Autor: INFO

  • Šmit traži od Borelja da spriječi dolazak funkcionera Srbije i Crne Gore na obilježavanje 9. januara

    Šmit traži od Borelja da spriječi dolazak funkcionera Srbije i Crne Gore na obilježavanje 9. januara

    Kristijan Šmit zatražio je od visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja da izvrši pritisak iz Brisela na Beograd i Podgoricu, kako funkcioneri Srbije i Crne Gore ne bi prisustvovali obilježavanju Dana Republike Srpske, 9. januara, saznaje Glas Srpske.

    Pomenuti zahtjev samo je nastavak pritisaka koji Šmit pravi kada je riječ o Danu Srpske, a nedavno je zaprijetio i da bi funkcioneri i zvaničnici Srpske koji budu pripremali ili organizovali pomenuti događaj mogli biti uhapšeni.

    • Na organima za sprovođenje zakona, Tužilaštvu BiH i policiji, je da preduzmu odgovarajuće zakonom propisane korake, posebno u slučajevima koji se odnose na javne zvaničnike i državne službenike i njihovo učešće u pripremi ili organizaciji proslave 9. januara – rekao je Šmit te dodao da je ta proslava “jasan i direktan propust u sprovođenju odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluka visokog predstavnika te krivično djelo”.
  • Parlament Srpske usvojio Nacrt zakona o imunitetu

    Parlament Srpske usvojio Nacrt zakona o imunitetu

    Završena je sedma redovna sjednica Narodne skupštine. Usvojeni su, između ostalog, Nacrt zakona o imunitetu.

    Za ovaj akt glasalo je 47 poslanika, a niko nije bio protiv i niko uzdržan.

    U obrazloženju ovog akta navodi se da je razlog za donošenje Nacrta zakona u činjenici da postojeće zakonsko rješenje, koje je 6. oktobra 2002. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik, ostavlja mogućnost vođenja krivičnih postupaka protiv najviših nosilaca izvršne vlasti, čime se utiče na nezavisnost i funkcionisanje izvršne vlasti.

    Glasanje u NSRS (Foto: RTRS)
    Glasanje u NSRS (Foto: RTRS)

    Ovaj nacrt zakona biće upućen u javnu raspravu od 30 dana.

    Poslanici su usvojili i Nacrt zakona o referendumu i građanskoj inicijativi čiji je cilj efikasnije i ekonomičnije sprovođenje referenduma u Republici Srpskoj.

    Ovaj akt biće upućen u javnu raspravu od 30 dana.

    U danu za glasanje usvojeni su i Nacrt zakona o lovstvu, te Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom režimu izvršenja kazne zatvora.

    Parlament Srpske usvojio je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima u kojem se kao cilj navodi podsticanje privrednog razvoja Srpske stvaranjem stimulativnog pravnog okvira za ulaganja u oblast geoloških istraživanja, a ovaj akt biće upućen u javnu raspravu.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas u Banjaluci Zakon o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Srpskoj čiji je cilj unapređenje i razvoj ove proizvodnje kao djelatnosti od strateškog interesa.

    Oblast proizvodnje naoružanja i vojne opreme do sada nije bila normativno uređena u Republici Srpskoj, te se ovim zakonom prvi put uspostavlja sveobuhvatni i kvalitetni pravni okvir, a proizvodnja naoružanja i vojne opreme biće uređena kao djelatnost od strateškog interesa.

    Poslanici su usvojili Zakon o elektronskom novcu kojim se uređuje pojam elektronskog novca i poslovi izdavanja, dok će korist od primjene ovog zakonskog rješenja imati domaći poljoprivrednici.

    U danu za glasanje usvojene su i izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednim zadrugama, izmjene i dopune Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju.

    Usvojene su i izmjene i dopune Zakona o ugostiteljstvu.

    Narodna skupština izabrala je Draženku Јanjanin, diplomiranog ekonomistu iz Banjaluke, za direktora Agencije za osiguranje Republike Srpske, na period od pet godina, a Borka Tomecića, diplomiranog pravnika sa položenim pravosudnim ispitom, za zamjenika pravobranioca Republike Srpske u Odjeljenju za privredu i eksproprijaciju, na period od četiri godine.

    Za članove Savjeta nacionalnih manjina izabrani su: Zorka Vračar Јaničić, Marženka Andulajević, Rozela Montibeler, Irena Đorđević, Slaven Grbić, Јela Mitrovski, Igor Kanjski, Elvis Mujkić, Nataša Olenjuk Nogo, Јanko Šimon, Bernarda Pleša i Danijela Leščen.

  • Nestorović otkrio kada bi podržao vlast

    Nestorović otkrio kada bi podržao vlast

    Nosilac liste “Mi, glas iz naroda” Branimir Nestorović izjavio je danas da ta lista ostaje pri stavu da neće pružati podršku nijednoj stranci, ali kaže da bi podržali vlast ukoliko bi došlo do pokušaja nasilnih promjena na ulici.
    Samo jednu malu ogradu imamo, jer se komplikuje situacija sa tzv. prozapadnom opozicijom – ako bi došlo do nasilne promjene na ulici mi bismo onda podržali vast, jer onaj ko je na vlasti predstavlja državu – rekao je Nestorović na pitanje da li su donijeli odluku koga će podržati i da li će sa nekom strankom ići u koaliciju.

    On je istakao da bi to bila jedina varijanta da nekoga podrže.

    Mi nećemo ni sa kim, jer i nas niko nije podržao. Mi smo od početka sami. Svi su nas bojkotovali, potcjenjivali. Bilo bi loše za pokret da se na početku svrstavamo na jednu stranu. Možda bi bilo profitabilno za nekog pojedinačno, ali loše za pokret – rekao je Nestorović u intervjuu za Tanjug.

    Na pitanje da li je tačno da postoji mogućnost da traže mjesto gradonačelnika kako bi dali podršku vladajućoj koaliciji, Nestorović kaže da je to bila ideja jednog člana pokreta, koju je nazvao ucjenjivačkom i istakao da to nije opcija i da ne predstavlja mišljenje rukovodstva pokreta.

    Na pitanje šta bi značila u praksi manjinska podrška naprednjacima i socijalistima u gradu, ukoliko se te dvije stranke dogovore da formiraju vlast, Nestorović kaže da ne zna šta bi to značilo i istakao da njih niko nije zvao i da nikakvu konkretnu ponudu nisu dobili.

    Predsjednik Aleksandar Vučić je u dva-tri navrata ponovio da od nas zavisi, ali mi nikakvu konkretnu ponudu od njih nismo dobili. Mi ni sa kim nismo razgovarali zato što ne znam o čemu bismo razgovarali. Ako doneseš odluku da nećeš da učestvuješ onda nemaš o čemu u stvari da razgovaraš. Tako da mi nemamo nikakve konkretne ponude – rekao je Nestorović.

    Kako kaže, možda je neko pojedinačno s nekim razgovarao, ali je takođe napomenuo da je uže rukovodstvo pokreta sinoć imalo sastanak, kao i da će sutra na konferenciji za novinare prenijeti svoje stanovište.

    To je da ćemo nastaviti sami da radimo, da nećemo da idemo ni sa kim. Nama nije cilj da sad osvojimo vlast, nije nam cilj da participiramo u vlasti, nego da izgradimo jedan snažan pokret koji će u budućnosti moći da kreira politiku, ne da budemo taj ucjenjivački jezičak na vagi, nego da formiramo jedan jak pokret. Ovo nam je dalo puno elana, pokazalo se da ljudi prepoznaju tu ideju i da im se sviđa – rekao je Nestorović.

    Rekao je da je mišljenje 90 odsto onih koji ih podržavaju i sa kojima su razgovarali da ta lista ne treba da ulazi u “političke igre”, te istakao da ta lista sluša glas naroda.

    Na pitanje kako komentariše proteste opozicije ispred RIK-a i da li lista “Mi, glas iz naroda” smatra da su izbori navodno pokradeni, Nestorović kaže da bi tako nešto moralo da se dokaže.

    Mi smo imali nekoliko hiljada kontrolora. Na samim biračkim mjestima skoro uopšte nije bilo nepravilnosti. Znači sam proces glasanja je protekao kako valja, tako su rekli naši kontrolori. Moraš da dokažeš da se nešto događalo. Mislim da je suština cijele priče što su oni razočarani što ne mogu da osvoje vlast i onda bi htjeli da zovu mamu i tatu u pomoć. Oni nemaju većinsku podršku – ocijenio je Nestorović.

    Dodaje da je nesporno da naprednjaci imaju svoje glasače, preko milion, što je, kako kaže, ogromna snaga.

    Ali ti moraš da podneseš neke dokaze za izbornu krađu. Mi nismo imali dovoljno ljudi da bi nešto tako radili, nemamo nikakav dokaz, nismo podnijeli nikakav prigovor, pošto nemamo ništa u rukama. Naši pravnici su vrlo temeljno analizirali te primjedbe opozicije, to su besmislene primjedbe, potpuno opšte. Traži se da se poništi zbog opštih nepravilnosti, to je potpuno besmisleno – rekao je Nestorović.

    Podsjeća da se prozapadna opozicija prvo žalila samo na nepravilnosti u Beogradu, a onda su poručili da traže da se ponište izbori u cijeloj Srbiji, pa su se, kako kaže, obratili svojim “zaštitinicima sa zapada”.

    Vidjećemo, meni je zanimljivo ovo što je rekao predsjednik, da će objelodaniti učešće neke strane službe u našem izbornom procesu. Ličilo je jednog trenutka da će pokušati Majdan, međutim mislim da nemaju snage za to. Mislim, prosto rečeno, protesti su dosta mlaki, znači nema te energije koja bi mogla pokrenuti njihove pristalice – ocijenio je on.

    Na pitanje da li ga je neko zvao da razgovaraju o podršci, ako predstavnici vladajuće koalicije za sad nisu, Nestorović kaže da je pokušao Miloš Jovanović iz koalicije NADA.

    Ali šta da pričamo s njima. Oni su se jasno opredijelili na kojoj su strani – rekao je Nestorović, a na pitanje da li misli na najavljenu saradnju Jovanovića sa Draganom Đilasom, Nestorović je odgovorio potvrdno.

    On je podsetio da što se njih tiče, još su na samom početku rekli da je to jedina opcija koja apsolutno ne dolazi u obzir ni u kojoj varijanti.

    To je ta prozapadna opozicija, antisrpska opozicija. Tako da nemamo o čemu da pričamo – precizirao je on.

    Nestorović vjeruje da bi listi “Mi glas iz naroda” išlo “u račun” da se raspišu novi izbori, jer je ta lista sada dosta vidljivija i dobila je publicitet, te smatra da bi osvojili i bolji rezultat.

    Nećemo sigurno osvojiti vlast. To je potpuno jasno, nije ni cilj bio. Nama je cilj bio da pređemo cenzus. Zato što kad pređeš cenzus, onda postaješ parlamentarna stranka sa svim prednostima parlamentarne stranke. Dobijaš pristup medijima, neki novac iz budžeta i možeš da stvaraš strukturu. Sve opozicione stranke do sad koje su ušle u parlament, one su pare koje su dobijale od države trošile za svoje lične potrebe. A mi imamo namjeru da to utrošimo tako da razvijamo infrastrukturu na terenu – objasnio je Nestorović.

    Na pitanje da li su bliže raspisivanju novih izbora u Beogradu ili formiranju vlasti, Nestorović odgovara da bi novi izbori razriješili tenzije i izbili bi, kako kaže, argument opozicije o tome da je “vlast ne znam šta radila”, ali dodaje da ta odluka nije na njima.

    Mi se spremamo za lokalne izbore koji će biti održani na proljeće. Mislim da su čak oni i važniji, jer su lokalni problemi ljudi veliki. Ako bude izbora u Beogradu već imamo neku infrastrukturu. Jedan ozbiljan čovjek koji se bavi politikom rekao mi je da je ovo što smo mi uradili nezapamćeno u istoriji. Mi smo za mjesec i po dana bez novca, bez podrške medija, bez infrastrukture uspjeli da se skupimo, izađemo na izbore i osvojimo skoro pet odsto. Probaćemo da iskoristimo tu energiju zbog naroda, ne zbog nas – rekao je Nestorović.

    On je rekao i da je dobio na stotine poruka u nedjelju uveče.

    To je stizalo, stotine poruka je bilo. Dobro, to je taj efekat, doživio sam već to u životu. Kad mi je išlo dobro, javljaju se ljudi da se preporuče. Ali bilo je i iskrenih čestitiki od naših ljudi iz inostranstva – rekao je Nestorović.

    Kaže da to jeste lijep osećaj, ali je napomenuo i da je uspjeh vrlo opasna stvar.

    Neuspjeh te nešto nauči, a uspjeh je opasna stvar jer kad ovako iz ničega dobijaš nešto, tu postoji opasnost da zabrljaš i sad moramo vrlo oprezno da se širimo – zaključio je Nestorović.

  • Besplatan auto-put na Dan Republike

    Besplatan auto-put na Dan Republike

    Na Dan Republike 9. januara svi korisnici auto-puta, brzog puta i objekata na tim putevima biće oslobođeni plaćanja putarine.
    Naime, Vlada Srpske donijela je Uredbu o dopuni Uredbe o visini putarine, kojom je regulisana obredba kojom su od plaćanja putarine oslobođeni od 0 do 24 časa toga dana.

    “Navedeno je neophodno iz razloga što se očekuje da na Dan Republike saobraćaj na auto-putevima u Republici Srpskoj bude znatno povećan i otežan, budući da se svečani događaji organizuju u Banjojluci i Istočnom Sarajevu, te zbog organizacije pratećih događaja proslave Dana Republike širom Republike Srpske”, navode iz Vlade Srpske.

    Kako dodaju, da bi se spriječile saobraćajne gužve, te samim tim, građanima Republike Srpske omogućilo da nesmetano i bezbjedno uzmu učešće na organizovanim manifestacijama širom Republike Srpske povodom proslave 9. januara Dana Repubike, pokazalo se kao svrsishodno da se korisnici auto-puta na taj dan oslobode plaćanja putarine i na taj način doprinese učesnicima proslave.

  • Jelena Trivić o situaciji u Banjaluci

    Jelena Trivić o situaciji u Banjaluci

    Narodni front je i do sada insistirao da se usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona koje bi omogućile fer i poštene izbore, ali je principijelno protiv nametnutih rješenja Kristijana Šmita, izjavila je danas u Banjaluci predsjednik ove stranke Jelena Trivić.
    Trivićeva je pozvala predstavnike iz Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH da urade svoj dio posla, kako bi se izbjegla nametanja.

    “U protivnom, eventualno nametanje tehničkih rješenja po pitanju Izbornog zakona shvatićemo kao isključivo njihovu odgovornost”, rekla je Trivićeva na konferenciji za novinare.

    Govoreći o prijetnjama Kristijana Šmita u vezi sa obilježavanjem 9. januara, Dana Republike Srpske, Trivićeva je navela da je njen stav jasan jer je ovaj datum “simbol ispod kojeg se ne ide”.

    “Za mene je 9. januar Dan Republike. To je naš simbol ispod kojeg se ne ide, ali i dalje mislim da je razgovor civilizacijska stvar”, rekla je Trivićeva, upitana da li bi i poslije iznesenih prijetnji razgovarala sa Šmitom.

    Komentarišući aktuelnu političku situaciju u Banjaluci, Trivićeva je rekla da odbornici Narodnog fronta neće podržati zahtjev za kreditno zaduženje i rebalans budžeta koje traži gradonačelnik Draško Stanivuković.

    “Sve ono za šta gradonačelnik navodi da danas nema novca, kao što je subvencionisanje vrtića ili pomoć korisnicima Centra za socijali rad, bilo je planirano budžetom, te se postavlja pitanje na šta drugo je gradonačelnik potrošio taj novac?”, pita Trivićeva.

  • Burna rasprava zbog Zakona o geološkim istraživanjima

    Burna rasprava zbog Zakona o geološkim istraživanjima

    Pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS trenutno je rasprava o Nactru zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima, a poslanici u najvećoj mjeri zastupaju stav da je zakon veliko poniženje za lokalne zajednice, jer je prijedlog da se one isključe kada je u pitanju davanje saglasnosti da se na njihovoj teritoriji mogu vršiti geološka istraživanja, ali i da se sve radi u cilju da se dozvoli eksploatacija litijuma u Srpskoj.
    Za opoziciju, ali i pojedine predstavnike vlasti, sporno je što se mijenja Član 33. postojećeg Zakona o geološkim istraživanjima, gdje je prijedlog da se izbaci stav koji predviđa da lokalne zajednice daju saglasnosti za geološka istraživanja.

    A prema Nacrtu zakona, predlagač, navodi da u opštinama/gradovima nema dovoljno stručnih ljudi koji bi mogli odlučiti o istraživanjima, prenose Nezavisne.

    “Postojanje ove odredbe ostavlja mogućnost jedinicama lokalne samouprave da bez pravnog osnova daju negativna mišljenja na istraživanja. Veliki broj jedinica lokalne samouprave ne posjeduju lica koja imaju stručna zvanja na osnovu kojih bi odlučivala da li neko može ili ne može istraživati na prostoru. Nosilac prava na istraživanje će biti dužan da se informiše kod jedinice lokalne samouprave o eventualnim ograničenjima za geološka istraživanja u odnosu na prostorni plan jedinice lokalne samouprave”, navodi se, između ostalog, u obrazloženju zakona.

    Pored toga, poslanici smatraju spornim i izmjenu zakona koja kaže da za odobravanje geološkog istraživanja više neće biti potrebno mišljenje nadležnog organa (Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS) o potrebi sprovođenja procjene uticaja na životnu sredinu, odnosno o potrebi pribavljanja lokacijskih uslova za planirane radove, već će to raditi pravno lice kome je dodijeljena koncesija za eskploataciju.

    Spomenka Stevanović, šef Kluba poslanika Demosa, kazala je da razumije da je eskpoloatacija zanimljiva i da se radi u cilju privrednog rasta u Srpskoj, ali da imaju određene primjedbe.

    “Dakle, imamo primjedbu na Član 2. Nacrta, kojim se mijenja Član 33. postojećeg zakona. Vi izbacujete iz procjene eksploatacije Ministarstvo i lokalnu samoupravu. Posebno smo skeptični i protiv smo da se iz postupka detaljnog odobravanja saglasnosti za istraživanja izbacuju opštine/gradovi. Nije dobro izbacivanje ni jednih ni drugih. Znam da neke lokalne zajednice nemaju stručnih lica i da nekada odugovlače sa odgovorom da li se odobrava eksploatisanje ili ne, ali oni mogu oragnizovati stručna lica sa strane. Takođe, one lokane zajednice koje neće da u rzaumnom roku da ogovore na zahjtve, i to se može zakonski urediti na način da se obavezu da u roku od 30 dana odgovore, a ako ne odgovore može da se smatra da su saglasne za istraživanja. Ne treba isključivatli lokalne zajednice iz bilo kakvih društvenih procesa, posebno iz ovako važnih stvari”, kazala je ona.

    Demos ima primjedbu i na predloženi Nacrt u Članu 11. a kojim se mijenja Član 40. postojećeg zakona, a koja predviđa da je najveća dozvoljena količina mineralne sirovine koja se može uzeti s ciljem ispitivanja kvaliteta i hemijsko-tehnoloških svojstava mineralne sirovine do 10.000 m3, umjesto do sada propisanih 200 m3.

    “Ovo je enormna količina. Nismo da se ovo mijenja, jer je ovo uvođenje nelegalne eksploatacije, a vi ga vodite kao istraživanje. Ozbiljna je to količina materijala koja bi ostavila velike posljedice na terenu. Vlada RS, podsjetiću, samo dozvoljava da se u rijetkim slučajevima dozvoljava iskopavanje do 5.000 kubnih metara za zemni gas, te nekoliko drugih sirovina. Građani i struka treba da daju svoje mišljenje na ovo”, poručila je Stevanovićeva.

    Ognjen Bodiroga, poslanik u Klubu SDS-a rekao je da “ovo neće proći”.

    “Mislim da se iza ovoga priča krije namjera da se iskopava litijum. SDS je protiv toga. Vi ponižavate lokalne zajednice, uzeli ste im sve, a vraćate im da nisu sposobne da odluče šta je za njih dobro”, naveo je on.

    Nebojša Vukanović, šef Kluba poslanika Za pravdu i red, poručio je da je drskost to što na raspravi nije ministar rudarstva i energetike RS, Petar Đokić

    “Drskost je da korumpirani ministar Petar Đokić, ne smije da dođe pred narodne poslanike i da nam položi račune”, dodao je Vukanović, nakon čega je opomenut.

    On je potom prozvao i Vladu RS koja u ovom trenutku održava sjednicu, i zatražio pauzu od pola sata da bi premijer Radovan Višković, i ministar Đokić došli na sjednicu. I to je odbijeno.

    “Mi ne možemo napraviti pauzu, tu su predstavnici svih ministarstava, a ne možemo prekinuti sjednicu Vlade”, kazao je Mirsad Duratović, potpredsjednik NS RS.

    Tomica Stojanović, poslanik u Klubu SDS poručio da je ovo zakonsko rješenje i njegovo obrazloženje sramotno.

    “Nemoj ko da se drzne da izbaci tačku kojom se traži izbacivanje jedininca lokalna samouprave, i ovo oko procjene utricaja na životnu sredinu”, poručio je Stojanović. Đorđe Vučinić, poslanik Kluba za pravdu i red rekao je da zakon donesen iz Srbije.

    “Milan Baštinac je lično donio zakon na protokol i samo poručio da ne smije da se izmijeni nijedna jedina riječ. A vi ste samo ispravili ekavicu na ijekavicu i niste smjeli ništa da kažete. Ako lažem, demantujte me odmah”, kazao je Vučinić.

  • Hladan tuš za Ukrajinu

    Hladan tuš za Ukrajinu

    Ukrajina će morati da ispuni mnoge standarde EU pre nego što joj bude dozvoljeno da se pridruži bloku, rekala je francuska ministarka za Evropu Lorens Bun.

    Obraćajući se poslanicima u sredu u Parizu i govoreći o odluci lidera EU da daju zeleno svetlo za formalne pregovore o pridruživanju KIjeva Uniji, Bun je rekla poslanicima da države kandidati, da bi se kvalifikovale za članstvo u EU, moraju da se poboljšaju u oblastima kao što su sloboda medija, vladavina prava i borba protiv korupcije.

    “Ne želimo da ova mesta budu izvor nestabilnosti na granicama Evropske unije“, naglasila je ona.

    Proces pristupanja će biti dug i podložan vetu svake članice EU u bilo kojoj fazi, istakla je ona.

    Bun je dodala da se kandidati mogu suočiti sa zahtevima za promene u oblastima kao što su ekonomska i poljoprivredna politika. Cilj je da dođe do “konvergencije u ekonomskim i socijalnim pitanjima“ kako bi članice EU i pridošlice mogle da imaju “jednake uslove za igru“, navela je još Bun.

    Raša tudej podseća da je konkurencija ukrajinskih farmera bila glavno pitanje za istočnoevropske zemlje, od kojih su neke uvele jednostrane zabrane uvoza ukrajinskih proizvoda kako bi zaštitile domaća tržišta.

    Zamenik poljskog ministra poljoprivrede upozorio je prošle nedelje da bi Ukrajina mogla da “destabilizuje bezbednost hrane u bilo kojoj zemlji EU“ ako joj bude slobodan pristup tržištu.

    Takođe, ulasku Ukrajine u EU protivi se i Mađarska, koja insistira da Ukrajina nije spremna za članstvo.

  • Počinju arheološka istraživanja na kružnom toku kod “Ekvatora” u Banjaluci

    Počinju arheološka istraživanja na kružnom toku kod “Ekvatora” u Banjaluci

    očele su pripremne aktivnosti u okviru izgradnje novog parka na lokaciji najveće kružne raskrsnice.

    “U cilju realizacije parternog uređenja u zoni postojeće kružne raskrsnice kod “Ekvatora”, započela su arheološka istraživanja, koja su proistekla iz mišljenja Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske”, navedeli su iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.

    Istraživanja se izvode u saradnji sa Muzejom Republike Srpske kao stručne institucije.

  • Dodik: Ne može se biti liberal i podanik Šmita u isto vrijeme

    Dodik: Ne može se biti liberal i podanik Šmita u isto vrijeme

    Tri puta sam pročitao izjavu Edina Forte, koji je pozvao njemačkog građanina Kristijana Šmita da “interveniše” u BiH. Posljednji put kada su Nijemci sebi dali za pravo da “intervenišu” na ovim prostorima, to se završilo pokoljima na Kozari, Јasenovcem, Prebilovcima i brojnim tragedijama, istakao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Posljednji put kada smo oduzeli Nijemcima pravo da ovdje intervenišu, nastala je BiH kakva je jedino moguća – zemlja dva entiteta i tri konstitutivna naroda, Srba, Bošnjaka i Hrvata, kojima pripada jednako i nikome ne pripada najviše. Takva BiH podrazumijeva da se oko svega dogovorimo. Nijedan dogovor se neće jednako ili u potpunosti svidjeti Forti, Čoviću ili meni, ali će bar biti rezultat demokratskog procesa naših naroda koji žive u Evropi 21. vijeka – rekao je Dodik.

    Dodik naglašava da se iznenadio da neko ko sebe izdaje za liberala poziva na to da pojedinac, stranac, nelegalan i nelegitiman, donosi odluke umjesto izabranih predstavnika naroda u BiH.

    • Na kom jeziku treba da vam kažem da biste razumjeli – zakone u BiH može donositi samo Parlamentarna skupština BiH. Koliko puta da vam ponovim da biste shvatili – Šmit nije visoki predstavnik, možda je “visoko božanstvo” za bošnjačke političare i može biti samo visoki predstavnik u Federaciji BiH, koja ga očigledno prihvata. Da li da vam crtam da konačno prihvatite da Šmitova želja može za vas biti zapovijest, ali za Republiku Srpsku ne znači ništa? Ili, kako je moguće da lider Forto ignoriše stavove Srba i Hrvata o temi Izbornog zakona, i pokazuju da je ta lopurda Šmit njihov, muslimanski, i da izvršava njihove naloge – poručio je Dodik.

    Predsjednik Republike Srpske naglašava da je dosta tih nadobudnih “demokrata”, “mislilaca”, “svaštara” i “sveznalica”.

    • Dogovora u BiH nema zato što vi ne želite dogovor. Vi želite da vladate Srbima i Hrvatima. Vaša servilnost postaje degutantna, a vaše bježanje od odgovornosti tragično. Političari preuzimaju odgovornost, politikanti čekaju da drugi odluče umjesto njih – naglasio je Dodik.

    Dodik poručuje da se ne može biti liberal i podanik Šmita u isto vrijeme.

    • Liberal bi, valjda, trebalo da zna da njegove slobode prestaju tamo gdje počinju tuđe. Podanik ne zna ništa. Podanik ne vidi ništa. Nema ni viziju ni jasan pravac jer ga putem vodi nametnuti Nijemac. Izbori u Republici Srpskoj biće održani ili po važećem zakonu, ili po izmijenjenom o kome se dogovorimo, ili po zakonu Republike Srpske koji ćemo donijeti. Po Vašem i Šmitovom neće. Šmitove fantazije nas ne zanimaju – zaključio je Dodik.
  • Nakon Vučića, i Brnabićeva se izvinila građanima Srpske

    Nakon Vučića, i Brnabićeva se izvinila građanima Srpske

    Ana Brnabić, predsjednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu, zahvalila je građanima Republike Srpske na trpeljivosti i uputila im izvinjenje zbog besprizorne kampanje dijela opozicije u Srbiji protiv Republike Srpske i Srba u Srpskoj.

    “Vidjeli smo neverovatan, elitni šovinizam prema ljudima iz Republike Srpske. Srbi u Republici Srpskoj koji imaju državljanstvo Srbije, imaju jednako pa još i veće pravo glasa nego državljanini Srbije koji žive u Londonu, Torontu ili Novom Zelandu i po 20 godina, a glasali su isto, pa čak i na lokalnim izborima ukoliko se nisu odjavili u Srbiji”, poručila je Brnabićeva za TV Pink, a povodom tvrdnji liste “Srbija protiv nasilja” o navodno ogromnom broju glasača iz Republike Srpske koji su došli u Srbiju i glasali za vladajuću koaliciju.

    Ona je poručila da bi voljela da svi građani Republike Srpske imaju državljanstvo Srbije, a da se sada sakupljaju finalni podaci o tome koliko ljudi iz BiH i Republike Srpske ima pravo glasa, kao i koliko ih je izašlo na birališta.

    “Mislim da je to između 13.000 i 15.000 u čitavoj Srbiji, za Beograd to nije više od 5.000 do 6.000 što je na nivou statističke greške, između 0,2 i 0,3 odsto”, rekla je Brnabićeva.

    Naglasila je da ne postoji nijedan pokazatelj da je tačno o izborima bilo šta što lista “Srbija protiv nasilja” tvrdi u pokušaju destabilizacije države.

    Podsjetimo, građanima Republike Srpske prethodno je uputio izvinjene i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.

    “Želim da vam se izvinim zbog strašne kampanje koju protiv vas, naših sestara i braće, vodi jedan deo političke javnosti u Beogradu. Jedan deo onih koji nikako ne mogu da se pomire sa Bog zna kojim uzastopnim porazom, i koji po svaku cenu žele da dođu na vlast, makar to učinili i preko vaših leđa, makar vas okrivili za poraze, iako im ni za šta niste krivi”, naveo je Vučić.