Autor: INFO

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je skandalozna, nečuvena i sramna odluka CIK-a o zabrani izlaska na izbore SDS-u, kojom se podrivaju temelji demokratije u Republici Srpskoj i BiH.

Cvijanović je istakla da je tragično to što domaće institucije nastupaju tako restriktivno prema pravnim i fizičkim licima, a na primjeru SDS-a, vidimo i političkim subjektima bez bilo kakve sudske presude, već samo zato što je neko iz inostranstva ili neka tuđa vlada odlučila da joj nešto nije po volji.

– Ovo je još jedan dokaz da je ovaj saziv CIK-a ništa drugo do poluga u rukama stranaca. Zaista se postavlja pitanje zašto su banke u potpunosti gasile tekuće i druge račune umjesto da su onemogućile one funkcije koje se i prate po pravilima Ofaka – ukazala je Cvijanović za Srnu.

Ona je istakla da je apsolutno neprihvatljivo da se u podaničkom maniru samo izignoriše situacija u kojoj se našao SDS i da je CIK tako olako pristao da onemogući ravnopravno učešće svih političkih subjekata u izbornom procesu.

– Ovo je brutalni napad na demokratiju, isto kao što je i pojava u kojoj neki stranac pojedinac može nametnuti izmjene krivičnog, izbornog ili bilo kojeg drugog zakona, umjesto institucija koje su za to ovlaštene i po Ustavu i po zakonu – zaključila je Cvijanović.

Predsjedik Srpske demokratske stranke Milan Miličević rekao je za RTRS da će SDS uložiti žalbu na odluku Centralne izborne komisije BiH kojom je odbačena prijava ove stranke za učešće na lokalnim izborima.

Miličević je razočaran odlukom koju smatra nepravedenom i nedemokratskom.

– SDS je legitimna partija, nije joj na bilo koji način zabranjen rad, nema račun jer je ukinut i imali smo formiran, uz posebno ovlaštenje, račun generalnog sekretara na koji smo uplatili taksu za učešće – rekao je on.

Miličević je istakao da je odlukom CIK-a diskriminisan SDS, kao važana politička partija u Republici Srpskoj, i da je time poniženo 100.000 ljudi koji podržavaju ovu stranku.

– Bez obzira na to, mi ćemo kao SDS izaći na izbore, iskoristićemo pravni lijek i žalbu i tužbu sutra – rekao je Miličević i dodao da odluke poput današnje mogu dovesti u pitanje legitimnost i legalnost lokalnih izbora.

Miličević je dodao da će SDS nakon žalbenog roka imati konačan odgovor.

Centralna izborna komisija BiH odbacila je prijavu Srpske demokratske stranke za učešće na lokalnim izborima u oktobru ove godine.

Odluka je donesena sa pet glasova članova CIK-a za odbacivanje prijave i jednim glasom protiv.

Kako je rečeno, SDS ne ispunjava propisane uslove zbog toga što je račun stranke za finansiranje kampanje otvoren na fizičko lice.

– Politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborina, dužni su da otvore poseban račun za finansiranje troškova kampanje. Račun otvara organ koji ovlasti politička stranka – naveli su iz CIK-a.

Iz CIK-a navode da je u SDS-ovoj prijavi problematično upravo to što je račun prijavljen na ime generalnog sekretara.

– Mi ne bismo mogli kontrolisati finansiranje političke stranke jer je račun na trećem licu. Treće lice je fizičko i ne radi u ime i za račun stranke već u svoje ime, a za račun stranke. To je ugovor o komisionu – rekli su iz CIK-a.

Ova stranka prijavila se za učešće na izborima i pod drugim nazivom kao SDS-Volja naroda i kao takva može izaći na izaći na izbore uz preporuku da otkloni nedostatke.

Istovremeno, CIK je odobrio učešće na izborima za 82 stranke među kojima su SNSD, Ujedinjena Srpska, DNS, NPS, PDP, NF Јelena Trivić…

Ustavni sud BiH danas je donio odluku u kojoj je naveo da Republika Srpska nema nadležnost da odlučuje o nepokretnoj imovini, a što su učinili nakon što su usvojili Prijedlog entitetskog zakona.

Ustavni sud BiH razmatrao je apelaciju koju su podnijeli članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić te 11 delegata Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i pet delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. U toj odluci su podvukli da imovinom može raspolagati samo država koja je za to nadležna, a da Republika Srpska kao entitet nema nadležnost za regulisanje pravne materije koja se odnosi na nepokretnu državnu imovinu, prenosi N1.

– Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, 11 delegata Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i pet delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 16/23), utvrdio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet osporenog zakona (pitanja nepokretne državne imovine) jer je to, u skladu s relevantnim odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine – navodi se u odluci.

Podsjećamo, poslanici u Narodnoj skupštini RS su 28. decembra 2022. godine usvojili Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti po hitnom postupku.

Njime se uređuje svojina koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, ali ne i svojina koja je do 31. decembra 1991. godine bila upisana kao imovina bivše Socijalističke Republike BiH. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je tada da je pitanje imovine riješeno Dejtonskim sporazumom.

Prema ovom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti Srpske, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovala Republika Srpska, “po sili zakona” kako se navodi u tekstu, pripada njima.

Međutim, odluka Ustavnog suda BiH je poručio da vlasti u RS ne mogu odlučivati o ovom pitanju.

Takođe, u NS RS usvojen je i zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, međutim, Kristijan Šmit, koga institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, poništio je te odluke i izmijenio Krivični zakon BiH.

Kabinet predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske navodi u saopštenju da je sporni glasački listić liste PDP nevažeći i po Izbornom zakonu BiH i po Uputstvu o postupku sprovođenja posrednih izbora za organe vlasti u BiH obuhvaćenih Izbornim zakonom BiH i da se ne može dozvoliti da CIK BiH u saradnji sa Ustavnim sudom BiH i Sudom BiH odlučuje ko će biti izabran za delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, jer to pravo isključivo pripada NSRS u skladu sa članom četiri stav 1. tačka a Ustava BiH, gdje je propisano da delegate iz Republike Srpske bira NSRS.

– Povodom informacije da je CIK BiH na 27. sjednici održanoj 30. maja 2024. godine ponovo priznala sporni glasački listić liste PDP-a za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske, nedopustivo je da se koriste manipulacije Ustavnog suda BiH, Suda BiH i CIK-a BiH, da bi se prekrajala izborna volja poslanika Narodne skupštine Republike Srpske u procesu izbora delegata Doma naroda BiH – navodi se u saopštenju predsjednika NSRS.

Kaže da je Ustavni sud BiH prethodno djelimično usvojio apelaciju PDP-a i potvrdio da im je povrijeđeno pravo na slobodne izbore u vezi sa izborom delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske (ne upuštajući se u ocjenu važenja spornog glasačkog listića), a Sud BiH sve je vratio CIK-u BiH na ponovno odlučivanje, prilikom kojeg je ponovo priznat sporni glasački listić.

– Uvidom u sporni glasački listić za izbor delegata iz Republike Srpske u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz reda srpskog naroda vidljivo je da se na dnu glasačkog listića nalazi odjeljak pod nazivom “napomena” gdje u prvoj rečenici stoji uputstvo o glasanju: “Glasanje se vrši stavljanjem znaka H u kvadratić pored naziva predlagača kandidatske liste (politički subjekt ili poslanik zastupljen u Narodnoj skupštini Republike Srpske)”. Izgled i sadržaj glasačkog listića i način na koji se glasa je utvrđen Uputstvom o postupku sprovođenja posrednih izbora za organe vlasti u BiH obuhvaćenih Izbornim zakonom BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 75/22 i 83/22) – objašnjava u saopštenju predsjednik NSRS.

Uvidom u sporni glasački listić, kaže vidljivo je da je kvadrat sa tekstom: “PDP-Partija demokratskog progresa” prekrižen (ne radi se o znaku H), a da je kvadratić pored naziva predlagača kandidatske liste ostao prazan.

– Na osnovu ovog vidljivo je da sporni glasački listić nije popunjen kako je to propisano u spomenutoj “napomeni” i da je samim tim nevažeći prema Uputstvu o postupku sprovođenja posrednih izbora za organe vlasti u BiH obuhvaćenih Izbornim zakonom BiH, što je ispravno utvrdila Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske – stoji u saopštenju.

S obzirom da sporni glasački listić nije ispunjen (kvadratić pored naziva predlagača kandidatske liste je prazan, a potrebno je da se stavi znak X u kvadratić), on je nevažeći u smislu člana 5.17 stav 1. tačka 1. Izbornog zakona BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 77/05, 11/06, 24/06, 33/08, 37/08, 32/10, 48/11 – odluka US, 63/11 – odluka US, 18/13, 7/14, 31/16, 54/2017 – odluka US, 41/20, 38/22, 51/22, 67/22, 24/24 i 24/24) koji propisuje da je glasački listić nevažeći ako nije ispunjen.

Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH ponovo je priznala “sporni listić” liste PDP za Dom naroda PS BiH iz Republike Srpske, odlučeno je na današnjoj sjednici.

Ustavni sud BiH još ranije djelimično je usvojio apeliciju PDP-a i potvrdio da im je povrijeđeno pravo na slobode izbore, a sve u vezi sa izborom delegata u Dom naroda BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Nakon te odluke Ustavnog suda BiH, Sud BiH sve je vratio CIK-u na ponovno odlučivanje.