaju o početku pregovora o pristupanju EU.

    U ekskluzivnom intervjuu za “Nezavisne novine”, Zatler je naglasio da je sloboda medija ključna tema u ukupnoj ocjeni BiH, te da nazadak u ovoj oblasti nije prihvatljiv ako se zemlja želi kretati naprijed ka Evropskoj uniji. On je takođe potakao građane da se više angažuju u građanskom aktivizmu, ističući da protesti mogu pomoći podizanju svijesti o važnim pitanjima i stvaranju pritiska prema političarima.

    Govoreći o godišnjem izvještaju Komisije za BiH, Zatler je istakao da je pozitivno što je zemlja napravila pomak u formiranju novih vlasti i usvajanju povećanog državnog budžeta. Ipak, istakao je da postoje i stvari koje idu u pogrešnom smjeru, posebno kada je riječ o situaciji u medijima, sužavanju prostora za građanski aktivizam i napadima na ustavni poredak BiH.

    Na pitanje o mogućem ukidanju sankcija protiv Republike Srpske, Zatler je istakao da EU želi da prestanu napadi na ustavni poredak BiH, posebno naglašavajući blokadu finansiranja važnih projekata. Ipak, naglasio je spremnost EU da nastavi projekte čim se situacija promijeni.

    Intervju je također obuhvatio pitanja izbornih reformi, s posebnim naglaskom na integritet izbornog procesa. Zatler je pozvao političare da ubrzaju rad na prijedlogu izbornog zakona koji uključuje dio o integritetu izbora, naglašavajući važnost usvajanja mjera prije sljedećih izbora.

    Na kraju intervjua, Zatler je komentarisao upotrebu bonskih ovlaštenja, ističući da su za EU neuobičajen instrument i da bi se trebali koristiti kao posljednja mjera. Uprkos tome, podržao je rad Kancelarije visokog predstavnika i visokog predstavnika Kristijana Šmita, ali je naglasio potrebu za oprezom u vezi s ovim posebnim instrumentom.

    Iako su neki napori učinjeni, Zatler je naglasio da BiH može i treba činiti više kako bi zadovoljila kriterijume za članstvo u EU, s posebnim osvrtom na hitnost rješavanja ključnih pitanja poput slobode medija i integriteta izbornog procesa.

  • Srpsko veče u Klivlendu – kolo dočekalo Jokića

    Košarkaško nedelja veče u Klivlendu protiče u znaku Srbije.

    Brojni srpski navijači trobojke dočekali su Nikolu Jokića i njegove Denver Nagetse na meču sa lokalnim Kavalirsima.

    Priređen je poseban kulturno-umetnički program na terenu, a poseban utisak na Amerikance ostavio je tradicionalni kolektivni srpski ples – kolo.

    Svake sezone NBA liga organizuje “veče srpskog nasleđa” na nekoliko utakmica, a to su uglavnom itakmice u Klivlendu, Vašingtonu i Čikagu, najčešće kada gostuju Jokićevi Nagetsi.

    Slične večeri su u poslednjih desetak godina organizovane i u Torontu, Detroitu i Los Anđelesu, ali, zanimljivo, nijednom u Denveru.

  • EK produžuje mjere na godinu dana

    EK produžuje mjere na godinu dana

    Evropska komisija (EK) želi da na godinu produži vanredne energetske mere od prošle godine.

    Mere je donela kako bi se EU izborila sa gasnom krizom i zaštitila od budućih naglih skokova cena, ali i brzo prešla na obnovljive izvore energije.

    Neimenovani visoki zvaničnik EU rekao je da se razmatra da te mere, koje prestaju da važe za nekoliko meseci, produži na godinu, prenosi Mina, pozivajući se na Capital.ba.

    EK će predložiti produženje mera nakon što EU postigne dogovor o novim pravilima tržišta gasa, rekao je zvaničnik, navodeći da bi ti pregovori trebalo da se završe ovoga meseca, ali da bi mogli da se preliju i u decembar. Gornja granica cene gasa podelila je zemlje članice EU.

    Pojedine zemlje, uključujući i Nemačku, upozorile su da bi ograničenje cene moglo da oteža snabdevanje sa globalnih tržišta gasa, dok Francuska, Poljska i druge države traže da se ta mera produži kako bi se obuzdala inflacija.

    Energetska situacija u Evropi trenutno je povoljnija nego tokom prošle zime – zahvaljujući zemljama koje su obezbedile uvoz gasa iz drugih zemalja i povećale njegovo skladištenje.

    Rusija je smanjila isporuke gasa Evropi prošle godine što je izazvalo energetsku krizu u Evropi i dovelo do rekordno visokih cena energeneta i velike inflacije.

    EU je donela niz mera kako bi se izborila sa energetskom krizom, uključujući ograničenje cene gasa i brži prelazak na obnovljive izvore energije.

  • Zelenski zna kako da pobjedi?

    Zelenski zna kako da pobjedi?

    Auto-put Oleški – Nova Kahovka služi kao glavni pravac za snabdevanje ruske vojske u tom delu Ukrajine.

    Rusi ne smeju i ne mogu tek tako da odustanu od svojih logističkih planova, dok je Volodimir Zelenski dobro svestan da bi kontrola ovog puta mogla u velikoj meri da preokrene tok rata u korist Ukrajine.

    Ukrajinske trupe su prvi put pokušale da pređu Dnjepar i stignu do leve obale Dnjepra u Hersonskoj oblasti još 2022. godine, kada su u kontraofanzivi oslobodile celu desnu obalu Dnjepra i naterale Ruse na povlačenje.

    Međutim, ofanzivne operacije započete u proleće 2023. usporene su ruskim napadom na branu Kahovka, što je rezultiralo poplavama sela u regionu.

    U leto 2023. ukrajinske oružane snage su stigle na levu obalu i uspele da se utvrde duž reke. Ove nedelje, međutim, Ukrajinci su saopštili da su Ruse potisnuli “3 do 8 kilometara” duboko na levu obalu Dnjepra.

    “Prvi podaci ukazuju na napredak od 3 do 8 km, u zavisnosti od specifičnosti geografije i topografije leve obale“, rekla je za ukrajinsku televiziju portparolka ukrajinske vojske Natalija Gumenjuk.

    Ako se ova informacija pokaže tačnom, biće to prvo veće napredovanje ukrajinske vojske u poslednjih nekoliko meseci. Ono što se ne zna je da li ukrajinske snage u potpunosti kontrolišu zonu u oblasti Herson ili su se ruski vojnici jednostavno povukli pred napadima Kijeva.

    Kostjantin Mašovec, ukrajinski vojni analitičar, rekao je ranije da je primarni cilj ukrajinske vojske na ovom frontu presecanje puteva snabdevanja Ruske Federacije. Konkretno, to žele da urade kontrolom autoputa Oleški – Nova Kahovka. Informacija, koja nije proverena, stigla je pre deset dana od proruskih snaga i ukazuje da ukrajinske oružane snage već kontrolišu određeni deo tog autoputa.

    “Dostava oružja i hrane između Oleškog i Nove Kahovke postala nam je problematična. Prinuđeni smo da putujemo zaobilaznim putevima kako bismo dovezli opremu vojsci i drugom osoblju”, priznao je Vladimir Rogov, član ruske administracije u okupiranom delu ukrajinske oblasti Zaporožje.

    Tako bi uništenje ruske logistike moglo da primora Putinove snage da se povuku na istok ka Radensku, napuštajući Kinburnsku raču, što bi moglo da otvori put Ukrajini da povrati teritoriju, nadaju se Ukrajinci. Takav scenario bi verovatno doveo do deblokade mikolajevske i hersonske luke. Štaviše, uz punu kontrolu pomenutog autoputa, Ukrajina bi bila u mogućnosti da blokira logističke rute ka Krimu i tako prekine značajan deo snabdevanja ruske vojske.​

  • Ruska pšenica preplavljuje tržišta

    Ruska pšenica preplavljuje tržišta

    Ruska žetva pšenice bi mogla doseći 92,9 miliona tona, procjenjuje tamošnja logistička kompanija Rusagrotrans.

    Američko ministarstvo poljoprivrede predviđa 90 miliona tona, i to bez Krima, analitičari SovEcona 91,6 miliona tona, a konsultantska kompanija IKAR 92 miliona tona, a svi su ovi brojevi blizu rekordne brojke od 92 miliona tona, koliko su požnjeli prošle godine.

    Krajem oktobra tamošnje je ministarstvo poljoprivrede takođe značajno povećalo prognozu žetve žitarica 2023. na 140 miliona tona, uključujući 93 miliona tona.

    Ono što je važnije za globalna tržišta, kako piše Agrarheute je to da se očekuje i veliki izvoz iz te zemlje, i to rekordnih 37,5 miliona tona pšenice, a zbog velikih zaliha iz prethodne godine. Ta ogromna količina vrši veliki pritisak na globalne izvozne cijene. Pritom veliki izvoznici poput Australije i Kanade imaju ove godine manji rod pa i slabiji izvozni potencijal.

    Ni Ukrajina, zbog logističkih problema nije u stanju ove godine izvesti toliko pšenice kao što je prošle, mada ima bolju žetvu.

    Ko najviše uvozi rusku pšenicu?
    Najveći uvoznici ruske pšenice, sa oko 40 odsto njenog izvoza, zadnjih su godina Egipat i Turska. Egipat je uvezao 80 odsto svog žita iz Rusije, ali i Ukrajine. Turska je prerađuje u brašno za izvoz na Bliski istok, Afriku i Aziju. Iran i Sirija takođe su veliki kupci.

    Prema Ruskoj uniji žitarica, izvoz pšenice dosegao je mjesečni rekord svih vremena od 5,8 miliona tona u septembru 2023. Ukupni izvoz u prvom tromjesečju sezone 2023./24. (započinje u julu ove i traje do kraja juna 2024.) bio je 59 odsto veći nego u prethodnoj.

    U prva tri mjeseca tekuće tržišne godine Rusija je činila 28 odsto svjetskog izvoza pšenice, u poređenju sa 21 odsto prošle godine, potvrđuje Peter Mekmekin, trgovac žitom i analitičar iz Australije.