VRBAS Media

Autor: INFO

  • Velika delegacija BiH u Brisel putuje sa malim očekivanjima

    Velika delegacija BiH u Brisel putuje sa malim očekivanjima

    Očekivanja uoči Drugog političkog foruma na visokom nivou o evropskim integracijama BiH, koji će se danas održati u Briselu, nisu velika, posebno nakon što je iz Holandije stigla informacija da su oni protiv otvaranja pregovora sa BiH.
    “U Briselu ćemo vidjeti i koliko je Evropa ozbiljna prema nama. Ako se odstupi od ranijih najava, a vidimo da bi se to moglo desiti, to onda znači da nisu dovoljno iskreni prema BiH. Teško je biti optimista, naročito ako vidimo koliko neke od članica koje se protive otvaranju pristupnih pregovora ne razumiju prilike i odnose u BiH. Optužbe koje od Holandije dolaze na račun Srpske pokazuju koliko ne poznaju strukturu BiH i njen Ustav, pa predstavnike Srpske optužuju da ‘podrivaju’ i nepostojeće institucije”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dodajući da je Republika Srpska ozbiljan i konstruktivan partner koji doprinosi ubrzanju evropskog puta.

    On je kazao da put BiH ka EU mogu srušiti samo “takozvane bosanske patriote”, te da će Republika Srpska ostati na svojim pozicijama, a to je da BiH može ući u EU samo bez stranog faktora.

    Kako je najavljeno, na sastanku u Briselu biće govora o ispunjavanju 14 ključnih prioriteta, zatim otvaranju pregovora, te o reformama povezanim s novim planom rasta za zapadni Balkan, za koji je izdvojeno oko šest milijardi evra. U Briselu će danas boraviti Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, zatim njeni zamjenici u Savjetu ministara, članovi Zajedničkog kolegijuma Parlamentarne skupštine BiH, predsjednici klubova poslanika i delegata, direktor Direkcije za evropske integracije, predsjednici vlada Republike Srpske i Federacije BiH, kao i premijeri deset kantona i gradonačelnik Brčko distrikta.

    Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova, rekao je da se nada da učesnici foruma odlaze sa željom da se o nečemu dogovore i da, ako bude tako, ne sumnja da će se napraviti dodatni pomaci koji će prevagnuti u korist BiH i formalnog otvaranja pregovora o članstvu. Međutim, ako odlaze da se ne dogovore, Konaković ističe da se onda može očekivati neka nova politička šarada koja ništa dobro nikome ne donosi.

    “Mi idemo spremni na konkretna rješenja i nadam se da ćemo biti na tragu takvih rješenja. Opozicija do sada nije pokazala ni minimum želje da se BiH kreće ka Evropskoj uniji. Kritikovali su sve što smo uradili, osudili sve zakone i akte koje smo donijeli i, naravno, Evropska komisija im je jasno stavila do znanja da nisu bili u pravu i verifikovali su sve zakone koje smo usvojili kao napredak”, rekao je Konaković, dodajući da očekuje i da se vladajuća koalicija vrati tamo gdje se nalazila.

    Ono što je činjenica, jeste da gotovo svi učesnici sastanka ističu da BiH ne treba da zaostaje na evropskom putu i da nikome nije u interesu usporavanje BiH, te da je stav Nizozemske, koja još nije za otvaranje pregovora sa BiH, greška.

    “Taj stav može biti promijenjen, ali on je u ovom trenutku čisto tehnokratski, bez ikakvog političkog konteksta i prilično neiskren, što smatram da je pogrešno”, rekao je Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Čedomir Stojanović, šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu, kazao je da status Republike Srpske ne smije biti doveden u pitanje, te da se nada da će na današnjem sastanku biti razumijevanja za takav stav.

    “Sa naše strane je dat jedan pozitivan impuls jer smo, uprkos neslaganjima po brojnim pitanjima, u ovoj godini uspjeli usvojiti pet zakona koji se odnose na 14 prioriteta koje je EU postavila”, rekao je Stojanović.

    On kaže da je EU već više od godinu dana zamrzla oko 600 miliona evra zbog suspenzije dodjele sredstava za infrastrukturne projekte, te da ta politika nije dala rezultate i da štetu na kraju trpe građani, prenose Nezavisne.

    “Osim ukidanja suspenzije, ubrzavanjem reformi mogli bismo povući značajna sredstva”, istakao je Stojanović.

  • SDA se nastavlja osipati

    SDA se nastavlja osipati

    “Došlo je vrijeme za formiranje novog političkog bloka”, kazao je Šemsudin Mehmedović, poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) u Parlamentu BiH, najavljujući time da napušta stranku, u kojoj se politički afirmisao.
    Ako nešto detaljnije uđemo u Mehmedovićev postupak, vidjećemo da je on na neki način logičan slijed događaja, posebno nakon što mu je propala ideja da bude protivkandidat predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću na nedavno održanom stranačkom Kongresu. Podsjetimo, on, prema tvrdnjama iz stranke, tada nije imao dovoljno podrške da bi mogao da se suprotstavi Izetbegoviću, ali je činjenica da je imao određenu podršku, što mu daje za pravo da se nada da bi novi politički put mogao da bude alternativa i SDA i drugima u FBiH.

    Govoreći o ideji novog bloka, Mehmedović je istakao da u priči nije bitan on, već BiH, a da potpuno novi pristup u političkom organizovanju BiH iziskuje nove ljude, politike i strategije. Priznao je da se na ovom radi već neko vrijeme.

    “Proteklih nekoliko nedjelja intenzivno radi jedan politički tim koji pravi programska dokumenta nove političke opcije, da tako kažem, zapravo to je na bazi političke platforme koju sam ja najavio već ranije, to je nova bosanska politika koja će ponuditi potpuno drugačiji pristup u organiziranju političke zbilje u BiH generalno i, naravno, demokratizaciju političkih stranaka u BiH, što je nužno potrebno da bi se govorilo o bilo kakvom ozbiljnom političkom zaokretu i BiH”, kazao je Mehmedović, ne želeći da otkrije potencijalno članstvo nove stranke.

    Oni koji prate politička dešavanja u BiH prvo ističu da im nije najjasnije kog oblika bi trebalo da bude novi Mehmedovićev angažman, ali i svih ostalih koji se više ne vide u politici SDA.

    “Ukoliko se oni odlučuju da idu u neki vid nadstranačke organizacije, poput recimo HNS-a, pri čemu bi tu trebalo da postoji ne samo grupa ljudi koji su prije bili u SDA, već bi to trebalo da bude širi front, onda bi se moglo govoriti o tome da se na taj način pokušava uticati na ono što se unutarstranački ne može. A sa druge strane, osnivanje samo jedne stranke, sa kadrovima koji su već poznati javnosti, ne čini mi se kao realna varijanta”, kaže za “Nezavisne novine” Adnan Huskić, politički analitičar iz Sarajeva.

    On dodaje da se, osim Mehmedovića, zasad nisu glasno mogle čuti najave o odlascima iz SDA, bez obzira na sva dešavanja u i oko Kongresa stranke.

    “Onog momenta kada budemo imali formu organizacije, tek onda ćemo moći da postavimo u kontekst i eventualno promisliti kako i da li može uticati na SDA. Ono što je sigurno jasno, jeste da se SDA nastavlja osipati i problem je što se razlog toga ne adresira, a ta adresa je kriza u rukovodstvu stranke, jer niko nije spreman da se upusti u neku vrstu takvog preispitivanja. Sve ono što se dešava u suštini ima problem sa čovjekom koji je na čelu stranke i njegovim načinom vođenja stranke, pa i politike uopšte”, zaključio je Huskić.

  • “Zapad demonstrira političku pristrasnost i rusofobiju”

    “Zapad demonstrira političku pristrasnost i rusofobiju”

    Zapad demonstrira političku pristrasnost i rusofobiju, dok se proces degradacije međunarodne politike nastavlja, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    “Na dan 10. decembra navršava se 75 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije UN o ljudskim pravima. Nažalost, ovu godišnjicu proslavljamo u teškoj situaciji, kada se nastavlja proces degradacije međunarodnog sistema osiguranja i promocije ljudskih prava”, rekao je Putin tokom sastanka sa članovima Predsjedničkog savjeta za građansko društvo i ljudska prava.

    Putin je naglasio da institucije UN, koje zapravo kontroliše Zapad, pokazuju političku pristrasnost, licemjerje i neskrivenu selektivnost.

    Ruski predsjednik je rekao da povlačenje Rusije iz niza međunarodnih institucija za ljudska prava ne znači da ona ignoriše ljudska prava. “Upravo naprotiv, Moskva je spremna da sarađuje na izgradnji ravnopravnog i pravednog sistema obezbjeđenja ljudskih prava”, rekao je Putin.

    Putin je istakao da je Moskva spremna da sarađuje sa svim zainteresovanim zemljama i partnerima zarad nalaženja rješenja za uspostavljanje efikasnog, pravičnog, ravnopravnog sistema obezbjeđenja ljudskih prava za sve.

  • Dodik za HRT: Suđenje pred sudom BiH je politički proces u zemlji apsurda

    Dodik za HRT: Suđenje pred sudom BiH je politički proces u zemlji apsurda

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da proces koji se protiv njega vodi u Sarajevu nema nikakve osnove u zakonu i političke je prirode, a ne pravne, što govori o BiH – zemlji apsurda.

    To je primarno politički proces. Nema nikakve osnove u zakonu. Činjenica je da stranac koji nije izabran odlukom mijenja zakon štiteći svoja nedjela, tvrdeći da svako ko ne postupa kako on kaže, zato što je on neko izmišljeno božanstvo, ide u zatvor na šest mjeseci do pet godina – rekao je Dodik za HRT.

    On je ukazao da to govori više o BiH, zemlji koje nema, za koju kaže da je zemlja apsurda, što je i ovaj slučaj potvrdio.

    – Da jedan stranac može odlukom mijenjati zakonodavstvo – to ne može proći ni kod molera na pravnom fakultetu, a kamo li kod studenata – ocijenio je Dodik.

    Dodik je, citirajući nobelovca Ivu Andrića, rekao da kada se uđe u BiH – logika prestaje.

    – Ovdje nikakve logike nema. Imate sud i tužilaštvo na nivou BiH koji nemaju ustavnu osnovu jer Ustav BiH nije dao pravo BiH na pravosuđe. To je nametnuto odlukama koje nisu u skladu ni sa Ustavom ni sa Dejtonom – pojasnio je Dodik.

    Predsjednik Srpske se osvrnuo i na tvrdnje ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza da se na teritoriji Republike Srpske nalaze kampovi za obuku paravojnih grupa, ocjenjujući da je to zgodna laž koja se plasira već duže vrijeme.

    – Nikakvih kampova nema, paravojnih formacija nema. Ako imate Eufor, snage koje su zadužene za bezbjednost u BiH i praćenje razvoja situacije i kada oni kažu da toga nema – što da ja objašnjavam više? – upitao je Dodik.

    On je ukazao da, ipak, postoje ozbiljne informacije o prisutnosti bivših boraca “Islamske države” u BiH.

    – Sa druge strane, postoje ozbiljne ingormacije o džematima i paradžematima, stranim ratnicima, onima koji su bili u Islamskoj državi, pa se vratili i njihovim porodicama. To je jedna geneza koja postoji, vuče se i nije nestala – naglasio je Dodik.

    Na pitanje o tome vodi li Republiku Srpsku na put otcjepljenja, Dodik se našalio da će se prije ostatak BiH otcijepiti od Srpske.

    Govoreći o odnosu sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, Dodik je rekao da je to konzistenatan političar koji dobro razumije stvari, te da dijele iste vrijednosti.

    – To je čovjek koji štiti interese svoje države, koja je potpisnik Dejtonskog sporazuma i time i njegov garant. Nepravedno je izbačena, kao i Srbija, iz procesa odlučivanja preko Savjeta za sprovođenje mira u BiH – rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da je to rezultat toga što su Amerikanci dugo od Bošnjaka pravili favorite.

    ADVERTISING

    – Oni uvijek znaju da će iza njih stati Amerikanci na štetu Hrvata i Srba. Oni uvijek imaju lagodnu poziciju pa mogu i lagati – smatra Dodik.

    Govoreći o saradnji sa političarima u BiH, Dodik je rekao da bolje sarađuje sa predsjednikom HDZ-a Draganom Čovićem, nego sa predsjednikom SDA-a Bakirom Izetbegovićem.

    – Složeni su odnosi u BiH. Kada god pokušate govoriti apstraktno, onda riskirate da ste u problemu. Sa Čovićem razgovaram dugo godina. Nikada nismo došli u poziciju da budemo posvađani, da se nešto što je dogovoreno – ne ispoštuje. Nema prizemnih podvala kao što to bude sa Izetbegovićem. To će vam potvrditi Čović, ja i svi drugi – rekao je Dodik.

  • Već 20 godina nema većine unutar Kluba Srba u Parlamentu FBiH

    Već 20 godina nema većine unutar Kluba Srba u Parlamentu FBiH

    Prema posljednjim procjenama, Srba u Federaciji BiH nema više od dva odsto, ali problema ima napretek.

    Malobrojni Srbi ne mogu da ostvare ni osnovna prava od nemogućnosti autentičnog predstavljanja u institucijama, do ekonomskih, odnosno egzistencijalnih izazova – naveli su sagovornici u emisiji Drugi ugao RTRS.

    Saglasni su da je položaj malobrojne srpske zajednice u Federaciji, moguće popraviti ukoliko se počne poštovati slovo Ustava.

    – Vlada Federacije BiH, a radi se o kategorijama povratnika – ukida i elementarne uslove, koji ti ljudi imaju na svojim ognjištima u FBiH. Premija za mlijeko je najvažniji segment poljoprivredne proizvodnje. Kada im ukinete premiju – vi im ukidate primanja – rekao je Nemanja Davidović iz Centra za podršku povratnicima Unsko-sanskog kantona.

    Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević je rekao da je uskraćena i ćirilica.

    – Mimo Ustava i zakona. Naime, na zadnjem zasjedanju gradskog Vijeća Grada Mostara donesena je odluka da se svi natpisi ispisuju isključivo na latinici – podsjetio je Milivojević.

    Delegat Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH Goran Broćeta smatrada bi se mnoge stvari promijenile kada bi se u srpskom korpusu postiglo legitimno predstavljanje.

    – Nažalost, mi imamo danas situaciju, odnosno u posljednjih 20 godina – da nismo imali većinu unutar Kluba Srba, koja bi mogla pokrenuti nacionalni vitalni interes – dodao je Broćeta.

  • Gradonačelnik Bijeljine sve „neposlušniji“

    Gradonačelnik Bijeljine sve „neposlušniji“

    Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović pokazuje sve veće nezadovoljstvo u partiji. Prema jednima je na izlaznim vratima, a prema drugima postavio je „uslove“ predsjedniku stranke Milanu Miličeviću.

    Petrović je odmah po izboru za gradonačelnika Bijeljine, prije dvije godine, počeo da pokazuje da ga baš mnogo ne zanima stranka, naročito rukovodstvo.

    Međutim, posljednjih mjeseci, gradonačelnik se gotovo „odrodio“ od SDS: Nisu provedeni izbori u gradskoj organizaciji, poznavaoci tvrde da se „nikom ne javlja na telefon“, a nakon što nije izabran za potpredsjednika stranke, nije dozvolio ženama iz Bijeljine da se pojave na Saboru žena SDS u nedjelju u Doboju. Na svoju ruku, došla je Mirjana Oražanin, poslanik u Narodnoj skupštini.

    Petrović: Ide u NF
    Ulje na vatru dolio je predsjednik Gradskog odbora SNSD, Miroslav Milovanović, koji tvrdi da je Petrović na izlaznim vratima SDS.

    –Ljubiša priželjkuje da ga isključe iz SDS kako bi ispao žrtva i prešao u Narodni front. Ponikao je u SDS, zatim prešao kod dr Zlatka, a onda se ponovo vratio u SDS. U međuvremenu tajno i odvojeno pregovara sa SNSD, US i DEMOS. Sljedeća stanica je NF – prokomentarisao je Milovanović na društvenim mrežama.

    Ljubiša Petrović, po pravilu, ni sada nije odgovarao na naše telefonske pozive. Međutim, izvori Srpskainfo kažu da, bez obzira što se ponaša kao da nije dio SDS, Petrović, bar za sada, ne planira napuštanje partije.

    -Radi se o pojedinačnim nezadovoljstvima. Petrović zna da ponovo ne može da prođe kao preletač. Ima povjerenje prema predsjedniku SDS Milanu Miličeviću od koga je tražio da „iščisti“ SDS od onih za koje smatra da „sarađuju sa režimom“. Podsjećam da je sličan zahtjev u PDP svojevremeno imala Jelena Trivić, prije nego je napustila stranku. Petrović, prije svih, misli na načelnik Sokoca Milovana Bjelicu, ali i na načelnika Lopara Radu Savića – kaže naš izvor.

    „Nismo razgovarali“

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić kaže za Srpskainfo da sa Ljubišom Petrovićem nije razgovarala na temu prelaska u NF.

    -S Ljubišom imam više nego dobar odnos baziran na međusobnom povjerenju i ubjeđenju da se i jedno i drugo beskompromisno borimo protiv režima. Ali o njegovoj poziciji u SDS i planovima za dalje nismo razgovarali. Svakako, Narodni front u Bijeljini će podržati Ljubišu za novi mandat na čelu grada – kaže Trivićeva.

    S druge strane, predsjednik SDS Milan Miličević podsjeća da je Petrović bio kandidat SDS, a kada je bio referendum o njegovom opozivu, SDS je stala iza svog gradonačelnika i pomogla da opstane.

    -Poslije toga, mojim imenovanjem za v.d. a kasnije i predsjednika SDS, Ljubiša je rješenjem koje sam ja potpisao, povjerenik za provođenje unutarstranačkih izbora u SDS u Bijeljini. Prije nekih sedam dana imali smo sastanak u Bijeljini, gdje je bilo 40-ak aktivista i Ljubiša, gdje je dao prijedlog sa rokovima za završetak izbora. Ne znam tačne datume, mi smo prihvatili njegove rokove – kaže Miličević za Srpskainfo.

    Milan Miličević ne ide na skupštinu NFFOTO: SDS
    „Kriva je afrička kuga“
    Na pitanje zašto Petrović ranije nije uspio da provede izbore u Bijeljini, Miličević kaže da je dobio odgovor da je poznati problem s afričkom kugom svinja u Semberiji pomjerio sve planirane rokove.

    -U ovom momentu ja mogu reći samo da je Ljubiša povjerenik za Bijeljinu. Sve drugo što i ja čujem i pročitam su za mene u ovom trenutku samo glasine i na njih ne obraćam pažnju. Naravno da SDS zaista ima cilj da, ne samo Petrović, nego i ostali naši istaknuti funkcioneri funkcionišu i daju doprinos već na idućim lokalnim izborima. To da imamo različita razmišljanja o pojedinim temama, to je dobro. To ne bi smjelo biti prepreka u zajedničkom radu – kaže Miličević.

    Pitali smo i za nedolazak delegatkinja iz Bijeljine na jučerašnji Sabor žena SDS u Doboju.

    -Šta ja znam, obrazloženje može biti to da nisu završeni izbori, iako smo dali mogućnost da se pošalju delegati – kaže Miličević.

  • Pobijedila jedina ponuda na tenderu! Banjaluka na izradi statue Kulina bana uštedjela pet KM

    Pobijedila jedina ponuda na tenderu! Banjaluka na izradi statue Kulina bana uštedjela pet KM

    Preduzeća „Koto“ sa sjedištima u Banjaluci i Beogradu dobila su posao izrade i postavljanja statue Kulina bana u gradu na Vrbasu, a njihova ponuda je bila za pet KM niža od planiranih sredstva za ovaj projekat.
    Grad Banjaluka je za ove namjene planirao da potroši 134.999 KM sa PDV-om dok je jedina ponuda na tenderu, koja je ujedno bila i pobjednička, stigla od grupe ponuđača koju predvodi preduzeće „Koto“ Banjaluka, dok je drugi član grupacije „Koto“ iz Beograda.

    Ponuda je iznosila 134.994 KM ili pet KM manje od maksimalnog iznosa.

    „Imajući u vidu da je kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača najniža cijena, te da je grupa ponuđača „Koto“ Banjaluka i „Koto“ Beograd ponudio najnižu cijenu, Komisija za javnu nabavku je ugovornom organu predložila donošenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača“, navedeno je u odluci Grada Banjaluka o izboru izvođača za ovaj posao.

    Preduzeće „Koto“ Banjaluka je sa četiri zaposlena lani imala prihod od 1,5 miliona KM čime je ostvario dobit od 40.727 KM.

    Preduzeće „Koto“ Beograd je prethodnih godina realizovao određene projekte u Banjaluci kao što su rekonstrukcija Muzeja savremene umjetnosti RS te zgrade Banskog dvora, bilo je zaduženo za obnovu pojedinih dijelova tvrđave „Kastel“, te za sanaciju spomenika palim borcima Narodnooslobodličkog rata u centru grada.

    Capital podsjeća da je planirano da ova statua bude od bronze, visine 4,5 metara i procijenjene težine 1,5 tona.

    Iako je izabran izvođač radova za izradu i postavljanje statue još nije poznata tačna lokacija na kojoj će ona biti postavljena.

    Prema informacijama koje su u prethodnom periodu stizale iz Gradske uprave Banjaluka kao jedna od mogućih lokacija za postavljanje statue kulina Bana spominjala se Gajeva ulica u centru Banjaluke.

    Naime, u toku je rekonstrukcija ove ulice koja će biti pretvorena u šetalište.

  • Stoltenberg: Zima će zakomplikovati borbe, saveznici će pomoći Ukrajini

    Stoltenberg: Zima će zakomplikovati borbe, saveznici će pomoći Ukrajini

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg istakao je danas nepokolebljivu podršku Alijanse Ukrajini.

    On je ovo istakao tokom sastanka sa ukrajinskim ministrom odbrane Rustemom Umerovom u Briselu.

    Stoltenberg i Umerov su razgovarali o najnovijim dešavanjima na ratištu i hitnim vojnim potrebama Ukrajine.

    “S obzirom da se očekuje da će zima zakomplikovati borbe, Stoltenberg je naglasio da su saveznici posvećeni jačanju političke i praktične podrške Ukrajini dok se brani od ruske invazije. Generalni sekretar je ponovio da će NATO pružiti dugoročnu podršku Ukrajini kako bi ukrajinske snage bile potpuno interoperabilne unutar NATO-a i još više ih približile Alijansi”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu NATO.

    Na sastanku je bilo reči i o putu Ukrajine ka članstvu u NATO-u i reformskim naporima Ukrajine. Stoltenberg je ponovio da će Ukrajina postati članica NATO-a kada se svi saveznici slože i kada se ispune uslovi.

  • U ovaj ukrajinski grad nikad nije pala bomba; To je dogovor Putina i Orbana?

    U ovaj ukrajinski grad nikad nije pala bomba; To je dogovor Putina i Orbana?

    Kafei, barovi i restorani na šetalištu uz ukrajinsku reku Už rade do kasno u noć i prilično su zauzeti.

    Iako se Ušgorod nalazi u zemlji koja se poslednjih godinu i pobrani od ruske invazije, njegovi stanovnici ne osećaju preveliki strah, a kućama ih tera hladnoća, a ne zvuk sirena.

    Ušgorod, administrativni centar Zakarpatske oblasti, nalazi se na samom jugozapadu Ukrajine. To je jedini glavni grad ukrajinskog regiona u kome nema policijskog časa i koji nije pogođen nijednom ruskom raketom.

    Ljubitelji teorija zavere kažu da je razlog izostanka raketnih napada na Zakarpatje dogovor Orbana i Putina. Međutim, sami stanovnici Zakarpatja smatraju da je pravi razlog nedostatak strateških objekata u regionu i blizina nekoliko država članica EU i NATO.

    Ušgorod se nalazi na samoj granici sa Slovačkom, a udaljen je oko 30 kilometara od Mađarske. Istorija grada seže u 9. vek. Drevni Ušgorod su često nazivali “prozorom u Evropu” jer se nalazi u srcu Zakarpatja, a njegova lokacija i multikulturalni uticaj učinili su ga jednim od najatraktivnijih mesta u zapadnoj Ukrajini. Bio je pod ugarskom kontrolom od 11. do kasnog 17. veka, kada je pripadao Austrougarskoj monarhiji.

    Postao je deo Čehoslovačke 1919. godine, zatim Mađarske 1938. godine, a potom i Sovjetskog saveza tokom Drugog svetskog rata. Baš kao što je istočna Ukrajina gledala ka Rusiji, Ušgorod je posle Drugog svetskog rata bio pogleda čvrsto uperenog u Zapad. Čak i pre sveopšte ruske invazije na Ukrajinu, to je bio grad poslastičarnica, kafića i restorana.

    “Ovde se sve dešava tako sporo i tiho. Ljudi usporavaju za pešake i strpljivo čekaju na kasama da im se vrati kusur. Čak govore tiše. Ljudi ovde žive u raju i ne shvataju to”, rekla je Špiglu učiteljica Elena, koja je u leto 2022. pobegla u Ušgorod iz Hersona sa svojim unukom.

    Od samog početka ruske invazije, mnogi Ukrajinci su pobegli ovamo iz Marijupolja i Harkova, a mnoge kompanije iz Kijeva premestile su svoje sedište u Ušgorod. Ovde dolaze cele porodice, posebno muškarci kojima nije dozvoljeno da napuste zemlju. Na početku rata broj stanovnika je za samo nedelju dana skočio sa 110.000 na 150.000.

    Sada je, prema nezvaničnim podacima, njegova populacija narasla na 400.000 do 500.000 i gotovo je nemoguće naći mesto za iznajmljivanje. Cene na tržištu nekretnina u Zakarpatju znatno su nadmašile one u Kijevu od početka sveopšte invazije, pošto su bogati Ukrajinci spremni da plate više za iznajmljivanje nekretnina u jednom od najbezbednijih regiona Ukrajine.

    Tražnja za nekretninama u Ušgorodu je ogromna.

    Valentin Štefanjo, najpoznatiji poslastičar u Ušgorodu, školovao se u Francuskoj i predstavljao je Ukrajinu na svetskom prvenstvu konditora 2008. Godinu dana kasnije vratio se u rodni Ušgorod i sa sestrom otvorio poslastičarnicu Štefanjo. Svakog dana u njihovoj poslastičarnici ljudi uživaju u ukusima makarona, u voćnim kupovima i raznim poslasticama od marcipana. U blizini Štefanija nalaze se espreso bar Biron, kafe Tokio i irski pab Egan.

    Rat ovde stiže samo zaobilaznim putem, kroz priče ljudi koji su pobegli sa prve linije fronta. Ljudi ovde kažu da nisu upoznati sa ratom, ali to nije tačno. Rat možda do njih ne stiže u vidu tupog zvižduka raketa, ali se manifestuje u tužnoj pesmi koja dopire iz kola.

    Skoro svaki dan glavnom ulicom voze mrtvačka kola sa vojnicima. Zatim se pušta pesma “Pače pliva tisom”, narodna pesma Zakarpatja koja je postala zadušnica za poginule borce.

    “Uvek je sviraju. Živimo na devetom spratu, ali to čujemo svaki put”, kaže Elena iz Hersona.

    Groblje u Ušgorodu je odavno postalo premalo za tela svih muškaraca koji su poginuli u ratu, pa je obližnja livada prenamenjena. kao večni dom vojnika.

    Ali kada bi se građani Ušgoroda pitali kakva je situacija u zemlji, popularan odgovor bi bio “normalna”. Ušgorod je oličenje ambivalentnosti prema ratu. Ukrajinci smatraju da normalnost treba održati bez obzira na cenu i ne žele da dopuste da ih pokolebaju svakodnevne ratne strahote, jer bi to bilo ravno kapitulaciji pred neprijateljem.

    “U proleće 2022. svi smo osetili egzistencijalnu pretnju. Danas se opasnost od ruskih raketnih napada nije smanjila. Ali možete potpuno pobeći u iluziju alternativne realnosti”, napisao je nedavno vojni kapelan Andrij Zelinski za Ukrajinsku pravdu.

    Fedir Šandor, profesor sociologije i filozofije na Univerzitetu Ušgorod, dobrovoljno se prijavio za vojnu službu odmah nakon početka invazije i ubrzo se našao na prvim linijama fronta u Donbasu. Nakon što je ranjen, Šandor je postao zadužen za “vojno-civilnu saradnju”, odnosno vraćanje mrtvih vojnika kući, transportujući ih po zemlji.

    “Mogu da razumem zašto ljudi žele da izbegnu sve to, a ja volim dokolicu Ušgoroda. Ne smeta mi da mladi piju cele noći. U stvari, borim se za takav način života! Ali ponekad morate biti spremni da umrete za način na koji želite da živite”, zaključio je Šandor.

  • Roboti spasavaju Ruse na frontu

    Roboti spasavaju Ruse na frontu

    Slike koje su ruski izvori podelili na Telegramu otkrivaju da ruska vojska koristi kopnene robote da bezbedno preveze povređene vojnike sa bojnih polja.

    Na jednoj upečatljivoj slici vidi se robot na zemlji sa gusenicama dok manevrišu kroz blatnjavu liniju fronta. U centralnom nosaču robota koje služi kao “nosilo” nalazi se ranjeni vojnik sa povređenom levom nogom.

    Iako konkretna lokacija fotografije ostaje neoznačena, mnogi američki izvori sugerišu da je ovo bespilotno kopneno vozilo operativno u 87. streljačkom puku, koji se trenutno nalazi u regionu Avdejevke.

    Oslanjajući se na ove informacije, pretpostavlja se da je fotografija možda snimljena dok je povređeni ruski vojnik evakuisan sa linije fronta u Avdejevki.