VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kavazović poručio da ovo nisu devedesete i da više nema JNA

    Kavazović poručio da ovo nisu devedesete i da više nema JNA

    Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović apelovao je da se napadi na vjerske objekte i vjerske službenike ne smiju zanemariti i podcijeniti.

    Kavazović je naglasio da je ipak ogromna razlika po tom pitanju danas i kako je bilo neposredno nakon rata 90-ih godina.

    -Imali smo napade na vjerske službenike, bacanje bombi na njihove stanove… Bilo je to teško vrijeme i izašli smo iz toga, hvala Bogu. Vratio se naš narod, naši imami. Naravno, oni još uvijek doživljavaju te scene u RS. Uvijek i svugdje ima neodgovornih ljudi. Možemo kazati, to se dešava i sa vjerskim službenicima pravoslavne i katoličke crkve. Bude tih napada. Ipak, većina ljudi to osuđuje – izjavio je Kavazović u intervjuu za Anadoliju.

    Kako kaže, sada je pitanje kako se naspram toga ponaša država.

    -Vrlo često se država ne ponaša adekvatno. Vrlo često se to završi samo na nekim istragama, davanju izjavu, pa se puste na slobodu bez ikakvih posljedica za taj čin. Vjerski službenici predstavljaju simbol. Zbog toga smatram da državni organi trebaju tome posebno posvetiti pažnju – pojasnio je reisul-ulema.

    Reis Kavazović je nedavno izjavio da je snaga bošnjačkog naroda u okupljanju, radu, vjeri i strpljenju. Za Anadoliju je govorio o vjeri muslimana u BiH u vrijeme kada iz Republike Srpske dolaze prijetnje o otcijepljenju.

    -Prijetnje ratom se upotrebljavaju za različite političke ciljeve. Mislim da u BiH svaki dan proizvodimo jako puno tog narativa koji je ustvari na neki način zastrašivanje ljudi. Naravno, ništa ne treba podcijeniti. Ja nisam čovjek koji smatra da treba podcijeniti bilo šta od toga, pogotovo od onih koji ovdje podržavali ono što se događalo, podržavaju ratne zločince, nagrađuju ih… Ne trebamo to uopšte podcijeniti – kaže Kavazović.

    Poglavar Ismamske zajednice BiH dalje poručuje da „ovo nisu devedesete“.

    -Ne treba niko da bude u iluziji da smo mi u nekim 90-im godinama kada je postojala neka velika JNA, bila je sve samo nije bila narodna, a koja je počinila strašne zločine, naoružala zločince i dala im sve mogućnosti. Nismo više u toj situaciji, Bošnjaci nisu više u toj situaciji, to svako treba da zna. Kazao sam to mnogo puta, nekada me zbog toga i prozivaju, ali samo želim kazati da niko nije lud da dopusti da nam se ponovo dogode zločini koji su se događali 90-tih godina. Svi trebamo biti spremni da se ova država brani – poručio je Kavazović.

    Istakao je da u „ovoj državi svako ima svoje mjesto i da se u njoj niko ne treba da osjeća ugroženim“.

    -Ovo je naša zemlja. U njoj treba da budemo upućeni jedni na druge, da je gradimo, budemo sretni u ovoj zemlji. Nema razloga da jedni druge plašimo, strašimo, prijetimo jedni drugima. Na koncu, te prijetnje su nešto što ne mislim da nas treba posebno uplašiti, ali trebamo biti odgovorni naspram toga i to svakako uzeti u obzir i o tome voditi računa – rekao je, između ostalog, Kavazović.

  • Poznato zašto je policija pozvala na saslušanje Stanivukovića

    Poznato zašto je policija pozvala na saslušanje Stanivukovića

    Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banjaluke, banjalučka policija je pozvala na saslušanje jer je to aktom zatražilo Okružno javno tužilaštvo Banjaluka, budući da je on podnio krivičnu prijavu za klevetu protiv predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Vlade Đajića, saznaju nezvanično “Nezavisne novine”.

    Kako saznajemo, tužilaštvo je zatražilo da, pored Stanivukovića, bude saslušan i Đajić.

    Stanivuković je ranije naveo da je zaprimio telefonski poziv policije za saslušanje, ali da mu nije otkriven razlog.

  • Nema bombe u Gradskoj upravi Banjaluka, radnici se vratili na posao

    Nema bombe u Gradskoj upravi Banjaluka, radnici se vratili na posao

    Pripadnici Policijske uprave Banjaluka, izvršili su protivdiverzioni pregled zgrade Gradske uprave Grada Banjaluka i tom prilikom utvrđeno je da nema bezbjednosnih prijetnji.

    Naime, Policijskoj upravi Banjaluka, jutros u 08.28 časova telefonski je prijavljeno da je u prostorijama Gradske uprave Grada Banjaluka postavljena bomba.

    “O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, koji je događaj kvalifikovao kao krivično djelo lažno prijavljivanje krivičnog djela”, navode iz policije.

    Nakon završenog protivdiverzionog pregleda, radnici Gradske uprave vratili su se na svoja radna mjesta.

    “Nakon pregleda zgrade Gradske uprave, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske dozvolili su radnicima povratak na radna mjesta, tako da se usluge građanima pružaju nesmetano”, kazali su iz Gradske uprave.

  • Vulin: Zapad neće slomiti ni Dodika ni Vučića, srpski narod mora izdržati

    Vulin: Zapad neće slomiti ni Dodika ni Vučića, srpski narod mora izdržati

    Senator Republike Srpske Aleksandar Vulin izjavio je da se otpornost srpskog naroda na pritiske Zapada mjeri na uvođenju ili ne uvođenju sankcija Rusiji i naglasio da zna da Aleksandra Vučića neće slomiti, a da se Milorad Dodik nije uplašio sudskog progona.

    Zahtjev za uvođenje sankcija Rusiji samo zvuči kao nov, a zapravo je dio iste zapadne politike koja oduvijek traži da se Srbija odrekne Srba van Srbije, da Albancima pokloni državu i da uđe u neprijateljstvo sa Rusijom – rekao je Vulin za Srnu.

    Prema njegovim riječima, uvođenje sankcija Rusiji bio bi potpuni poraz srpskog naroda i korak ka odustajanju od vojne neutralnosti i početak puzanja ka članstvu u NATO.

    • Naša otpornost se sada mjeri na uvođenju ili ne uvođenju sankcija Rusiji i tu moramo pokazati snagu da ostanemo dosljedni sebi. Znam da Vučića neće slomiti i znam da se Dodik neće uplašiti sudskog progona – poručio je senator Republike Srpske Aleksandar Vulin.

    Na pitanje Srne da prokomentariše pritiske Zapada na cjelokupan srpski svijet, senator Vulin je rekao da “bez obzira što političari iz Evropske unije i NATO saveza osporavaju pravo postojanja Srpskom svetu, oni se prema Srbima ponašaju kao prema jedinstvenom političkom narodu”.

    • Oni nas sagledavaju kao jedinstven faktor na čitavom Balkanu i bez obzira što nekada izgleda kao da napadaju Republiku Srpsku, a ne Srbiju ili Srbiju, a ne Republiku Srpsku, oni osporavaju cjelinu srpskog bića – ukazao je Vulin.

    On je rekao da “zato u isto vreme sprečavaju srpske partije da budu dio vlasti u Crnoj Gori, sudski nastoje da spreče predsednika Dodika da učestvuje u politici, a predsedniku Vučiću osporavaju izbornu pobedu”.

    • I naravno ne prestaju sa pritiscima na Srbe da napuste Kosovo i Metohiju, a na Srbiju da prizna otcjepljenje južne pokrajine – ukazao je Vulin.

    On je istakao da vodeće zemlje Zapada vijekovima smatraju da su Srbi strani narod na Balkanu koji ne smije da se ujedini u jedinstvenu državu i koji svojom razdrobljenošću treba da omogući formiranje nacionalnih država drugima.

    • Srpska osobina da biraju vođe koji samostalno donose odluke je neprihvatljiva za Zapad, a svi koji u vršenju javnih funkcija imaju hrabrosti da se suprotstave, dobijaju sankcije, što je više upozorenje nego kraj pritisaka – rekao je Vulin.

    Senator Republike Srpske je naglasio da Srbi svoje nacionalno pitanje moraju da rješavaju jedinstveno i ne smiju da dopuste da se o Republici Srpskoj raspravlja bez svijesti o kosmetskom pitanju ili da se na Kosovu i Metohiji pokreću akcije bez razmišljanja šta one znače za Republiku Srpsku ili Srbiju u cjelini.

    • Srbi moraju izdržati – poručio je Vulin.
  • Stevandić se sastao sa direktorom “Jumka”

    Stevandić se sastao sa direktorom “Jumka”

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić razgovarao je danas u Banjaluci sa direktorom kompanije “Jumko” iz Vranja Branislavom Trajkovićem o saradnji te kompanije sa privrednicima iz Srpske.

    Stevandić je zahvalio Trajkoviću za investiciju “Jumka” u Drvaru, gdje je otvoren proizvodno-tekstilni pogon koji zapošljava 87 radnika i najveći je kolektiv u tom dijelu Krajine koji uspješno posluje pune tri godine i ima veliki značaj za tu opštinu.

    On je pohvalio inicijativu kompanije za dodatnim zapošljavanjem radnika u tom pogonu, te naveo da pozitivno iskustvo kompanije “Jumko” u Drvaru može poslužiti kao model uspješnog poslovanja koji obezbjeđuje radna mjesta i doprinosi ekonomskom razvoju lokalne zajednice, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    Stevandić je rekao da se slična inicijativa može prenijeti i na opštine u Republici Srpskoj, kada se u obzir uzmu njeni potencijali.

    Trajković je rekao da poslovanje kompanije “Jumko” predstavlja posvećenost dobrim odnosima Srbije i Republike Srpske, te naglasio da današnji sastanak predstavlja dobar primjer saradnje sa institucijama Srpske.

  • Cvijanović: Glavni cilj sudskog procesa protiv Dodika jeste da se on politički zaustavi

    Cvijanović: Glavni cilj sudskog procesa protiv Dodika jeste da se on politički zaustavi

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je glavni cilj sudskog procesa protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika njegov progon s jasnom namjerom da se on zaustavi u političkom djelovanju i to na način što bi neko donio presudu koja bi to omogućila.

    Apsolutno je jasno da je ovaj susdski proces u potpunosti politička, a ne pravna stvar, dok utrkivanja pojedinih predstavnika političkog Sarajeva ko će uhapsiti Dodika su ludosti. To sve pokazuje koliko su oni samo ostrašćeni, pa i nespremni za suživot i poštovanje zakona – rekla je Cvijanović u intervjuu za Srnu.

    Cvijanović je ocijenila da je krajnje nedemokratski voditi proces protiv nekoga ko je legalno i demokratski izabran voljom naroda jer nije ispoštovao nametnutu odluku nekog tamo pojedinca /Kristijana Šmita/, nelegalnog i samozvanog visokog predstavnika, koji na to nije ni imao pravo.

    • Prvo, onaj koji je propisao tu odluku, to jeste taj neki tamo pojedinac /Šmit/ nema pravo da donosi zakone niti nameće odluke. Drugo, on prema međunarodnom pravo uopšte nije dobio nadležnost da se time bavi – rekla je Cvijanović, podsjećajući da je od stranaca napravljen veliki pritisak da se pokrene pravosudni proces protiv predsjednika Republike Srpske.

    Ona je konstatovala da je Šmit isfrustriran činjenicom da nema priznanje u okviru BiH i to ne zato što ga neko mrzi ili ima nešto protiv njega lično.

    • Nemamo ništa protiv njega lično, ali imamo protiv izvrtanja međunarodnog prava. Nema rezolucije organa UN kojom je taj čovjek imenovan za visokog predstavnika za razliku od prethodnih – pojasnila je Cvijanović i naglasila da Savjet za implementaciju mira /PIK/ nije dejtonska kategorija i nema nadležnosti da imenuje visoke predstavnike, te da je to izrugivanje međunarodnom pravu.

    Ona je navela da se Republika Srpska, uprkos odlukama OHR-a i Ustavnog suda BiH, konstantno bori za očuvanje svoje ustavne pozicije, nadležnosti i identiteta, te da ono što institucije Srpske na tom planu rade ne bi moglo da rezultuje bilo kakvim sukobom. “Mi želimo samo jedno – poštovanje Dejtona i Ustava”, poručila je Cvijanović.

    SUPROTSTAVLjANjE UNITARIZACIЈI BiH ЈE SUPROTSTAVLjANjE UZIMANjU ЈEDNOG PO ЈEDNOG PRAVA REPUBLICI SRPSKOЈ

    Na pitanje da li se Milorad Dodik našao pred Sudom BiH jer je političkom Sarajevu i pojedinim ambasadama najveća smetnja na putu ka unitarizaciji BiH, Cvijanović je upitala zašto se Dodik ne bi suprotstavljao unitarizaciji, navodeći da je njegovo suprotstavljanje normalno i očekivani i da ga na to obavezuje Ustav i Srpske i BiH.

    • Ako poštujete Ustav onda naravno da znate kako je država ustrojena, a ako hoćete da ste legalista vi to morate da poštujete. Što biste vi odustali od nekih svojih prava samo zato što neko drugi hoće i želi da vam oduzme prava? Ovdje je stvar o nekoj legalnosti, odnosa prema pravilima, propisima, zakonima i konačno prema Ustavu. Јa uopšte ne znam zašto bi to tako bilo čudno i za vođenje pred sud – rekla je Cvijanović.

    Naglasila je da Dodik ima podršku institucija Srpske, predstavnika Srpske i svih koji se nalaze u zajedničkim organima BiH da radi u skladu sa Ustavom i zakonima, što je on i činio.

    • Predsjednik Dodik ima apsolutnu podršku i mene i svakog našeg predstavnika u Savjetu ministara, oba doma Parlamentarne skupštine, kao što ima i podršku Narodne skupštine Srpske – rekla je Cvijanović.

    Ona je navela da se suprotstavljanjem unitarizaciji BiH Dodik suprotstavlja mnogim drugim stvarima koje idu na štetu Republike Srpske.

    • Prvo, hoćemo da stvari držimo u ustavnim okvirima, što je ispravno. Druga stvar, taj put ka unitarizaciji nosi jedno po jedno, oduzima jedno po jedno pravo i nadležnost od Republike Srpske i onda neko mora da kaže – “dosta više, ovo nema veze sa onim sa onim što smo mi potpisali u Dejtonskom sporazumu, to je kršenje Dejtona” – rekla je Cvijanović.

    Ona je upozorila da bi oduzimanje imovine Srpskoj značilo gašenje određenih funkcija i institucija Srpske.

    • Kada oduzimate nekom imovinu onda vi gasite određene funkcije, kada gasite funkcije prestaje potreba za institucijama, kada nemate instutucije nemate ni servis za svoje građane, kada nemate servis za svoje građane nema smisla ni da postojite. To je slijed koraka koji su onu naumili da naprave i to je nama potpuno jasno – ukazala je Cvijanović.

    Ona je istakla da postoji veoma snažna stuktura u Republici Srpskoj, na čelu sa predsjednikom Dodikom, koja se tome opire i to uz apsolutnu podršku naroda Republike Srpske.

    BiH ĆE BITI NORMALNA ZEMLjA KADA SE DOMAĆI POLITIČARI DOGOVORE, A STRANCI NE BUDU MOGLI DA KVARE

    • Zašto bi mi zajedno sa našim narodom dozvolili ili prihvatili da se oduzima sve ono što jesu naša prirodna bogatstva, stanište, imovina i sve ono čime raspolažemo. Zašto? Da bi neko rekao da BiH izgleda normalnije. Ona će izgledati normalno kada mi budemo sjedili kao odgovorni ljudi, dogovarali se, i kada nešto dogovorimo, a da nam to ne pokvari neki stranac. Tada će BiH biti normalna. Znači, samo kada se mi dogovorimo, a stranci kažu – “e, dobro je, ok, rade ljudi posao” – naglasila je srpski član Predsjedništva.

    Ona je rekla da se predstavnici Srpske odupiru “imaginacijama o građanskoj državi” instutucionalnim radom, odlukama institucija i pozivanjem na Ustav.

    • Sve što radimo je u okviru Ustava i ustavnosti i na taj način se odupiremo raznim pritisicima. Što bi mi odustali od ustavnosti? Zato što ima neko imaginaciju o građanskoj državi? Ili se nekom to sviđa, nekom je to kul!? Okej, super, ali tako ne piše u Ustavu. Dakle, imaju oni neke vizije i fantazije u okviru BiH, znamo mi to, ali sve to i može da ostane samo na nivou fantazija – rekla je Cvijanović.

    STVARI U BiH VRATITI U NORMALNE TOKOVE, INAČE OVO IDE U SOPSTVENI SUNOVRAT

    • Srpska se bavi institucionalnim radom u okviru kojeg brani svoju ustavnu poziciju. Niko na svijetu nije blesav da se odrekne neke svoje autonomije ako je ima, pa makar to željele neke velike sile. Svako se bori da to sačuva, što je legitimno i normalno. Dakle, stvari se u BiH hitno moraju vratiti u neke normalne tokove, inače ovo ide u svoj neki sopstveni sunovrat. Domaće snage koje čine vlast u BiH mogu i moraju da naprave korisne stvari i da u dogovoru idemo nekim normalnim putem i ostvarujemo neke svoje ciljeve – rekla je Cvijanović.

    Ona je konstatovala da stalne zapadne pritiske na Republiku Srpsku doživljava kao neprijateljski politički čin i ponašanje u okviru kojeg se nešto želi oduzeti od njenih nadležnosti, ali i resursa.

    U BiH postoje mnogi bezbjednosni izazovi, rekla je ona, iako su zapadne zemlje na ovim prostorima mnogo toga deradikalizovale i prećutale, braneći svoje laži koje su posijane ranije.

    Cvijanović je podsjetila da su na ovim terenima i po BiH “vršljale” brojne organizacije, koje su i od Zapada proglašavane terorističkim, i bile direktne učesnice određenih terorističkih napada po svijetu, ali oni to nastoje da prikriju raznim lažima.

    • Oni /zapadne zemlje/ nastoje da se o tome ne priča jer je jedan od političkih zadataka bio da ovaj prostor nije radikalizovan iako činjenice govore drugačije, iako svi znamo šta je i kako bilo – rekla je Cvijanović.

    Ona je istakla da i u tom smislu nedostaje objektivnost zapadnih zemalja, te da ovdašnje institucije treba da rade na tome da BiH nema bezbjednosne izazove što je u interesu svakog građanina i entiteta, ali i regiona.

    ZAŠTO BiH MORA BITI GRAĐANSKA, KAD U OKVIRU SAME EU POSTOЈE DECENTRALIZOVANE ZEMLjE

    Cvijanović je rekla u intervjuu Srni da postoji put koji bi relaksirao trenutnu političku situaciju u BiH, ali da je za to prvo potrebna EU koja je racionalnija, razumnija i koja želi stvari da posmatra na način koji bi relaksirao određene stvari, a ne da traže da izmišljamo “toplu vodu”.

    Ona je navela da u okviru EU postoji nekoliko decentralizovanih zemalja koje su različito ustrojile tu svoju decentralizaciju.

    • U Belgiji je normalno da se ljudi dogovore između regija i onda jednom ode predstavnik iz jedne regije, drugi put iz druge, treći put sa nivoa Belgije i predstavljaju te stavove. I to je normalno. U Njemačkoj, takođe, imate jasno propisane stvari. Član 23 njemačkog Ustava regulisao je pitanje lendera, šta oni preuzimaju. Imate implementacioni zakon koji onda kaže šta lenderi, odnosno pokrajine koje su članice Njemačke, mogu da rade. I niko nikome se ne odupire, sve je na bazi dogovora – rekla je Cvijanović.

    Ona je navela da je u Njemačkoj jasno opisan mehanizam rješavanja sporova između različitih nivoa vlasti, a kada se u BiH to stavi u mehanizam koardinacije oni kažu da to ne valja, a u Njemačkoj valja.

    • Mi smo to prekopirali od njih, kao i masu stvari. Zna se tačno ko šta rješava ako se jedan nivo ne može dogovoriti sa drugim nivoom. Imaju posebni organi, odnosno komisije – zajednička tijela, i na kraju dogovorom dođu do nečeg zajedničkog – pojasnila je Cvijanović.

    Ona je naglasila da se samo u BiH ne može ništa uzeti što normalan svijet koristi, jer oni odmah kažu “niste vi Njemačka, niste vi Belgija”.

    • Pa nismo, nećemo ni da budemo. Јa neću da budem Belgija, neću da budem Njemačka, ali hoću da budem neko ko koristi neke dobre prakse nekoga drugoga. Pa i Španija je decentralizovana. Bilo je i Ujedinjeno Kraljevstvo članica EU i oni su isto tako decentalizovana država – navela je Cvijanović i upitala šta je problem da BiH bude decentralizovana.
    • Oni kažu ne možemo mi biti decentralizovana zemlja, već moramo da postanemo građanska BiH. Ne moramo, gdje to piše, zašto bi mi morali biti to ako ne želimo – rekla je Cvijanović.

    Ona je podsjetila na izjave pojedinih poslanika njemačkog Bundestaga, od kojih su neki porijeklom iz BiH, koji su pričali bajke o građanskoj državi i upitala gdje su oni sad, šta se čulo o njima, šta se dešava u Njemačkoj danas?

    • Šta se dešava s tom politikom koja nama drži predavanje kako treba da budemo centralizovani, kako treba da budemo građani, kako nije bitno ko je ko!? Pa, ljudi, ako je ovdje važno da se identitet poštuje, onda poštujte identitete. Možda jednom postane nevažno, ali sad je važno. Ako imate zaštitu kolektivnih prava, pa što da ih gušimo? Daj da ostvarujemo kolektivna prava. Možda nam nekada dosadi da ih ostvarujemo. Ali sad niti vjerujemo jednim drugima, niti vjerujemo tim drugima koji nam sa strane govore šta trebamo da radimo, ne vjerujemo nikome i prosto smatramo da je to važno – rekla je Cvijanović, dodavši da treba da BiH i njene ljude puste da urade ono što njihovi politički predstavnici dogovore, a ne da ruše kako stranci, tako i oni koji su u opoziciji.

    Ona je navela da EU dugo ima slogan “Ujedinjeni u različitosti”, te da bi bilo dobro da tako funkcioniše i u budućnosti.

    • Nisam sigurna da će biti tako mudri da zaista tako funkcioniše i ubuduće, ali to bi bilo jako dobro i za nas koji smo sada u Zapadnom Balkanu, ali i za cijelu Evropu – zaključila je Cvijanović.
  • Putin stigao u Kalinjingrad – na putu ga pratilo devet aviona NATO-a

    Putin stigao u Kalinjingrad – na putu ga pratilo devet aviona NATO-a

    Putovanje predsjednika Rusije Vladimira Putina u Kalinjingrad nije “poruka” zemljama NATO-a, već običan posao šefa države, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Intenzivirana je avijacija NATO-a u ovom području.

    Intenzivirana je avijacija NATO-a u ovom području.

    • Ovo apsolutno nije poruka zemljama NATO-a. Kada predsjednik posjećuje regione Ruske Federacije, to nije poruka zemljama NATO-a. To je glavni posao koji predsjednik radi. Nije najvažnije da se pošalju poruke, već ono što on radi dugi niz godina – radi na razvoju naših zemalja i naših regiona, razvija privredu, projekte za društveno-ekonomski razvoj pojedinih regiona – rekao je Peskov novinarima, odgovarajući na pitanje o tome koju “poruku” šalje Putin predstojećom posetom Kalinjingradskoj oblasti, koja je okružena zemljama NATO-a.

    Avion ruskog predsjednika pratilo je devet aviona zemalja NATO-a i Švedske.

  • Cvijanović: Pravni okvir EU i UN ne poznaje protektorat kakav je u BiH

    Cvijanović: Pravni okvir EU i UN ne poznaje protektorat kakav je u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da evropski put BiH zavisi od realizacije dogovora postignutog u Laktašima na sastanku predstavnika partija parlamentarne većine na nivou BiH, kao i od toga da li će ga pokvariti OHR ili strani faktor koji to redovno rade.

    Postavlja se pitanje da li će opstati ovaj dogovor i da li će biti prepoznata volja da se ide naprijed ka otvaranju pristupnih pregovora, da li će ta parlamentarna većina koja je strukturisana na nivou BiH imati političke snage, volje i želje da sprovede ono što je dogovoreno i da li će EU to prepoznati kao važan napor koji će rezultovati početkom pregovora – rekla je Cvijanović.

    STRANCI GODINAMA RUŠE DOGOVORE DOMAĆIH ZVANIČNIKA

    Cvijanović je ocijenila da u BiH postoji strani faktor koji želi da sruši svaki dogovor domaćih izabranih predstavnika, što rade godinama pretvarajući se da su prijatelji, a ustvari ne čine ništa dobro BiH.

    • Glume da su oni domaće institucije, da oni treba da donose odluke i da se u njihovim rukama nalazi sudbina ove zemlje, a ne u rukama naroda koji ovdje žive i onih koje je narod izabrao u institucije da upravljaju procesima i nose odgovornost – rekla je Cvijanović.

    Ona je navela da se sada u BiH bave pitanjem imovine kao nekim prvorazrednim teškim političkim pitanjem, te podsjetila na dogovor od prije više od deset godina o vojnoj imovini kada su stranci pritiskali bošnjačke političare da od toga odustanu.

    Cvijanović je istakla da bi bilo logično da stranci podržavaju svaki domaći dogovor, da pomognu implementaciju tog dogovora, a ne da ga ruše.

    • Ali, ovdje neki strani ljudi imaju stalnu potrebu da guraju prst u oči domaćim ljudima, izabranim predstavnicima i da pokvare ono što su oni napravili. Ne čine dobro BiH. To što glume da su prijatelji – nije tačno, nisu. Prijatelji su oni koji nas podstiču da zajedno dogovorimo ono što je za sve nas dobro, a ne za jednog. Srećom ima i takvih, nisu svi neprijatelji – rekla je Cvijanović.

    NA PUTU KA EU POŠTOVATI USTAVNU STRUKTURU BiH I NjENE NADLEŽNOSTI

    Navodeći da je sastanak članova Predsjedništva BiH sa evropskim zvaničnicima u Sarajevu protekao u dobroj atmosferi, Cvijanović je rekla da je tom prilikom ukazala na činjenicu da je važno poštovati ustavnu strukturu BiH i njene nadležnosti, istakavši važnost poštovanja dogovora postignutog u Laktašima.

    Ona je istakla da je od evropskih zvaničnika tražila da i oni sa svoje strane urade ono što je potrebno, a prvenstveno da stave do znanja onima poput OHR-a i pojedinih stranih faktora koji uporno ruše unutrašnje dogovore da je važno da postoji domaći dogovor.

    Prema njenim riječima, ovo će biti godina u kojoj će EU imati neka svoja unutrašnja pitanja, te da će prioritet biti kampanja i izbori za Evropski parlament, a ne kandidatski statusi ili otpočinjanje pregovora sa nekim od zemalja koje pretenduju na članstvo.

    Ona je ocijenila da su ovim sastankom u Sarajevu predstavnici EU htjeli podstaći BiH da otvori pitanje pristupanja EU, dodavši da je Unija trebalo da postavi sebe kao jedinog kredibilnog partnera kada je riječ o pristupanju BiH evropskoj porodici.

    • Ukazala sam da je proces evropskih integracija vlasništvo svih u BiH i da nema ekskluziviteta. Za Republiku Srpsku nikada nije problem kada se mi dogovorimo da jedan predstavlja usaglašene stavove. Pozvala sam se i na praksu Belgije u kojoj su po sistemu rotacije zvaničnici izvještavali EU o važnim pitanjima – istakla je Cvijanović u intervjuu za Srnu.

    S tim u vezi, kaže ona, BiH može da funkcioniše na taj način jer su jasno propisane nadležnosti svih nivoa vlasti i jasan je sistem koordinacije.

    • Nije u redu da se pozivamo na neke primjere, a da nam pritom govore da mi, ipak, nismo Belgija ili Njemačka. To nije korektno, to su dvostruki standardi – rekla je Cvijanović, dodavši da pojedini iz EU očekuju odustajanje od koncepta konstitutivnosti.
    • To ne može funkcionisati na taj način, niti mogu očekivati da odustanemo od toga. Ono što imate treba da stavite u funkciju i da to dobro iskordinišete i dobijete konačni rezultat. U suprotnom, sve je gubljenje vremena – istakla je Cvijanović.

    Ona smatra da su geopolitičke okolnosti natjerale EU da mijenja stav kada je riječ o početku pregovora i dodjeli kandidatskog statusa pojedinim zemljama i dodala da postoji nekoliko država članica koje imaju rezervisan stav kada je riječ o proširenju Unije.

    • Dali su “zeleno svjetlo” za pregovore državi koja efektivno ne vrši vlast na cijeloj svojoj teritoriji. Kako misle provesti odluke i zakone? To sam i njima rekla. Ne želim loše da zvučim, ali prosto konstatujem određene stvari – navela je Cvijanović.

    Ona je rekla da je posebno rigidan stav EU kada je riječ o zemljama Zapadnog Balkana jer postoje očekivanja da ih postave u mikrokontekst.

    • Treba da poštujemo opšte smjernice i direktive EU, ali nemojte nas tjerati da mijenjamo način života i razmišljanja. Nekada se predstavnici EU nerealno ponašaju u okviru svega toga – navela je Cvijanović.

    IZBACITI BiH IZ EVROPSKOG PROCESA ILI SVESTI OHR U OKVIR MEĐUNARODNOG PRAVA

    Srpski član Predsjedništva BiH je rekla da je sagovornicima na sastanku u Sarajevu ukazala i na poziciju visokih predstavnika u BiH koji su donosili i nametali zakone iako im ta mogućnost Ustavom nikada nije data, te navela da je Kristijan Šmit dodatno zakomplikovao situaciju jer on nema čak ni legitimitet Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija koji je jedini nadležan za imenovanje visokih predstavnika u BiH.

    • Mi ovdje imamo činjenicu da su pojedinci djelovali mimo mandata kojeg su dobili. Sada je situacija još komplikovanija s pojednicem koji se zove Kristijan Šmit. Bavi se stvarima za koje nema mandat po međunarodnom pravu, a s druge strane imate situaciju da on nije ni prošao proceduru imanovanja – naglasila je Cvijanović, dodavši da je o tome govorila s ciljem da se problem riješi a ne da se stvari zakomplikuju.

    Ona je konstatovala da jedna zemlja ne može biti član UN ako je protektorat, ako nije suverena i ne upravlja procesima.

    • Ili nas izbacite iz UN ili ovog čovjeka sklonite ili zadržite u okviru međunarodnog prava. To nije bezveze napisano u Dejtonu, jer je u suprotnosti s radom UN da imate protektora koji nameće zakone, suspenduje Ustav i smjenjuje ljude – pojasnila je Cvijanović.

    Ona je dodala da proces evropskih integracija na trpi nekoga ko nije demokratski izabran i uzurpira nadležnosti domaćih institucija, te da u vezi s tim neko treba jasno da se izjasni.

    • Stvorite ambijent da taj neko može da funkcioniše u okviru svog mandata, da nije smetnja i smetalo. Važnija stvar, u okviru toga, je što visoki predstavnici u prošlosti, pa i ovaj sad koji se tako predstavlja, nisu predstavnici EU. On je tamo predstavnik strana. Nije čak mi međunarodne zajednice, zato što piše u Dejtonu ko je on i šta može da radi – ukazala je Cvijanović.

    Prema njenim riječima, legitimno imenovani visoki predstavnik je onaj koji je izabran voljom domaćih strana, a uz potvrdu Savjeta bezbjednosti UN biran na tu funkciju. “Ovaj koji se sada tako predstavlja u BiH to nije”, istakla je Cvijanović.

    ŠMIT GLUPIM IZЈAVAMA ŽELI DA PRIKRIЈE NEDOSTATAK LEGITIMITETA

    Upitana da prokomentariše izjavu Kristijana Šmita da predsjednik Srpske Milorad Dodik treba da potpiše izjavu o, kako je rekao, lojalnosti državi BiH, srpski član Predsjedništva BiH je rekla da je riječ o višestruko glupoj izjavi.

    • Prvo, ne postoje izjave o lojalnosti koje bi potpisivao neki funkcioner u državi u kojoj je izabran. Drugo, ne postoji nikakav evropski put koji zahtijeva da bilo ko u Evropi ko želi da postane članica EU potpisuje izjave o lojalnosti svojoj državi. Treće, ko je Kristijan Šmit da on govori u ime institucija EU koje nikada nisu rekle da bi takva glupost bila nekad zahtjev za kretanje ka EU – navela je Cvijanović.

    Ona je konstatovala da Šmit traži sebi posla zato što mu nedostaje legitimiteta i legaliteta, ali da Republika Srpska i njeni predstavnici nisu krivi što on to nema, već zato što mu ukazuju na to.

    • Rekla bih da su to izjave koje su date iz očaja, iz nastojanja da taj očaj prevaziđete time što ćete izreći nešto i poslati neki zahtjev koji ne znam ni ja šta pokazuje. To sve zajedno govori da oni ne znaju šta će ovdje i šta treba ovdje da rade. Ne mogu da izađu na kraj sa jednim problemom koji su sami stvorili, jer nisu probleme napravili ljudi koji žive u BiH – konstatovala je Cvijanović.

    USTAVNI SUD BiH PREUZEO ULOGU VISOKIH PREDSTAVNIKA

    Govoreći o Ustavnom sudu BiH, ona je rekla da je Republika Srpska u više navrata predlagala rješenja, ne s namjerom da ruši BiH ili Dejtonski sporazum, nego da bi bila napravljena kredibilna i odgovorna institucija.

    Ona je dodala da su očigledno nekadašnje igre sa terena OHR-a prebačene na teren Ustavnog suda BiH, jer je svijet uvidio da je strašno da pojedinac donosi zakone ili smjenjuje ljude.

    • Napravili su trik i prebacili na Ustavni sud BiH koji je počeo da produkuje odluke kojima u suštini nisu štitili Ustav i ustavno uređenje nego su ga rušili, odnosno mijenjali ga nekim svojim odlukama – istakla je Cvijanović.

    Ona je ponovila da je Srpska predlagala da se napravi institucija koja neće zloupotrebljavati svoju poziciju, da bude bez stranih sudija, jer u BiH ima dovoljno pametnih i edukovanih ljudi koji znaju šta je ustavno pravo.

    • Pokušavali smo da BiH damo dozu suverenosti koju sve ove godine nema. Oni koji mrze Republiku Srpsku su to okrenuli pa rekli – “e, ovi ruše BiH”. Ne. Mi pokušavamo da damo kredibilitet državi koja nema kredibilitet. Kažu da rušimo dejtonske institucije. Ne. Pokušavamo da damo suverenitet institucijama i državi, jer ta država nema suverenitet sve dok njome tamburaju stranci – rekla je Cvijanović.

    Ona je dodala da i sam evropski put podrazumijeva da domaće, demokratski izabrane institucije u punom kapacitetu treba da preuzimaju obaveze i izvršavaju ih.

    • Sve smo uradili sa aspekta kredibiliteta i integriteta države, vraćanja suvereniteta i konačno pozicioniranja nas na evropskom putu onako kako je EU to propisala – rekla je Cvijanović.

    Ona je napomenula i da izmjena pravilnika kojim je omogućeno donošenje odluka u Ustavnom sudu BiH bez sudija iz Republike Srpske pokazuje dokle ide njihova samovolja i da je riječ o političkoj mašineriji koja radi sve, samo ne poštuje i ne brani Ustav od neustavnih ataka.

    • Ustav je rekao kako se popunjava Ustavni sud. Činjenica da taj sud funkcioniše na način kako nije propisano i nema broj sudija koliko treba da ima jasno pokazuje koliko ne poštuju Ustav – ukazala je Cvijanović.

    NAKON IZBORA U AMERICI I ZA EVROPSKI PARLAMENT OČEKUЈEM RAZUMIЈEVANjE ZA BiH I ZAPADNI BALKAN

    Govoreći o predstojećim izborima za Evropski parlament i u SAD, Cvijanović je rekla da ne vjeruje da će doći do nekih velikih političkih zaokreta, ali može do bitnih.

    • Očekujem da u Evropskom parlamentu sjede ljudi koji razumiju kompleksnost evropskog kontinenta, poziciju Zapadnog Balkana i globalna kretanja, koji će donositi mudre odluke, a ne odluke kojima će ranjavati građane država članica EU – rekla je Cvijanović.

    Ona je dodala da se može prepoznati da se nekim strukturama, koje su na vlasti u pojedinim važnim državama članicama, ljulja taj politički teren, da nisu izvršili svoj zadatak ni prema građanima ni prema Evropi.

    • Što se tiče SAD, voljela bih da tamo, nakon izbora, bude struktura koja neće počinjati nove ratove, neće tretirati Zapadni Balkan na način kako smo sada tretirani, koja će se osvijestiti i reći da je važno da promovišemo mir i zajedništvo i da ne treba gušiti identitetske razlike već ih njegovati da bi činile ambijent u kojem možete dobro ekonomski da prosperirate – rekla je Cvijanović.

    POKRET NESVRSTANIH – POSTOЈI RAZUMIЈEVANjE I ЈAKA POTREBA DA SE ODRŽE

    Govoreći o boravku na 19. Samitu šefova država i vlada zemalja Pokreta nesvrstanih u Kampali, Cvijanović je rekla da je na tom veoma značajnom skupu bila prepoznatljiva potreba za okupljanjem zemalja Pokreta nesvrstanih, kao i za solidarno djelovanje.

    • Oni imaju svoje radne grupe, zna se na koji način se rješavaju određena pitanja. Veliki broj članica Pokreta nesvrstanih zasigurno mogu u Generalnoj skupštini UN izglasati rezoluciju kakvu žele jer imaju većinu. Sada zavisi kakva su njihova partnerstva sa onima sa kojima su blokovski, zvanično ili nezvanično, da tako kažem, podijeljeni ili povezani. Ali, u suštini, vidim tu neku potrebu da se održe. Prvo, postoji razumijevanje. Vi sad kad pogledate regionalno poslagane zemlje koje su tamo, vidite da one definitivno imaju svoje zajedničke probleme i traže partnera ko može da im pomogne da riješi te probleme. Onda pogledate i na drugi način, ne morate to da posmatrate samo regionalno, već i po određenoj tematici možete da prepoznate – rekla je Cvijanović.

    Ona je navela da u Pokretu nesvrstanih ne vidi udarnu pesnicu, ali vidi konzistentno trajanje nečega što nije izgubilo smisao pogotovo danas kada je uzavrela planeta i otvoreni brojni procesi, i niko ne zna gdje se sve to kreće.

    • Nasuprot tome, u Pokretu nesvrstanih vidite i neku smirenost i potrebu da se stvari rješavaju kroz dijalog, nemiješanjem, nepodsticanjem rata, niti učestvovovanjem u bilo kakvim ratovima. Imate tu neku dimenziju. Činjenica je da je tamo isto brojna grupa onih koji se još “liječe” decenijama nakon oslobađanja od kolonijalnih vlasti. Oni pokušavaju da uspostave svoje sisteme, nastoje da ojačaju svoju ekonomiju – rekla je Cvijanović.

    Ona je naglasila da joj je prisustvo Samitu Pokreta nesvrstanih bilo odlično iskustvo, dodajući da je prošle godine bila na sastanku Pokreta u Azerbejdžanu.

    • Veoma sam zadovoljna što sam stekla to značajano iskustvo, razgovarala sa mnogo ljudi i razmijenila mišljenja o značajnim temama. Takođe, Afrika je veoma zanimljiva i njihova pjesma i ples pokazuje da su oni ljudi veselog i otvornog duha, spremni da prevazilaze određene nedaće s kojima se susreću. Ali, definitivno to je jedan drugačiji ambijent. Meni je ovo prvi boravak u Africi i moram reći da sam na neki način impresionirana, a na neki način mi je to otvorilo neka pitanja i dileme za budućnost – rekla je Cvijanović.
  • Policija pozvala Draška Stanivukovića na saslušanje

    Policija pozvala Draška Stanivukovića na saslušanje

    Upravo sam zaprimio telefonski poziv policije za saslušanje, ali ne žele da kažu razlog, objavio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    Kako je naveo, njegovo zakonsko pravo jeste da zna razlog poziva, u protivnom, ističe, nije dužan da se odazove.

    “Svi ovi pritisci neće nas pokolebati u namjeri da se borimo za našu Banjaluku!”, naveo je Stanivuković na društvenoj mreži X.

    On je prethodno pozvao ministra unutrašnjih poslova Srpske Sinišu Karana i direktora Policije Srpske Sinišu Kostreševića da “ispitaju ko je i sa koje adrese izvršio dojavu o lažnoj bombi kako bi sjednica Skupštine grada bila prekinuta”.

    “Ovo je mafijaški potpis predsjednika Skupštine i direktora UKC-a Vlade Đajića! Prijetnje odbornicima i njihovim porodicama ne prestaju, nakon ovakvih pritisaka oni su zabrinuti za svoju bezbjednost!”, naveo je Stanivuković.

  • Pred BiH i dalje trnovit put do EU

    Pred BiH i dalje trnovit put do EU

    Nema prečice za put ka Evropskoj uniji, glasila je jedna od poruka delegacije iz Brisela, koja je u utorak u Sarajevu razgovarala sa institucionalnim zvaničnicima BiH, a takva poruka, kažu sagovornici “Nezavisnih novina”, pokazuje da je EU zainteresovana da završi ovaj posao sa Bosnom i Hercegovinom, ali isto tako da će trnje na tom putu morati da raskrče bh. političari, i to što je prije moguće.

    A podsjetimo, oni će imati pune ruke posla, jer je rok za donošenje nekoliko suštinskih reformskih zakona, poput onog o suzbijanju pranja novca, sukobu interesa i zakonu o sudovima, mart ove godine, kada bi Evropska komisija, sa Ursulom fon der Lajen na čelu, trebalo da podnese izvještaj Savjetu Evrope.

    Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, smatra da se iz posjete evropskih zvaničnika može gledati optimizam u smislu da će ipak Evropska komisija predložiti BiH, odnosno da će EU u cjelini prihvatiti da započne kandidatske pregovore sa BiH, što bi za domaće političare bio poen da su nešto uradili.

    Međutim, on smatra da je u vezi s pitanjem reformi i procesa, BiH i dalje daleko od onoga što je traženo od nje.

    “Tu ne mislim samo na opšte principe koje je EU postavila za socijalističke zemlje, već i na onih 14 prioriteta koje su nam dali, gdje smo veoma sporo to radili. Sve se to nekako više svodi na prihvatanje forme da smo u evropskom procesu, što na neki način treba i EU, jer i ona u suštini bilježi neuspjeh u procesu proširenja, a sa druge strane, treba i našim političarima da pokažu da su nešto radili, pogotovo u godini u kojoj idu lokalni izbori, koji ipak imaju mnogo šire značenje sada nego obično”, mišljenja je Šolaja.

    Na pitanje – vjeruje li da će do marta politički predstavnici uspjeti da usvoje neki od formalnih prioriteta, koji se traže od BiH, odgovara da je to veoma teško reći. u vezi sa Ustavnim sudom BiH, ne vjerujem da će moći da se govori o ispunjavaju uslova i ostaćemo na repu”, kaže Šolaja, koji nije optimističan ni u mišljenju da bi BiH dobila precizan datum početka pregovora za članstvo u EU, sve i da ispuni prioritete do marta.

    “I to kad bude urađeno, onda će to biti više uslovni i formalni čin otvaranje pregovora, bez nekih preciznih datuma, koraka i svega, što znači da i dalje ostaje taj naporni proces unutrašnjih promjena, prilagođavanja i reformi, a kada će to suštinski ići u tom pravcu članstva u EU, u ovom trenutku je nemoguće reći. Bilo je mnogo datuma koji su propali, tako da i sada ne možemo licitirati datumom kada bi BiH mogla postati članica”, naglasio je Šolaja.

    Novinar Dejan Šajinović smatra da posjeta delegacije iz Brisela pokazuje da izjave evropskih zvaničnika proteklih mjeseci o namjeri da BiH bude dio evropskih integracija nisu bile samo deklarativne.

    “Zbog rata u Ukrajini i geostrateških posljedica koje taj rat ima, EU je shvatila da je zapadni Balkan njen ‘meki trbuh’ i evropskim integracijama regiona želi da se politički, ekonomski i bezbjednosno osnaži na tom području”, ističe Šajinović.

    Dodaje da je iz posjete i poslatih poruka jasno da su problemi isključivo na bh. strani.

    “Očigledno je da je došlo do zastoja reformi, a suštinski razlog zašto je to tako jeste da većina političkih lidera jednostavno ne želi da BiH ikada bude dio EU, ali se ne usuđuju to javno da kažu na taj način, pa onda se deklarativno predstavljaju da su za evropske integracije, a suštinski čine sve da do njih nikada ne dođe”, zaključio je Šajinović.