VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bajden osudio Trampa: Nije okrivio Putina za smrt Navaljnog

    Bajden osudio Trampa: Nije okrivio Putina za smrt Navaljnog

    Američki predsjednik Džozef Bajden osudio je bivšeg predsjednika Donalda Trampa zbog toga što nije okrivio ruskog lidera Vladimira Putina za smrt opozicionara Alekseja Navaljnog.

    “Zašto Tramp uvijek krivi Ameriku? Tramp i drugi Republikanci odbijaju da pozovu Putina na odgovornost za smrt (Navaljnog). Putin je odgovoran za njegovu smrt. Zašto Tramp ne može to da kaže?”, poručio je Bajden, prenosi Tanjug.

    Uprkos tome što su predsjednik SAD Džozef Bajden i drugi bivši predsjednici, kao i najviši članovi američkog Kongresa direktno okrivili ruskog predsjednika Vladimira Putina za smrt Navaljnog u zatvoru na sjeveru Rusije, Tramp to nije učinio.

    On je dodao da se situacija slična ruskoj događa i u SAD, te da se on suočava s krivičnim gonjenjima, iako je vodeći kandidat za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, prenosi Rojters.

    Donald Tramp prethodno je rekao da ga je smrt Alekseja Navaljnog ”učinila svjesnim” šta se dešava u SAD, ali nije nikome direktno pripisao odgovornost za smrt ruskog opozicionara.

    Dok je bio predsjednik, Tramp je, prema navodima Rojtersa, izrazio divljenje Putinu.

    Kancelarija Federalne kazneno-popravne službe Rusije za Jamalo-Nenecki autonomni okrug saopštila je da se Navaljni osjećao loše poslije šetnje u kaznenoj koloniji Polarni vuk i izgubio svijest, nakon čega je preminuo poslije neuspješne reanimacije, kao i da se istražuje tačan uzork smrti.

    Navaljni je služio kaznu zatvora od 30 godina, a u saopštenju ruskih zatvorskih vlasti navedeno je da je on bio “najžešći domaći protivnik” predsjednika Rusije Vladimira Putina.

  • Prelomna godina za Trgovsku goru

    Prelomna godina za Trgovsku goru

    Studija uticaja na životnu sredinu za Trgovsku goru planirano je da bude gotova do kraja 2024. godine, potvrdili su za “Nezavisne novine” iz Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.

    “Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao službeno tijelo koje sprovodi postupak procjene uticaja zahvata Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na okolinu, objavilo je 7. septembra 2023. godine na svojim stranicama uputstvo o sadržaju studije o uticaju zahvata na okolinu za Centar, na osnovu kojeg je i službeno započela izrada studije uticaja na okolinu. U skladu sa terminskim planom sprovođenje projekta uspostave Centra planirano je da studija bude gotova do kraja 2024. godine, a datum njenog upućivanja u javnu raspravu će odrediti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja po zaprimanju i pregledu iste”, naveli su iz ovog fonda.

    Inače, ovaj dokument je najbitniji u cijelom slučaju “Trgovska gora”, te će Hrvatska njime prikazati da li po njihovom mišljenju ima negativnih uticaja na životnu sredinu, što će odrediti da li će doći do izgradnje skladišta nuklearnog i drugih otpada na granici sa BiH.

    Josip Lebenger, direktor Fonda NEK, ranije je rekao da očekuje da će studija biti završena u prvom dijelu ove godine, te da je 50 odsto studije već urađeno.

    Emir Dizdarević, predsjedavajući Ekspertskog tima za Trgovsku goru, rekao je za “Nezavisne novine” da je ovo jedan od najbitnijih dokumenata u ovom slučaju, te da treba dobro da razmotrimo sve što bude objavljeno u njemu.

    “Kompetentni ljudi, svako iz svoje oblasti, treba da u tom dokumentu razmotre i vide je li to u skladu sa međunarodnim standardima, da li su naše primjedbe na sadržaj uvažene i da damo što je moguće prije naše mišljenje, odnosno da Hrvatska uključi i nas, posebno u fazu sigurnosne studije i projektne dokumentacija objekta”, istakao je Dizdarević.

    Na pitanje da li će BiH raditi studiju uticaja na životnu sredinu, Dizdarević odgovara da ćemo mi imati svoju studiju koju već rade zadužene entitetske institucije po fazama, ali da se još ne zna okvirni datum kada će ta istraživanja biti objedinjena u jedan dokument.

    “Prioritet je ono što sam i ranije govorio, a to su politički pregovori. Da znamo da li je to konačno ili može otpad ostati u Sloveniji (NE Krško). Drugo je da tražimo tehničku dokumentaciju i bilo šta što vidimo da će negativno uticati na nas tražimo razjašnjenje, da se to riješi ili odustane od toga. Oni su napisali da će razmotriti negativan uticaj na BiH u vanrednim okolnostima. Mi tražimo da to bude u redovnim, jer mi imamo već negativne socio-ekonomske uticaje na bh. stranu”, naglasio je Dizdarević.

    Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada i član Ekspertskog tima, kazao je da Hrvatska još jednom potvrđuje informaciju koju smo imali, a to je da je 2024. godina prelomna u slučaju “Trgovska gora”.

    “Godina kada obje strane treba da stave rezultate svih svojih istraživanja i analiza na jedan sto. Bosna i Hercegovina još nema spremnu argumentaciju o negativnim prekograničnim uticajima i to je nešto za šta neko morati snositi odgovornost i prije objavljivanja studije. Previše je vremena izgubljeno, protesti će očigledno daleko brže doći nego što smo svi mi mogli i pretpostaviti”, istakao je Crnković.

    Podsjećamo, lokacija potencijalne izgradnje skladišta nuklearnog i drugih otpada na Trgovskoj gori se nalazi na oko 850 metara vazdušnom linijom od opštine Novi Grad i ugrožava više od 250.000 stanovnika u slivu rijeke Une.

  • “Zaključavanje” cijena u BiH presipanje iz šupljeg u prazno

    Hrana je najveći problem sa kojim se suočavaju građani u BiH, ne u smislu njene nestašice, već isključivo u smislu cijena prehrambenih proizvoda, koje, uprkos pokušajima da se na neki način ograniče ili snize, i dalje imaju trend rasta, i očigledno je da njihovo “zaključavanje” neće riješiti potrošačke probleme.

    Nadležni u Republici Srpskoj nedavno su zaprijetili “brutalnim” inspekcijama svima onima koji su nepotrebno digli cijene određene robe i usluga usljed podizanja minimalca, a početkom ove sedmice predložili su pekarima i da snize cijene hljeba.

    Dok se čeka epilog njihovog zahtjeva, i koliko god da su hljeb i brašno važni, jasno je da priča o ovoj temi ne bi smjela da se vrti samo oko ove prehrambene namirnice, već da bi se, kako kažu sagovornici “Nezavisnih novina”, morala usmjeriti na konkretnije državne korake, i podsjećaju ne samo na akcije “Društveno odgovorni” u Srpskoj ili “Zaključane cijene” u Federaciji BiH, koje će vrijediti samo neko vrijeme, nakon čega će opet uslijediti ono – snalazi se kako ko može.

    Potrošači u BiH se s pravom pitaju kako to da globalne cijene hrane nastavljaju padati (žitarice, meso), a da se to ne vidi na domaćim rafovima. Naprotiv!

    Cijene gotovo svih vrsta mesa u BiH odavno su premašile ranije statistike čak i za nekoliko maraka po kilogramu (poput junetine ili piletine).

    Pa i kada govorimo o hljebu, uzećemo samo da jedan kilogram (zavisno od vrste) košta oko 3,50 KM, pa čak i više. Takođe, teško je zaboraviti i cijene litre ulja koje su čak premašivale i četiri marke, dok su sada jeftinije u prosjeku za nekoliko desetina feninga. Mlijeko u trgovinama i dalje košta više od dvije KM, a pitajte samo proizvođače na selu za koliko to isto mlijeko prodaju distributerima. Slično je i sa mliječnim proizvodima poput sira i kajmaka, te jajima (koja se po komadu rijetko mogu naći jeftinija od pola marke). So je poskupjela za minimum pola KM, a više nije ista ni cijena pojedinih vrsta obične vode.

    “Statistička cijena jednog bušela žita (oko 25-26 kg žita) danas iznosi 6,34 dolara, dok je u 2023. godini koštao 7,22 dolara, a u 2022. godini 9,52 dolara”, pojašnjava kroz statistiku Dušan Srdić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, koji na ovom primjeru želi poručiti da poskupljenja pekarskih proizvoda u prethodnom periodu nisu bila opravdana.

    Osvrćući se potom na kompletnu priču, on navodi da su cijene svježeg domaćeg mesa u evidentnom porastu, što dijelom znači da je afrička kuga uzela svoj danak. A kao još jedan od primjera udara na potrošačke džepove Srdić izdvaja i takozvanu šrinkflaciju, odnosno smanjene gramaže na proizvode.

    “Znamo da su čokolade odavno pale sa 100 na 80 grama, čak i niže, džem takođe sa 500 grama na 385 grama. Toalet-papir je prema svjetskim statistikama poskupio za više od 35 odsto u odnosu na januar prošle godine. A statistika kaže da će potrošači prije promijeniti proizvođača nego manju ambalažu”, dodao je Srdić za “Nezavisne”.

    Njegov kolega Marin Bago iz Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara podsjeća da je BiH tržišna ekonomija, da uvozimo gotovo 80 odsto hrane koju konzumiramo i da je ograničavanje cijena isključivo rezultat dobre volje trgovaca i ministarstava.

    “Ali, to što sve poskupljuje, možemo govoriti o pasivnosti države u proteklom vremenu bez fiskalne reforme, poreske reforme, bez kvalitetnih subvencija u poljoprivredi i tržištu hrane. Jasno je da mi imamo novca jer prikupljamo iz godine u godinu sve više, ali je jasno i da je hrana problem jer jedna prosječna plaća od 1.300 KM ne može izmiriti troškove hrane za četvoročlanu obitelj”, kaže Bago.

    Dodaje da “zaključavanje” cijena pojedinih proizvoda neće riješiti probleme.

    “Recimo, mi smo u Mostaru imali poskupljenje vode i sve ono što bismo možda uštedjeli na tim ‘zaključanim’ proizvodima potrošili smo na vodu. Još ako poskupe gorivo, struja, školarine, vrtići… Dakle, potrošačima raste iznos potrošačke korpe jer s jedne strane uštede na jednom, ali potroše na drugom”, naglašava Bago.

    On u daljem razgovoru za “Nezavisne” kaže i kako su povećanje minimalca u Srpskoj te proračunska davanja u FBiH isključivo populističke mjere.

    “Institucijama je ovako najljepše. Svake godine se pune proračuni, obaramo rekorde, a sa druge strane nema jasnog i transparentnog povrata tog novca, u vidu subvencioniranja obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede. To je osnovni razlog nezadovoljstva potrošača”, zaključio je Bago.

    Kada su u pitanju ekonomske reforme, Ermin Cero, stručnjak iz Sarajeva, ističe da je rješenje u makroekonomskim mjerama, koje će podržati aktivnosti koje dodaju vrijednost i redukovanje onih koje se smatraju neefikasnim ili čak neproduktivnim.

    “To je u BiH prekomjerna birokratija ili nepotrebna administracija”, smatra Cero.

  • Vučić: U novi pokret trebalo bi da uđu svi koji su za zaštitu nacionalnih interesa

    Vučić: U novi pokret trebalo bi da uđu svi koji su za zaštitu nacionalnih interesa

    Predsjedik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da od ponedjeljka, 26. februara, počinju konsultacije o novoj vladi sa svima koji hoće da razgovaraju.

    Vučić je naveo da će poslije toga biti spreman da odredi mandatara i nada se da će ta postupak biti završen relativno brzo.

    • Sada kada su mandati u Narodnoj skupštini verifikovani i uveren sam da taj posao možemo da uradimo relativno brzo i potpuno efikasno – rekao je Vučić za RTS.

    On je ponovio da će se, ukoliko SNS i SPS ne budu imali legitimnu većinu, ići na nove beogradske izbore.

    Ponovio je da će, ukoliko se ne usaglase sa listom profesora Branimira Nestorovića “Mi – glas iz naroda” to značiti nove izbore.

    • 1. marta znaćemo da li će biti beogradskih izbora – naglasio je predsednik Srbije.

    Komentarišući zahtjeve za međunardnu istragu izbora održanih 17. decembra, Vučić kaže da su u Srbiji nadležni njeni organi, jer je Srbija nezavisna i suverena zemlja.

    Vučić je rekao da je idejni tvorac Pokreta za državu i narod. Ukazao je da će za četiri godine biti velike nestašice gasa, a da će biti i problema sa naftom. Postavio je pitanje šta će Srbija po tom pitanju da radi i rekao da “ide vještačka inteligencija”.

    • Pokret mora da bude nešto što mora da razumije da je zaštita državnih i nacionalnih interesa od vitalnog značaja za našu zemlju. To je pokret u koji treba da uđu svi koji žele – rekao je Vučić.

    Podvukao je da ga interesuje samo Srbija.

    • Da sačuvamo zemlju, da ne pokleknemo po pitanju Kosova i Metohije, prije svega po pitanju ulaska u UN – rekao je Vučić.

    Kaže da je Pokret za državu i narod važan i da mora dobro da razumije šta su praktični interesi Srbije.

    • Dajte da se borimo za zemlju svakog dana, da dobijemo najviše što možemo i da izgubimo najmanje što moramo – rekao je Vučić.
  • Ćirilično slovo u novom banjalučkom parku košta 8.500 KM

    Ćirilično slovo u novom banjalučkom parku košta 8.500 KM

    Najveći grad Srpske dobiće Ćirilični park na atraktivnoj lokaciji, popularnom „Kupusištu“ što je dobar putokaz kako trebamo voditi računa o pismu koje su utemeljili Ćirilo i Metodije, ali i o zelenilu, ekologiji i zaštiti životne sredine.

    Ovo mjesto, ukrašeno sa 30 kreativno osmišljenih azbučnih slova, biće idelano za druženje i dječiju graju.

    Kako saznaje „Glas Srpske“, svakodnevno se javljaju pojedinci i firme koji žele postati zadužbinari, a jedno slovo košta 8.500 maraka.

    Planirano je da na svakom slovu bude postavljena pločica sa imenom donatora.

    Dekan Filološkog fakulteta u Banjaluci Biljana Babić kazala je za „Glas“ da je raduje prisustvo ćirilice u javnom prostoru, te da je ovaj park najbolji primjer za to.

    – Nadamo se da će Ćirilični park dati povoda i drugima da krenu ovim putem. Sve nas na fakultetu obradovala je ovakva informacija, jer vodimo računa o našem pismu – rekla je Babićeva.

  • Avdejevka je pala, Navaljni je mrtav, Zapad ugašen, a Kremlj udara

    Avdejevka je pala, Navaljni je mrtav, Zapad ugašen, a Kremlj udara

    Pad Avdejevke, smrt Navaljnog, slabost Zapada i neslanje pomoći Ukrajini prete potpunom transformacijom najvećeg kopnenog rata u Evropi od Drugog svetskog rata.

    Ali, kako piše CNN, na štetu Ukrajine.

    Ta američka medijska kuća navodi da su i na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji upozorenja da bi Ukrajina mogla doživeti kolaps na prvoj liniji fronta ako Kongres SAD nastave da blokiraju paket pomoći od 60 milijardi dolara, postala gorka stvarnost.

    Obećanja i retorika sa Minhenske konferencije do sada su slabo urodili plodom. Ukrajina gubi ljude i zemlju i to je neposredna i okrutna realnost, a nakon meseci zastoja, mogućnost sveobuhvatnih i dramatičnih promena na prvim linijama je sasvim realna, navodi se u analizi CNN-a.

    Užasna smrt ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, ističe se dalje, znači da je brutalnost režima ruskog predsednika Vladimira Putina dodatno eskalirala, a stvari su sve više jasne i evropskim zvaničnicima, koji su strahovali da će zapadno zajedništvo biti opterećeno sumnjama u privrženost Donalda Trampa NATO savezu u njegovom mogućem drugom mandatu u Beloj kući.

    Ukrajina je objavila povlačenje iz Avdejevke nakon više meseci ogromnog pritiska Rusije, što je odluka možda donesena zbog političke realnosti.

    Naime, tvrdoglava odbrana Bahmuta, još jednog grada na istočnom frontu, za koji je Moskva, uprkos njegovoj krajnje ograničenoj strateškoj važnosti, bila spremna da “potroši” desetine hiljada života, kako tvrde kritičari ukrajinske politike, koštala je Kijev resursa koje je bilo bolje iskoristiti za kontraofanzivu na jugu zemlje prošlog leta.

    Ali kontraofanziva je propala, a arhitekta te propale letnje operacije general Valerij Zalužni zamenjen prvim zamenikom Oleksandrom Sirskim.

    U svakom slučaju, Sirski je taj koji mora da zameni gotovo kultnog zapovednika, vrlo popularnog među vojnicima i civilima, u vreme kada Ukrajina posrće na svim frontovima. On nema vremena za pripremu ili preispitivanje.

    Prema nekim analizama, njegovo povlačenje iz Avdejevke možda je pokušaj da pokaže zaštitnički odnos prema životima vojnika, što je nešto na šta ne upućuje njegova reputacija nepopustljivog čoveka i zapovednika.

    Kijev se sada suočava s ruskom navalom na mnogim linijama fronta.

    Nakon Avdejevke, mogli bi da pokušaju da osvoje i druga okolna sela, iako pad ovog železničkog čvorišta omogućuje jedinicama Kremlja i vazdušnim snagama da se rasporede za borbe na drugim područjima.

    To bi, kako naovdi CNN, mogao biti Vuledar na jugu zemlje. Na zapadu, jedan od glavnih uspeha prošlogodišnje ukrajinske kontraofanzive Robotine takođe su pod pretnjom.

    Takođe, ruski vojni blogeri govore o punom napadu na istočni bok, a ukrajinski zvaničnici insistiraju na tome da su ga odbili. Postoji pritisak i u blizini Kupjanska, na rubovima Harkova, a takođe bi moglo doći do još jednog ruskog proboja oko Bahmuta.

    Uticaj oklevanja u Kongresu već je sada katastrofalan. Moguće uverenje nekih neinformisanih republikanaca da će se Putin, ako se Ukrajina dovoljno ignoriše, zaustaviti i odustati, pokazalo se kao zabluda u nekoliko poslednjih sedmica.

    Kremlj neće stati, a Ukrajina će bez zapadne pomoći u milijardama nastaviti da slabi. Rat neće nestati, a odluke s kojima će se Zapad suočiti u nadolazećim mesecima neće biti dovoljne bez obzira na to da li je spreman da nastavi s mizernom pomoći oko koje se trenutno dvoumi. Umesto toga, Zapad bi se mogao suočiti s većim egzistencijalnim pitanjima o pružanju mnogo veće pomoći, vrlo hitno, kako bi se sprečilo da ukrajinski rat postane evropski.

  • Više od milion maraka za posrnuli IZIS

    Više od milion maraka za posrnuli IZIS

    Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske planirao je ove godine da potroši preko milion maraka na popravku posrnulog Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema, poznatijeg kao IZIS.

    Kako se navodi u planu javnih nabavki FZO RS, za usluge redovnog održavanja i popravke IZIS u 2024. godini planirano je čak 680.000 maraka, dok je za dodatno održavanje istog sistema namijenjeno još 342.000 maraka, piše Capital.

    Za ovaj posljednji od 342.000 maraka bez PDV već je raspisan javni poziv za “usluge održavanja i popravke softvera”.

    IZIS, koji su hakeri zaključali uoči Nove godine, nakon gotovo dva mjeseca popravljanja, testiranja, promjena lozinki i drugih pokušaja, i dalje ne radi u kapacitetu u kojem je to bilo prije napada.

    Zapravo, sistem ni ne zaslužuje naziv integrisani zato što u njemu i dalje nisu neke od najvećih zdravstvenih ustanova u Srpskoj.

    Najavljen kao sistem koji je trebalo da poveže sve zdravstvene ustanove, uključujući i apoteke i laboratorije, IZIS je novcem građana plaćen neskromnih 26 miliona maraka, ali toliki trošak do sada se nije ničim opravdao.

    Uputnice se i dalje štampaju umjesto da se kroz sistem šalju u specijalističke ambulante. Isto je i sa doznakama, a pacijenti i dalje moraju u ambulantu da preuzmu recepte zato što apoteke još nisu povezane.

  • Tijelo starca danima bilo u kući pored uključene grijalice

    Tijelo starca danima bilo u kući pored uključene grijalice

    Leš starijeg muškarca pronađen je tokom vikenda u njegovoj kući u banjalučkom naselju Priječani, saznaje “Glas Srpske”.

    Navodno se radi se starijem muškarcu koji je danima bio mrtav u kući.

    Izvor “Glasa“ objasnio je da je slučaj policiji prijavio poštar koji je bezuspješno kucao na vrata.

    “Iz kuće se osjetio neugodan miris, a nakon ulaska, u njoj je pronađen leš. Poslije uviđaja tijelo je prevezeno na obdukciju, ali za sada nemamo indicije da je u pitanju nasilna smrt”, naveo je izvor.

    Kako saznaju, pored nepomičnog tijela, koje je u kući bilo danima, radili su grijalica i televizor.

    “O svemu je obavješteno nadležno tužilaštvo, a tijelo je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu Republike Srpske”, rekli su u Policijskoj upravi Banjaluka, dodajući da se na ovom slučaju još radi.

    Iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka potvrdili su da je obdukcija pokazala da je riječ o prirodnoj smrti.

  • Ruski ambasador u UN: Sva odgovornost zbog veta na rezoluciju o Gazi na Vašingtonu

    Ruski ambasador u UN: Sva odgovornost zbog veta na rezoluciju o Gazi na Vašingtonu

    Blokirajući rezoluciju o prekidu vatre u Gazi, Sjedinjene Države su ispisale još jednu crnu stranicu istorije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, rekao ambasador Rusije u SB Vasilij Nebenzja.

    Sva odgovornost za posljedice blokiranja rezolucije Alžira o Gazi je na Vašingtonu – rekao je Nebenzja.

    Podsjetimo, Sjedinjene Američke Države danas su ponovo uložile veto na predloženu rezoluciju Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o momentalnom prekidu vatre u Pojasu Gaze, treći put otkako se, od 7. oktobra, kad su izbile borbe oko te palestinske enklave.

    Od 15 članica Savjeta bezbjednosti UN, 13 je glasalo za prijedlog rezolucije koju je podnio Alžir, dok je Velika Britanija bila uzdržana.

    • Glas za ovu rezoluciju je podrška palestinskom narodu da živi. Suprotno, glasanje protiv rezolucije podrazumijeva podršku brutalnom nasilju i kolektivnoj kazni – rekao je ambasador Alžira u UN Amar Bendžama.

    Američka ambasasdorka Linda Tomas Grinfild rekla je danas da bi svaka akcija koju bi preuzeo Savjet bezbjednosti značila smetnju “osjetljivim, aktuelnim pregovorima”.

    • Mi vjerujemo da bi rezolucija negativno uticala na pregovore. Zahtijevanje momentalnog, bezuslovnog prekida vatre, bez sporazuma koji bi od Hamasa zahtijevao oslobađanje talaca, ne bi donio održiv mir. Umjesto toga, nastavila bi se borba Hamasa i Izraela – rekla je Grinfild, prenio je Rojters.
  • Vučić: Posvećenost Srbije nastavku reformskog i evrointegracionog procesa

    Vučić: Posvećenost Srbije nastavku reformskog i evrointegracionog procesa

    Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas telefonom sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom.

    On je rekao da je sa Mišelom imao dobar i važan razgovor “o odnosima Srbije i EU, situaciji na KiM, perspektivama za ubrzanje našeg evropskog puta, kao i o realizaciji EU Plana za rast Zapadnog Balkana”.

    • Ponovio sam posvećenost Srbije nastavku reformskog i evrointegracionog procesa i izrazio očekivanje da ćemo u narednim mjesecima biti u prilici da napravimo nove korake na putu ka punopravnom članstvu u EU – naveo je Vučić.

    Vučić i Mišel su, kako se dodaje, razgovarali i o EU Planu rasta za Zapadni Balkan koji bi trebalo da ojačana i približi naše ekonomije i društva, kao i o nastavku rada na važnim zajedničkim infrastrukturnim projektima koji doprinose boljem životu svih naših građana.