VRBAS Media

Autor: INFO

  • Putin otkrio koliko ruskih vojnika učestvuje u ratu protiv Ukrajine

    Putin otkrio koliko ruskih vojnika učestvuje u ratu protiv Ukrajine

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin danas je rekao da se više od 600.000 ruskih vojnika nalazi u borbenim zonama sa Ukrajinom.

    Putin je u razgovoru sa studentima koju učestvuju u ratu istakao da zona borbenih dejstava zahtijeva nesmetanu pažnju i dobro upravljanje jer je duga 2.000 kilometara, prenosi TASS.

    “Vjerovatno ima pitanja koja zahtijevaju dodatnu pažnju i rješenja. Uvijek treba nešto dotjerati, jer i zona borbenih dejstava je velika, skoro 2.000 kilometara, i preko 600.000 vojnika je uključeno. To je ogroman mehanizam”, zaključio je Putin, prenosi Tanjug.

  • Stevandić: „Trojka“ traži alibi kao Izetbegović ‘92

    Stevandić: „Trojka“ traži alibi kao Izetbegović ‘92

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić smatra da ponašanje lidera „Trojke“ podsjeća na period iz 1992. godine kad je Alija Izetbegović povukao potpis sa Kutiljerovog plana nakon što je razgovarao sa tadašnjim američkim ambasadorom Vorenom Kristoferom.


    “Predstavnici “Trojke” su odgovorno pristupili politici na sastanku u Laktašima, u cilju mira, međusobnog uvažavanja i razvoja, ali su onda podlegli nekom kome cilj nije mir i međusobno uvažavanje i sada traže alibi kao Izetbegović sa Kultiljerom” rekao je Stevandić i izrazio nadu da se takva vremena neće ponoviti.

  • Dodik sa Sijartom: Srpska želi put EU, ali dvije stvari stoje na tom putu

    Dodik sa Sijartom: Srpska želi put EU, ali dvije stvari stoje na tom putu

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, kazao je nakon sastanka sa Peterom Sijartom, ministrom inostranih poslova Mađarske da je posjeta bila izuzetno značajna, jer se razgovaralo o bilateralnim poslovima.

    “Mađarska i Srpska nemaju nijedan otvoreni problem i to nas čini slobodnim da razgovaramo o odnosima vezanim za ekonomiju, a ovaj put smo otišli dalje i vjerujem da će u narednih mjesec i više biti realizovani novi projekti, energetike, poljoprivrede, gdje smo razvili izuzetno dobar program. Ali tu je nešto što sa Mađarskom želimo da ostvarimo, to su rude, eskploatacija”, rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da veoma poštuje politički pristup Mađarske u regiji.

    “Gospodin ministar je jasno rekao da sa nama treba razgovarati, a ne razgovarati o nama. Mađarska je prirodan partner Balkana i pozdravljamo činjenicu da će ona uskoro preuzeti predsjedavanje EU. Danas smo jasno stavili do znanja da Srpska želi put EU i dvije stvari smo stavili na tome putu: da se poštuje ustavni položaj BiH i mehanizam koordinacije. Mi smo zato da se svih 14 prioriteta ispuni”, naveo je Dodik.

    Ponovio je da je stav Srpska da ne ulazi u NATO.

    Predsjednik Republike Srpske rekao je da je poznat datum dolaska Viktora Orbana, premijera Mađarske u Srpsku.

    “Nikad nećemo zaboraviti pomoć Mađarske u teškoj situaciji u kojoj smo se nalazili”, rekao je Dodik.

    On je dodao i da će svi koji su aplicirali za poljoprivredni program pomoći Mađarske, moći će da računaju na ta sredstva.

    Peter Sijarto, ministar spoljnih poslova Mađarske zahvalio se Dodiku na prijemu i poručio da će Mađarska kao prioritet imati ubrzavanje procesa proširenja EU, uključujući zemlje Zapadnog Balkana.

    “EU je potrebna svježa inspiracija nova energija i mislim da je zapadni Balkan pravo mjesto da se to obezbijedi. Smatramo da je obostrani interes da se proces integracija ubrza, ali takođe znamo da je za to neophodno da EU sa poštovanjem razgovara sa predstavnicima zapadnog Balkana”, poručio je Sijarto.

  • Granica najlabavija kad je prelaze okorjeli kriminalci

    Granica najlabavija kad je prelaze okorjeli kriminalci

    Malo šta uzburka duhove s obje strane Drine kao kada bude zabranjeno da na jednu od njenih obala pređe neko ko, najobjektivnije rečeno, nije opasan, dok godinama unazad svjedočimo da je za okorjele kriminalce granica šuplja kao švajcarski sir.
    Posljednji u nizu takvih primjera je i slučaj pjevačice Selme Bajrami, kojoj nije dozvoljen ulazak u Srbiju, zbog čega se, kao da je riječ o Pablu Eskobaru, nižu reakcije visokih zvaničnika, a u kompletnu priču se uključio i šef bh. diplomatije Elmedin Konaković.

    Slične situacije bilježene su i ranije, pa se tako danima, ako ne i sedmicama, na sva zvona pričalo o tome kako je BiH zabranila ulazak advokatu Goranu Petronijeviću i profesoru Milošu Koviću, a nova epizoda uslijedila je kada im je ta zabrana ukinuta.

    Najnoviji primjer po mnogome podsjeća na sve prethodne, s tim što Nenad Nešić, ministar bezbjednost BiH, ne smatra da je slučaj “Bajrami” uzburkao odnose između Sarajeva i Beograda, a osvrnuo se i na svog kolegu ministra, ali i na pjevačicu.

    “Gospodin Konaković nije neko ko može pričati u ime BiH, ali isto tako je ušao u unutrašnje poslove i bezbjednosne ocjene Republike Srbije. Ali i gospođa Selma Bajrami treba da vodi računa kako se ponaša, kako postupa, vodeći računa prije svega o tome da živi i da je porijeklom iz BiH, gdje žive tri naroda, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, i da prije svega treba da vodi računa o narodima koji zajedno sa njom žive i dijele isti životni prostor”, rekao je Nešić za “Nezavisne novine”.

    Novinar Uroš Vukić, koji više od 15 godina prati teme koje se odnose na diplomatska pitanja, kaže da su zabrane ulaska pojedincima u normalnim zemljama uobičajena pojava i time se uglavnom bave bezbjednosne službe.

    “Rasprave i politička prepucavanja zašto je nekome ili nije zabranjen ulazak u zemlju svojstven je zemljama koje još nisu uspjele da izgrade institucionalnu strukturu u kojoj se zna ko šta radi, a takve su danas i Srbija i BiH. I u jednoj i u drugoj imate odmetnute centre moći koji upravljaju bezbjednosnim aparatom i koji ne polažu račune nikome, a posljedica toga je da se ljudima zabranjuje ulaz ad hok, bez analiza, bezbjednosnih provjera itd…”, pojašnjava Vukić.

    Kako dodaje, nekome bitnome u tom bezbjednosnom sistemu se ne sviđa kako neko pjeva, radi ili govori, i njemu se zabrani ulaz. Ista situacija je, ocjenjuje, i u BiH i u Srbiji.

    “Imamo razvaljen bezbjednosni sektor koji politika vidi kao sredstvo vladanja i to je problem. Jadne su zemlje kojima su cirkusanti, pjevači i univerzitetski profesori bezbjednosna prijetnja, a nije, recimo, granica koja je šuplja na sve strane i koju pravi kriminalci prelaze kako hoće i gdje hoće”, navodi Vukić.

    Politička analitičarka Tanja Topić kaže da kompletna ova priča kojoj svjedočimo već danima govori o tome da se nalazimo u moralnom društvenom kalu, gdje zapravo dominira populistička potka.

    “Značajne teme, koje se tiču rada pravosuđa ili, recimo, nekih društvenih normi, ne zaokupljaju pažnju političara, nego oni gledaju gdje mogu prikupiti političke poene uz jeftine političke poruke”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

  • Uprkos padu inflacije cijene hrane i dalje rastu

    Iako zvanični podaci pokazuju kako inflacija u Bosni i Hercegovini polako pada, prema posljednjim procjenama Agencije za statistiku BiH, cijene hrane i dalje rastu.
    Tako su se, prema ovim podacima koji su objavljeni u četvrtak, u decembru prošle godine u odnosu na mjesec ranije, cijene hrane i bezalkoholnih pića i dalje povećavale, u ovom slučaju za 0,2 odsto.

    Ipak, poredeći decembar prošle godine sa decembrom 2022. godine nivo cijena je viši za 2,2 odsto, a hrane i bezalkoholnih pića za 3,4 odsto.

    “Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile pad nivoa za 0,2%. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima hrana i bezalkoholna pića za 0,2%, zdravstvo za 0,2%, restorani i hoteli za 0,3% te ostala dobra i usluge za 0,3%. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen pad cijena u odjeljcima odjeća i obuća za 1,5%, te prevoz za 2,2%”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Dodali su da je nivo cijena u decembru 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši za 2,2%.

    “Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 3,4%, alkoholna pića i duvan za 4,8%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 5,2%, zdravstvo za 3,4%, komunikacije za 2,3%, rekreacija i kultura za 4,6%, obrazovanje za 2,1%, restorani i hoteli za 7,0% te ostala dobra i usluge za 8,4%. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima odjeća i obuća za 6,2%, stanovanje i režijski izdaci za 0,3% i prevoz za 3,6%”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne iz Travnika, rekao je za “Nezavisne novine” da dvije trećine kućnih budžeta kod većine građana upravo odlaze na hranu.

    “Kod velikog broja građana, posebno onih sa nižim primanjima, ogroman procenat budžeta odlazi na hranu i upravo iz tog razloga hrana i sve što ide uz hranu, odnosno promjene njihovih cijena su najbitnije za potrošače. Mislim da bi cijene trebale ići niže, posebno mesa, mlijeka, ulja, brašna i ostalih namirnica bez kojih ljudi ne mogu živjeti. Bez obzira na ove statističke podatke, građani ne osjete olakšanje”, naglasio je Arnautović.

    Istakao je da je definitivno da je potrošačima najbitnije da hrana pojeftini.

    “Sve ostalo je sporedno, a očigledno da je hrana na trećem ili četvrtom mjestu kada su u pitanju rast ili pad cijena. Bojim se da stanje nije sjajno, a kako će biti dolaskom proljeća, to tek treba da vidimo”, kazao je Arnautović.

    Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ističe da se podizanje minimalne zarade u Republici Srpskoj već odrazilo na cijene proizvoda, posebno hrane.

    “Kroz ovakvu odluku mi imamo sigurno povećanje cijena, bilo kojih proizvoda. Ako ostane ovako, sigurno neće doći do smanjenja cijena hrane. Problem je u tome što država mora nešto da uradi, a ona jedino može da to uradi smanjenjem određenih stopa poreza ili doprinosa. Ne može se tražiti smanjenje cijena proizvoda, a povećavati lične dohotke. Sve ovo će se preliti na potrošače, jer povećanje minimalne cijene rada povećava i doprinose koji privrednici moraju da uplate. Na osnovu onoga što vidimo u prodavnicama, svaki dan se povećavaju cijene. Potrošačima je najbitnije da cijene hrane budu niže”, zaključio je Vasilić.

  • Londonski fond se kladi u milijardu evra na pad njemačke ekonomije

    Londonski fond se kladi u milijardu evra na pad njemačke ekonomije

    “Kjub riserč end tehnolodžis” pokušava da profitira od ekonomske bijede njemačke, piše “Blumberg”, navodeći da je ovaj hedž fond uložio više od milion evra u opkladu na pad cijene akcija njemačkih kompanija.

    Ovaj hedž fond je povećao opklade protiv vrednosti akcija niza kompanija sa reputacijom dobrog poslovanja, od “Folksvagena” do “Rajnmetala”, uključujući i 121 milion evra protiv akcija “Dojče banke”, postavši tako najveći ulagač u šortovanje akcija u Njemačkoj.

    Еnergetska kriza, pad izvoza i rastuće kamatne stope uticali su na mnoge njemačke kompanije, navodi “Blumberg” i dodaje da vlada u Berlinu planira strukturne reforme kako bi poboljšala rast, dok se nada da će pad cena energije i pad inflacije pružiti određeno olakšanje potrošačima ove godine.

    Ipak, ovaj medij ističe da najveći njemački berzanski indeks “Daks” (još) ne ukazuje da je opklada “Kjuba”, pošto pokazuje rekordno visoke vrijednosti, a što “Blumberg” objašnjava nadom u to da će Еvropska centralna banka agresivno srezati kamatne stope ove godine.

    Međutim, suosnivač britanskog fonda “Maršal Volas” i drugog najvećeg “šortselera” u Njemačkoj, Pol Maršal, skeptičan je po pitanju politike nemačke vlade.

    “Njemačka je, odustavši od sopstvene energetske konkurentnosti, u suštini izvršila ekonomsko samoubistvo. Populistička politika u Njemačkoj dovela je do brzog gašenja nuklearnih i termoelektrana, tako da su elektrane na gas sada jedini pouzdan izvor fleksibilne energije kada obnovljivi izvori pokleknu”, napisao je Maršal u pismu investitorima u koje je “Blumberg” imao uvid, prenosi RT Balkan,

  • Helez o sjednicama Savjeta ministara, pa najavio krivičnu prijavu protiv srpskih ministara

    Helez o sjednicama Savjeta ministara, pa najavio krivičnu prijavu protiv srpskih ministara

    Budžet Savjeta ministara BiH povećan je za 241 milion maraka, od čega je 90 miliona maraka od tog povećanja pripalo Oružanim snagama BiH.

    Rekao je ovo ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez ističući da su prvi put od osnivanja Oružanih snaga nabavljene kvalitetne uniforme. Pohvalio se i radovima u kasarnama tvrdeći da rade infrastrukturu, te sajber zaštitu.

    Govoreći o strankama koje čine vlast na nivou BiH, Helez se požalio na ministre iz Srpske targetujući ih kao glavni problem za funkcionisanje “vladajuće koalicije na nivou BiH”.

    – Oni inpute dobijaju od Milorada Dodika. To jako teško funkcioniše. Umjesto da idemo na Savjet ministara sa nekim elanom da usvojimo puno kvalitetnih zakona, ja kao da idem u rov. To je puno stresa. Pripremimo dobre zakone, oni samo kažu “skidamo” – tvrdi Helez.

    Dodaje da su, ipak, “u ovom političkom kuršlusu”, donijeli preko 1.000 akata i zakona za ovu godinu dana.

    Helez ističe da je Savjet ministara BiH donio i nekoliko zakona iz ključnih 14 prioriteta.

    Na pitanje zašto ga više nema na sastancima stranaka koje čine vlast na nivou BiH, Helez je istakao da nije mnogo zainteresovan za njih jer “ima puno posla”.

    – Da li ima sad nekih tu političkih stvari i poteza da Dodik ne želi da ja tamo budem – to ne znam – istakao je Helez.

    Dodao je kako se divi liderima SDP, NiP i Naše stranke, Nerminu Nikšiću, Elmedinu Konakoviću i Edinu Forti jer imaju, kako ističe, “snage i strpljenja u razgovorima s Dodikom”.

    – Stalno ponavljati priču oko BiH, nije nimalo lako – rekao je on.

    Helez se osvrnuo i na nedavni sastanak predstavnika SNSD, HDZ BiH i “Trojke” u Laktašima, navodeći kako je o tome čitao u medijima.

    Ističe da neke stvari koje su dogovorene na tom sastanku ne može podržati, a tiču se izmjena Izbornog zakona BiH.

    – Neke stvari ne mogu podržati, da se zatvore liste, to je unazad 100 godina. Ja ću biti životom protiv toga. Neću nikad dozvoliti da se asimetrično biraju članovi Predsjedništva. Jesam za indirektni izbor, da parlament to bira, to je trošak da ide direktno na biranje, ali ne može se iz toga izvući Republika Srpska – navodi Helez.

    On ističe da je uočio dva propusta u tehničkim izmjenama Izbornog zakona, koje su dogovorene na tom sastanku.

    Ostavljeno je, tvrdi Helez, “da se i dalje mogu vršiti malverzacije”.

    Bojim se da je to bio Dodikov manevar da pozove da pričaju o ozbiljnim stvarima, da izbjegne nametanje visokog predstavnika. Ako je to bilo, onda je prevario predstavnike “Trojke” – naveo je Helez.

    Govoreći o krivičnoj prijavi koju je podnio protiv Dodika, svog zamjenika Aleksandra Goganovića i pukovnika Oružanih snaga BiH Milana Damjanića zbog proslave Dana Republike, Helez je rekao kako će “pratiti taj slučaj”.

    Helez je najavio da neće stati i da će podnijeti još jednu krivičnu prijavu, ali ovaj put protiv ministara iz Srpske u Savjetu ministara BiH, ukoliko budu blokirali neku tačku dnevnog reda koja se odnosi na Oružane snage BiH.

    – Sve što se radi u Oružanim snagama BiH zaustavljaju tri ministra iz Republike Srpske. Ima član zakona koji to reguliše. Naredna tačka dnevnog reda koju obore, ide krivična prijava. I neka odgovaraju za ono što rade protiv ove države – poručio je Helez.

    On se osvrnuo i na imenovanje generala u Oružanim snagama BiH ističući da je to završena priča bez obzira što nisu imenovani u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    – Šest godina su bili isti generali na pozicijama, a mogu četiri. Prekršeni su zakonski okviri. Komšić je iskoristio to što jedan od članova kojeg smo mi predložili ne ispunjava, i stavio drugog koji ispunjava uslove – to je završena priča. Oni su imenovani, parlament to ne mora potvrditi. Kada prođe 45 dana to je gotovo. Mi smo već to promijenili u Butmiru, Živinicama, i Banjaluci – rekao je Helez gostujući na “Dnevniku D” na Federalnoj televiziji..

  • Najveća noćna mora Zelenskog počela je da se ostvaruje

    Najveća noćna mora Zelenskog počela je da se ostvaruje

    Nagoveštaji da bi SAD kad-tad mogle da obustave slanje pomoći Ukrajini su se, donekle, ostvarili.

    Šef Pentagona Lojd Ostin izjavio je da je američka administracija ostala bez novca da pomogne Ukrajini, pa Vašington više ne može da snabdeva Kijev projektilima i municijom istim tempom kao pre godinu dana.

    Američki ministar odbrane je, istovremeno, pozvao Kontakt grupu za odbranu Ukrajine da pokrije potrebe Kijeva, dok kongresmeni u Vašingtonu ne odobre odgovarajuće zakone.

    “Zato pozivam ovu grupu da ‘kopa duboko’ kako bi Ukrajini obezbedila spasonosne kopnene sisteme protivvazdušne odbrane i presretače”, poručio je Ostin u video-obraćanju javnosti iz svog doma, prvom posle operacije.

    Ostin je, ipak, poručio da će Sjedinjene države podržavati Ukrajinu “u njenoj borbi za slobodu”.

    Pomoćnica ministra odbrane za međunarodne poslove Seleste Valander izjavila je posle Ostinovog obraćanja da ukrajinsko ministarstvo odbrane dobija izveštaje sa fronta da “jedinice nemaju zalihe oružja i municije koje su im potrebne”.

    “To je jedan od razloga zašto smo se fokusirali na potrebu da odgovorimo na pitanja Kongresa, kako bi oni mogli da krenu napred u odluci”, rekla je ona.

    Ostin je podsetio da je Pentagon krajem decembra prošle godine najavio svoju 54. finansijsku podršku za Ukrajinu u vrednosti do 250 miliona dolara. No, SAD od tada nisu bile u mogućnosti da obezbede dodatnu municiju Kijevu jer američki Kongres tek treba da odobri dodatna sredstva.

    Na stolu kongresmena je papir sa više od 110 milijardi pomoći za Ukrajinu i Izrael oko čijeg usvajanja ne mogu da se dogovore, uprkos apelu aktuelnog šefa Bele kuće Džozefa Bajdena. Od tog kolača za Kijev je predodređena skoro 61 milijarda dolara.

    Očekivano, stigla je i reakcija Moskve. Portparolj Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski nalazi u teškoj situaciji. “Zelenski je u veoma teškoj situaciji, prestali su da mu daju novac”, rekao je Peskov.

    Napomenuo je da u inostranstvu nema dovoljno granata za Zelenskog, dok je evropskim zvaničnicima rekao da su “bacili pare na Ukrajinu”.

  • Rusija objavila prve rezultate istrage pada Iljušina

    Rusija objavila prve rezultate istrage pada Iljušina

    Ruski istražni vojni komitet objavio je prve rezltate istrage o padu ruskog aviona Iljušin II-76.

    Prvi rezultati istražnih radnji na mestu pada aviona u Belgorodskoj oblasti ukazuju da je avion napadnut protivvazdušnom raketom sa teritorije Ukrajine, saopštio je komitet.

    “Prvi rezultati istražnih radnji, uključujući preliminarne podatke sa uviđaja mesta incidenta, omogućavaju da zaključimo da je letelica napadnuta protivvazdušnim projektilom sa teritorije Ukrajine”, navodi agencija.

    Istražni komitet je 25. januara otvorio krivični postupak za terorizam u vezi sa padom aviona I-76, koji je oborila ukrajinska vojska u Belgorodskoj oblasti.

    Crne kutije aviona biće poslate na dešifrovanje.

    Podsetimo, avion Iljušin II-76 pao je u Belgorodskoj oblasti, na granici sa Ukrajinom.

    “Za identifikaciju potreban DNK rođaka”
    Da bi se identifikovale žrtve avionske nesreće koja se dogodila u ruskoj Belgorodskoj oblasti u kojem su se nalazili ukrajinski ratni zarobljenici, biće potrebna DNK analiza, rekao je predstavnik hitne službe za TASS.

    “Ako je reč o ovoj konkretnoj tragediji, za utvrđivanje identiteta svih putnika potreban nam je DNK materijal od rođaka žrtava. Ukrajinska strana će morati da prizna smrt svojih građana, sprovede proceduru uzimanja DNK materijala i predati ga našoj strani. Naknadno će se izvršiti identifikacija u okviru istrage slučaja”, rekao je predstavnik.

  • “Trojka” preko Ustava ruši dogovor iz Laktaša

    “Trojka” preko Ustava ruši dogovor iz Laktaša

    Dan nakon što su lideri političkih partija na nivou BiH u Laktašima postigli “dogovor” o izmjenama Izbornog zakona, počele su se nizati reakcije, posebno Ambasade SAD, a nakon kojih se taj dogovor počeo urušavati, i to prije svega pričom o neophodnosti ustavnih promjena za koje je potrebna dvotrećinska većina, a koja je u ovom trenutku nedostižna.

    Naime, lideri političkih partija postigli su dogovor o izmjenama Izbornog zakona, između ostalog i o izboru članova Predsjedništva BiH na način da Hrvati izaberu hrvatskog, a Bošnjaci bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Odmah je stiglo reagovanje iz Ambasade SAD, odakle su rekli da su jedini legalan način rješavanja presuda Evropskog suda za ljudska prava, ustavne promjene.

    Ubrzo su ploču promijenili i Bošnjaci, koji su već za ponedjeljak najavili veliki sastanak parlamentarnih stranaka na temu izmjena Ustava BiH.

    “Mi iz ‘trojke’ za ponedjeljak smo sazvali veliki sastanak parlamentarnih stranaka na nivou države i pozvali da ragovaramo o izmjenama Ustava kako bi se po nama riješio prvi primarni prioritet i pretpostavka za izmjene izbornog zakonodavstva. Pitanje izbora članova Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda je takođe imperativno, ali ja ga gledam mogućim samo u paketu sa ovim drugim izmjenama”, rekao je Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde.

    U suštini, umjesto dogovora o izmjenama Izbornog zakona, “trojka” koju čine Konakovićev NiP, SDP i Naša stranka sada će insistirati na izmjeni Ustava BiH kada je riječ o izborima za članove Predsjedništva BiH. Za tu izmjenu Ustava BiH treba dvotrećinska većina, koje trenutno nema, a nije je bilo ni u svim prethodnim sazivima Parlamentarne skupštine BiH.

    “Konaković savršeno dobro zna da njegovi Bošnjaci, muslimani ne žele promjene Ustava u tom dijelu. Ni mi ne bismo mogli da pristanemo na promjenu Ustava koja bi promijenila karakter odnosa u BiH i ugrozila konstitutivnost naroda, kao i postojanje same BiH. On zna da od toga nema ništa, ali hoće da posredno sruši inicijativu koju je predložio lider HDZ-a Dragan Čović u vezi sa izmjenom Izbornog zakona kako smo se i dogovorili”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

    Po dogovoru iz Laktaša, nekoliko dana poslije Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, uputio je prijedlog izmjena Izbornog zakona, koji, kako je tada rekao, odražava dogovor iz Laktaša.

    “Riječ je o prijedlogu iz Mostara od prije 10 dana s kolegama iz ‘trojke’ pod uslovom da se ne može promijeniti Ustav – ne mijenjajući Ustav da napravimo promjene koje će odraziti odnos da nije dobro da jedan narod bira predstavnika drugom narodu”, rekao je tada Čović obrazlažući da izmjene Izbornog zakona koje je predložio podrazumijevaju da se u Republici Srpskoj ništa ne mjenja, a ni u FBiH pri izboru bošnjačkog člana, dok bi kod hrvatskog člana bio izabran onaj ko bude prvoplasirani, s tim da mora biti prvi u barem tri od pet kantona u kojima je većina hrvatska.

    “Postavlja se pitanje da li će opstati ovaj dogovor i da li će biti prepoznata volja da se ide naprijed ka otvaranju pristupnih pregovora. Logično bi bilo da stranci podržavaju svaki domaći dogovor, da pomognu implementaciju tog dogovora, a ne da ga ruše. Ali ovdje neki strani ljudi imaju stalnu potrebu da guraju prst u oči domaćim ljudima, izabranim predstavnicima i da pokvare ono što su oni napravili. Ne čine dobro BiH”, rekla je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH.

    I Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da je učesnicima sastanka na kojem je predložen novi Izborni zakon bilo jasno da je to potrebno uraditi bez izmjena Ustava BiH.

    Vojislav Savić, analitičar iz Banjaluke, smatra da jedini koji uvlače priču o izmjeni Ustava su stranci, odnosno američka Ambasada.

    “Besmisleno je i napominjati koliko je apsurdno da kad u ovakvoj zemlji, ovakvom društvu konačno dođe do nekog dogovora i kakvih-takvih pomaka naprijed, odmah imate reakciju američke Ambasade, koja hoće da minira dogovor i instalira neke svoje zahtjeve.

    Dakle, dogovor će opstati samo ako se bh. lideri ogluše o zahtjeve stranih diplomata i ako se budu držali interesa građana ove zemlje. Ja sam lično skeptičan da će dogovor opstati samo zbog velikog pritiska na “trojku” od strane sarajevskih medija i pojedinih diplomata. Svaki dogovor koji nije u skladu sa apsolutističkim interesima Sarajeva smatra se da je nekakav ustupak Dodiku, što je suludo. Svi oni predstavljaju narode i građane koji ovdje žive, sviđali se nekome ili ne” kazao je Savić.

    Odmah nakon sastanka u Laktašima, i lideri “trojke” davali su poprilično konfuzne izjave iz kojih nije bilo moguće zaključiti šta je tačno dogovoreno, odnosno da li je preduslov za izmjenu Izbornog zakona BiH izmjena Ustava BiH ili je to moguće uraditi bez otvaranja ustavne reforme, od koje teško može da bude nešto u ovim okolnostima.

    Ipak, i pored dogovora iz Laktaša, koji podrazumijeva da svaki narod bira sebi člana Predsjedništva BiH, da se podigne cenzus na pet posto, zatvore liste itd., lideri ‘trojke’ smatraju da prije svega toga treba usvojiti tehničke izmjene Izbornog zakona koje su u proceduri, a među kojima je, između ostalog, i uvođenje novih tehnologija.

    “Tehničke izmjene su imperativ jer ako to ne uradimo mi, uradiće Šmit (Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika)”, rekao je Konaković.