VRBAS Media

Autor: INFO

  • Radnici u pravosuđu ne odustaju od svojih zahtjeva

    Radnici u pravosuđu ne odustaju od svojih zahtjeva

    Sudijama treba smanjiti a radnicima povećati plate, komentar to predsjednika Srpske na štrajk u pravosuđu. Problem je to koji traje više od 15 godina, kaže Milorad Dodik. I tada su stranci upleli svoje prste. Dok su pojedinima plate povećavane drugi su za to povećane ostajali uskraćeni.

    „Tada je isto intervencijom stranaca sudijama date veće plate, odvojeni su kao da oni vanzemaljci a oni koji su ostali radnici daktilografi i ostali koji rade druge poslove oni su ostali ispod crte jer njih nije zanimalo“, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

    A danas to te iste radnike itekako zanima. Od svojih prava i zahtjeva neće odustati. Kao odgovorni ljudi spremni smo na svaku vrstu kompromisa, poručuju iz sindikata pravosuđa. Vrijeme je da se zaustavi diskriminacija prema određenim radnicima.

    „Ako je povećana plata sudijama i tužiocima, zašto ne bi bila povećana i ovim radnicima. Prošle godine u januaru se to desilo, radnici ništa, ove godine u januaru radnicima ništa, a dio smo jednog sistema. Nema rada pravosudnih institucija bez ovih ljudi, bez ove administracije“, izjavio je Siniša Petrović, predsjednik Sindikata pravosuđa Republike Srpske.

    Kompromis se mora naći, jasan je i resorni ministar. Za sljedeću sedmicu kaže Miloš Bukejlović dogovoren je i sastanak kako bi pokušali bar donekle približiti stavove. Razumijevanje prema zaposlenima postoji međutim nikako ne smije biti ugrožen rad institucija koje štrajkuju.

  • Stav Ustavnog suda Srpske o boračkom dodatku podijelio mišljenje vlasti i struke

    Stav Ustavnog suda Srpske o boračkom dodatku podijelio mišljenje vlasti i struke

    Još se ne smiruje bura oko osnovica za borački dodatak, a koplja se lome oko toga da li nakon odluke Ustavnog suda Republike Srpske dosadašnji obračun pada u vodu, ko će ubuduće utvrđivati tu osnovicu i koliko će ona iznositi.

    Vlada Srpske je već najavila da osnovica ostaje ista jer se „odluka suda ne odnosi na nju“, pravnici tvrde obrnuto, a opozicija najavljuje da će tražiti da se osnovica za borački dodatak poveća jer bi o svemu sada trebalo da odlučuje Narodna skupština Republike Srpske, a ne Vlada, kao da to u suštini nešto mijenja jer zna se ko ima većinu u parlamentu.

    Ko je u pravu, i da li se odluka Ustavnog suda RS, zaista, ne odnosi na osnovicu za borački dodatak ili oni koji „tumače“ ovu sudsku odluku, a koji sjede u izvršnoj vlasti nemaju pojma o pravu, ili namjerno sve tumače pogrešno?

    Ustavni sud Republike Srpske je, naime, odlučio da član 16. stav 4. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.

    Osporenim članom zakona propisano je da odluku o utvrđivanju osnovice donosi Vlada početkom svake godine, u skladu sa visinom raspoloživih sredstava planiranih u budžetu za tu godinu, vodeći računa o dostignutom nivou prava.

    Osnovica ostaje, Zakon se mijenja
    Premijer Republike Srpske Radovan Višković je u međuvremenu izjavio da će Vlada Srpske i dalje isplaćivati primanja za boračke kategorije tvrdeći da Ustavni sud Srpske to nije stavio van snage, niti osporio.

    On tvrdi da odluka Vlade nije stavljena van snage niti je osporena.

    – To je samo instrukcija za neke buduće odluke Vlade Republike Srpske – rekao je Višković.

    Slično tumačenje su dali i u Ministarstvu rada i boračko -invalidske zaštite.

    Tvrde da je navedena Odluka Ustavnog suda objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske broj 13/24 dana 9. februara 2024. godine, kada je u skladu sa odredbama Zakona o Ustavnom sudu RS osporena odredba i prestala da važi.

    – Odluke Vlade o visini osnovice za obračun primanja utvrđenih Zakonom za 2024. godinu koje su donesene na osnovu osporene odredbe člana 16. stav 4. Zakona, stupile su na snagu prije objavljivanja Odluke Ustavnog suda u „Službenom glasniku Republike Srpske“, odnosno prije prestanka važenja navedene osporene zakonske odredbe – naveli su u ovom ministarstvu.

    Najavljuju da će izmjeniti Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata, ali osnovica ostaje.

    Drugim riječima, osnovica za boračka primanja, po njima, nije neustavna nego je neustavan Zakon.

    Pogrešno tumačenje
    S druge strane pravni stručnjaci se ne slažu sa ovakvim tumačenjem odluke Ustavnog suda Republike Srpske.

    Profesor ustavnog prava Milan Blagojević rekao je za Srpskainfo da nije tačna tvrdnja Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, prema kojem nedavna odluka Ustavnog suda RS o neustavnosti zakonske odredbe da Vlada svake godine određuje osnovicu za obračun visine boračkih primanja navodno nema dejstva na odluku Vlade o visini osnovice za boračka primanja u tekućoj 2024. godini.

    On je upozorio da je navedeno tumačenje Ministarstva suprotna članu 68. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske.

    – Naime, tom odredbom je propisano da propisi doneseni za izvršenje zakona koji su na osnovu odluke Ustavnog suda prestali da važe, neće se primjenjivati od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda, ako iz odluke suda proizlazi da ti akti nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske – kaže Blagojević.

    Podsjeća da je Ustavni sud je nedavnom odlukom rekao da je neustavna odredba Zakona o pravima boraca da Vlada Republike Srpske svojom odlukom utvrđuje osnovicu za obračun boračkih primanja.

    Time je, nastavlja Blagojević, taj sud istovremeno rekao da je neustavan i svaki podzakonski propis koji je već donesen za izvršenje takve neustavne zakonske odredbe.

    -Imajući u vidu da je odluku o visini osnovice za obračun boračkih primanja u 2024. godini Vlada donijela kao podzakonski akt za izvršenje navedene odredbe Zakona o pravima boraca, koju je Ustavni sud proglasio neustavnom, jasno je da se ni ta Vladina odluka za 2024. godinu ne smije dalje primjenjivati, jer to zabranjuje već navedena odredba člana 68. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, usljed čega nisu zakoniti suprotni navodi resornog Ministarstva – upozorava Blagojević.

    Isto mišljenje dijeli i banjalučki advokat Arsenije Baltić, koji za Srpskainfo kaže da Ustavni sud Republike Srpske jeste rekao da odredba Zakona nije u saglasnosti sa Ustavom.

    – Međutim, dejstvo takve odluke je propisano Zakonom o Ustavnom sudu RS i ono podrazumijeva i to da podzakonski propisi koji su doneseni radi izvršenja neustavne zakonske odredbe se, takođe, ne mogu primjenjivati nakon odluke Ustavnog suda, ako iz te odluke suda proizlazi da su i oni neustavni – pojašnjava Baltić.

    Ključno je, dodaje on, pitanje da li iz ove odluke Ustavnog suda RS proizlazi da je ta odluka o osnovicama za boračka primanja neustavna.

    Baltić je stava da jeste.

    – Mislim da to proizlazi iz toga što je odlukom Ustavnog suda upravo iz pravnog sistema Republike Srpske uklonjen osnov za nadležnost Vlade za donošenje ove odluke. U suštini, osnovica za boračka primanja bi se u budućnosti mogla obračunavati i isplaćivati samo na osnovu Zakona, i ne može se isplaćivati na osnovu ove odluke Vlade – zaključuje Baltić.

  • Crna Gora odbila Dodikov poziv za učešće u izgradnji HE “Buk Bijela”

    Crna Gora odbila Dodikov poziv za učešće u izgradnji HE “Buk Bijela”

    Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore odbilo je poziv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika o učešću te države u izgradnji hidroelektrane “Buk Bijela”.

    Dodik je, naime, ovaj poziv uputio tokom nedavne posjete Crnoj Gori kada se sastao sa predsjednikom Skupštine Crne Gore, Andrijom Mandićem

    – Mi nudimo Crnoj Gori da se uključi u ovaj megaprojekat. Ako neće, onda da nas ne blokiraju – rekao je tada Dodik.

    On je dodao da ukoliko ima nastojanja da se Crna Gora vrati u taj projekat, postoji spremnost da se to prihvati, navodeći da struju niko neće proizvesti osim hidroelektrana, termoelektara, solarnih elektrana i vjetroparkova.

    Iz Ministarstva energetike i rudarstva Crne Gore odgovaraju da je za njih pitanje izgradnje hidroelektrane “Buk Bijela” završeno još 2004. godine skupštinskom Deklaracijom o zaštiti rijeke Tare, ali i UNESCO izvještajem iz 2005. Godine.

    – Time je stavljena tačka na ideje o gradnji hidroelektrana na ovom području koje bi mogle uticati na “suzu Evrope” – navedeno je iz ovog resora podgoričkim “Vijestima”.

    To je odgovor na pitanje da li bi Crna Gora mogla učestvovati u ovom projektu, ako bi prema najvama visina brane bila niža čime akumulacija ne bi ulazila na teritoriju Crne Gore i ne bi imala utjecaj na zaštićeno područje rijeke Tare.

    – U strateškim dokumentima Crne Gore taj dio se ne tretira u energetskom smislu, kao ni u biznis planovima EPCG. Ministarstvo energetike i rudarstva se neće baviti hipotetičkim situacijama, već relevantnim pokazateljima i dokumentima i važećom legislativom Crne Gore koja zabranjuje gradnju na tom prostoru. Što se tiče procjena uticaja na životnu sredinu, tu je nadležno ministarstvo u čijem resoru je ekologija – navedeno je u odgovoru ovog Ministarstva.

    Pristali, pa odustali

    Vlada Crne Gore, čiji je predsjednik bio Milo Đukanović je u aprilu 2004. godine dala načelnu saglasnost da sa Republikom Srpskom gradi HE “Buk Bijela”.

    Tada je predviđana visoka brana, a njena akumulacija dolazila bi do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji.

    Nakon toga došlo je do protesta ekoloških organizacija i građana, koji su protiv izgradnje skupili preko 11.000 potpisa i predali peticiju Skupštini, parlament je u decembru iste godine glasovima opozicije, dijela manjinskih stranaka i SDP usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare.

    Nakon toga u Srpskoj je rađen novi projekat kojim je predviđena niža visina brane, a dodata je još jedna hidroelektrana na Drini, nizvodno blizu Foče.

    Zatim su projekat njihove izgradnje započele Srpska i Srbija, koji su o tome potpisali sporazum 2020. godine.

    Finansijeri bi bili Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda Republike Srpske kroz zajedničko preduzeće “Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina”.

    Raspisan je i tender za izvođače, a proteklog ljeta dostavljene su tri kineske ponude.

    Dva spora zbog HE “Buk Bijela”
    Međutim, sve je prolongirano jer su, u međuvremenu pokrenuta dva spora – prvi pred Ustavnim sudom BiH oko koncesija, jer vlasti Federacije BiH smatraju da imovina u graničnom pojasu ne pripada entitetima već državi BiH, a drugi pred UNESCO, kojeg je inicirala Crna Gora zbog mogućeg negativnog uticaja na Taru, odnosno prostor Nacionalnog parka “Durmitor”.

    Iz Elektroprivrede Crne Gore naveli su da prate dešavanja u vezi sa ovim sporovima, kao i da znaju da je prvi spor okončan nedavno, jer su dvije elektroprivrede, ERS i EBiH postigle dogovor da dobiju po 25 odsto udjela u ovom objektu, a da Republika Srbija dobije preostalih 50 odsto.

    Što se tiče drugog spora, jula 2021. godine, ministarstva ekologije Crne Gore i Republike Srpske dogovorila su se o formiranju ekspertskog tima koji će ispitati mogući uticaj HE “Buk Bijela” na rijeku Taru u Crnoj Gori.

    Jula 2023. godine BiH i Crna Gora osnovale su zajedničku radnu grupu za rješavanje problema u vezi sa projektom HE “Buk Bijela”. Tada je u dogovoru posredovao sekretarijat energetske zajednice.

    Iz Vlade Republike Srpske je saopšteno da će uraditi dodatnu ekološku studiju kako bi se analizirali efekti gradnje hidroelektrane na Nacionalni park “Durmitor” u Crnoj Gori koji je pod zaštitom organizacije Unesko.

    – U odluci Odbora za svjetsku baštinu je istaknuto da BiH mora procijeniti potencijalni utjecaj na životnu sredinu projekta HE “Buk Bijela”, koja je planirana na rijeci Drini u BiH, na visoke prirodne vrijednosti Durmitora i na rijeku Taru. Zatraženo je od država BiH, Crne Gore i Srbije da održe kontinuitet rječnog eko-sistema i neometan tok rijeke, kao i da BiH i Srbija moraju osigurati i procjenu potencijalnih uticaja kroz stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, i to u saradnji sa Crnom Gorom – saopštili su iz EPCG.

  • Naređen najviši stepen borbene gotovosti

    Naređen najviši stepen borbene gotovosti

    Lider Severne Koreje, Kim Džong-un, naredio je tokom inspekcije velike vojne baze na uvođenje najvišeg stepena borbene gotovosti severnokorejskih trupa.

    On je zatražio od vojske da bude spremna za rat, prenela je danas državna novinska agencija KCNA.

    Lider Severne Koreje, Kim Džong-un, naredio je tokom inspekcije velike vojne baze na zapadu zemlje uvođenje najvišeg stepena borbene gotovosti severnokorejskih trupa i zatražio od vojske da bude spremna za rat, prenela je danas državna novinska agencija KCNA.

    Kimov obilazak vojne baze, čija lokacija nije obelodanjena, upriličeno je neposredno nakon početka redovnih godišnjih, kombinovanih vojnih vežbi američkih i južnokorejskih snaga, prenosi Rojters.

    U ovogodišnjim združenim američko-južnokorejski vojnim manevrima koji su započeti u ponedeljak na jugu Južne Koreje angažovano je dvostruko više snaga u odnosu na prošlogodišnje vežbe.

    Kim je rekao da severnokorejska vojska mora “dinamično da sprovede nove, intenzivirane ratne pripreme u skladu sa zahtevima aktuelne situacije”, prenela je agencija KCNA.

    “Naša vojska bi trebalo stalno da intenzivira vežbe koje oponašaju ratno stanje i da brzo unapređuje svoje borbene sposobnosti do savršene spremnosti za stvarni rat”, rekao je Kim.

    Severnokorejski lider nije pomenuo vežbe američke i južnokorejske vojske, ali je nadgedao svoje trupe koje su izvodile manevre u uslovima simulacije stvarnog ratnog stanja, prenela je severnokorejska novinska agencija.

  • Putin: Srbi su posebni i najpouzdaniji saveznici

    Putin: Srbi su posebni i najpouzdaniji saveznici

    Ruski predsednik Vladimir Putin je rekao je da su odnosi Ruske Federacije i Srbije posebne prirode i da su Srbi “vekovima najpouzdaniji saveznici Rusije”.

    “Odnosi Rusije i Srbije su posebne prirode, istorijski duboki, o tome uvek govorim sa posebnom toplinom, jer vekovima, želim da istaknem, Srbi su najpouzdaniji saveznici Rusije, znamo, pamtimo i cenimo to“, rekao je Putin na sastanku sa učesnicima Svetskog festivala mladih, prenose RIA Novosti.

    Svetski festival mladih održava se od 1. do 7. marta u mestu Sirijus, na ruskoj crnomorskoj obali kraj Sočija, koje ima status federalne teritorije.

    Teritorija je formirana na bazi dečjeg Obrazovnog centra “Sirijus”, smeštenog u Olimpijskom parku u Sočiju.

  • MMF: Kašnjenje u dekarbonizaciji ekonomije imaće posljedice

    MMF: Kašnjenje u dekarbonizaciji ekonomije imaće posljedice

    U interesu je zemalja u evropskom susjedstvu da što prije dekarbonizuju svoje ekonomije, jer će u suprotnom biti u nepovoljnom položaju u odnosu na EU, koja je njihov najvažniji ekonomski partner.

    Ovo je jedan do zaključaka istraživanja koje su sproveli eksperti Međunarodnog monetarnog fonda, a koje je predstavljeno juče u online formatu. U dokumentu je naglašeno da zemlje u evropskom susjedstvu, među kojima je i zapadni Balkan, mogu odgađati dekarbonizaciju, ali da bi to moglo stvoriti velike izazove za njihove ekonomije.

    “Rano usvajanje sveobuhvatne strategije dekarbonizacije, kao što je uvođenje poreza na ugljenik u cijeloj ekonomiji, bilo bi od veće koristi za ove zemlje nego odlaganje za kasnije. S obzirom na njihovu geografsku blizinu EU, jake trgovinske veze, indirektni efekat kroz prelijevanje pooštravanja klimatskih politika u EU, kao i činjenicu da je većina zemalja na putu pristupanja EU, što bi, između ostalog, zahtijevalo usklađivanje sa standardima EU o emisijama, bilo bi u interesu tih zemalja da idu u korak sa tempom smanjivanja emisija u EU”, piše u tekstu.

    Jedna od mjera, kako je istaknuto, koju EU sprovodi kako bi smanjila emisije je naplaćivanje ispuštanja karbona u atmosferu, što bi, kako je naglašeno, moglo pogoditi slabe ekonomije u evropskom susjedstvu, posebno mala i srednja preduzeća.

    “Takve firme bi mogle biti neproporcionalno pogođene oporezivanjem karbona, prvenstveno zato što troše veći dio svojih troškova na energiju. Nasuprot tome, veće firme mogu imati koristi od efekta obima na potrošnju energije. Naša analiza otkriva da je povećanje broja zaposlenih povezano sa manjom zavisnošću od energije od jedan odsto ukupnih troškova. Ovaj nalaz ima značajne implikacije za kompenzaciju efekata politike cijene na karbon, budući da je do 99 procenata svih preduzeća u regionu klasifikovano kao mala ili srednja. Ako bi se uvelo oporezivanje ugljenika, manje firme bi bile neproporcionalno pogođene, sa potencijalnim gubitkom radnih mjesta”, istaknuto je.

    Ipak, uz adekvatne mjere i rano prilagođavanje, moguće je iskoristiti šansu i olakšati ekonomski razvoj ovih ekonomija. Poseban izazov, kako je naglašeno, jeste činjenica da su sve ove zemlje izrazito zavisne od fosilnih goriva i teške industrije, jer je ugalj lako dostupan i moguće ga je pretvoriti u jeftin i pristupačan energent.

    Uprkos izazovima, naglašeno je da je dekarbonizacija u interesu i zbog efekta koji zagađenje ima na zdravlje ljudi i kvalitet vazduha. Osim toga, istaknuto je da će klimatske promjene posebno negativno pogoditi zemlje koje se nalaze u mediteransko-srednjoevropskom pojasu.

    “Očekuje se da će jugoistočna Evropa biti sve više izložena vremenskim udarima zbog sve veće učestalosti toplotnih talasa, suša i šumskih požara. Kako globalne temperature rastu, suptropska klima bi se mogla širiti dalje na sjever, degradirajući biodiverzitet i povećavajući rizik od novih bolesti”, dodaje se u tekstu.

  • BiH digla ruke od proizvodnje

    BiH digla ruke od proizvodnje

    BiH posjeduje izvanredne mogućnosti kada je u pitanju obradivost zemljišta i poljoprivreda, ali praksa vodi u pravcu toga da je sve manje onih koji se hvataju motike i ostaju na selima u pokušaju da sačuvaju ili ožive domaćinstvo, zbog čega su mnogobrojna područja već odavno zarasla u korov jer tamo više nema ko da obrađuje zemlju, odnosno proizvodi hranu, prije svega za sebe.

    O kolikom problemu se radi najbolje ilustruje informacija da BiH uvozi više od 65 odsto hrane koju konzumiramo, što praktično znači da dva od tri zalogaja nismo zasijali u svojoj bašti, ali, opet ponavljamo, ne zato što ne možemo, već zato što je sve manje zainteresovanih za tako nešto, uz stav da im se to teško isplati.

    Podaci statističkih agencija iz prošle godine kažu da FBiH ima nešto više od 720.000 hektara obradivih površina, a da Republika Srpska raspolaže sa oko milion hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega se skoro polovina ne koristi za proizvodnju hrane.

    “Zaista je tačna informacija da BiH uvozi oko 65 odsto hrane. BiH izvozi hranu u vrijednosti od oko milijardu KM, a uvozi tri milijarde. Dakle, mi smo u deficitu dvije milijarde maraka”, kazao je za “Nezavisne novine” Boris Pašalić, bivši ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

    Kada govorimo o Srpskoj, Pašalić naglašava da su neka područja potpuno poljoprivredno zapuštena, ali da s druge strane postoji stalna potreba za novim zemljištem u Semberiji i Lijevče polju.

    “Tamo imamo razvijenu poljoprivredu, domaćinstva gdje žive mladi poljoprivrednici sa novom mehanizacijom, i njima nedostaje zemljišta. A u područjima koja su iseljena, gdje nema mlade radne snage već su ostali stariji ljudi koji nemaju snage ili resursa da obrađuju zemlju, onda je to zapušteno. Teško je vratiti ljude na selo, one koji su otišli za drugim poslom i ne žele da se bave poljoprivredom”, navodi Pašalić te dodaje da se sa ovakvim problemom suočava i veći dio Evrope.

    Ipak, on ističe da je u prethodne četiri godine u Srpskoj došlo do povećanja iskorištenosti obradivih površina.

    “Došli smo do obradivih 398.000 hektara, što znači da te raspoložive površine rastu. Idemo tim nekim dobrim putem, ali idemo sporo”, rekao je Pašalić.

    Pored toga, bivši resorni ministar naglašava i da uprkos negativnim brojkama o kojima smo govorili na početku teksta, BiH nije zavisna od uvoza hrane.

    “Vidjeli ste da kada se desila pandemija, mi smo uspjeli da obezbijedimo dovoljno hrane za naše ljude, posebno onda kada u onih mjesec dana nije ušlo ni zrno pšenice iz Srbije i Mađarske. Nije tako alarmantna situacija da bismo mi ovdje pocrkali od gladi da se nešto sutra desi, jer čim imate problem, a imate resurs, narod će se okrenuti proizvodnji. Samo ću reći da smo mi 2020. godine kada je počela pandemija podijelili 10.000 sjetvenih paketa. Ljudi koji nikad nisu uzeli motiku u ruke su napravili baštu”, ističe Pašalić.

    U kompletnoj priči on podsjeća da BiH nikada nije potegla mjere koje su joj na raspolaganju i koje bi omogućile da lakše upravlja odnosom uvoza i izvoza.

    “BiH ima mogućnost da ograniči uvoz hrane iz drugih zemalja onda kada te hrane imamo dovoljno iz sopstvenih izvora. Dakle, kad kod nas dospijeva krompir, treba određenim taksama opteretiti uvoz krompira iz Egipta, Albanije… I to je nešto što mi imamo razrađeno zakonom, ali taj mehanizam nikad nije pokrenut od strane Savjeta ministara BiH, što je velika zamjerka”, pojasnio je Pašalić.

    S druge strane, Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kaže za “Nezavisne novine” da su podaci o količini uvoza i izvoza hrane još ozbiljniji od onoga što smo naveli na početku teksta.

    “Mi izvozimo oko milijardu maraka, ali uvozimo više od četiri milijarde KM. Ne treba dalje da idemo”, navodi Bićo.

    Rješenje broj jedan je, dodaje, zaštita domaće proizvodnje i proizvođača, a u tom pravcu on smatra da bi se trebalo razmišljati i o oporezivanju uvoznih proizvoda.

    “Godinama tražimo prelevmane na uvoznu robu, da bi se to na neki način izjednačilo sa domaćim proizvodima, kako bismo bili konkurentni na tržištu. Jer ovo što dolazi izvana su damping cijene, imaju jeftiniju proizvodnju i s tim se ne možemo nositi”, naveo je Bićo.

    On smatra da bi bilo dobro i da se povećaju izdvajanja za poljoprivredu, koja, kada se sabere Srpska, FBiH i Brčko distrikt, iznose oko 400 miliona KM.

    “Iako se sredstva povećavaju iz godine u godinu, proizvodnja je sve manja. Ovo bi trebalo da upali neki alarm. Poskupljuju inputi, a izdvajanja ne mogu da to pokriju. Zato dosta ljudi i odustaje od poljoprivrede i zato nam je sve ovako”, dodao je Bićo.

  • Deset milijardi dolara uzalud potrošeno na Apple auto?

    Deset milijardi dolara uzalud potrošeno na Apple auto?

    Apple je ranije ove sedmice otkazao svoj projekat automobila, ne uspjevši da isporuči održiv proizvod nakon decenijskog rada.

    Kompanija je uložila preko 10 milijardi dolara u poduhvat – nevjerovatnu sumu novca koja je potrošena na projekat koji nikada neće ugledati svjetlost dana.

    Kako se ispostavilo, troškovi rastu kada ne možete da se odlučite šta ćete tačno i kako da proizvodite.

    Prema izvještaju New York Timesa, kompanija je prvobitno namjeravala da preuzme Teslu i napravi novo električno vozilo. Zatim je htjela da se takmiči sa kompanijom Waymo u samovozećim automobilima.

    Apple je angažovao inženjere iz Porschea i NASA da rade na projektu, kroz koji su prodefilovala četiri različita lidera i koji je izrodio nekoliko različitih vizija.

    U jednom trenutku je čak razmišljalo o kupovini Tesle i razgovaralo sa Ilonom Maskom o toj ideji.

    Više od 2.000 ljudi radilo je na projektu Titan kada je Apple navodno otkazao program ove sedmice. U tom trenutku, vizija automobila se vratila na to da bude električno vozilo koje će parirati Tesli. Da je Apple izbacio automobil na tržište, vjerovatno bi koštao preko 100.000 dolara, uprkos ranijim glasinama.

    Iako se čini da nikada nećemo videti serijski automobil koji je napravio Apple, neće sav rad na projektu biti izgubljen. Mnogi članovi tima će se navodno preseliti u Apple od‌jeljenje vještačke inteligencije i primeniti ono što su naučili o vještačkoj inteligenciji na druge proizvode.

    Međutim, postoje neka tehnološka riješenja za automobil, koja možda nikada neće ugledati svjetlost dana. Na primjer, Apple je osmislio panoramski krov koji bi mogao da smanji zračenje toplote od Sunca.

    Iako je Apple automobil vjerovatno “mrtav” ne znači da kompanija odustaje od automobilskog sektora. Još uvek je tu CarPlay koji se koristi u većini savremenih automobila u okviru infotejnmenta.

    Očekujte da će kompanija biti uključena u auto-industriju u godinama koje dolaze, na ovaj ili onaj način, prenosi B92.

  • Voz udario u automobil u Banjaluci, vozilo smrskano

    Voz udario u automobil u Banjaluci, vozilo smrskano

    Voz Željeznica Republike Srpske udario je večeras u putničko vozilo u naselju Derviši, u Banjaluci.

    ATV nezvanično saznaje da je jedan mladić, koji je bio u automobilu, teže povrijeđen.

    Kako se vidi na fotografiji, na automobilu je pričinjena ogromna materijalna šteta.

    Portparol Policijske uprave Banjaluka Milana Stojanović rekla je za ATV da se saobraćajna nezgoda dogodila u 19,40 časova. Prema njenim riječima, dvije osobe su povrijeđene.

    „U ulici Prištinska dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovao putnički voz i putničko vozilo. Dva lica su zadobila tjelesne povrede i ljekarska pomoć im se ukazuje na UKC Republike Srpske“, rekla je ona.

    Policijski službenici PU Banjaluka vrše uviđaj na licu mjesta i u toku je potpuna obustava saobraćaja na navedenoj dionici, dodala je Stojanovićeva.

    O svemu navedenom obaviješten je dežurni tužilac OJT Banjaluka.

  • Putin: Amerika pustila duha iz boce

    Putin: Amerika pustila duha iz boce

    Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je danas da je Amerika pustila “duha iz boce” i da vladanje svijetom iz jednog centra podriva njegovu osnovu.

    “Same Sjedinjene Američke Države su pustile duha iz boce, ali ako je to dozvoljeno, zašto drugim zemljama nije dozvoljeno da štite svoje suštinske interese na isti način?”, poručio je Putin na ceremoniji zatvaranja Svjetskog festivala mladih koji se održava od 1. do 7. marta u Sirijusu, prenosi “RIA Novosti”.

    On je upozorio da se svijetom ne može upravljati iz jednog centra, jer je to, kako je naveo štetno i za sam centar, budući da podriva njegove temelje.

    Ruski lider je podvukao da su tradicionalne vrijednosti temelj postojanja i da na svijetu nema mjesta za bilo čiju isključivost, bahatost i segregaciju.

    “Očigledno, postoji nešto što nas sve spaja. Sada u Rusiji to zovemo našim tradicionalnim vrijednostima. To je temelj našeg života, našeg bića”, rekao je Putin.

    On je naveo da na svijetu ne postoje jednaki uslovi za sve i to je, kako je ocijenio, glavna nepravda sadašnjeg svjetskog poretka.

    “Rađamo se jednaki, ali pitanje je: rastemo li, razvijamo li se u jednakim uslovima? Odgovor je, nažalost, ne. U svijetu nema jednakih uslova za sve. I to je glavna nepravda današnjeg svjetskog poretka”, zaključio je Putin, prenosi “b92”.