VRBAS Media

Autor: INFO

  • Fon der Lajenova: BiH je ispunila obaveze, preporučujemo početak pregovora

    Fon der Lajenova: BiH je ispunila obaveze, preporučujemo početak pregovora

    BiH je u posljednjih godinu dana napravila impresivan napredak na putu ka EU i zato će Evropska komisija preporučiti Evropskom savjetu da otvori pregovore s BiH, rekla je Ursula fon der Lajen, predsjednica Komisije u govoru pred Evropskim parlamentom.

    Uz aplauz prisutnih poslanika, fon der Lajenova je rekla da Evropska komisija predstavlja izvještaj za BiH, koji je uslov za Savjet da donese odluku o otpočinjanju pregovora za članstvo, i da je zemlja ispunila uslove koji su pred nju postavljeni.

    Rekla je da je BiH usvojila zakon o sukobu interesa, koji je sedam godina čekao na usvajanje, zakon o pranju novca a unaprijedila je i menadžment migracija.

    “Slika je jasna: BiH je napravila impresivan napredak otkad joj je dodijeljen kandidatski status. Više je postignuto napretka u ovih godinu dana nego u protekloj deceniji. BiH je u potpunosti usklađena s spoljnom i bezbjednosnom politikom EU što je od krucijalne važnosti u ovo turbulentno doba”, rekla je fon der Lajenova.

    Rekla je da je još potrebno ostvariti napretka i da je još dugi put ka članstvu, ali da je BiH pokazala da može postići napredak.

    “Poruka koja dolazi iz BiH je jasna i naša poruka mora biti takođe jasna. Budućnost BiH je u EU”, rekla je fon der Lajenova.

    Naglasila je da vrata za zapadni Balkan moraju ostati otvorena i da je EU zato kreirala plan za rast.

    Iako Fon der Lajenova preporuka za otpočinjanje pregovora idalje nije obavezujuća za Evropski savjet, smatra se da je ona jako važna, jer bez nje bi bilo teško očekivati da bi evropski lideri, koji će 21. i 22. marta raspravljati o BiH, mogli donijeti odluku o otpočinjanju pregovora. Iako je dio političara u BiH očekivao da će BiH dobiti datum, potrebno je razjasniti da će datum za početak pregovora biti utvrđen kada bude dogovorena međuvladina konferencija, na kojoj će biti utvrđen pregovarački okvir. To je proces koji predstoji i koji će, kao i za bilo koju drugu zemlju, trajati određeno vrijeme.

  • Evropski portal piše: Očekuje se pozitivna odluka o započinjanju pregovora sa BiH

    Evropski portal piše: Očekuje se pozitivna odluka o započinjanju pregovora sa BiH

    Očekuje se da Evropska komisija danas preporuči započinjanje pristupnih pregovora sa BiH, u okviru procesa pristupanja BiH EU, javio je evropski portal “Euraktiv”, pozivajući se na izvore upoznate sa tim pitanjem.

    EU je dodijelila BiH status kandidata u decembru 2022. godine, nakon što je BiH od 2003. godine bila potencijalni kandidat za članstvo, a zahtjev za to predala u februaru 2016. godine.

    Lideri EU rekli su u decembru da će otvoriti pristupne pregovore sa BiH “kada se ispuni neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumom za članstvo”.

    Oni su tada pozvali Evropsku komisiju da podnese izvještaj Evropskom savjetu o napretku BiH najkasnije ovog mjeseca.

    Prema riječima nekoliko ljudi upoznatih sa situacijom, Evropska komisija će sada dati pozitivnu preporuku da se započnu formalni pristupni pregovori sa BiH.

    “Euraktiv” ističe da će odluka biti “velika pobjeda za BiH, krhku zemlju sastavljenu od dva entiteta – Republike Srpske i muslimansko-hrvatske federacije povezane sa slabim vlastima na nivou BiH u Sarajevu”.

    Očekuje se da Komisija predstavi pisani izvještaj o BiH, dok se za Ukrajinu i Moldaviju očekuje usmena procjena do kraja mjeseca.

    “BiH će se pridružiti Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Ukrajini i Moldaviji, koje su u raznim fazama svog puta ka članstvu u EU”, navodi “Euraktiv”.

    Portal podsjeća da je samoproglašeno Kosovo predalo zahtjev za članstvo u decembru 2022. godine, ali je do sada ostvaren “vrlo mali” napredak.

    S obzirom na to da je za početak formalnih pregovora i dalje potrebna jednoglasna odluka članica EU, očekuje se da evropski lideri o preporuci za BiH razgovaraju tokom redovnog samita u Briselu sljedeće sedmice.

    Očekuje se sveobuhvatniji godišnji izvještaj za sve zemlje kandidate krajem oktobra ove godine.

  • Ovo su najveće promjene koje očekuju korisnike Androida

    Ovo su najveće promjene koje očekuju korisnike Androida

    Gugl je započeo s testiranjem Androida 15 s Developer Privju (Developer Preview) izdanjem za Piksel uređaje.

    Bez obzira na to što ovo izdanje trenutno koriste samo razvojni programeri, korisnici imaju dobar uvid u to šta se sprema u novom izdanju Android operativnog sistema, koje je trenutno poznato pod kodnim imenom Vanila Ijskrim.

    Iako Android 15 izgleda prilično slično prethodnim verzijama, postoje neke primetne promene koje će uticati na način na koji koristite Android. Osim toga što će novi Android izgledati nešto drugačije, biće omogućeno delimično deljenje ekrana, odnosno snimanje samo prozora aplikacije umesto čitavog ekrana.

    Uz to, uvodi se i mogućnost “hlađenja” obaveštenja. Ona smanjuje intenzitet uzastopnih obaveštenja koje dolaze iz iste aplikacije kako bi se sprečilo preopterećenje korisnika prevelikim brojem obaveštenja.

    Nove kontrole kamere

    Nove dodate funkcije uključuju poboljšanja u uslovima slabog osvetljenja koja omogućavaju kontrolu pojačanja osvetljenja prikaza kamere i napredna prilagođavanja snage blica koja omogućavaju preciznu kontrolu prilikom fotografiranja.

    Dijalog s Blutut upozorenjem

    Većina korisnika ostavlja Blutut uključenim kako bi se lako i brzo povezivali s različitim gedžetima tokom dana. Ako ih imate više oko sebe, dijalog s upozorenjem bi mogao da vam bude koristan jer će vam pomoći s prebacivanjem pojedinih veza i isključivanje pojedinih uređaja ako ih ne koristite. Moći ćete brže da uđete u podešavanja uređaja i uparujete nove.

    Neke manje promjene

    Dolaze poboljšanja u Android Dynamic Performance Framework, koja omogućavaju igrama i aplikacijama s intenzivnim performansama da bolje rade s termalnim sistemima uređaja. ADPF će bolje pratiti termalno stanje uređaja i paziti da ne dođe do pregrevanja, a ušteda bi trebalo da bude primarna u odnosu na performanse, što je dobro za zadatke u pozadini.

    Mnoge aplikacije koriste Android Sistem Vebvju za prikazivanje internet sadržaja. Budući da je proces zaključan u memoriji, Android sistem će uobičajenim operacijama upravljanja RAM-om staviti proces u drugi plan tokom redovnih operacija upravljanja RAM-om.

    Stiže i nova verzija Privacy Sandboxa kako bi se uvela rješenja za oglašavanje koja bolje čuvaju privatnost korisnika. Ovo je potrebno kako bi se poboljšao ekosistem aplikacija što je dobro za celokupno zdravlje Android platforme.

  • Tramp: Pomagao sam Masku dok sam bio predsjednik

    Tramp: Pomagao sam Masku dok sam bio predsjednik

    Bivši predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je pomogao američkom milijarderu Ilonu Masku na različite načine dok je bio u Bijeloj kući i potvrdio da se prošle nedjelje sastao sa njim i nekoliko bogatih republikanskih donatora dok je tražio novac za svoju kampanju.


    Tramp je rekao da ne zna da li će dobiti pomoć od Maska.

    • Vidi, bio sam prijatelj sa njim tokom godina. Pomagao sam mu dok sam bio predsjednik. Svidio mi se – rekao je Tramp u intervjuu za CNBC, ne navodeći na koju pomoć je mislio.

    On je napomenuo da se sa Maskom ne slaže jedino po pitanju električnih automobila, napominjući da se protivi saveznoj regulativi osmišljenoj da poveća proizvodnju električnih vozila.

    Američki TV kanal podsjeća da je izvršni direktor „Tesle“ i „SpejsIksa“ godinama dobijao državnu pomoć za svoje kompanije, uključujući regulatorne kredite za „Teslu“, poreske kredite za Tesline kupce i ugovore o raketnim uslugama za „SpejsIksa“.

    Tramp i njegovi saveznici žele da Mask govori na republikanskoj konvenciji u julu.

    Mask nije rekao kog kandidata će podržati za predsjednika. On je prošle godine za CNBC rekao da je glasao za predsjednika Džoa Bajdena 2020, iako je takođe rekao biografu Volteru Ajzaksonu da uopšte nije glasao na opštim izborima te godine.

    Mask je prošle godine rekao da neće glasati za Bajdena protiv Trampa 2024. godine, i iznio je niz uvreda na račun aktuelnog predsjednika.

    Nakon vijesti o njegovom sastanku sa Trampom, Mask je na platformi Iks objavio da neće donirati novac nijednom predsjedničkom kandidatu.

    Ishod predsjedničke trke mogao bi da ima veliki uticaj na Maskovo poslovanje.

    Mask je uključen u najmanje 11 regulatornih ili pravnih sukoba sa Bajdenovom administracijom ili nezavisnim saveznim agencijama, a regulatorni stručnjaci kažu da bi drugi Trampov mandat mogao da znači da se te borbe rješavaju na načine koji su povoljniji za Maska.

  • Medvedev: Makron je kukavica

    Medvedev: Makron je kukavica

    Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev je komentarisao odlaganje posjete predsjednika Francuske Еmanuela Makrona Kijevu i nazvao francuskog lidera kukavicom.

    • Makron se sprema da ode u Kijev? Ali on je zoološka kukavica! U svakom slučaju: preporučujem njegovoj kancelariji da ponese nekoliko pari bokserica! Mirisaće baš jako… – napisao je, pored ostalog, Medvedev na francuskom jeziku na platformi Iks.

    Ruski zvaničnik je u postu napisao još nekoliko uvredljivih komentara na račun francuskog predsjednika i svoju objavu završio riječima ”jadna Francuska!”.

    Francuski nedeljnik Tribin je prenio da bi posjeta Makrona Kijevu, planirana za mart, mogla ponovo da bude odložena iz bezbjednosnih razloga i zbog organizovanja zajedničkog putovanja sa drugim liderima ЕU, prenose RIA Novosti.

    Briselski portal Politiko je, pozivajući se na neimenovanog francuskog diplomatu, napisao da je Makron odložio posjetu Ukrajini zbog neslaganja sa saveznicima nakon oštrih izjava političara o ukrajinskom sukobu.

    Prema riječima diplomate, francuski predsjednik sada želi da “izdvoji potrebno vrijeme” za razgovore sa saveznicima.

  • Britanski “čelendžeri” zaglavljeni u ukrajinskom blatu

    Britanski “čelendžeri” zaglavljeni u ukrajinskom blatu

    Ukrajinska vojska odlučila je da novinarima britanskog “The Sun” demonstrira borbenu efikasnost i mobilnost tenka Čelindžer 2 proizvedenog u Velikoj Britaniji.

    Međutim, to nije bila spektakularna demonstracija.

    Tenk, neprilagođen istočnoevropskom pejzažu i prirodi, zaglavio se u blatu (čuvenoj ruskoj/ukrajinskoj rasputici) i nije mogao da izađe bez pomoći druge vojne opreme.

    Zanimljivo je da ukrajinske oružane snage praktično ne koriste tenkove Čelindžer 2 direktno na liniji kontakta upravo zbog problema sa mobilnošću. Najčešće se koriste za gađanje na udaljenosti do 4,5 km. Zbog svoje značajne mase (od oko 71 tona), tenk se ne koristi na otvorenom i grubom terenu.

    Pored toga, od 14 tenkova prebačenih u Kijev, samo polovina je u službi ukrajinskih jedinica. Međutim, s obzirom na visoku stopu uništavanja ukrajinske opreme od strane ruskih trupa, ukoliko bi se koristili na prvoj liniji dodira, broj Čelindžera bi se verovatno još više smanjio.

    Prošlog septembra, pisali smo da je prvi tenk Čelindžer uništen u Ukrajini, što se dogodilo prvi put u tri decenije njegovog korišćenja. Čelindžer je pogođen u blizini sela Rabotino u pravcu Zaporožja.

    Nakon toga, britanski list Telegraf, pozivajući se na izvor u Ministarstvu odbrane zemlje, preneo je da će Velika Britanija prestati da isporučuje Ukrajinu tenkove Čelindžer 2.

    Čelindžer 2 je jedinstven tenk po svojim tehničkim karakteristikama. Razvijen je za potrebe armija Velike Britanije. Iako njegov glavni top ima kalibar tipičan na Zapadu, odnosno 120 mm, Čelindžer 2 mora da koristi drugačiju municiju od Leoparda 2, Leklerka ili Abramsa.

    To je zbog činjenice da britanski tenk nema top sa glatkom cevi, već top sa narezanom, što ih primorava na upotrebu posebne municije. Njegovu efikasnost u borbi potvrđuje i neobičan rekord. Posada Čelindžer 2 je navodno zaslužna za uništenje neprijateljskog tenka sa udaljenosti od 5100 metara.

    Nedavno, 3. maja, u Letoniji je zvanično održalo se takmičenje IRON SPEAR (Gvozdeno koplje), koje se redovno održava pod vođstvom Letonske NATO borbene grupe.

    Na događaju, koji je održan u dve kategorije: glavni borbeni tenkovi i borbena vozila pešadije, učestvovale su posade iz nekoliko zemalja članica NATO-a, a pobedu je odneo upravo Čelindžer 2.

    Britanska vlada je 15. januara 2023. godine odlučila da prebaci 14 tenkova Čelindžer 2 i 30 samohodnih topova AS90. Premijer Riši Sunak obećao je ukrajinskom predsedniku Zelenskom da će pružiti dodatnu podršku. Napominjalo se tada da će transfer tenkova podići britansku podršku Kijevu na novi nivo.

    Nakon toga u martu mesecu 2023. godine, ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov izjavio je da je ukrajinska vojska dobila svoj prvi glavni borbeni tenk Čelindžer 2.

    “Bilo je zadovoljstvo testirati prvi ukrajinski Čelindžer 2 glavni borbeni tenk. Ovi tenkovi, koje je isporučila Velika Britanija, nedavno su stigli u našu zemlju”, rekao je Aleksij Reznikov na Tviteru.

    Međutim britanski tabloid The Sun objavio je 27. januara članak koji je ostavio pomešana osećanja. Tekst se tiče 14 tenkova Čelindžer 2 obećanih ukrajinskim oružanim snagama.

    Prema rečima autora sadržaja, Džeroma Starkija, britansko ministarstvo odbrane razmišljalo je tada o opcijama za evakuaciju Čelindžer 2. G. Starki citira svoj izvor iz Ministarstva odbrane koji kaže da bi bila „noćna mora ako bi Čelindžer 2 bio zarobljen od strane Rusa”.

    To se idalje nije dogodilo, ali smo ih već videli uništene u broju koji se bliži polovini isporučenih. Naime, i pored značajnog odlaganja u raspoređivanju na prvim linijama fronta, ruske snage su ih uspešno neutralisale samo nekoliko dana nakon što su konačno uvedeni u bitku.

    Nakon samo nekoliko dana od tada, zabeležen je još jedan uništeni, da bi krajem septembra 2023. osvanuo video sa trećim kako stoji potpuno nefunkcionalan. Najnoviji kadrove uništenih tenkova Čelindžer 2 ali i Leopard 2 pored ostalih zabeleženi su takođe u pravcu Zaporožja.

  • Uništen još jedan Abrams

    Uništen još jedan Abrams

    Mediji bliski Kremlju izvijestili su da su ruske snage uništile i četvrti tenk Abrams američke proizvodnje.

    Prema njihovim informacijama, pogođen je jednim udarcem protivtenkovske vođene rakete.

    To se dogodilo u pravcu Avdejevskog, u blizini sela Berdiči. Ministarstvo odbrane Rusije potvrdilo je uništenje tenka.

    Ovo je četvrti američki tenk uništen u posljednjih nekoliko nedjelja.

    Ukrajinska strana za sada se nije oglasila o ovim informacijama, dok su ruski mediji prenijeli i snimak razaranja, ali on još nije nezavisno potvrđen.

  • Amerikanci pokrenuli nove udare u Jemenu kako bi “smirili” Hute, oni odgovorili napadom na brod

    Amerikanci pokrenuli nove udare u Jemenu kako bi “smirili” Hute, oni odgovorili napadom na brod

    Američke i britanske snage pogodile su više ciljeva vojnih pobunjenika Huta u Jemenu, koji su imali podršku Irana da napadaju brodove u Crvenom moru, kao reakcija na izraelsko uništavanje Gaze. Uprkos tome, Huti su nastavili s uništavanjem brodova, kako su i obećali da će biti u ramazanu.

    Američka vojska je saopštila da je pogođeno 60 ciljeva na 28 lokacija, uz upotrebu više od 150 komada municije. Saopćeno je da su daljnji zračni napadi izvedeni 13. januara. Centralna komanda SAD-a je rekla da je “narednu akciju” protiv radarske lokacije Huti izveo mornarički razarač USS Carney koristeći rakete Tomahawk.

    Predsjednik SAD-a Joe Biden rekao je da bi ovaj potez trebao pokazati da SAD i njeni saveznici neće tolerisati sve veći broj napada Huta koje podržava Iran u Crvenom moru. No, očigledno da ih to nije zaustavilo s obzirom na posljednji napad Huta na američki brod.

    Huti su ranije istaknuli kako će tokom ovog svetog mjeseca eskalirati njihove operacije “kao podrška i pomoć potlačenom palestinskom narodu i našoj braći mudžahedinima u Pojasu Gaze”.

    Oni su gađali i kako navode pogodili američki brod Pinokio. Glasnogovornik grupe Huti Yahya Sarea je kazao kako je pogodak bio precizan i da će apade nastaviti sve dok Izrael ne zaustavi opsadu Gaze.

    Posljednja dešavanja su izazvala nove strahove od širenja sukoba na Bliskom istoku.

  • Krišto za hitnost zakona o Sudu BiH koji nije usaglašen

    Krišto za hitnost zakona o Sudu BiH koji nije usaglašen

    Na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara BiH, koja se održava danas, nema zakona o Sudu BiH, i pored toga što je Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, u pismu Oliveru Varheljiju, evropskom komesaru za proširenje, navela da će taj zakon, kao jedan od preostalih uslova za otvaranje pregovora, biti razmatran.

    Taj zakon još nije usaglašen. I puno je još nedoumica koje treba riješiti i sigurno je da neće dobiti podršku, osim ako se danas ne postigne dogovor. U zakonu nije sporno samo sjedište budućeg apelacionog odjeljenja ili apelacionog suda BiH ili višeg suda, već i nadležnosti. Još nije u potpunosti ni definisano ime te institucije, a kamoli složenija pitanja o nadležnosti. Stavovi su potpuno različiti, još u potpunosti ni ime tog zakona nije definisano i ne zna se je li to zakon o Sudu BiH ili zakon o sudovima BiH – ispričao je izvor blizak Savjetu ministara BiH.

    Da razmatranje, a posebno usvajanje zakona o Sudu BiH neće biti lako, moglo se naslutiti odmah nakon što je objavljeno pismo koje je Krišto uputila Varheljiju, jer je i Milorad Dodik, predsjednik SNSD, naveo da je Krišto “sklona da unosi hitnoću tamo gdje za time nema potrebe”.

    On je rekao da će zakon o Sudu BiH biti podržan samo ako srpska strana bude saglasna, navodeći da Krišto ne bi trebalo da rizikuje odnose u okviru partnerstva na nivou BiH i to učini unilateralnim.

    Dodik je podsjetio da su na prethodnom sastanku partnera na nivou vlasti u BiH u Mostaru oni koji rade u Savjetu ministara rekli da imaju obećanja iz Evropske komisije da je dovoljno da se usvoje zakoni o sukobu interesa i o državnoj službi.

    – I jedno i drugo je urađeno – šta sad hoće? Možemo usvojiti zakon o sudovima, ali sjedište mora da bude u Banjaluci i Sud BiH ne može da sudi po zakonima Republike Srpske i ne može da izuzima predmete iz Srpske. Takav zakon ćemo prihvatiti – rekao je Dodik.

    Takođe, istakao je i da zakon o Sudu BiH nije usaglašen i biće usvojen tek kada se u njemu nađu rješenja s kojima je saglasna srpska strane, te da neko pokušava da iskoristi evropsku priču i da na mala vrata uvede neke nove nadležnosti apelacionog suda.

    To se neće desiti – rekao je Dodik, dodajući da će Sud BiH primjenjivati samo one zakone koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH u skladu sa Ustavom BiH.

    Inače, upravo to koje će zakone primjenjivati Sud BiH možda je i najveća tačka razdora među koalicionim partnerima na nivou BiH kada je riječ o ovom zakonu. Bošnjaci insistiraju na tome da Sud BiH “proširi svoje nadležnosti”, a na šta Republika Srpske ne pristaje.

    ADVERTISING

    Prvi nacrt ovog zakona o kojem je bilo govora prošle godine predviđao je da Sud BiH može suditi po krivičnim zakonima entiteta onda kada nastupi šteta većih razmjera za državu BiH.

    Trenutno u Zakonu o Sudu BiH navedeno je da je Sud BiH nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH kada ta krivična djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu bezbjednost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine i za krivična djela koja mogu imati “ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu BiH, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za BiH ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko distrikta”, pišu Nezavisne novine.

    U prethodnih nekoliko godina upravo ove nadležnosti bile su tačka sporenja, i Republika Srpska trenutno insistira na tome da Sud BiH može suditi samo po Krivičnom zakonu BiH.

  • Zelenski “poludio”?

    Zelenski “poludio”?

    Kijevu nije potrebno prisustvo francuskog vojnog osoblja, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

    Zelenski je u intervjuu za francusku televiziju BFM rekao da sve dok Ukrajina izdržava, francuska vojska može ostati na francuskoj teritoriji.

    “Vaša deca neće ginuti u Ukrajini. Ako Rusija dođe u sukob sa nekom NATO zemljom, vaša deca mogu biti poslata u neku od zemalja NATO-a, ali to će već biti drugačija situacija”, dodao je predsednik Ukrajine.

    Zelenski je, međutim, rekao da, iako Ukrajina nije deo Severnoatlantske alijanse, on “ne vidi ništa loše” u slanju stranog vojnog i tehničkog osoblja da bi se obučavali pripadnici Oružanih snaga Ukrajine i popravljalo ukrajinsko naoružanje.

    Zelenski je ponovio da se Ukrajina suočava sa poteškoćama zbog nedostatka artiljerijskih granata, vazdušne blokade, ruskih raketa dugog dometa i velikog broja ruskih dronova.

    Francuski predsednik Emanuel Makron krajem februara je izjavio da će Pariz učiniti sve da spreči Rusiju da “pobedi u ratu sa Ukrajinom”.

    Prema njegovim rečima, lideri zapadnih zemalja su razgovarali o mogućnosti slanja trupa u Ukrajinu, ali, kako je rekao, još nije postignut konsenzus o tom pitanju.

    Zvaničnici mnogih evropskih zemalja su, nakon ove izjave Makrona, rekli da nema govora o prebacivanju vojnog osoblja u Ukrajinu.

    Nemački kancelar Olaf Šolc i ministar odbrane Boris Pistorijus su naglasili da Nemačka neće slati svoje trupe u Ukrajinu, a Šolc je dodatno pojasnio da zemlje NATO u celini to neće učiniti.

    Komentarišući izjavu francuskog predsednika, zvanična Moskva je upozorila da bi takav razvoj događaja neminovno doveo do direktnog vojnog sukoba Rusije i NATO-a.