Autor: INFO

Spaljivanje zastave Republike Srpske u Zenici i napad na kuću srpske porodice u mostarskom naselju Bijelo Polje provokacije su koje podižu napetost i služe unošenju podjela u tim sredinama, rečeno je Srni u Ambasadi SAD u BiH.

Na upit Srne da li će međunarodna zajednica nastaviti da prećutno odobrava provokacije i neadekvatno reagovanje vlasti u Federaciji BiH u smislu zaštite prava i imovine Srba, iz Ambasade su naveli da SAD osuđuju svaki čin nasilja i netolerancije u BiH.

Kako navode, takvi postupci narušavaju povezanost cjelokupnog društva i prijetnja su bezbjednosti i stabilnosti BiH.

Na pitanje da li provokacije i prećutno odbravanje ovakvih incidenata predstavljaju poruku da su Srbi, iako su konstitutivni narod, nepoželjni u FBiH odgovreno je da je stav SAD da je odgovornost vlasti u BiH na svim nivoima, posebno političkih lidera da jačaju okruženje koje vodi pomirenju.

“Podržavamo sve građane ove zemlje koji rade na promovisanju pomirenja, podržavaju mir i stabilnost u BiH”, rečeno je iz Ambasade SAD.

U Zenici je sinoć zapaljena zastava Republike Srpske, a grupa huligana uzvikivala je “Alahu ekber” i “Tekbir”. Prema snimcima koji su se pojavili na društvenim mrežama grupa huligana je nosila i ratne zastave Armije RBiH. Vandalski čin dogodio se na dan kada je Republika Srpska obilježavala svoj praznik – Dan Republike.

U mostarskom naselju Bijelo Polje na Božić je kamenovana kuća srpske povratničke porodice Šantić. Portparol MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona Ljudevit Marić potvrdio je Srni da je 7. januara Policijska stanica Sjever dobila prijavu da je kamenovana kuća u vlasništvu lica čiji su inicijali B.Š.

Grupa građana sinoć je protestovala ispred Crkve Svetog Vasilija Velikog u Konjicu, zahtijevajući da bude skinuta srpska zastava koja je stavljena za pravoslavni Božić, a na lice mjesta izašla je i policija kako bi obezbijedila objekat.

U američkoj Ambasadi ovaj slučaj u Konjicu nisu komentarisali.

Izdali i zvanično saopštenje
Američka ambasada u Bosni i Hercegovini je osudila nedavne incidente nasilja i zastrašivanja povratnika širom BiH, istaknuvši kako je odgovornost na vlastima BiH da promoviraju okruženje pogodno za pomirenje.

“Sjedinjene Države oštro osuđuju nedavne incidente nasilja i zastrašivanja koji su se dogodili širom Bosne i Hercegovine. Nedopustivo je da su bošnjački stanovnici Vlasenice i Potočara bili izloženi prijetnjama i ksenofobnim uvredama, te da je u Mostaru napadnuta kuća jedne srpske porodice”, poručeno je iz ambasade.

Isto tako, naglašava se u saopštenju, “veličanje srpskih ratnih zločinaca u Višegradu i paljenje zastave Republike Srpske u Zenici bile su neodgovorne provokacije koje su pojačale tenzije i dovele do podjele tih zajednica”.

“Sjedinjene Države osuđuju sve činove nasilja i netolerancije. Oni narušavaju društvenu koheziju i u konačnici prijete sigurnosti i stabilnosti BiH. Sjedinjene Američke Države ponavljaju da je odgovornost vlasti BiH na svim nivoima, posebno političkih lidera zemlje, promovirati okruženje pogodno za pomirenje”, navodi se u saopštenju.

Iz ambasade su još poručili kako podržavaju sve one širom zemlje koji rade na promociji pomirenja, kao i onima koji podržavaju mir i stabilnost u BiH.

Paljenje zastave Srpske, na Dan Republike u Zenici i Konjicu nije nikakav šok, ali ne treba da očekujemo da će bilo ko preuzeti odgovornost za isti, rekao je istoričar Aleksandar Raković iz Beograda.

• Ovakvi incidenti nisu iznenađenje. Ne treba da očekujemo ikakve akcije da će biti sprovedene sa njihove strane – ističe Raković.

Kako on dodaje, u Srpskoj postoji veći prag tolerancije, u odnosu na FBiH, te želja za saživotom.

• Oni imaju pravo na svoj stav, ali nemaju pravo da ugrožavaju postojanje drugog naroda, odnosno srpskog naroda. Ukoliko ne bude osuda iz političkog Sarajeva, a neće biti, treba da očekujemo samo još gore akte – navodi Raković.

Raković ističe da paljenje zastave Srpske zapravo predstavlja njihovu nemoć, ali da ono što FBiH ne shvata, jeste da ovakvi događaji ujedinjuju srpski narod.

• Ovo homogenizuje srpski narod, narod koji je već okupljen oko Republike Srpske, a ovakvi događaji još više privlače srpski narod jedne oko drugih – rekao je Raković.

Skandal u Zenici! Na Dan Republike uz povike
Skandal u Zenici! Na Dan Republike uz povike “Alahu Еkber” zapalili zastavu Srpske
Još jednom je ponovio, da je bilo i gorih incidenata, za koje niko nije preuzeo odgovornost.

• MUP u Federaciji je bio organizator, dijela u Konjicu i Zenici, a ako se prisjetimo, bilo je i neuporedivo gorih situacija. Sjetite se samo događaja u Potočarima, kada je “kamenovan”, predsjednik, tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić.

Kada je riječ o proslavi Dana Republike, Raković navodi da je ponosan što je gledao takvu veličanstvenu proslavu.

• Republika Srpska je velika pobjeda srpskog naroda, koji nikada neće pristati da budu građani drugog reda – zaključio je Raković.

Bosna i Hercegovina, kao i svih prethodnih izbornih godina, i u ovu je ušla sa pričom o izmjenama Izbornog zakona, a kako stvari sada stoje, ta priča će se tek intenzivirati, i nije poznato kako će završiti.

Prvo je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, najavio nametanje Izbornog zakona. On je 19. decembra prošle godine pozvao vlasti da izmijene taj zakon, a ako to ne urade, da će on nametnuti rješenja.

Odmah nakon toga, iz Republike Srpske rekli su da neće prihvatiti nikakvo nametanje, a nekoliko dana kasnije lideri parlamentranih stranaka koje čine vlast u Republici Srpskoj dogovorili su izradu izbornog zakona Republike Srpske. Kako su najavili, Republika Srpska sama će provoditi izbore za lokalni i republički nivo, dok će za nivo BiH, odnosno Parlamentarnu skupštinu BiH i Predsjedništvo BiH to činiti Centralna izborna komisija BiH.

U međuvremenu, Bošnjaci, odnosno SDA, u proceduru su uputili izmjene Izbornog zakona BiH koje su većinom glasova usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Tada je usvojen i zaključak da se po hitnom postupku te izmjene upute u Dom naroda.

U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH potvrđeno nam je da su usvojene izmjene Izbornog zakona stigle 8. januara, a po poslovniku trebalo bi da se stave na prvu sljedeću sjednicu. Ipak, kako su “Nezavisne novine” ranije objavile, gotovo je sigurno da će izmjene Izbornog zakona koje su prošle Predstavnički dom pasti u Domu naroda jer su protiv njih i SNSD i HDZ.

“Problem je neiskrenost, odnosno neprihvatanje stvarnosti u BiH. U svemu tome odjednom se nameće tema tehničkih izmjena Izbornog zakona. Nismo mi protiv njih, svako realan želi pravedne i demokratske izbore, ali to ne znači da preko noći treba da pristanemo na potpuno novi izborni proces. Jesmo li svjesni tehničkih mogućnosti naših birališta, svijesti naših birača”, zapitala se Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, koja dolazi iz HDZ-a, a prenose agencije.

U svu priču o Izbornom zakonu BiH upetljali su se i članovi “trojke” odnosno SDP, NiP i Naša stranka, koji su ranije podržali ono što je predložila SDA, ali su nakon sastanka sa HDZ-om rekli da je potrebno doći do domaćeg rješenja. Tada je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, rekao da je čuo prijedlog HDZ-a u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH, ali da su i oni imali svoje stavove i prijedloge te da je mišljenje podijeljeno. Zanimljivo je da prijedlog SDA koji je usvojen u Predstavničkom domu ni na koji način ne mijenja izbor članova Predsjedništva BiH, a to je podržao i SDP, kao i ostale stranke “trojke”.

“Sve to pokazuje neodgovorno ponašanje političara. O izmjenama Izbornog zakona se raspravlja u godinama kad nema izbora, a kod nas je to praksa da u izbornoj godini pričamo o tome. Nema interresorne radne grupe, već stranke pojedinačno to rade i to je zabrinjavajuće. Bojim se da se neće desiti ništa. Ako ne reaguje visoki predstavnik, imaćemo stari način izbora”, rekao je za “Nezavisne novine” Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a.

Na pitanje da li bi eventualna odluka Šmita prouzrokovala više problema s obzirom na najave iz Republike Srpske, Šehić kaže da entiteti mogu donijeti svoj zakon, ali da on mora biti u skladu sa Izbornim zakonom BiH te da je Aneksom III Dejtonskog mirovnog sporazuma propisano ko će i kako provoditi izbore u BiH.

Izborni zakon u BiH komentarisala je i Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, koja je rekla da te stvari treba vratiti u normalu.

“Ovi zahtjevi koji dolaze iz Republike Srpske, da se na određen način razvije taj izborni proces su čisto zato što je i Ustavom tako rečeno koji nivo je zadužen za sprovođenje određenih izbora. To bi značilo samo da se izbori koji se odnose na lokalni nivo i izbori za republičke institucije dešavaju u okviru naše Republičke izborne komisije, a ostale stvari koje pripadaju zajedničkom nivou BiH i dalje bi bile u nadležnosti CIK-a”, rekla je Cvijanovićeva, dodajući da u CIK-u sjede politički obojeni ljudi, te da su određene stvari problematizovali, kršena su pravila, izmišljana neka nova ponovna brojanja itd.

Podsjećanja radi, i pred prošle opšte izbore koji su održani 2022. godine u proceduri je bilo nekoliko izmjena Izbornog zakona, od kojih su dva, i to onaj od HDZ-a i SDA, došli pred poslanike i delegate, međutim nijedan na kraju nije dobio podršku.

Nacrtom izbornog zakona Republike Srpske predviđeno je uvođenje novih tehnologija koje bi poboljšale “integritet izbornog procesa”, što odavno traže opozicione stranke. Međutim, to se ne bi desilo automatski sa usvajanjem zakona.

Kako piše u Nacrtu koji je u posjedu Srpskainfo, Republička izborna komisija i nadležni organi za provođenje izbora obezbjeđuju, te pomoću video nadzora provjeravaju da glasanje bude tajno i da se obavlja lično, glasačkim listićem.

Zatim, predsjednik ili član biračkog odbora utvrđuje identitet birača na osnovu važeće lične isprave.

-Predsjednik ili član biračkog odbora utvrđuje identitet birača tako što važeću ličnu ispravu provlači – skenira putem uređaja za čitanje biometrijskih podataka. Nakon toga vrši se provjera otiska prsta pomoću biometrijskog čitača otiska prsta. Identitet lica koje, zbog invalidnosti, ne može predočiti otisak prsta ili koje iz drugog opravdanog razloga nemaju biometrijski otisak prsta kod nadležnog republičkog organa, utvrđuje se samo na osnovu važeće lične isprave – piše u dokumentu.

Brojanje

Kada je riječ o brojanju, RIK bi donosila propise za ručno i brojanje upotrebom izbornih tehnologija.

-Republička izborna komisija može da poništi rezultate glasanja na biračkom mjestu na kojem su nakon ponovnog brojanja glasačkih listića utvrđena nesaglasnost rezultata koji su dobijeni ručnim i elektronskim brojanjem glasačkih listićav – predviđeno je Nacrtom zakona koji bi se uskoro mogao naći u Narodnoj skupštini, po hitnom postupku.

Međutim, u prelaznim i završnim odredbama piše da će primjena odredbi ovog zakona koje se odnose na uvođenje izbornih tehnologija, koje uključuje elektronsko brojanje glasačkih listića i elektronsku identifikaciju birača, početi “kada se za to steknu svi potrebni uslovi”.

-Sticanje tehničkih uslova obuhvata izradu studije izvodljivosti, nabavku potrebne opreme i provođenje pilot-projekta, kao i sve druge dodatne aktivnosti sa ciljem obezbjeđenja integriteta i funkcionalnosti izbornih tehnologija u izbornom procesu. Republička izborna komisija posebnim aktom utvrđuje sticanje tehničkih uslova za početak primjene izbornih tehnologija u izbornom procesu u Republici Srpskoj, o čemu informaciju dostavlja Narodnoj skupštini Republike Srpske – piše u Nacrtu.

Na šta se zakon odnosi

Kako je vladajuća koalicija u Srpskoj i najavila, ovim zakonom uređuju se izbor poslanika Narodne skupštine i delegata Vijeća naroda RS, predsjednika i potpredsjednika Republike, delegata Doma naroda BiH iz RS, odbornika skupštine grada, odbornika skupštine opštine, izbor i opoziv gradonačelnika grada i načelnika opštine, izbor članova savjeta mesne zajednice.

U najkraćem, sve ono što sada radi CIK BiH kada provodi izbore na teritoriji čitave BiH, za sve nivoe, to je predviđeno u nadležnostima Republičke izborne komisije kada bi provodila izbore za nivo RS i za lokalni nivo. Ona bi na kraju potvrđivala i objavljivala rezultate izbora u “Službenom glasniku RS”.

Zbog toga je predviđeno da, stupanjem na snagu novog izbornog zakona RS prestaje da postoji stari zakon, ali i odredbe Izbornog zakona BiH i odluke Ustavnog suda BiH koje uređuju izbore na nivou RS, kao i druge odredbe koje se odnose na izbore za zakonodavni, predstavničke i izvršne organe vlasti u Republici Srpskoj.

Ništa od zatvorenih listi
Mada je lider SNSD Milorad Dodik u javnosti zagovarao da poslanički i odbornički mandat osvojen na izborima treba da pripada stranci, a ne pojedincu, kako bi se smanjila politička korupcija – Nacrt izbornog zakona RS to ipak ne predviđa. U njemu piše da mandat pripada izabranom nosiocu mandata, a ne političkoj stranci, koaliciji ili listi nezavisnih kandidata koja ga je predložila na kandidatskoj listi. Ukoliko on istupi iz stranke ili koalicije, postaje samostalni odbornik, odnosno poslanik.

7. redovna sjednica NSRSFOTO: NSRS
   Kao i sada, predviđeno je da se izbori na oba nivoa vlasti u RS održavaju prve nedjelje u oktobru, svake četvrte godine, osim ako se ovaj datum ne podudara s obilježavanjem vjerskog praznika jednog od konstitutivnih naroda Srpske. Ili prve nedjelje nakon toga.

Organi nadležni za sprovođenje izbora u RS bili bi: Republička izborna komisija, gradska i optinska izborna komisija i birački odbor. Član RIK imenuje se na sedam godina. RIK ima predsjednika i šest članova, iz tri naroda i ostalih, koje bira NSRS.

-Za postupke izvršene u okviru dužnosti i obaveza, a koje su utvrđene ovim i drugim zakonima, članovi Republičke izborne komisije neće biti krivično i građanski odgovorni – predviđa zakon.

Birački spisak
Za provođenje izbora, Srpska bi imala i vlastiti birački spisak. On se sačinjava i vodi na osnovu podataka iz službenih evidencija o prebivalištu i boravištu državljana Republike Srpske i BiH koje vodi MUP RS, drugih javnih isprava i službenih evidencija o državljanima Srpske i BiH koje vode Republička izborna komisija i drugi nadležni organi i na osnovu javnih isprava i podataka koji se dobiju neposredno od građana. Moglo bi se glasati u RS, poštom i u diplomatskim predstavništvima BiH.

Dok sada o žalbama na rad CIK BiH odlučuje Apelaciono vijeće Suda BiH, ovaj zakon predviđa da se žalbe na odluke RIK podnose Vrhovnom sudu Srpske. On je dužan donijeti odluku roku od tri dana od dana prijema žalbe.

Zabrana zloupotrebe resursa
Isto kao i Izborni zakon BiH, i zakon RS predviđa zabranu zlupotrebe javnih resursa u kampanji. Zloupotreba podrazumeva: uključivanje državnih službenika koji su podređeni kandidatu u obavljanju poslova u radnom vremenu u cilju promocije kandidata ili političkih subjekata; korištenje prostorija javnih ustanova i organa za obavljanje predizbornih aktivnosti ako korištenje istih prostorija nije zagarantovano drugim kandidatima i političkim subjektima pod istim uslovima; korištenje sredstava komunikacije, informacionih usluga, kancelarijske opreme javnih ustanova i organa za izbornu kampanju; korištenje sredstava prevoza u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili opštinskih organa i organizacija bez naknade ili po sniženim naknadama za aktivnosti kampanje…

–Ova odredba se ne odnosi na prevoz osoba koje se posebno štite u skladu sa zakonom koji se obavlja kao deo sigurnosnih mera koje se primenjuju u odnosu na visoke zvaničnike koji podležu službenoj zaštiti koju pružaju nadležni organi prilikom obavljanja službene dužnosti ili postupanja po službenoj dužnosti – piše u zakonu.

Regulisan je i način opziva (grado)načelnika u Srpskoj. Načelnik opštine je opozvan, odnosno prestaje mu mandat ako je u postupku opoziva bilo više od 50 odsto ukupnog broja važećih glasačkih listića za njegov opoziv.

Takođe, imovinski kartoni izabranih zvaničnika ne bi se podnosili CIK, negom RIK RS, u toku od 30 dana od dana objave overe mandata u „Službenom glasniku Republike Srpske“.