VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Podržavamo Karana, mandat pripada SNSD-u

    Stevandić: Podržavamo Karana, mandat pripada SNSD-u

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da ova stranka podržava Sinišu Karana za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, te da je vrijeme da se Kristijanu Šmitu pošalje jasna poruka da ide odavde.

    “Ujedinjena Srpska kao koalicioni partner, koji u Banjaluci ima ozbiljnu infrastrukturu, stoji na braniku odbrane vrijednosti koje baštinimo zajedno. Narod je rekao na izborima prije tri godine šta misli”, izjavio je Stevandić novinarima u Banjaluci.

    On je istakao da na ovim izborima mora biti poslata jasna poruka.

    “Ovaj mandat ne treba da dokrajči Šmit, nego mi treba da dokrajčimo Šmita. Mandat treba da završi onaj ko ga je dobio. Gospodin Dodik je odredio da to bude Siniša Karan i mi ćemo se ponašati u skladu s tim”, poručio je Stevandić.

    Stevandić je razgovarao sa članstvom i simpatizerima Ujedinjene Srpske na Trgu Krajine u Banjaluci gdje je postavljen štand sa promotivnim materijalima.

    U znak podrške kandidatu SNSD-a Siniši Karanu, Stevandić i rukovodstvo partije potpisali su predizborni plakat.

  • Orban: Tužićemo EU zbog odluke da odbaci ruski gas

    Orban: Tužićemo EU zbog odluke da odbaci ruski gas

    Mađarska namjerava da tuži EU zbog odluke Brisela da odbaci ruski gas, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

    On je za mađarsku državnu radio-stanicu rekao da Mađarska ne prihvata takvo nezakonito rješenje koje je suprotno evropskim vrijednostima.

    Orban je ocijenio da je Brisel odabrao takvo rješenje kako bi “ugasio državnu vladu koja nije saglasna s tim”.

  • Đokić: Preduzeti hitne mjere s ciljem dugoročne održivosti elektroenergeskog sektora

    Đokić: Preduzeti hitne mjere s ciljem dugoročne održivosti elektroenergeskog sektora

    Zatraženo je preduzimanje hitnih mjera s ciljem dugoročne održivosti elektroenergetskog sektora i optimalnog obezbjeđenja dovoljnih količina struje za potrebe Republike Srpske, rekao je za Јutarnji program RTRS, Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske.

    Ono što se odražava na naš energetski sektor, Đokić kaže da je vrlo nestabilno energetsko tržište.

    – Cijene energije sa kojima se trguje , dostupnost te energije i obim energije sa kojom se trguje jesu jako problematični. U najvećoj mjeri na to je uticao rat u Ukrajini, gdje je posljedica bila isključivanje ruskog gasa u evropskim ekonomijama i to se odrazilo na cijene električne energije u svim zemljama – izjavio je Đokić.

    Đokić navodi da se stanje u oblasti energetike i na prostoru Republike Srpske i BiH kotinuirano se mijenjalo u posljednjih 15 godina.

    – Evropska unija donosila je različite direktive kojima je željela potpuno da reformiše ili rekonstituiše energetski sektor Evrope. Definisana je opšta politika, dekarbonizacija. To znači potiskivanje svih proizvođača koji proizvode energiju iz uglja i fosilnih goriva i okretanje ka zelenoj energiji – kaže Đokić.

    Taj proces, Đokić navodi da u Evropi traje duže nego kod nas ali je jako uticao na energetsku sliku Evrope.

    – Mi smo počeli još davno da se prilagođavamo tom procesu i donijeli smo niz zakona. Dobili smo i priznanje, dok sam ja bio ministar, što smo donijeli toliko zakonskih odredbi. Mi smo na bazi tih reformi izvršili određene organizacione promjene u našem sistemu, posebno smo restrukturisali distributivna preduzeća. Ona su sada u jednom novom statusu u potpuno novoj organizaciji- izjavio je Đokić.

    Navodi da ta preduzeća u budućnosti mogu biti znatno efikasnija nego što su bila prije te reorganizacije.

    Podsjetimo, juče je u Banjaluci završena tematska sjednica Vlade Republike Srpske o situacuiji u Elektroprivredi Srpske.

    Sjednici su prisustvovali svi direktori holdinga i zavisnih preduzeća.

    Minić je ranije za RTRS rekao, da dok je on premijer, električna energija u Srpskoj neće biti skuplja nego u Federaciji BiH.

    Istakao je da poskupljenje struje ne može biti jedini model rješavanja problema, jer bi to izazvalo domino efekat na sve segmente društva.

  • Stanivuković najavio brojne projekte

    Stanivuković najavio brojne projekte

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, najavio je brojne projekte koji će se u narednom periodu realizovati u gradu na Vrbasu, među kojima su i Banjaluka na vodi, tramvaj i panoramski točak.

    On je rekao da će najveći park u Banjaluci kod Tržnog centra “Delta” biti centralni park, a da će uz njega biti izgrađena Banjaluka na vodi, kao i s druge strane Vrbasa.

    “Želje nam je da se naš univerzitet, koji je isto u sklopu ovog parka, dodatno izgrađuje sa novim fakultetima, objektima, zgradom za vrtiće za naše zaposlene na univerzitetu i sve okolo biće u suštini naselja i ovo će da bude centralni park. U ovom parku gdje se nalazimo, ovdje na 50 metara u samoj sredini, plan nam je da izgradimo veliki panoramski točak visine 70 metara”, rekao je Stanivuković dok je bio u pomenutom parku.

    Kako je dodao, kada posjetioci budu na najvišoj tački panoramskog točka moći će vidjeti Banjaluku na vodi.

    “I to će od Banjaluke praviti tu vrstu grandioznosti grada, evropskog kova i grada onakav kakav treba da bude”, naveo je Stanivuković.

    On je najavio i šetalište uz Vrbas koje će ići sve do centralnog parka do Pravnog fakulteta, pa dalje uz Vrbas.

    “Ovdje planiramo dalje da gradimo nove sadržaje. Jedan je staza za bicikle, skejt park i ostalo. Sve ćemo ovdje to da uradimo, taj panoramski točak, sprave za vježbanje, padel i sve drugo što bude dolazilo. Uglavnom ovaj park ćemo mnogo da oplemenimo, a ono što je naša vizija je da ovdje postoji jedan prostor gdje može trideset, pedeset i više hiljada ljudi da bude u dijelu predviđenom za koncerte, u dijelu predviđenom za festivale”, najavio je on.

    Takođe, dodao je da grad želi graditi i srednjoškolski centar koji bi bio povezan tramvajskom linijom.

    “Mi gledamo Banjaluku kao da je 22. vijek i to ćemo da uradimo tako sa projektima o kojima maštamo”, rekao je on.

    Stanivuković je najavio i brojne projekte u Trapistima.

    “Radujem se što ćemo u Trapistima da uradimo ono što Trapisti trebaju. U Trapistima radimo Dino park, radimo Adrenalin park, radimo staze, obnovili smo gradski most i pripremamo se za projekat da napravimo od hidrocentrale muzej”, kazao je on i dodao da će se u tom dijelu grada otvoriti novi kafići i restorani.

  • Zelenski u još većem problemu; Uključio se i FBI

    Zelenski u još većem problemu; Uključio se i FBI

    Ime Mindič se već više od godinu dana provlači kroz ukrajinsku politiku.

    Čovek koji je nekada bio najmlađi partner i vlasnik medijske imovine oligarha Igora Kolomojskog, izgleda da se transformisao u jednu od sivih eminencija Ukrajine.

    Ovo bi, naravno, bilo nemoguće bez njegovog prijateljstva sa predsednikom Volodimirom Zelenskim, koji je ušao u najvišu kancelariju zemlje u ulici Bankova 2019. godine – ili bez potpune invazije Rusije, koja je dovela do suspenzije demokratskih procesa u Ukrajini na neodređeno, uključujući odgovornost i transparentnost vlade.Trenutno, Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU) i Specijalizovano tužilaštvo za borbu protiv korupcije (SAP) neće ni potvrditi ni demantovati takozvane “Mindičeve snimke”. Ko je, kako navodi Ukrajinska pravda, “posebni prijatelj predsednika, čije se ime sve češće pojavljuje u medijima od početka kampanje protiv ukrajinskih antikorupcijskih tela”?

    Prema izvorima tog portala američkom političkom establišmentu, i FBI počeo da se interesuje za Mindičeve aktivnosti. Štaviše, pre samo nekoliko nedelja, svetla su ponovo bila upaljena u stanu u vladinom kvartu Kijeva gde su prošlog leta pronađeni uređaji za prisluškivanje.

    “Miljenik”

    “Predsednik je mogao da provede ceo vikend sa njim. Da napravi roštilj, da se opusti i odmori”, tako je jedan istaknuti ukrajinski biznismen, govoreći nezvanično, opisao Mindičev odnos sa Zelenskim.

     

    “Timur je sav u hotelima, restoranima i odelima”, dodao je bivši politički teškaš, opisujući predsednikovog miljenika.

    Početkom 2020. godine, tokom pandemije Kovid-19, novinari Ukrajinske pravde dokumentovali su Mindičeve tri posete predsedničkom kabinetu. Rekao je da je posećivao svog prijatelja Andrija Jermaka, šefa predsedničkog kabineta.

    “Otišao sam tamo da ponudim pomoć – kao osoba, kao prijatelj i kao građanin – u vezi sa koronavirusom. Imam iskustva u organizovanju dostave paketa, hrane i tako dalje.”

    Početkom 2021. godine, Zelenski je proslavio svoj rođendan u Mindičevom stanu, prkoseći ograničenjima zbog Kovida, što je u to vreme izazvalo značajne kontroverze.

    Kako ističe Ukrajinska pravda, ovo je isti stan u kom su kasnije nađeni uređaji za prisluškivanje.

    Kada je u februaru 2022. godine počela potpuna invazija Rusije na Ukrajinu, vladin kvartal u Kijevu je zatvoren iz bezbednosnih razloga. Kao rezultat toga, postalo je nemoguće pratiti da li Mindič nastavlja da posećuje Kancelariju predsednika, ili pratiti bilo kakva društvena okupljanja ili druge interakcije. Ali politički i poslovni izvori podjednako kažu da je taj period obeležio pravi uspon Timura Mindiča – predsednikovog prijatelja koji nikada nije obavljao zvaničnu funkciju, ali je stekao pravi uticaj.

    Mindič 2.0

    2024. je bila godina kada je Timur Mindič zaista počeo da se uzdiže u sistemu moći Volodimira Zelenskog, rekao je dobro povezani poslovni izvor.

    “Počeo je da se ističe nakon što je doveo svoje ljude u Kabinet ministara. Zatim je stalno pozivao ljude u svoj dom, predlagajući ideje. Odjednom je bio svuda.”

    Izvor je dodao da predsednik više nije imao listu kandidata za ovu ili onu poziciju. U septembru 2024. godine, nekoliko ljudi povezanih sa biznismenom dobilo je ministarske portfelje nakon delimične rekonstrukcije vlade.

    Među onima koji su smatrani da su u Mindičevoj sferi uticaja bili su tadašnji ministar energetike German Haluščenko, ministarka zaštite životne sredine Svetlana Grinčuk i ministar poljoprivrede Vitalij Kovalj. Primetno je da ni Haluščenko ni Grinčuk nisu pali u zaborav nakon sledeće rekonstrukcije kabineta sredinom 2025. godine: Grinčuk je preuzeo Haluščenkovu poziciju, dok je Haluščenko prešao u Ministarstvo pravde.

    “Sada postoji samo nekoliko oblasti u kojima se u Ukrajini zarađuje veliki novac: odbrana (dronovi), energetika, rekonstrukcija i kol centri”, rekao je nezvanično jedan istaknuti biznismen.

    I, kako su brojni izvori iz biznisa, politike i organa reda rekli, Mindič je prisutan u prva dva sektora.

    Između Ukrajine i Izraela

    Većina izvora naglašava da je Mindič možda dostigao svoj vrhunac tokom rata sa Rusijom. Oni napominju da su događaji oko uticaja na Odesku lučku elektranu, koji datiraju još iz 2021. godine, i poduhvati njegovog rođaka Leonida u Harkivoblenergu bili samo početak ovog meteorskog uspona.

    “Timur je dobar organizator. Ima direktan pristup predsedniku. Ali nikada nije imao veliki novac i nikada nije bio nezavisan igrač”, seća se jedan uticajni član neformalne grupe Privat, koja je efikasno prestala da postoji nakon hapšenja Igora Kolomojskog krajem 2023. godine.

     

    Prema poslovnim izvorima Ukrajinske pravde, u septembru ove godine Mindič je proslavio svoj rođendan u Izraelu. Sredinom oktobra vratio se u Kijev, samo da bi ubrzo nakon toga otputovao nazad u Izrael. Da li je julski napad na NABU i SAPO uticao na istragu o užem krugu predsednika? Hoće li snimci napravljeni u Mindičevom stanu ikada biti objavljeni? I što je najvažnije – da li je Mindič vršio kontrolu nad ukrajinskim energetskim sektorom i uticao na tešku kompaniju za odbranu Fajer Point? Da li je delovao samostalno ili uz odobrenje sa viših nivoa? I da li će se vratiti u Ukrajinu u bliskoj budućnosti ili će sačekati potencijalne nestanke struje u inostranstvu?

    Za sada, sve što se može reći sa sigurnošću reći je ovo: Timur Mindič ostaje najprivatniji, ali i najbolje povezani ukrajinski biznismen, sa samo nekoliko njegovih fotografija dostupnih na mrežama.

    On ostaje suvlasnik Kvartala 95.

  • Orban: Činimo Mađarsku ponovo velikom

    Orban: Činimo Mađarsku ponovo velikom

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da njegova vlada ispunjava obećanja i da “čini Mađarsku ponovo velikom”.
    U objavi na Fejsbuku on je naveo da je nedjelja bila “jaka”, ističući izgradnju američkog zaštitnog štita, investicije od oko 187 miliona evra u Đenđošu i Čomoru, završeno povećanje penzija sredinom godine, odluku o dodjeli 14. mjesečne penzije, udvostručavanje nadoknade za hranitelje i produženje zamrzavanja kamatnih stopa na kredite.

    Orban je poručio da je sve to “pravi vatromet”, ali da nije iznenađenje, jer, kako je naveo, vlada ispunjava svoja obećanja, prenio je MTI.

  • Eu će preispitati odluku o finansiranju energetskog sektora Ukrajine

    Eu će preispitati odluku o finansiranju energetskog sektora Ukrajine

    EU bi mogla da preispita odluku o finansiranju energetskog sektora Ukrajine, usljed koruptivnog skandala u Kijevu, piše “Politiko”, pozivajući se na neimenovane izvore.U izvještaju se navodi da saveznici Ukrajine u Briselu žele garancije i potvrdu da su troškovi bili legitimni, nakon što je otkrivena velika koruptivna šema u ukrajinskom energetskom sektoru, u koji je do sada uloženo najmanje 100 miliona dolara.

    – Endemska korupcija je revoltirajuća. Situacija neće pomoći reputaciji Ukrajine među međunarodnim partnerima, a to znači da će Evropska komisija sigurno morati da istraži kako se troši novac za ukrajinski energetski sektor – rekao je zvaničnik iz EU.

    Isti neimenovani zvaničnik dodaje da će Ukrajina u budućnosti morati da posveti više pažnje tome kako se troši novac i da osigura veću transparentnost u trošenju.

  • Amerikanci kupuju imovinu Lukoila?

    Amerikanci kupuju imovinu Lukoila?

    Američka kompanija za finansijske usluge Karlajl istražuje opcije za kupovinu imovine ruskog naftnog giganta Lukoila u inostranstvu, javio je danas Rojters, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.

    Prema rečima izvora, Karlajl je u ranim fazama istraživanja kupovine imovine ruske firme.

    Kompanija za upravljanje privatnim kapitalom razmatra da najpre podnošenje zahteva za američku licencu koja bi mu omogućila kupovinu imovine, rekao je jedan izvor i dodao da još uvek postoji mogućnost da dođe do odustajanja.

    Drugi izvor naveo je da je Karlajl obavestio Lukoil o svojim namerama.

    Decenijama je Lukoil bio najaktivnija ruska naftna kompanija širom sveta i pomagala Moskvi da projektuje meku ekonomsku moć u inostranstvu, napominje Rojters.

    Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije protiv Lukoila u sklopu pritisaka na Moskvu da pristane na mirovne pregovore o Ukrajini.

    Nedugo zatim Vašington je blokirao pokušaj Lukoila da proda imovinu kompaniji sa sedištem u Švajcarskoj Gunvor pre roka za sprovođenje sankcija 21. novembra.

    Lukoil je nedavno saopštio da traži kupce za svoju međunarodnu imovinu, a procenjuje se da njegova imovina vredi oko 22 milijarde dolara, prema izveštajima iz 2024. godine.

  • Da li će Banjaluka ostati grad zelenila

    Da li će Banjaluka ostati grad zelenila

    Skoro 46 kilometara  drvoreda, 2 park šume, 2 gradskih parkova i još mnogo manjih zelenih površina krase Banjaluku. A da li je to dovoljno, u doba ubrzane urbanizacije i sve žešćih klimatskih promena? Stručnjaci tvrde da nije.

    Uodnosu na kvadraturu izgrađenog prostora, ili kako se popularno kaže, “betona”, Banjaluka danas ima sve manje zelenih površina. U svakom slučaju, premalo je zelenila i drveća za klimu kakva grad očekuje u narednim godinama, upozorava klimatolog Goran Trbić, profesor na Prirodno matematičkom fakultetu u Banjaluci.

    – Banjaluka jeste bila grad zelenila, ali  sa ekspanzijom gradnje u raspodjeli prostora sve se više ide nauštrb zelenih površina i parkovskog drveća u gradu, tako da danas u Banjaluci nemamo dovoljno zelenila. Neophodno je razvijati nove parkove, saditi novo drveće,  i naravno obnavljati postojeće drvorede, koji su ponos i pluća grada – kaže Trbić za Srpskainfo.

    On ističe da gradsko zelenilo nije samo stvar imidža i tradicije, nego i uslov za opstanak u doba zahuktalih klimatskih promjena.

    –  Što više imamo gradskog zelenila, što više drveća u gradu, život će biti zdraviji i komforniji, jer zelenilo apsorbuje toplotu i djeluje povoljno na kvalitet vazduha. Zbog promjena klime, zelene površine se moraju povećavati, da imamo više drveća, više parkova, više park šuma, nego danas – kategoričan je Trbić.

    Banjaluka ima na svojoj teritoriji dvije park šume, Trapiste i Banj Brdo, a za gard je značajna i Park šuma Slatina, koja se nalazi na teritoriji susjednih Laktaša, ali je mnogim Banjalučanima omiljeno izletište i zona za rekreaciju.

    Slatina je postala posebno popularna  nakon što su Institut “Dr Miroslav Zotović” i Fond za zaštitu životne sredine I energetsku efikasnost RS, zajedničkim snagama, u ovoj park šumi uredili trim staze, postavili klupe i sprave za vježbanje.

    Kako navodi  direktor Fonda za zaštitu životne sredine, Denis Stevanović, vrijednost tog  projekta je 144.000 KM, od čega je Fond finansirao 100.000 KM.

    – Mi u Fondu smo svjesni da drvoredi i park šume u urbanim sredinama ili u blizini gradova imaju značajan uticaj na zaštitu životne sredine, ali i na kvalitet života građana. U skladu sa tim, Fond je sufinansirao izgradnju infrastrukture u Park šumi Slatina, a sufinansirali smo i određene studije uticaja park šuma na zaštitu životne sredine – kaže Stevanović.

    Šta će te studije pokazati, tek ćemo vidjeti, ali dosadašnja istraživanja upozoravaju da vrag odavno odnio šalu.

    Prosječna temperatura u Banjaluci danas je za čak za 3 stepena veća, nego što je bilo u periodu od 1961. do 1991. godine, navodi profesor Goran Trbić.

    –  Imamo i jako veliki broj toplotnih talasa tokom ljeta, učestale su i tropske noći, kad temperatura noću ne pada ispod 20 stepeni. Tako da sve to neki način utiče na život, pa da se mora stvoriti više zona za rekreaciju u samom gradu, gdje će se ljudi svih generacija moći da borave u prirodi i da se tokom ljetnjih vrućina sklone u hlad  – ističe Trbić.

    Podsjeća i na rezultate istraživanja, koja su potvrdila koliko su frapantne razlike u temperaturi, u prostorima koiji imaju zelenila ili onih koji se nalaze na “golom asfaltu”.

    – Kad su toplotni talasi najintenzivniji,  u centru Banjaluke na prostorima bez zelenih površina temperature na asfaltu dostižu i do 50 stepeni. Istovremeno,  na šetalištima uz rijeku ona za 10-tak stepeni niža, a u parku je temperatura čak za 15 stepeni niža nego u centru grada – ističe Trbić.

    Upravo zato je bitno da grad ima što više zelenila. S druge strane važno je i da na obodima urbanog dijela grada i na periferiji Banjaluke ima dovoljno šuma, koje sprečavaju eroziju i urbane poplave. Neophodno je, zaključuje Trbić, šume zaštititi od prekomjerne sječe.

    –  Uništavanje šuma i neplanska  sječa imaju značajan negativni efekt na klimatski promjene  – zaključuje Trbić.

    Da drvo glavu čuva dobro zna Nebojša Kuštrinović, za Banjalučane Kuštro, poznati meteorolog i gradski hroničar.

    – Za mene je Banjaluka najljepši grad na svijetu, zato što sam se ovdje rodio, stotinak metara od Parka Mladen Stojanović. I drago mi je što baš u ovom parku  govorim o  ljepoti Banjaluke. Banjaluka je još uvijek prava zelena ljepotica, ali mislim da je ona danas na udaru ekocida.  Danas se samo gradi, i uopšte se ne vodi računa o prirodi, čovjeku i  potrebama grada – kategoričan je Kuštrinović.

    Sjeća se kako su njegovi sugrađani sedamdesetih godina prošlog vijeka, što bi se današnjim jezikom reklo “hejtali”, naselje Borik, tvrdeći da je pretrpano neboderima i da nema dovoljno zelenila.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

    – Ispostavilo se da je taj, stari Borik, danas jedno od najljepših modernih naselja u Banjaluci – kaže Kuštro.

    Kao meteorolog, koji se bavio ekologijom, pratio je i evropske trendove, koji se tiču zaštite prirode i urbanizma po mjeri čovjeka.

    – Odavno da je u Evropi  standard da,  kad urbanizuju neki prostor, mora biti obezbijeđeno najmanje 35 do 40 kvadratnih metara zelene površine po stanovniku. Znamo da Banjaluka danas nije ni blizu tog standarda. Ipak, mi Banjalučani smo dobro prošli, u odnosu na stanovnike drugih gradova. Imamo čak i nekoliko novih parkova, od  Parka knjige  do  Parka ćirilice, ali sve sto parkići , u odnosu na Park Mladen Stojanović, koji je jedini pravi gradski park – smatra Kuštrinović.

    Podsjeća, međutim, da je najveći i najraskošniji banjalučki park podignut prije više od 100 godina, u doba Austrougarske, a da su i najduži drvoredi vršnjaci tog parka.

    – Danas, na žalost, zgrade rastu mnogo brže od drveća i od parkova. A to ne sluti na dobro – zaključuje Nebojša Kuštrinović.

  • Glavni pregovarač BiH sa EU sve veći kamen spoticanja u BiH

    Glavni pregovarač BiH sa EU sve veći kamen spoticanja u BiH

    U slučaju da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i imenuje glavnog pregovarača BiH sa EU, a što je malo vjerovatno, tu odluku neće poštovati Savjet ministara BiH.

     

    Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, rekla je da odluka koju je donio Predstavnički dom, a prema kojoj oni (Predstavnički dom) imenuju glavnog pregovarača, nije u skladu sa Ustavom BiH i da nije prošla kroz Dom naroda.

    Navela je i da Zakon o Savjetu ministara BiH jasno propisuje da Savjet ministara BiH može provoditi samo odluke koje su u okviru ustavne nadležnosti donijela oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Inače, Predstavnički dom, na prijedlog stranaka “trojke”, odnosno SDP-a, NiP-a i Naše stranke i opozicije iz Republike Srpske (SDS, PDP i Lista Za pravdu i red), usvojio je zaključak prema kojem Predstavnički dom treba da imenuje glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom. Prema tom zaključku, imenovanje bi sproveo samo Predstavnički, ali ne i Dom naroda s obzirom na to da, kako se moglo čuti, u Domu naroda SNSD i HDZ BiH mogu blokirati takvo imenovanje.

    Između ostalog i zbog toga, Klub poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH i zatražio privremenu mjeru.

    “Odluka Predstavničkog doma parlamenta BiH o imenovanju glavnog pregovarača udžbenički je primjer kršenja Ustava BiH, zakona i poslovnika i vrlo perfidna igrarija čiji je cilj da izbace institucije Republike Srpske iz procesa odlučivanja”, rekao je Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.

    Iako su još uvijek mišljenja podijeljena ko i kako treba da se imenuje glavni pregovarač, stranke dvije “trojke” dostavile su svoje prijedloge za imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU, međutim ni to ne ide onako kako je planirano s obzirom na to da unutar opozicionih partija iz Republike Srpske postoji ozbiljno neslaganje ko bi trebalo da bude taj glavni pregovarač. Ono što niko ne spori jeste da to treba da bude Srbin iz Republike Srpske, ali u ovom trenutku imenovanje glavnog pregovarača još uvijek je na dugom štapu s obzirom na odnose koji vladaju u Bosni i Hercegovini.

    Za razliku od prethodnih sjednica, na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH nije bilo govora o glavnom pregovaraču, barem ne zvanično i putem dnevnog reda, a Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, rekao je da o tom pitanju nema saglasnosti.

    On je nakon sjednice Savjeta ministara BiH završene u srijedu rekao da Krišto smatra da odluka Predstavničkog doma o glavnom pregovaraču nije legalna te da je najavila i svoj odgovor na to.

    “Zamolio sam predsjedavajuću da ne odgovara u ime Savjeta ministara jer to nije stav svih. Odluka Predstavničkog doma je legalna i zakonita i Evropska komisija će je prihvatiti”, rekao je Konaković.

    Ono što je zanimljivo jeste da se političari “prepiru” oko glavnog pregovarača koji jeste uslov za prvu međuvladinu konferenciju i početak pregovora, ali nije jedini. BiH uz imenovanje glavnog pregovarača treba da usvoji zakon o sudovima i novi zakon o VSTS-u, ali u ovom trenutku po tom pitanju se ništa ne radi.

    “Priču o glavnom pregovaraču sa EU treba privremeno staviti u drugi plan dok ne budu usvojeni ključni reformski zakoni koje zahtijeva Evropska komisija”, rekao je Edin Forto, ministar transporta i komunikacija BiH, dodajući da neće biti problema u izboru pregovarača kada se ustanovi ko ga bira.