VRBAS Media

Autor: INFO

  • CIK izrekao kazne veće od 400.000 KM

    CIK izrekao kazne veće od 400.000 KM

    Centralna izborna komisija BIH kaznila je Srpsku demokratsku stranku sa 7.000 KM zbog vođenja preuranjene kampanje.

    Prijavu protiv SDS-a, tačnije sedam prijva protiv ove stranke podnijela je Koalicija pod lupom, i svi ti predmeti spojeni su u jedan. Prijava se odnosi na vođenje prijevremene kampanje putem društvene mreže Fejsbuk u periodu kada je to zabranjeno.

    “Riječ je o više prekršaja, a s obzirom da je SDS ranije kažnjavana u ovom izbornom periodu prijedlog službe je da to bude 7.000 KM”, rečeno je na sjednici CIK-a.

    Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a predložila je da kazna iznosi 10.000 KM jer se radi o sedam prijava koje su spojene u jednu, a još ranije SDS je kažnjen zbog preuranjene kampanje, međutim CIK to nije prihvatio.

    Inače, CIK je već dva puta kažnjavao SDS i to jednom sa kaznom od 3.000 KM, a drugi put sa 5.500 KM.

    Osim toga, Centralna izborna komisija izrekla je kazne i političkim partijama koje su prema nalazima revizije 2021. godine prekršile odredbe Zakona o finansiranju političkih stranaka te poglavlja Izbornog zakona BiH koji se odnosi na finansiranje kampanje.

    Između ostalih kažnjeni su:

    Hrvatski nacionalni pomak –  81.000 KM

    SNSD – 10.000 KM

    SDP – 16.000 KM

    US – 14.500 KM

    SBB – 27.700 KM

    Savez mladih snaga – 31.500 KM

    SDS – 20.000 KM

    Nezavisna bosanskohercegovačka lista 13.100 KM

    SDA  – 17.600 KM

    DNS – 9.500 KM

    PDP – 12.000 KM

    HDZ 1990 – 19.000 KM

    DEMOS – 5.500 KM

    Nezavisni blok – 5.500 KM

    Srpska napredna stranka FBiH – 11.000 KM

    NiP 4.500 KM

    HDZ BiH – 7.000 KM

    SBiH – 12.500 KM

    Socijalistička P – 4.000 KM

    Platforma za progres 7.100 KM

    Bosanska naroda stranka – 6.500 KM

    Stranka penzionera BiH – 1.500 KM

    NDP – 7.800

    Unija socijaldemokratka – 4.400

    Narodna partija srpske – 6.500

    Hrvatska republikanska stranka – 4.500 KM

    Liberalna stranka BiH – 4.000 KM

    Politička organizacija građana Naša stranka – 5.000 KM

    PDA – 2-000 KM

    Liberalno demokratska stranka – 4.400 KM

    Hrvatska stranka prava – 6.200

    DF – 2.500

    Laburistička stranka BiH – 2.000 KM

    Srpska napredvna stranka – 4.000 KM

    BOS – 3,100

    Socijaldemokrate BiH – 4.500

    SPS – 3.500 KM

    HDU – 2.500 KM

    Uspješna srpska – 3.500 KM

    HSP – 3.000 KM

    Hrvatska nezavisne lista – 1.000 KM

    Stranka demokratske srpske Semberija Mićo Mićić – 2.000 KM

    Zajedno za bolji Srebrenik – 1.500 KM

    Demokratska narodna zajednoca BiH – 800 KM

    Pokret za modernu i aktivnu Krajinu – 1300 KM

    SRS dr Vojislav Šešelj – 1.500 KM

    Stranka demokratske aktivnosti – 1.500 KM

  • Stanivuković: I policija “krade”- 1 radar 320.000 KM

    Stanivuković: I policija “krade”- 1 radar 320.000 KM

    Predsjednik Sigurne Srpske Draško Stanivuković ukazao je na kriminal i korupciju povodom javne nabavke Vlade Republike Srpske, u okviru koje je jedan „stub, zvani radar“ plaćen čak 320.000 konvertibilnih maraka.–Nije to Ajfelov toranj, nije Toranj u Pizi, nema ni zlata ni spektakla – samo ogromna količina javnog novca. Jednom rječju – skandalozno. Кroz ovaj „radar“ otkrivamo još jedan u nizu velikih kriminala u Republici Srpskoj i tražimo hitne odgovore od odgovornih – poručio je Stanivuković.

    On je naveo da je riječ o poslu vrijednom 35 miliona КM za 110 radarskih stubova, dok je, prema njegovim riječima, isti posao Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske prije pet godina radilo za svega 10 miliona КM.

    – Otkud razlika od 20 miliona maraka u odnosu na prethodnu nabavku? Hoće li neko reći – inflacija? Ne! Ovo je čist kriminal. Budimire, Кarane, ministri koji ste ovo sprovodili, pogledajte narod u oči i odgovorite gdje je nestalo 20 miliona maraka! – istakao je Stanivuković.

    On je dodao da isti scenario već viđamo u drugim projektima, poput „Monumenta“, gdje je, kako kaže, banka taj objekat platila tri miliona, a Vlada sada isti taj projekat plaća čak 20 miliona maraka.

    – Sedam puta više! I sve to našim novcem! – naglasio je on.

    Da je riječ o namještenom tenderu, Stanivuković potvrđuje i podacima iz dokumentacije, u kojoj, kako kaže, stoji da tehnologija mora biti laserska tehnologija lidara isključivo jedne firme.

    – A znate li šta to znači? Da samo jedna firma u cijeloj Evropi može ispuniti taj uslov. Dakle, sve je bilo namješteno od prvog do posljednjeg papira– naglašava Stanivuković.

    On ističe da će nastaviti da objavljuje dokumenta, ugovore i dokaze koji će, kako kaže, pokazati „ko uzima, a ko plaća“.

    – Narod plaća svaki radar, svaki „stub“, svaki luksuz koji neko naziva projektom, a u stvari je samo – čudo kriminala. Radar koji treba da štiti od korupcije policajaca, je izvor najveće korupcije, a policija koja treba da nas štiti od najvećeg kriminala, sprovodi najveći kriminal – zaključio je Stanivuković.

    Najavio je krivične prijave po ovom pitanju.

    – Boli nas ovo, jer je ovih 35 miliona moglo da bude 18 godina naknade za roditelje njegovatelje ili da se četiri-pet godina uloži u nerazvijene opštine u Srpskoj, da budu razvijene – navodi on.

  • Vučević: Neki u regionu i van regiona misle da je trenutak da se obračunaju sa Srbijom, Srpskom i srpskim narodom

    Vučević: Neki u regionu i van regiona misle da je trenutak da se obračunaju sa Srbijom, Srpskom i srpskim narodom

    Neki u regionu i van regiona misle da je trenutak da se obračunaju sa Srbijom, Republikom Srpskom i srpskim narodom, rekao je predsjednik SNS-a Miloš Vučević na Јuronjuz Adrija Samitu .

    On je istakao da su Srbi faktor mira i stabilnosti u regionu, bez obzira što su najsnažniji i najbrojniji narod.

    – Nekad mislim da smo jedini koji insistiramo, ili da srpski narod prije svega insistira, možda je to preciznije, na stabilnosti u regionu, iako je najsnažniji ili najveći narod. A da drugi narodi koristeći neke druge geopolitičke okolnosti verovatno vide svoju priliku da prave nepriliku ili neprilike, neprilike u regionu – rekao je Vučević.

    Istakao je da je srpski narod državotvoran narod, narod koji je iskusio i dobro i loše

    – I vjerovatno spram svega toga se vladamo i razumemo neke okolnosti ili neke stvari koje se dešavaju. A imam utisak da neki ovde u regionu, slušajući neke van regiona, misle da je sada trenutak da se obračunaju sa nama ili sa Srbijom, sa Republikom, a sa Srbijom mislim sa pozicijom srpskog naroda – rekao je Vučević.

    Kaže da su prije svegaugroženi Srbi na Kosovoj Metohiji, kao dio Srbije koja je pod posebnim protektoratom ili van pune jurisdikcije srpske države.

    – I naravno Republiku Srpsku koju od 1995. kako je potpisan Dejtonski sporazum, odnosno u Parizu, konačna akcija, od tada je počela akcija slabljenja i devalvacije Republike Srpske i taj kontinuitet traje, odnosno on postoji i ko to ne vidi ili neće da kaže zlonamjerno – naveo je Vučević.

  • “Ne želimo da se RiTE rasproda”

    “Ne želimo da se RiTE rasproda”

    Miloš Stevanović, iz advokatske kancelarije Stevanović, kazao je za “Nezavisne novine”, da u predmetu pokretanja postupka stečaja Rudnika i termoelektrane (RiTE) Ugljevik, ne traže sam stečaj, već restruktuiranje preduzeća, da bi zaštitili radnike i kako ne bi dozvolili da se ovaj gigant rasproda tek tako.

    On pojašnjava da dug koji RiTE ima prema ovoj advokatskoj kancelariji još uvijek nije dospio na naplatu, ali da su po zakonu iskoristili mogućnost da unaprijed reaguju jer smatraju da termoelektrana nema novac da im taj dug isplati.

    “U pitanju je naš ugovor koji smo imali sa RiTE Ugljevik u kojem još uvijek uopšte nije dospio naš dug na plaćanje. Međutim, mi smo iskoristili naše pravo i zakone o stečajnom postupku da tražimo unaprijed otvaranje stečaja, jer smatramo da Termoelektrana Ugljevik neće biti u mogućnosti da izmiri svoja dugovanja”, poručio je Stevanović, te dodao:

    “Istovremeno što je najvažnije, mi smo tražili restrukturiranje, a ne sam stečaj. To je vrlo važno. Želimo da zaštitimo ljude a ne da se firma rasproda za bud zašto”.

    Na pitanje koliko im duguje RiTE Ugljevik, Stevanović nije želio da otkrije.

    “Nije veliki dug”, rekao je kratko za “Nezavisne”.

    Podsjetimo, iz advokatske kancelarije Stevanović rečeno je u četvrtak, 13. novembra, da su predali prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad ZP “Rudnik i Termoelektrana” Ugljevik, jer im RiTE duguje novac za advokatske usluge.

  • Vučić: Ne zanima me šta pišu na društvenim mrežama, važni su mir i stabilnost

    Vučić: Ne zanima me šta pišu na društvenim mrežama, važni su mir i stabilnost

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da mu je prioritet očuvanje mira i stabilnosti u zemlji, zaštita svakog života i odbrana Srbije od svih pritisaka i napada, i spolja i iznutra. On je istakao da mu je trenutno najvažnije da se pripremi za današnji razgovor sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom u Parizu.

    – Mene zanima da riješimo pitanje snabdijevanja naftom, da riješimo pitanje snabdijevanja gasom, da gradimo nove naftovode, nove gasovode, nove pruge, puteve, naučno-tehnološke parkove i da zapošljavamo ljude. To su stvari koje mene zanimaju – rekao je Vučić za TV Informer.

    Govoreći o zdravstvenom stanju Dijane Hrke, majke koja je izgubila sina u padu nadstrešnice u Novom Sadu, Vučić je naveo da je važno što je ona primila terapiju i da će imati stalni medicinski nadzor.

    – Hrka u ovom trenutku napušta bolnicu i verovatno se vraća na isto mesto. Od velikog značaja je što je primila terapiju i što smo svi mogli da budemo mirni. Njeno zdravlje i njeno telo dobili su priliku za nastavak života i oporavak – rekao je predsjednik, istakavši da je zahvalan ljudima iz njenog okruženja na odgovornosti.

    Vučić je dodao da se ne bavi društvenim mrežama niti komentarima na njima, naglasivši da „tamo gdje politiku vode društvene mreže i anonimni ljudi, te države moraju da propadnu“.

    – Želim da vodim politiku koja ima interes građana Srbije, politiku koja ne zavisi od trenutnog nečijeg raspoloženja, tvita ili posta. Ja to stvarno ni ne znam, niti me u krajnjoj liniji zanima – poručio je on.

    Govoreći o predstojećem sastanku sa Emanuelom Makronom, Vučić je naveo da će teme biti bilateralna saradnja, infrastrukturni i energetski projekti, kao i vojnotehnička saradnja i geopolitička pitanja.

    – Moram da budem spreman za bezbroj tema, da znam šta su naše molbe i zahtjevi, i šta da očekujem od predsjednika Makrona. Sutra sam u Parizu, a pola svijeta se priprema za vojni sukob – rekao je on.

    Predsjednik je dodao da se nada rješenju pitanja vezanih za NIS i potpunu stabilnost u energetskom snabdijevanju.

    – Bitno je da čuvamo mir u Srbiji i za Srbiju – naglasio je Vučić.

    Govoreći o političkim protivnicima, naveo je da u Srbiji „uvijek ima disidenata koje ništa ne zanima osim da ruše državu“, ocijenivši da „blokaderi“ nemaju ni program ni rješenja.

    – Zato je bila potrebna kampanja „Vučić je zlikovac“, njegova dehumanizacija i kriminalizacija. Ali to je jedino što im je preostalo – rekao je.

    Komentarišući navode britanskog „Gardijana“ o objavljenoj mapi bez Vojvodine i Kosova i Metohije, Vučić je rekao da taj tekst nije vidio, ali je dodao da „ljudi znaju ko su oni koji pokušavaju da ubiju Dijanu Hrku“.

    Osvrnuo se i na promjene u policiji, navodeći da su sada na funkcijama „dokazani rodoljubi i odgovorni ljudi“ koji će, kako je rekao, „na veoma dobar način ispunjavati svoje zadatke“.

    Vučić je na kraju ponovio da i dalje vjeruje u svoju nedavnu izjavu da se Evropa sprema za rat sa Rusijom.

    – Ni danas nisam manje ubijeđen u svoje riječi. Nadam se da će Amerikanci uspostaviti neko primirje između Rusa i Ukrajinaca, ali ne vjerujem da je kraj prijetnji o mogućem sukobu Evrope i Rusije – zaključio je predsjednik Srbije.

  • Minić: Tražiću odgovornost u „Elektroprivredi“, a „Šume Srpske“ bilježe napredak

    Minić: Tražiću odgovornost u „Elektroprivredi“, a „Šume Srpske“ bilježe napredak

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da preduzeće „Šume Republike Srpske“ bilježi značajne pomake u poslovanju, te naglasio da je uveden informacioni sistem koji pokriva 93 odsto rada preduzeća, čime je smanjena mogućnost zloupotreba i malverzacija.

    „Imate rad informacionog sistema koji iznosi 93 odsto, što znači da je smanjena mogućnost malverzacija, prevara i krađa na minimum. Kada su u pitanju plate, zalihe i šumski putevi – sve se stiže. Sada imamo već 500 radnika manje nego kada je detektovan problem“, rekao je Minić, gostujući u emisiji „Telering“.

    On je istakao da se o pozitivnim rezultatima rijetko govori u medijima.
    „Uglavnom su negativne teme i kako u Šumama Srpske imamo na hiljade viška zaposlenih. Niko i ne primjećuje pozitivne trendove“, dodao je premijer.

    Minić je najavio da će na sutrašnjoj tematskoj sjednici Vlade Republike Srpske o stanju u „Elektroprivredi Srpske“, na kojoj će učestvovati svi direktori holdinga i zavisnih preduzeća, biti zatražena odgovornost.
    „Sutra ćemo konačno vidjeti zašto je takvo stanje i tražiću odgovornost“, rekao je Minić, dodajući da je resorno ministarstvo pripremilo potrebne materijale.

    Govoreći o cijeni električne energije, Minić je naglasio da dok je on premijer, neće biti poskupljenja struje u Republici Srpskoj.
    „Dok sam premijer, neću dozvoliti da struja u Republici Srpskoj bude skuplja nego u Federaciji BiH i u okruženju“, poručio je on i dodao da bi eventualno povećanje cijena imalo domino efekat, te da se zato tom pitanju pristupa pažljivo.

    Premijer je istakao i da Republika Srpska nije oštećena u slučaju „Komsar“.
    „Kompanija ‘Komsar’ je ušla u sve potrebne procedure za investicije, a prema nalazima vještaka, riječ je o ulaganju desetina miliona. Zbog tranzicije prema zelenoj energiji i rušenja ekoloških dozvola nije došlo do realizacije izgradnje termobloka, ali mi sada imamo sve uslove da tražimo nove investitore“, pojasnio je Minić.

    On je dodao da se u eksploatacionom polju „Istok dva“ u Ugljeviku nalazi više od 60 miliona tona uglja, čija se vrijednost procjenjuje na stotine miliona evra. „Kada se to pretvori u električnu energiju, riječ je o milijardama“, rekao je Minić i dodao da će do 14. novembra biti zaključen ugovor kojim će „Gas-Res“ preuzeti vlasničku strukturu od „Komsara“, nakon čega će polje biti preneseno u vlasništvo Rudnika i Termoelektrane „Ugljevik“.

    Govoreći o ulaganjima, Minić je istakao da Republika Srpska ima značajne investicije u zdravstveni sistem i putnu infrastrukturu.
    „Bolnica u Trebinju biće impozantna, a kadrovi su već obezbijeđeni. Zdravstveni sistem Republike Srpske sada je na najvećem mogućem nivou, i po pravima i po uslugama. Urgentni centar spasio je veliki broj života jer možemo odmah reagovati nakon nesrećnih slučajeva“, rekao je Minić.

    On je naglasio da je prioritet Vlade očuvanje radnih mjesta i podrška mladima.
    „Imamo besplatne domove, ulažemo u studente i želimo da svoj vijek provedu u Republici Srpskoj. Nastojimo da sve parametre makar približimo ostatku Evrope“, zaključio je premijer Minić.

  • Rubio: Sve manje opcija za nove američke sankcije Rusiji

    Rubio: Sve manje opcija za nove američke sankcije Rusiji

    Sve je manje objekata za nametanje novih antiruskih sankcija, rekao je američki državni sekretar Marko Rubio.

    – Ponestaje nam meta za nametanje sankcija – rekao je novinarima u Kanadi, gdje se održava sastanak ministara spoljnih poslova G7.

     

     

    Rubio je podsjetio da su SAD nedavno uvele sankcije velikim ruskim naftnim kompanijama.

    – Proći će neko vrijeme prije nego što ovo bude imalo efekta – poručio je američki državni sekretar.

     

     

     

  • Skandal u Ukrajini: Ministri podnijeli ostavke zbog korupcije, novac nosili izvan zemlje

    Skandal u Ukrajini: Ministri podnijeli ostavke zbog korupcije, novac nosili izvan zemlje

    Nakon velike istrage o korupciji u energetskom sektoru Ukrajine, ministri energetike i pravde podnijeli su ostavke.

    Predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u srijedu na smjenu ministra energetike Svitlane Grynchuk i ministra pravosuđa Hermana Halushčenka.

     

     

    U ponedjeljak su antikorupcijska tijela optužila nekoliko osoba za orkestriranje pronevjere u energetskom sektoru vrijedne oko 100 miliona dolara uključujući i pronevjeru u nacionalnom nuklearnom operateru Energoatom.

    Neki od onih koji su umiješani u skandal su, ili su bili, bliski saradnici Zelenskog.

    Tvrdnja je da su ministar pravde Herman Haluščenko i drugi ključni ministri i zvaničnici primali uplate od izvođača radova koji su gradili utvrđenja protiv ruskih napada na energetsku infrastrukturu.

    Među onima za koje se tvrdi da su umiješani su bivši zamjenik premijera Oleksiy Chernyshov i Timur Mindich – biznismen i suvlasnik bivšeg TV studija Kvartal95. On je, prema izvještajima, u međuvremenu pobjegao iz zemlje.

     

    Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (Nabu) i Specijalizovano tužilaštvo za borbu protiv korupcije (SAP) saopštili su da je istraga, koja je trajala 15 mjeseci i uključivala 1.000 sati audio snimaka, otkrila učešće nekoliko članova ukrajinske vlade.

    Prema Nabuu, umiješane osobe su sistematski naplaćivale mito od izvođača radova Energoatoma u vrijednosti između 10 odsto i 15 odsto vrijednosti ugovora.

    Antikorupcijska tijela su takođe saopštila da su ogromne sume oprane u toj šemi i objavila fotografije vreća punih novca. Sredstva su zatim prebačena izvan Ukrajine, uključujući i Rusiju, rekao je Nabu.

    Tužioci su tvrdili da je prihod od ove šeme opran preko kancelarije u Kijevu povezane s porodicom bivšeg ukrajinskog zastupnika i sadašnjeg ruskog senatora Andrija Derkača.

  • Budžeti entiteta “žive” od doprinosa

    Budžeti entiteta “žive” od doprinosa

    Budžeti Republike Srpske i Federacije BiH velikom većinom se popunjavaju iz doprinosa, pokazuju zvanični podaci poreskih uprava oba entiteta.

    U saopštenju Poreske uprave FBiH piše da su poreski obveznici Federacije BiH u periodu januar-oktobar 2025. godine uplatili 7.303.193.463 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za 739.681.377 KM, ili za 11,27%.

    Od ovog iznosa doprinosi su učestvovali sa više od pet milijardi KM, tačnije 5.063.578.074 KM.

    Ovo znači da je više od dvije trećine ukupno prikupljenih sredstava koje je prikupila Poreska uprava FBiH došlo od doprinosa za PIO, doprinosa za zdravstveno osiguranje te doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti.

    Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, za devet mjeseci ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupljeno je 3,261 milijarda KM, što je za 235,2 miliona KM ili osam odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.

    “Najviše javnih prihoda prikupljeno je po osnovu doprinosa socijalnog osiguranja, koji su za tri kvartala ove godine već premašili dvije milijarde maraka, odnosno naplaćeno je za 181,4 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine”, stoji u saopštenju.

     

    Ističe se da je po osnovu doprinosa za Fond PIO i Zavod za zapošljavanje u prvih devet mjeseci prikupljeno po 10 procenata više prihoda, dok je za Fond zdravstvenog osiguranja i Fond dječje zaštite prikupljeno po devet procenata više.

    “S obzirom na to da se vrlo velika sredstva prikupljaju i iz drugih izvora – indirektnih poreza (PDV, carine, akcize), direktnih poreza (na prihode i dobit) i drugih dažbina, jasno je da ovoliki udio prihoda od doprinosa pokazuje neracionalno trošenje i pogrešnu poresku politiku”, smatra ekonomista Igor Gavran.

    On za “Nezavisne novine” kaže da previsoki doprinosi, odnosno naknade po osnovu rada, znače i visoku cijenu rada, nekonkurentnost i relativno niske neto plate, što dugoročno vodi ka nižim prihodima, jer destimuliše zaposlenost i ekonomski razvoj.

    “Posebno veliki problem je što se sredstva od doprinosa neracionalno i neefikasno troše, pa bez obzira na visoke prihode, imamo niske penzije, loše zdravstvene usluge i socijalni sistem”, dodao je Gavran.

    Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istakao je za “Nezavisne novine” da je ovo praksa već decenijama.

    “Prihvatili smo i nismo reformisali fiskalni sistem i isti u značajnom dijelu zavisi od doprinosa. Razumijevajući da dolazi do pada broja zaposlenih, konkretno u FBiH, ali i strukturalnih kriza, na tržištu rada u BiH zbog odlaska radno sposobnog stanovništva, nedostatka radne snage, nedovoljnog dolaska strane radne snage, kladiti se samo na doprinose je relativno riskantno u današnjim ekonomskim okolnostima”, istakao je Čavalić.

    Prema njegovim riječima, vjerovatno će se morati reformisati ovaj sistem u pravcu da se više oslanjamo na indirektne poreze, a manje na doprinose.

    “Generalno, sistem doprinosa i međugeneracijske solidarnosti trebao bi prije svega da se omogući da se vrši socijalni transfer od onih koji trenutno doprinose onima koji su ranije doprinosili, a ne da se na bazi navedenog indirektno finansira državni aparat, odnosno država”, zaključio je Čavalić.

  • Front kod Galjupola se urušava, kolaps kod Kupjanska, dok su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni

    Front kod Galjupola se urušava, kolaps kod Kupjanska, dok su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni

    Dramatične vijesti stižu sa ukrajinskog fronta gdje su ruske snage probile odbranu i ušle u Pokrovsk. Tik istočno od Pokrovska je Mirnograd, za koji Rusi tvrde da su ga opkolili sa skoro svih strana dok, dalje na sjeveru, navode da imaju punu kontrolu nad istočnim dijelom Kupjanska.

    Ruske snage polako pretvaraju ukrajinske položaje na sjeveru i jugu u “džepove” i došle su do oboda Kostajntinivke. U međuvremenu, ruske snage navodno su probile ukrajinsku odbranu na istoku oblasti i napredovale ga Guljajpolu, zauzimajući tri naselja.

    Kako se rat približava svojoj četvrtoj godini, Rusija drži oko 19% ukrajinske teritorije.

    Moskva želi da kontroliše čitav region Donbasa, koji se sastoji od Donjecke i Luganske oblasti, od čega trenutno drži: Lugansk i 75% Donjecka.

    FOTO: DEEPSTATEMAP/SCREENSHOT
    Kakvo je stanje na frontu

    Sa intenziviranjem ruskih napada, situacija je postala veoma dramatična a grad Pokrovsk u Donjecku je, kako djeluje, pred neposrednim padom.

    To bi bio najveći gubitak Ukrajine još od ruskog zauzimanja 42 kilometara udaljenog Bahmuta u maju 2023, nakon brutalne devetomjesečne opsade. Osvajanje Pokrovska omogućilo bi Moskvi da pomjeri svoje snage na sjever i zapad, ugrožavajući utvrđene gradove – kičmu ukrajinske odbrane u Donbasu.

    Ukoliko Donbas padne, sljedeća meta Rusije mogao bi da bude drugi najveći grad u Ukrajini – Harkov.

     

    Prema Institutu za proučavanje rata (ISW) ruska vojska vodi nekoliko ofanziva širom fronta istovremeno, uključujući:

    Sjevernu Harkovsku obast – u smjeru Vovčanska i Velikog Burluka;

    Istočnu Harkovsku oblast – u smjeru Kupjanska;

    Sjeveroistočno od pojasa tvrđava u Donjecku u smjeru Siverska;

    Blizu spoja granica Donjecke, Dnjipropetrovske i Zaporoške oblasti – u smjeru Velikomihajlivke;

    U istočnom dijelu Zaporoške oblasti – u smjeru Guljajpola.

    Pokrovsk i Mirnograd

    Ruske snage su, prema izvještajima, probile odbranu i ušle u Pokrovsk, strateški grad na jugoistoku zemlje. Snimak koji kruži mrežama navodno prikazuje ruske trupe kako ulaze u grad obavijen maglom, a mnogi su uporedili prizore sa filmom “Pobesneli Maks”.

    FOTO: DEEPSTATEMAP/SCREENSHOT

    Pokrovsk je pod opsadom više od godinu dana, borbe se vode od kuće do kuće, a najžešće se odvijaju u industrijskoj zoni na sjeveru, gdje su ukrajinske snage pod stalnom artiljerijskom vatrom.

    Prema mapi portala “DipStejt”, bliskog ukrajinskoj vojsci, Pokrovsk je skoro potpuno okružen, preostao je tek uski koridor kroz koji stižu zalihe i pojačanja, dok se ostatak grada nalazi u tzv. sivoj zoni stalnih sukoba.

     

    Tik istočno od Pokrovska je Mirnograd, koji su Rusi navodno opkolili sa skoro svih strana. Ukrajinska vojska je u ponedjeljak rekla da njihove jedinice “drže svoje položaje i uništavaju okupatore na prilazima gradu”, dok Rusija tvrdi da nastavljaju napredovanje ka Mirnogradu i da su zauzeli dva distrikta grada.

    Prema izveštaju ISW od 11. novembra, Rusi su nedavno napredovali kod Pokrovska, ali stopa njihovog napredovanja u tom pravcu ostaje relativno spora. Rusi će vjerovatno zauzeti Pokrovsk i Mirnograd, ali će za to trebati više vremena i pretrpiće veće gubitke nego da su usmjerili više resursa sa drugih mjesta na frontu u ovom smjeru.

    Kupjansk

    Dalje na sjeveru, Rusija je u utorak rekla da ima punu kontrolu nad istočnim dijelom Kupjanska, ključnog uporišta koje je pod napadom dvije godine. Ukrajina nije još komentarisala ruske navode.

     

    Prema Voennoedelo.com, ruske jedinice su napredovale u zapadni dio Kupjanska, gdje su “očistile tri ulice u gradu od ukrajinskog vojnog prisustva”, intenzivirajući svoje napore u ovom ključnom sektoru Harkovske oblasti. Kupjansk leži na rijeci Oskol, koja ga dijeli na dva dijela, a kontrola nad njim omogućava ruskim trupama pristup daljem napredovanju ka zapadnim dijelovima oblasti.

    Ruske snage su nastavile ofanzivne operacije u pravcu Kupjanska 11. novembra, ali nisu ostvarile potvrđene napretke, navodi ISW.

    Guljajpol

    Prema OSINT kanalima, front u pravcu Zaporožja se urušava, jer su ruske snage probile ukrajinsku odbranu u istočnoj Zaporoškoj oblasti i napredovale ka Guljajpolu.

    Kako prenosi “Neksta”, ruske snage su u posljednjih nekoliko nedjelja zauzele desetine kvadratnih kilometara, uključujući sela Sladke, Novoe i Novonikolajevka, i započele borbe za Rivnopilje, svega 11 kilometara od Guljapola. Stručnjaci opisuju situaciju kao “lokalizovani kolaps odbrane”.

    Navodi se da ruske trupe napreduju 4-5 kilometara svakih nekoliko dana, dok se ukrajinske bore da utvrde nove položaje, a analitičari upozoravaju da bi ovom stopom grad mogao da bude okružen ili zauzet za dvije nedjelje.

    Vrhovni komandant ukrajinske vojske Oksandar Sirski rekao je da se situacija pogoršala na Aleksandrovskom i Guljajpoljskom pravcu, dok je portparol ukrajinskih Južnih snaga Vladislav Vološin rekao je da se “teške borbe nastavljaju za Jablokovo i 3-4 druge lokacije”.

    Šta je rekao ISW

    Ruske snage su nedavno napredovale kod Guljajpola, gdje koriste maglovite vremenske uslove koji otežavaju operacije ukrajinskih dronova da intenziviraju ofanzivne operacije u pravcu ovog grada i drugim oblastima istočne Ukrajine, navodi Institut.

    Ruska vojska puca na ukrajinske položaje iz raketnog bacača “grad” na nepoznatoj lokaciji u Ukrajini 23. oktobra.

    Ruska invazija na Ukrajinu započela je 24. februara 2022, ali je ubrzo eskalirala u najveći konflikt u Evropi od Drugog svjetskog rata.

    “Fajnenšel tajms” piše da Ukrajinci posljednjih 10 godina nazivaju “velikim ratom” zbog prve ruske vojne invazije 2014, kad su vojnici bez oznaka započeli zauzimanje Krima. Mjesecima kasnije, proruski separatisti u Donjecku i Lugansku otcijepili su se od ukrajinskih vlasti i proglasili nezavisnost.

    Šon Piner, koji se na mreži “X” predstavlja kao “bivši britanski vojnik i ukrajinski marinac, branilac Marijupolja”, iznio je drugačiju perspektivu na rat.

    – Putinova ‘specijalna vojna operacija’ sada traje samo dva mjeseca manje od sovjetskog rata protiv nacističke Njemačke (1941-45). Do ovog trenutka, Crvena armija je bila nadomak Berlina. A Rusija je još uvijek zaglavljena kod Pokrovska, 41 kilometar od Donjecka gdje su počeli prije skoro četiri godine. Bio sam tamo prije godinu dana. Napredovali su samo 8 kilometara, uz ogromne ljudske gubitke – naveo je on.Ova zima mogla bi da bude presudna za Ukrajinu, piše “Forin afers”. Dok Rusija proizvodi više raketa nego ikada prije, temperature padaju, a oštećena energetska mreža Ukrajine već ne može da obezbjedi napajanje za cijelu zemlju.

    Ukoliko Rusija uspije da ubrza svoje napredovanje, mogla bi da postavi temelje da primora Ukrajinu na pokoravanje 2026, navodi list, dodajući da je to daleko od izvjesnog ishoda.

    Ako Ukrajina uspije da izvrši ozbiljan pritisak na rusku ekonomiju i energetsku infrastrukturu, prekid vatre mogao bi se postići do kraja 2026.

    Ukrajina i dalje ima sposobnost da kupi vrijeme potrebno da pritisak na Rusiju urodi plodom. Ali, ona ne može da pruža otpor beskonačno, navodi list, prenosi Blic.