VRBAS Media

Autor: INFO

  • Putin popularniji nego ikada

    Putin popularniji nego ikada

    Ruski predsjednik Vladimir Putin u današnjoj Rusiji je popularniji nego ikada, pri čemu uživa snažnu podršku ruske javnosti, koja je bez sumnje spremna da ga još jednom podrži do kraja.

    Dok se Rusija priprema za predsjedničke izbore zakazane za mart sljedeće godine, Vladimir Putin igra igru ​​hoće-neće-hoće i tek treba da objavi svoju kandidaturu za reizbor.

    Ipak, očigledno oklijevanje sadašnjeg predsjednika nije ništa drugo do šarada, te se smatra da će on vladati Rusijom još jedan šestogodišnji mandat. Koliko god to izgledalo nelogično vanjskim posmatračima, tekuća invazija punog razmjera na Ukrajinu samo je pomogla da se učvrsti njegov gvozdeni stav o moći.

    Zapravo, cjelokupna Putinova pažljivo kreirana politička slika u Rusiji zasniva se na ideji da je on nesalomivi muški bog rata, protiv čijeg napada ne može ostati nijedan protivnik.

    Dakle, iako je Putinova politička ličnost pretočena u ratnog diktatora kakvog danas poznajemo i kakvog velika većina kao takvog prezire, njegova moć ostaje nepoljuljana. Stoga on predstavlja primjer neophodnosti rata kao instrumenta vladavine.

    Istovremeno, Putin i njegov najuži krug rat u Ukrajini vide kao priliku da još više učvrste totalitarnu vlast u Rusiji, pritom obezbeđujući svoju poziciju za godine koje dolaze, sve vrijeme nadajući se da će se Ukrajina na kraju raspasti pod pritiskom

  • Ukrajinci ne vjeruju Zelenskom, vjeruju drugom čovjeku

    Ukrajinci ne vjeruju Zelenskom, vjeruju drugom čovjeku

    Ukrajinci više vjeruju glavnokomandujućem Oružanih snaga Ukrajine Valeriju Zalužnom nego predsjedniku države Volodimiru Zelenskom.

    To je pokazalo istraživanje sociološke grupe Rating.

    “Povjerenje Ukrajinaca u glavnokomandujućeg Valerija Zalužnog premašilo je povjerenje u predsjednika Volodimira Zelenskog. Zalužnom ‘potpuno veruje’ 63 odsto ispitanika, a Zelenskom 39 odsto, 19 odsto njih ‘prilično vjeruje’ Zalužnom, a predsjedniku 33 procenta”, navedeno je u rezultatima ankete.

    Kako se dodaje, povjerenje u glavnokomandujućeg oružanih snaga ostaje na nivou od 82 odsto, a u ukrajinskog predsjednika 72 odsto, pokazuju rezultati istraživanja, prenosi Strana.ua.

  • Stoltenberg: Budimo spremni za loše vijesti iz Ukrajine

    Stoltenberg: Budimo spremni za loše vijesti iz Ukrajine

    Alijansa bi trebalo da bude spremna za loše vijesti iz Ukrajine, izjavio je generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg.


    “Trebalo bi da budemo spremni i za loše vijesti. Ratovi se razvijaju u fazama. Ali moramo da podržimo Ukrajinu i u dobrim i u lošim vremenima”, rekao je Stoltenberg za njemačku televiziju ARD.

    On je ocijenio da je ključno da se poveća proizvodnja municije i priznao da zemlje NATO-a nisu bile u stanju da zadovolje povećanu potražnju za njom.


    Stoltenberg je izjavio da je Ukrajina sada u “kritičnoj situaciji”, ali je odbio da preporuči šta Kijev treba da uradi.

    “Prepustiću Ukrajincima i vojnim komandantima da donesu teške operativne odluke”, rekao je generalni sekretar Alijanse.

    On je ukazao i na potrebu da se Еvropa pozabavi pitanjem “fragmentacije evropske odbrambene industrije”, jer je to u interesu Еvrope i dobro je za poslove u ovoj industriji, prenio je TASS.

    “Ratovi su sami po sebi nepredvidivi. Ali znamo da što više podržavamo Ukrajinu, to će se rat brže završiti”, zaključio je Stoltenberg.

  • Prihodi od indirektnih poreza 9,727 milijardi KM

    Prihodi od indirektnih poreza 9,727 milijardi KM

    Prihodi od indirektnih poreza za jedanaest mjeseci ove godine iznosili su 9,727 milijardi KM i veći su za 652 miliona KM ili 7,18 odsto u odnosu na isti period lani, saopšteno je iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.


    UIO navodi da je novembru prikupljeno 927 miliona KM indirektnih poreza što je za 64 miliona KM više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

    Nakon što je privredi vraćen PDV u iznosu od 1,984 milijardi KM, neto prikupljeni prihodi koji su raspoređeni korisnicima (BiH, entiteti, Brčko distrikt) u periodu januar-novembar 2023. godine iznosili su 7,743 milijardi KM i veći su za 557 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili u istom periodu lani.

    Za finansiranje institucija na nivou BiH u periodu januar-novembar ove godine raspoređeno je 937 miliona KM.

    Višak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je na računima entiteta i Brčko distrikta, tako je Federacija BiH dobila 4,198 milijardi KM, Republika Srpska 2,314 milijarde KM i Brčko distrikt 234 miliona KM.

    Pored raspoređenih prihoda, a po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju ostalih puteva (0,25 KM), FBiH je dobila dodatnih 206 miliona KM, Republika Srpska 136 miliona KM i Brčko distrikt 6,9 miliona KM.

  • Dodik najavio “devastaciju” Suda BiH

    Dodik najavio “devastaciju” Suda BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će se suđenje njemu pred Sudom BiH pretvoriti u suđenje BiH.

    Ovo će se pretvoriti više u suđenje BiH nego meni, vidjećemo ko će tu izgubiti, rekao je Dodik za Televiziju Prva.

    On je naveo da sutra putuje u Brisel, gdje će imati sastanke, a 6. decembra će otići u Sud BiH koji smatra da je antiustavan i Srpska ga ne prihvata, ali je realnost i iza njega stoje moć i sila Zapada.

    Možda ne treba da propustimo priliku da odemo na taj sud i da ga devastiramo. Mislim da ne bi trebalo da bude teško dokazati ni sa pravnog ni sa političkog stanovišta ništavnost tog procesa – istakao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, najvažnije će biti da pred Sudom BiH pokaže da je BiH apsurdna, da stranac nema pravo da nameće zakon, da je i taj sud nametnut, a da je on, kao izabrani predsjednik, tamo jedini legalan.

    On je ukazao na pokušaje revizije Dejtonskog sporazuma da se smanje nadležnosti Republike Srpske, ali je naglasio da nisu uspjeli da potpuno devastiraju taj sporazum i da je Srpska nastavila da živi, što je izazvalo nervozu na mnogo većem nivou.

    Dodik je naveo i da se povratkom demokrata u Americi vratila stara struktura, navodeći da ih sve zna iz ranijeg perioda kada je bio funkcioner, te su oni uveli Kristijana Šmita koji nije imenovan u Savjetu bezbjednosti UN.

    Predsjednik Srpske je podsjetio da je nelegalni Šmit donio odluku da bude kažnjen onaj koji njega ne poštuje, te da ga sada zbog toga inkriminišu i Sud i Tužilaštvo BiH.

    On je naglasio da je kao predsjednik Republike obavezan prema Ustavu da potpiše ukaz koji je donijela Narodna skupština.

    – Cilj je da se oslabi Srpska i ojača unitarna BiH – istakao je Dodik, te dodao da je njegova politika da očuva status Srpske u teritorijalnom i političkom smislu.

    On je rekao da nema pravo da razmišlja o tome da bi ga NATO trupe mogle oteti, već ističe da radi svoje poslove bez oklijevanja.

    – Čini mi se da ne činim štetu drugome, štitim interes Srpske i Srba – rekao je Dodik i podsjetio da je ranije sa četiri relevantne adrese dobio informacije o tome da bi ga NATO mogao kidnapovati.

    Za ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza je rekao da ne govori istinu kada priča o nekim vojnim kampovima u Srpskoj jer je drugoj strani samo važno da drži stereotip o Srbima kao lošim momcima.

  • Nacrt zakona o imunitetu proširen i mimo zaštite od OHR

    Nacrt zakona o imunitetu proširen i mimo zaštite od OHR

    Nacrt zakona o imunitetu Republike Srpske izazvao je negodovanje opozicije, a moglo bi da bude razmimoilaženja i u redovima vladajućih.

    Naši izvori tvrde da Nacrt koji je stigao u Narodnu skupštinu i koji je uvršten u dnevni red iduće sjednice, nije isti onaj koga je zagovarao predsjednik Narodne skupštine, Nenad Stevandić.

    Kao što je poznato, i kako je Stevandić govorio u medijima, smisao „Lexs specialisa“ trebalo je da bude samo zaštita funkcionera u RS koji provode odluke Narodne skupštine i na taj se nađu na udaru OHR i Krivičnog zakona BiH „zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika“.

    To je sada slučaj sa predsjednikom Srpske Miloradom Dodikom i v.d. direktora Službenog glasnika RS Milošem Lukićem, kojima se sudi pred Sudom BiH.

    U skladu s tim, u Nacrtu zakona o imunitetu postoji član zakona koji kaže: „Lica iz člana 3. ovog zakona (poslanici u NSRS, delegati u Veću naroda, predsednik i potpredsednici RS i članovi Vlade, prim. aut.), kao i drugi predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti i druga lica koja vrše javna ovlašćenja, te sudije i javni tužioci, a protiv kojih se pokrene krivični ili parnični postupak kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika, imaju imunitet“.

    Međutim, u Nacrtu zakona odjednom su se pojavile nove i stavke koje funkcionerima izvršne vlasti daju imunitet od bilo kakvog krivičnog progona u okviru nadležnosti: „Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i članovi Vlade nisu krivično ili građanski odgovorni i ne mogu biti pritvoreni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti“.

    Razlika je i u tome što je Stevandić predlagao da zakon ide u hitnoj proceduri, ali je zakon postavljen u formi Nacrta, što znači da je potrebno nekoliko mjeseci do konačnog usvajanja, uključujući i javnu raspravu.

    Inače, formalni prijedlagači Nacrta su narodni poslanici, na čelu sa Klubom SNSD.

    Predsjednik NSRS nije želio da komentariše Nacrt zakona prije rasprave na sjednici Narodne skupštine.

  • Postoji li tajni dogovor Dodika i stranaca oko imovine?

    Potpredsjednik PDP i šef poslaničkog kluba te stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, nedavno je ustvrdio da postoji “tajni dogovor” lidera SNSD Milorada Dodika sa strancima.

    On, između ostalog, podrazumijeva da se zakon o nepokretnoj imovini više neće naći na dnevnom redu parlamenta Srpske.

    Slučajno ili ne, na predstojećoj Sedmoj redovnoj sjednici Narodne skupštine Srpske, zakazanoj za 12. decembar, među 28 tačaka dnevnog reda ponovo se nije našao Prijedlog Zakona o nepokretnoj imovini, što je Crnadak iskoristio kao potvrdu svojih ranijih tvrdnji da je Dodik “dogovorio pet ključnih stvari” na nedavnom tajnom sastanku s Kristijanom Šmitom.

    Ko je kome šta obećao
    To su, prema njegovim riječima, ublažavanje retorike prema Šmitu, koga institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, zatim stvaranje ambijenta da je Šmit “realnost koja se mora uvažiti” (u međuvremenu je Kristijan Šmit gostovao u programu RTRS), povlačenje Prijedloga zakona o nepokretnoj imovini, obećanje da Dodik neće biti presuđen u procesu koji se protiv njega vodi pred Sudom BiH, kao i da do kraja godine neće doći do tehničkih izmjena izbornih pravila, koje predviđaju uvođenje skenera i video-nadzora na biračkim mjestima.

    Premijer Višković je 26. septembra, u zadnji čas, povukao taj zakon, koji je bio u proceduri, i rekao da su potrebna dodatna usaglašavanja do sljedeće sjednice. Nije bilo na sljedećoj, neće biti ni na ovoj i očigledno je da je realizacija dogovora u toku. Sačekaćemo i Novu godinu, jer prema našim informacijama, druga strana dogovora je da neće biti izmjena Izbornog zakona. To su OHR, Misija EU i drugi predstavnici međunarodne zajednice obećali SNSD, kako bi oni mogli nastaviti da kradu na izborima – rekao je Crnadak na konferenciji za medije.

    “Uvijek u teorijama zavjere”
    Poslanik SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ilija Tamindžija, za Srpskainfo kaže da je šef kluba poslanika PDP u NS RS “uvijek u nekim teorijama zavjere”.

    Što se tiče navodnih tajnih dogovora lidera SNSD sa strancima, koji podrazumijevaju povlačenja zakona o nepokretnoj imovini iz skupštinske procedure, Tamindžija tvrdi da niko u SNSD ne pominje bilo kakve tajne dogovore, niti to, kako ističe, bilo ko zna.

    – Ono što znamo mi, kao i vi u medijima, jeste da nije bilo nikakvih sastanaka niti bilo kakvih dogovora. Naravno da nismo za bilo kakve tajne dogovore, posebno kad je u pitanju Zakon o nepokretnoj imovini. Jasno smo definisali da je to crvena linija preko koje ne možemo preći – kaže Tamindžija za Srpskainfo.

    Na pitanje zašto Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini, ako nema tajnih dogovora, i dalje nije na dnevnom redu Narodne skupštine, Tamindžija odgovara da ne zna ništa više od onoga što je o tome govorio predsjednik Vlade Republike Srpske.

    – Kako je objasnio premijer, taj zakon je povučen u doradu i u narednom periodu čeka se pogodan momenat kad je najbolje da dođe na dnevni red – kaže Tamindžija.

    “Šampion u podizanju tenzija”
    Politički analitičar Velizar Antić ističe da je nemoguće pouzdano tvrditi da postoji neki dogovor vlasti u Srpskoj sa strancima kada je u pitanju povlačenje Prijedloga zakona o nepokretnoj imovni sa dnevnog reda NS RS. Međutim, Antić podsjeća da su se slične stvari događale sa brojnim drugim najavama aktuelne vlasti u Srpskoj.

    – Znamo da su se takve stvari u posljednjih desetak godina već dešavale, te da je Dodik na neki način postao šampion u podizanju tenzija, a zatim njihovog spuštanja, kao da se ništa nije dogodilo. Zato me ne bi iznenadilo da se ova tema gurne negdje sa strane – kaže Antić.

    S druge strane, on ocjenjuje da je “generalno dobro” gurnuti u drugi plan teme o kojima ne može da s postigne dogovor u BiH.

    – Dobro je da se takve stvari ostave za neko drugo vrijeme i razgovor, jer tu definitivno imamo suprotstavljena viđenja, a sa Bošnjacima u ovom trenutku ne možemo naći rješenje koje će zadovoljiti i jedne i druge. Ako to već nije moguće, stavite to negdje sa strane i rješavajte stvari koje možete da riješite. Nije dobro što smo izgubili godinu ili dvije na natezanju oko toga ko je u pravu kad je u pitanju vlasništvo nad nepokretnom imovinom – smatra Antić.

    Međutim, dodaje da uopšte ne bi bio iznenađen ako zaista postoji neki tajni dogovor između Dodika i stranaca.

    – Time bi se najbolje pokazalo da su ljudi koji su učestvovali na skupovima “Granica postoji” izmanipulisani, na isti način kao što su izmanipulisani kada im je obećavano da će biti raspisan referendum o nezavisnosti Republike Srpske. Takvih gluposti smo se dovoljno naslušali i uopšte me ne bi iznenadilo da sutra pređu preko svega toga kao da ništa nije bilo, te da se imovina ne pominje, kao što se nije pominjala ni prethodnih 25 godina – zaključio je Antić.

  • BiH ne radi ništa, datum za pregovore moguć zbog interesa EU

    BiH ne radi ništa, datum za pregovore moguć zbog interesa EU

    Iako je Evropska komisija početkom novembra preporučila otvaranje pregovora sa BiH, uz uslov sprovođenja reformi, do danas na tom pitanju u BiH nije urađeno ništa, a s obzirom na to da ulazimo u izbornu godinu, gotovo je sigurno da će evropske integracije biti u drugom planu, što opet ne mora da znači da će BiH u martu ostati bez datuma za početak pregovora jer će EU gledati prije svega svoj interes.

    “Da je do nas i političara u BiH, te reforme ne bi dočekali ni naši praunuci, a ovako je realno očekivati da se zbog samog postupka širenja, i geopolitičkih dešavanja, evropskih, a samim tim i američkih interesa, da bi EU mogla da nas ‘proguta'”, rekao je Nebojša Tojagić, analitičar, dodajući da su u BiH sljedeće godine izbori i da tema sasvim sigurno neće biti EU i integracije.

    Kao i u BiH, izbori će biti održani i u samoj Evropskoj uniji i to za Evropski parlament, tako da će fokus administracije u Briselu, sasvim sigurno, biti na tome, a ne na proširenju.

    Inače, Evropska komisija u svom godišnjem izvještaju početkom novembra poručila je da će, kada ocijeni da je BiH postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, a posebno da je ispunila ključne prioritete, preporučiti otvaranje pregovora o pristupanju EU. Rok koji je na neki način postavljen pred BiH je mart naredne godine, a Evropska komisija će se fokusirati na implementaciju 14 ključnih prioriteta BiH.

    “SNSD je postavio neke svoje uslove, traži da se u paketu rješavaju zakon o sudovima i zakon o sprečavanju pranja novca. Uz zakon o sprečavanju sukoba interesa, smatram da bi to bio dovoljan iskorak koji bi nam omogućio da dobijemo odluku Evropske komisije o otvaranju pregovora. Imamo situaciju da u ovoj varijanti sada mi blokiramo. Zavisi iz kojeg ugla gledate. Nije iscurilo vrijeme za dogovor koji bi nam osigurao pozitivan odgovor iz Brisela. Ako bismo to napravili što prije, vjerujem da bi se u ovoj godini otvorila vrata za pregovore. Ako ne, mi ćemo i dalje nastaviti da radimo, do marta bi se to moglo. Imamo zaista prijatelje u EU koji se bore kao da se radi o njima samima”, rekao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.

    Podsjećanja radi, BiH je prije više od tri godine dobila 14 prioriteta koje treba da riješi kako bi napredovala na putu u EU, ali do prije nekoliko mjeseci ništa nije radila na tom pitanju. I pored toga, krajem prošle godine dobila je status kandidata za članstvo u EU, što potvrđuje izjavu Tojagića da EU odluke o proširenju donosi zbog geopolitičkih interesa.

    U ovoj godini BiH je uspjela da usvoji pet zakona koji se odnose na 14 prioriteta, što je bilo dovoljno da dobije pozitivnu ocjenu Evropske komisije nedavno u Briselu. O putu BiH ka EU biće govora i na predstojećem sastanku koji će okupiti lidere vladajućih stranaka u Briselu, ali do tada vjerovatno ništa novo neće biti dogovoreno kada je riječ o 14 prioriteta.

    Karoline Edštadler, ministarka za Evropsku uniju i ustavna pitanja Austrije, rekla je nakon sastanka sa Josipom Brkićem, zamjenikom ministra spoljnih poslova BiH, da je izvještaj Evropske komisije o proširenju jedan od najboljih i da su u njemu navedeni jasni ciljevi, a to je kako da se dođe do sljedeće faze, odnosno otvaranja pregovora o članstvu.

    “Na evropskom nivou predstoje jako važna savjetovanja. Evropski ministri i ministarke koje ja zastupam u Briselu pripremiće zaključke za šefove država i vlada i tu ćemo se savjetovati o daljem postupanju u kontekstu pristupnih pregovora sa BiH, ali i sa Ukrajinom i Moldavijom. Sada je trenutak u kojem je ključno da BiH još jednom dokaže da želi da ispuni reforme, da će kontinuirano nastaviti reformske aktivnosti kako bi postigla zacrtane ciljeve”, kazala je Edštadlerova.

    Ona je navela da se na nivou EU proširila podrška proširenju, te da je važno da se “suverenitet i teritorijalni integritet i ustavni poredak u BiH zadrži”, ali da tempo reformi određuje sama BiH.

  • Dodik: Srpska za evropski put, ali ne po cijenu da se odrekne sebe

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je Srpska za evropski put, ali ne po cijenu da se odrekne sebe i da će na predstojećem sastanku u Briselu reći da BiH, ako želi da napreduje, treba da bude suverena zemlja, a ne kolonija.

    “Republika Srpska se zalaže za evropski put BiH, ali ne može dozvoliti da se na tom putu odrekne same sebe, svojih ustavnih nadležnosti, imovine i da pristane da bude prazna ljuštura”, istakao je Dodik.

    Dodik je naveo da će na predstojećem sastanku u Briselu zatražiti da se dosljedno u paketu sprovedu i realizuju svi prioriteti iz Mišljenja Evropske komisije, ali da će reći i da BiH treba da bude suverena zemlja, a ne kolonija, jer je to neophodno da bi napredovala na evropskom putu, prenosi Srna.

    “To znači da stranci moraju da ostave BiH njenim legalno izabranim političkim predstavnicima”, napisao je Dodik na društvenim mrežama u retrospektivi protekle sedmice.

    Dodik je protekle sedmice prisustvovao osveštanju hrama posvećenog Svetom Savi u Foči i, kako je naveo, pripala mu je velika čast da bude kum hrama.

    Predsjednik Srpske je protekle sedmice boravio u Beogradu i razgovarao sa predsjednikom Privremenog organa tog grada Aleksandrom Šapićem.

    “U Srbiji imamo patriotske snage, predvođene Aleksandrom Vučićem, koje su uvijek pokazivale dobar odnos prema Srpskoj. Smatramo da je sasvim prirodno da politički podržimo te političke opcije”, dodao je Dodik.

  • Stoltenberg: Ključno je pojačavanje proizvodnje municije

    Stoltenberg: Ključno je pojačavanje proizvodnje municije

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je danas da evropske zemlje slijede sopstvene interese i ne mogu da šire proizvodnju oružja za Ukrajinu.

    “Nismo u mogućnosti da sarađujemo onoliko blisko koliko bi trebalo, što dovodi do većih troškova i otežava proširenje proizvodnje. Problem fragmentacije evropske odbrambene industrije mora da se riješi”, rekao je Stoltenberg u intervjuu studiju ARD u Briselu.

    On je kazao da je bitna šira slika i kolektivni interes.

    Kao primjer potrebe za poboljšanjem, Stoltenberg je naveo proizvodnju municije, koja je trenutno u posebnom fokusu usljed velike potrebe Ukrajine za naoružanjem u sukobu sa Rusijom.

    “Važno je spriječiti poskupljenje municije usljed pojačane potražnje. Potrebna je veća ponuda. Pojačavanje proizvodnje je ključno”, zaključio je generalni sekretar NATO, prenosi Tanjug.