VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vipotnik: Vrše se samo istraživanja, do eksploatacije dug put

    Vipotnik: Vrše se samo istraživanja, do eksploatacije dug put

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je da se u resornom ministarstvu ne vodi nijedan postupak koji se odnosi na eksploataciju zlata, litijuma ili drugih ruda i mineralnih sirovina, te naglasio da se i dalje vrše samo istraživanja koja sama po sebi ne predstavljaju ekološku opasnost.

    Od istraživanja do potencijalne eksploatacije je dug put i ako se u eventualnim postupcima iz nadležnosti ovog ministarstva pojavi i najmanja sumnja da bi moglo doći do zagađenja životne sredine i negativnih uticaja na zdravlje ljudi, takvi projekti neće dobiti dozvole. To je stav Vlade Republike Srpske i kompletnog rukovodstva Republike Srpske – poručio je Vipotnik.

    Vipotnik je rekao da Ministarstvo podržava sve aktivnosti koje će doprinijeti rastu ekonomije, a samim tim i životnog standarda građana, ali uz maksimalne mjere zaštite životne sredine.

    • Kada je riječ o najavljenim protestima zbog navodne eksploatacije ruda i mineralnih sirovina – bojim se da se radi o klasičnoj predizbornoj zloupotrebi opravdanog straha od zagađenja životne sredine, a svi strahovi dolaze od nedovoljnog poznavanja stvari- rekao je Vipotnik za Srnu.

    On je podsjetio da su svi postupci iz oblasti zaštite životne sredine i kreirani da spriječe negativne uticaje i uz to – maksimalno transparentni, tako da će stručna i najšira javnost, ukoliko bude zahtjeva za postupanje iz nadležnosti ovog ministarstva, biti blagovremeno obavještavana i maksimalno uključena, što je i zakonska obaveza.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je ranije da će o rudniku i rudarenju litijuma na području Lopara ključnu riječ imati struka, a ne političari.

    • Ako struka kaže da je rudarenje bezbjedno za zdravlje i životnu sredinu, onda će to biti prihvatljivo. Ako kažu da ima bilo koji segment, koji utiče na život građana, onda Vlada Srpske to neće podržati – rekao je Višković.
  • Tramp: Bajdenovo obraćanje Kongresu je sramota za Ameriku

    Tramp: Bajdenovo obraćanje Kongresu je sramota za Ameriku

    Bivši predsjednik SAD Donald Tramp nazvao je noćašnje obraćanje predsjednika DŽozefa Bajdena Kongresu “sramotom za Ameriku” i ocijnio da mu je govor bio “ljutit” i “polarizujući”.

    “To je možda bio najljući, najmanje saosjećajan, najgori govor predsjednika u Kongresu. Bila je to sramota za našu zemlju”, naveo je Tramp na mreži “Društvena istina”.

    On je istakao da je Bajdenov govor bio ispunjen mržnjom.

    “Bajden jedva da je pomenuo pitanje migranata, ili pitanje najgore granice u istoriji svijeta. On nikada neće popraviti problem ilegalnih migracija, niti to želi. Želi da naša zemlja bude preplavljena migrantima. Krivična djela će porasti na nivoe koji nisu viđeni dosad i to će se desiti ubrzo”, istakao je Tramp.

    Bajden je sinoć održao govor o stanju nacije u Kongresu koji je iskoristio za napad na Trampa. Američki predsjednik govorio je o brojnim aktuelnim temama, kako u SAD, tako i u svijetu.

  • Bajden održao govor o stanju države: Kritikovao Trumpa i potvrdio izgradnju pristaništa za Gazu

    Bajden održao govor o stanju države: Kritikovao Trumpa i potvrdio izgradnju pristaništa za Gazu

    Američki predsjednik održao je svoje treće obraćanje naciji “O stanju unije”. U obraćanju se fokusirao na kritiku politike Donalda Trumpa, ali i iznio obećanja o pomoći Gazi te dobar dio posvetio pitanju prava na pobačaj u SAD-u.

    Bidenova najznačajnija najava došla je pred kraj njegovog govora koji je trajao otprilike sat vremena, kada je potvrdio da će američka vojska uspostaviti “privremeno pristanište u Sredozemnom moru na obali Gaze” koje može primiti velike pošiljke vode, hrane i lijekova. Biden je obećao da misija neće uključivati raspoređivanje američkih trupa na terenu i da će omogućiti značajnu infuziju zaliha u Gazu.

    Ponavljajući svoje uvjerenje u pravo Izraela da se brani od Hamasa, Biden je osudio humanitarnu krizu u Gazi, gdje je više od 30.000 Palestinaca ubijeno u izraelskim zračnim napadima.

    “Izraelu kažem ovo: humanitarna pomoć ne može biti drugorazredna stvar ili adut u pregovaranju. Zaštita i spašavanje nevinih života mora biti prioritet. Dok gledamo u budućnost, jedino pravo rješenje situacije je rješenje s dvije države tokom vremena”, kazao je Biden.

    Sveukupni ton Bidenova govora, koji je obilježio njegov posljednji govor o stanju nacije prije novembra, bio je izrazito borben, ali pun nade. Biden se opetovano pozivao na Trumpa podrugljivo govoreći o “mojem prethodniku” dok je kritikovao stajališta bivšeg predsjednika o svemu, od vanjske politike do reforme imigracije.

    Otvarajući svoju izjavu čvrstom odbranom američkih saveznika u inozemstvu, Biden je pozvao Kongres da odobri više sredstava za Ukrajinu usred njezina rata protiv Rusije i osudio Trumpove nedavne komentare o NATO-u.

    Biden je ovaj trenutak usporedio s 1941., kada je SAD stajao na pragu ulaska u Drugi svjetski rat, te je više puta podsjetio Amerikance da “historija gleda” kako će nacija reagovati na krize koje se odvijaju širom svijeta. Dok je govorio o smrtonosnom nasilju viđenom na Capitolu 6. januara, Biden je upozorio da se demokratija suočava s temeljnom prijetnjom.

    “Od predsjednika Lincolna i građanskog rata naša sloboda i demokratija nisu bile napadnute kod kuće kao što su danas. Ono što naš trenutak čini rijetkim jest sloboda i demokratija koje su napadnute i kod kuće i u inozemstvu u isto vrijeme”, kazao je Biden.

    Biden je tada optužio Trumpa da se “priklonio” ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nakon što je bivši predsjednik rekao da će dopustiti Rusiji da “čini što god želi” zemljama NATO-a koje ne daju dovoljne financijske doprinose savezu.

    “To je opasno i neprihvatljivo. Moja poruka predsjedniku Putinu, kojeg poznajem dugo, je jednostavna. Nećemo otići. Nećemo se klanjati. Neću se pokloniti”, kazao je Biden.

    Republikanski članovi Kongresa, koji su sjedili u dvorani dok je Biden iznosio svoje primjedbe, povremeno su napadali kritike na račun Trumpa.

    Na početku svog govora Biden je rekao: “Moj prethodnik nije ispunio najosnovniju predsjedničku dužnost koju ima prema američkom narodu: dužnost brige. Mislim da je to neoprostivo.”

    Jedan neidentificirani član Kongresa odgovorio je na opasku povikom: “Laži!”

    Biden je kasnije direktno stupio u kontakt s republikanskim članovima po pitanju imigracije, napadajući ih zbog blokiranja dvostranačkog sporazuma o granici i nacionalnoj sigurnosti koji je prošlog mjeseca zapeo u Senatu. Dok je Biden okrivio Trumpa da je spriječio usvajanje zakona upućujući članove da mu se usprotive, republikanci su počeli vikati na njega.

    U napetom trenutku, kongresnica Marjorie Taylor Greene, ekstremno desna republikanka Georgije, preklinjala je Bidena da izgovori ime Laken Riley, studentice Georgije koju je ubio imigrant bez dokumenata.

    Greene je uručila Bidenu gumb s Rileynim imenom dok je ulazio u dvoranu, a predsjednik je držao gumb dok je izgovarao njeno ime, iako se činilo da je krivo izgovorio njeno ime. Biden je zatim izrazio sućut Rileynim roditeljima i naglasio potrebu da se “promijeni dinamika na granici”, rekavši: “S dužnim poštovanjem predlažem da moji republikanski prijatelji duguju američkom narodu [da] završe ovaj zakon. Moramo djelovati sada.”

    Čak i dok se sukobljavao s republikancima, Biden je naglasio viziju svog potencijalnog drugog mandata. Napomenuo je da je jedna od gošći prve dame Jill Biden na govoru o stanju nacije bila Kate Cox, žena iz Teksasa koja je bila prisiljena pobjeći iz svoje matične države nakon što su sudovi odbili njezine zahtjeve za pristup skrbi za pobačaj.

    “Ako mi vi, američki narod, pošaljete Kongres koji podržava pravo na izbor, obećavam vam: vratit ću Roe v Wade ponovno kao zakon zemlje”, rekao je Biden uz glasan aplauz demokratskih zastupnika u dvorani.

    Biden je zatim iznio druga obećanja u kampanji – uključujući zaštitu socijalnog osiguranja i Medicare, zabranu jurišnog oružja i ograničavanje troškova lijekova na recept. Suočen s lošim rejtingom odobravanja i široko rasprostranjenom zabrinutošću zbog svoje 81 godine, Biden nije propustio priliku da svoju viziju zemlje usporedi s Trumpovom.

    “Možda ne izgledam tako, ali tu sam već neko vrijeme. Moji sugrađani Amerikanci, pitanje s kojim se naša nacija suočava nije koliko smo stari, već koliko su stare naše ideje? Mržnja, ljutnja, osveta, odmazda su najstarije ideje. Ali ne možete voditi Ameriku s drevnim idejama koje nas samo vraćaju unatrag. Da biste vodili Ameriku, zemlju mogućnosti, potrebna vam je vizija budućnosti i onoga što se može i treba učiniti. Večeras ste čuli moje”, poručio je Biden.

    Dok se Amerika priprema za dugu sezonu općih izbora za koju se očekuje da će biti žestokai tijesna borba, Biden ima osam mjeseci da uvjeri birače u tu viziju.

  • Šolc smatra da bi “Taurus” uvukao Njemačku u rat

    Šolc smatra da bi “Taurus” uvukao Njemačku u rat

    Jedni kažu da bi gospodin Vladimir Putin time postigao cilj i zahtjevaju da se upravo sada “Taurus” pošalje Ukrajini, piše “DW”. ​Drugi, predvođeni kancelarom Olafom Šolcom, smatraju da je samo potvrđeno da bi isporuka krstarećih raketa uvukla Njemačku u rat.

    Izgleda da je afera ruskog prisluškivanja njemačkih visokih oficira samo osnažila već postojeće pozicije. Pritom je njemački kancelar doživio blamažu.

    Obrazlagao je svoje odbijanje da krstareću raketu “Taurus” isporuči Ukrajini time što su navodno samo njemački vojnici u stanju da je programiraju za ciljeve, ali je šef njemačkog ratnog vazduhoplovstva, general Ingo Gerharc, u razgovoru sa još tri oficira Bundesvera rekao da bi to mogli da rade i ukrajinski vojnici poslije višemjesečne obuke.

    Ni kancelarovi koalicioni partneri ne trude se da prikriju protivrječnosti. Tako je za Drugi program njemačke televizije (ZDF) stručnjakinja za odbrambena pitanja njemačkih liberala (FDP) Mari-Agnes Štrak-Cimerman rekla da je s objavljivanjem prisluškivanog razgovora otpao kancelarov argument za odbijanje isporuke. Ona je u isto vrijeme pozvala na zbijanje koalicionih redova: “Moramo da pripazimo da sada jedni druge ne hvatamo za guše”.

    A upravo je to uradila svojom izjavom. Ona je jedina poslanica liberala koja je u Bundestagu glasala za zahtjev demohrišćanske (CDU/CSU) opozicije da se “Taurus” isporuči Ukrajini i time se otvoreno usprotivila kancelaru Šolcu (SPD). Njen partijski kolega Volfgang Kubicki kaže da bi sada za ponovljeni zahtjev opozicije glasalo još više poslanika liberala.

    Poslanik demohrišćanske opozicije Roderih Kizeveter ne štedi riječi kritike. Prema njemu, Šolcovi razlozi su “prividni”. “Nema ni tehničkih, ni pravnih razloga koji bi bili protiv isporuke ‘Taurusa’. Dakle, sada je krajnje vrijeme da kancelar odobri isporuku poslije desetomjesečnog odugovlačenja”. Demohrišćanski političar dodaje da se u suprotnom opslužuje Putinov narativ.

    Na lijevoj i desnoj ivici političkog spektra zaključci su suprotni. Predsjedavajuća Ljevice, Janine Visler za “Špigel” je izjavila: “Sadržaj razgovora još jednom sasvim jasno pokazuje, da bi isporuka krstareće rakete ’Taurus’ bila krajnje opasna i da bi mogući napadi sve do Moskve mogli da izazovu neviđenu eskalaciju.” Bjern Heke, političar dijelom ekstremno desne Alternative za Njemačku (AfD), obratio se na Twitteru kancelaru Šolcu: “Nemojte da uđete u istoriju kao čovjek čija je odluka da isporuči krstareću raketu ’Taurus’ izazvala treći svjetski rat!”

    Olaf Šolc ne vidi razlog da promjeni svoj stav i poslije afere prisluškivanja. “Ne može da se isporuči neki sistem naoružanja koji je veoma velikog dometa, a da se ne razmisli o tome kako će se odvijati kontrola nad sistemom”, rekao je Šolc u jednoj diskusiji. “Ako hoćemo da imamo kontrolu, a to može samo ako učestvuju njemački vojnici, onda je to za mene isključeno.” Šolc kao da je morao da naglasi: “Ja sam kancelar i zato je to na snazi.”

    Postoje i nagađanja da iza takvog kancelarovog stava postoji nepovjerenje prema vlastima u Kijevu, jer se pribojava da bi one ipak mogle da gađaju ciljeve u Rusiji. Domet “Taurusa” je 500 kilometara, pa bi iz Ukrajine mogla biti pogođena i Moskva.

    Kizeveter smatra da nepovjerenje ne bi bilo opravdano: “Ukrajinci su se do sada pridržavali svih ugovornih obaveza i uslova pri isporukama oružja. Bilo bi strateški krajnje nesmotreno da se razori povjerenje partnera, na koje je Ukrajina upućena u pogledu isporuke oružja.”

    Šolcovo taktiziranje dobrim dijelom proističe iz socijaldemokratske tradicije. Ne samo da kancelarova partija podržava njegovu uzdržanost, ona je zapravo zahtjeva. To se prije svega odnosi na jako lijevo krilo stranke koje socijaldemokratiju vidi kao stecište političara koji su za mir. Za njih su do februara 2022. dobri odnosi sa Rusijom bili stvar koja se podrazumjeva, a mirovni poredak u Evropi bez Rusije – nezamisliv. Smatralo se da će tako Rusija biti integrisana i da je tu zemlju moguće promijeniti ili na nju uticati. U SPD-u sada vlada konsenzus da je to bila greška, ali protivnici militarističke političke linije još uvijek su snažni.

    Osim toga, moguće je da loši rezultati u anketama socijaldemokrate navode na računicu da bi im mirovna predizborna kampanja 2025. popravila šanse na izborima. To je jednom već uradio socijaldemokratski kancelar Gerhard Šreder kada je 2002. izborio drugi mandat odbijajući njemačko učešće u invaziji na Irak. Nedavno je Olaf Šolc objavio video koji zvuči slično: “Nema njemačkog učešća u ratu! Da kažemo jasno i glasno: kao njemački kancelar neću poslati vojnike Bundesvera u Ukrajinu. To je važeća odluka. Na to mogu da se oslone pripadnice i pripadnici naše vojske. Na to možete i vi da se oslonite.”

    Izgleda da kancelar Šolc ima stav o “Taurusu” koji ima i većina Nijemaca. Anketa koju je sproveo institut YouGov pokazuje da se 58 odsto ispitanika protivi isporuci krstarećih raketa, a samo 28 odsto su za to. Pritom čak 31 odsto njih odbija bilo kakvu vojnu podršku Ukrajini.a da je afera ruskog prisluškivanja njemačkih visokih oficira samo osnažila već postojeće pozicije. Pritom je njemački kancelar doživeo blamažu. Obrazlagao je svoje odbijanje da krstareću raketu “Taurus” isporuči Ukrajini time što su navodno samo njemački vojnici u stanju da je programiraju za ciljeve, ali je šef njemačkog ratnog vazduhoplovstva, general Ingo Gerharc, u razgovoru sa još tri oficira Bundesvera rekao da bi to mogli da rade i ukrajinski vojnici poslije višemjesečne obuke.

    Šolcov stav izgleda nije neumoljiv. Tako barem misli spoljnopolitički ekspert socijaldemokrata Nils Šmid: “Tehničke, ustavno-pravne i strateške prepreke su veće nego kod drugih vrsta oružja, ali to ne isključuje mogućnost da vlada u budućnosti dođe do drukčije procjene i da se odluči za isporuku.”

    Strogo uzevši, Šolcovo odbijanje nije apsolutno. On je rekao: “Ako hoćemo da imamo kontrolu, a to može samo ako učestvuju njemački vojnici, onda je to potpuno isključeno.” To bi moglo da znači da je isporuka moguća ako u tome ne učestvuju njemački vojnici. Tako Šolc drži odškrinuta vrata, prenosi “b92”.

    Demohrišćanin Roderih Kizeveter smatra da je Njemačka odavno morala da isporuči “Taurus”: “Mora da bude jasno, ako Putin ne bude zaustavljen u Ukrajini, opasnost od rata se u ogromnoj mjeri povećava i za nas! Stoga takvo kancelarovo ponašanje slabi njemačku i evropsku bezbjednost. Umirivanje, toleranciju i ponude da se pregovara, Rusija vidi kao slabost. Kao podsticaj da nastavi.”

  • Politika blokirala investicije vrijedne milijardu i po KM

    Zbog političkih prepucavanja i nemogućnosti postizanja političkog dogovora, investicije vrijedne milijarde KM, a za koje je već praktično osiguran novac, u ovom trenutku su blokirane.

    Svakako, “najpoznatije” su južna i istočna gasna interkonekcija. Ova dva projekta, čije finansiranje se nikada nije dovodilo u pitanje jer je isplativo, koštaju ukupno oko 450 miliona KM.

    Tu je i projekat hidrolektrana u gornjem slivu Drine, čija realizacija je praktično počela, ali je zaustavljen, a njegova ukupna vrijednost je oko 900 miliona KM, a u blokadi, zbog politike, jeste i projekat izgradnje aerodroma u Trebinju, čija je vrijednost oko 100 miliona KM, s tim da je Vlada Srbije već obezbijedila za njega oko 40 miliona KM.

    Osim ovih projekata koji su praktično spremni za finansiranje, u BiH politika blokira i brojne druge projekte, međutim, oni su još daleko od realizacije, a jedan takav je i auto-put od Sarajeva do Beograda, čija je vrijednost procijenjena na četiri milijarde evra.

    U ovom trenutku projekti koji su blokirani, a za koje je izvjesno finansiranje, vrijedni su malo manje od milijardu i po KM.

    “Oni koji forsiraju te projekte doživljavaju ih kao nešto svoje u što uopšte nisu morali uključiti mišljenje drugih, a oni koji blokiraju se ili inate zbog toga ili ih doživljavaju kao nešto potpuno tuđe od čega oni nemaju koristi. Fali nam objektivnih kriterija i argumenata, a imamo viška politike u ovoj oblasti”, rekao je Igor Gavran, ekonomski analitičar.

    Naime, kod projekta “Buk Bijela” i “Istočna gasna interkonekcija” sporne su nadležnosti. Te projekte, zajedno sa Srbijom, pokrenula je Republika Srpska, a Bošnjaci ih osporavaju tvrdeći da institucije BiH moraju dati potrebne saglasnosti jer se radi o međudržavnim ugovorima.

    Ipak, i kada se zatraže te saglasnosti, sa njima se odugovlači, što najbolje govori primjer “Istočne gasne interkonekcije”, o kojoj se govori već godinama i koja se nekoliko puta nalazila na dnevnom redu Savjeta ministara BiH, međutim, još ništa nije riješeno.

    Trenutno se taj projekat uslovljava usvajanjem zakona o gasu na nivou BiH, što je za Republiku Srpsku neprihvatljivo.

    Kada je riječ o projektu “Buk Bijela”, “Elektroprivreda Srbije” i “Elektroprivreda Republike Srpske” potpisale su sporazum za realizaciju ovog projekta, međutim, Bošnjaci su ga odmah osporili tvrdeći da se bez institucija BiH on ne može realizovati.

    Ukupna vrijednost ove investicije, odnosno izgradnje tri hidroelektrane u gornjem slivu rijeke Drine i to Buk Bijela, Foča i Paunci iznosi oko 900 miliona KM. Osim Bošnjaka, ovaj projekat osporava i Crna Gora, kojoj je ponuđeno da takođe uđe u ovaj projekat, ali je ona to odbila.

    Slično je i sa “Istočnom gasnom interkonekcijom”. I za ovaj projekat sporazum su potpisali “Gas-Res” iz Banjaluke i JP “Srbijagas”, ali Bošnjaci insistiraju da se to realizuje preko institucija BiH.

    “Istočna interkonekcija” je projekat izgradnje gasovoda koji bi išao trasom od Inđije u Srbiji preko Mačvanskog Prnjavora, koji je takođe u Srbiji, i u Republiku Srpsku, odnosno BiH bi ušao kod Bijeljine, a dalje bi išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu.

    Vrijednost ovog gasovoda, dugog oko 325 kilometara, iznosi oko 125 miliona evra.

    Što se tiče “Južne gasne interkonekcije”, tu je problem jer se Hrvati i Bošnjaci ne mogu dogovoriti ko će upravljati tim projektom. Bošnjaci insistiraju da to bude “BH gas”, dok Hrvati insistiraju na tome da nekoliko kantona osnuje zajedničko preduzeće, koje bi bilo pod kontrolom hrvatske komponente u BiH. Ovaj projekat podrazumijeva da gas u BiH dolazi iz Azerbejdžana i smanjio bi zavisnost BiH od ruskog gasa, koji je trenutno jedini dostupan u BiH, a koji bi išao i “Istočnom interkonekcijom”. Gasovod “Južna interkonekcija” prolazi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju, a krak u BiH bi ušao iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, pa dalje preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika, sa odvojkom za Mostar. Zvanično je taj gasovod upisan kao Zagvozd – Novi Travnik i njegova vrijednost je oko 200 miliona KM, a dužina oko 180 kilometara, od čega u BiH 150 kilometara.

    “Projekti se doživljavaju kao nacionalni, a ne državni, i tu ima krivice obje strane. Besmisleno je što neki političari pitanje izbora snabdijevanja plinom politizuju, pa i ideologiziraju, kada je ekonomska lokiga jednostavna – treba nam više izvora i opcija da bismo imali sigurnost i povoljniju cijenu. Konkretno, ako imamo druge izvore osim ruskog, to je dobro jer nam jača pregovaračku poziciju i omogućuje konkurenciju, ali ako je ruski najpovoljniji, onda to mora biti naš izbor, a ne plaćati višse zbog geopolitike i nečijih vanjskih pritisaka”, rekao je Gavran.

    Kod projekta izgradnje aerodroma u Trebinju problem su, kao i kod Buk Bijele i “Istočne interkonekcije”, nadležnosti.

    Institucije BiH u kojima se pitaju i Bošnjaci insistiraju na tome da sve ide preko države BiH, međutim, kao i u slučaju “Istočne interkonekcije”, i taj projekat se politizuje i stoji.

    Ovaj projekat vrijedan je oko 100 miliona KM, a Srbija, koja će finansirati kompletan projekat, već je u budžetu obezbijedila 41 milion KM za njega. Protiv ovog projekta je i Hrvatska, jer joj je taj aerodrom direktna konkurencija.

    Auto-put Sarajevo – Beograd u planu, ali nema para
    Jedan od projekata u koji se u znatnoj mjeri umiješala politika je i izgradnja auto.puta od Sarajeva do Beograda.

    Ideju za ovaj projekat još 2016. godine iznijela je Turska i od tada u BiH traju prepucavanja. Do danas još uvijek u potpunosti nije utvrđena trasa tog auto-puta čija je vrijednost oko četiri milijarde KM.

    Zanimljivo je da je Srbija, koja nije imala unutrašnja politička prepucavanja oko ovog projekta, svoj posao praktično završila i već je auto-putem došla na granicu BiH kod Bijeljine.

    Što se tiče finansiranja, auto-put Sarajevo – Beograd još uvijek nema finansijsku konstrukciju, odnosno nije poznato ko će ga i pod kojim uslovima finansirati, tako da u slučaju da se u BiH i dogovore, pitanje je njegove isplativosti i realizacije.

  • Savjet Evrope od BiH traži pisani izvještaj o zaboravljenoj presudi

    Savjet Evrope od BiH traži pisani izvještaj o zaboravljenoj presudi

    Komitet ministara Savjeta Evrope dao je rok vlastima BiH da se do 15. aprila izjasne o mjerama koje su preduzeli s ciljem implementacije odluke “Sejdić i Finci” i ostalih srodnih presuda, potvrđeno je za “Nezavisne”.

    Kako su istakli, ovo tijelo se poziva na pismo koje su 29. novembra potpisali lideri političkih partija u kojem su se, između ostalog, saglasili da će unutar šest mjeseci nakon formiranja vlasti na svim nivoima u proceduru uputiti amandmane na ograničene izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva s ciljem implementiranja ovih presuda.

    “Komitet ministara stoga čvrsto insistira na izuzetnoj važnosti da se odmah ponovo pokrene rad na izbornim reformama, uz sprovođenje svih neophodnih konsultacija u cilju eliminisanja diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda BiH”, istakli su oni.

    Osim što su od BiH zatražili pismeno obrazloženje, ističu da su pozvali nadležnog ministra na razmjenu mišljenja o pomenutoj temi na sastanku o ljudskim pravima koji će biti održan u junu.

    Jakob Finci, bivši ambasador BiH i jedan od apelanata u predmetu “Sejdić i Finci”, rekao je za “Nezavisne” da će ako BiH dobije odobrenje za početak pregovora o članstvu EU ovo pitanje tretirati s krajnjim prioritetom.

    “To će onda biti signal da se nešto mora uraditi jer ne možete postati član EU ako ne izvršavate odluke Suda za ljudska prava u Strazburu. To je jedan od prvih članova protokola EU – da se morate držati propisa o ljudskim pravima koje je EU prihvatila”, rekao je Finci.

    On smatra da ove presude Suda u Strazburu traže promjenu Ustava BiH, te smatra da se ovaj predmet ne može riješiti samo izmjenom Izbornog zakona BiH, pogotovo u pogledu tehničkih izmjena.

    Finci smatra da od dobijanja pozitivne odluke na Evropskom savjetu za dvije sedmice, ako do nje dođe, do narednih opštih izbora ima dovoljno vremena da se riješi diskriminacija izbora člana Predsjedništva i članova Doma naroda BiH.

    “Mislim da se to može uraditi veoma brzo. Ko imalo pamti sjetiće se da je amandman I na Ustav BiH u vezi s Brčkom prošao kompletnu proceduru u roku od mjesec dana jer je postojala saglasnost svih političkih partija u parlamentu da to urade. Ako postoji volja danas, to se može riješiti jer je ovo pitanje po mom mišljenju još jednostavnije”, rekao je Finci.

    Napomene radi, odluka “Sejdić i Finci” odnosi se na pravo svakog građanina BiH bez obzira na etničku i vjersku pripadnost da se kandiduje za člana Predsjedništva BiH i da bude izabran u Dom naroda na način da klubovi ili ne budu striktno nacionalno predstavljeni, ili da bude formiran klub ostalih.

    Osim ove presude, postoji još nekoliko presuda koje se odnose na mjesto prebivališta kandidata i definisanje termina konstitutivnosti naroda.

    Pitanje koje je preostalo da se riješi je položaj hrvatskog naroda, odnosno iznaći mehanizam koji bi omogućio Hrvatima da imaju predstavnike u bh. institucijama, na način da ne budu isključeni drugi narodi ili oni koji se izjašnjavaju da su neopredijeljeni.

    HDZ BiH je predložio posebnu ad-hok izbornu jedinicu koja bi obuhvatila područje na kojem živi najviše Hrvata, a da se izbaci nacionalni prefiks za članove Predsjedništva BiH.

    Ovaj prijedlog nije naišao na odobravanje, a trenutno je u fokusu dio Izbornog zakona BiH koji se odnosi na tehničko unapređenje izbornog procesa, na način da se spriječe masovne izborne manipulacije.

  • Distrofičarima 100.000 KM

    Distrofičarima 100.000 KM

    Banjalučki odbornici na današnjoj vanrednoj sjednici izglasili su odluku o preraspodjeli sredstava iz Centra za socijalni rad, kako bi Udruženje distrofičara Banjaluka dobilo dodatna sredstva od 100.000 KM.

    “Ovo je primjer da se može zajedno raditi za Banju Luku i da svako treba da uradi svoji dio posla, odnosno da Gradska uprava pripremi odluke, a Skupština Grada usvoji takvu odluku, rekao je gradski menadžer Bojan Kresojević.

    Predsjednik Skupštine Grada, Ljubo Ninković izrazio je zadovoljstvo usvojenom odlukom o preraspodjeli sredstava, kojom će biti omogućena dodatna sredstava za dvije kategorije – distrofičarima i slijepim i slabovidim licima.

    Kresojević je na konferenciji za novinare naglasio da su na redovnoj sjednici odobrena sredstva za rješavanje problema “Banjica”, kritikujući odbornike SNSD-a zbog neusvajanja tačke o porezu na nepokretnosti.

    “Odbornici SNSD-a su na sve načine pokušali da obore ovu važnu tačku, ali na kraju su glasali za. Vjerovatno uz pritisak mještana Manjače. Druga važna tačka je porez za nepokretnosti, gdje smo svjedočili da SNSD nije omogućio usvajanje stope poreza na nepokretnost”, kaže Kresojević uz obrazloženje da ovako Banjaluka ne može uzimati od bogatih.

    Kako kaže, nada se da bi kreditno zaduženje za izgradnju Banjice kao i prve mašine mogle da se pojave do kraja ovog mjeseca.

    S druge strane, predsjednik Skupštine Grada Banjaluka Ljubo Ninković ističe da niko nije bio protiv vode, ali nije propustio priliku ni da se našali.

    “Moram primijetiti da smo sjednicu brzo završili, valjda kako nema Draška Stanivukovića. Svakako, što se tiče vodosnadbijevanja i Banjice, neko se mora potpisati i reći da će to funkcionisati”, podvlači Ninković.

  • Poznat identitet uhapšenih inspektora Poreske uprave u Banjaluci

    Poznat identitet uhapšenih inspektora Poreske uprave u Banjaluci

    Policijska uprava Banjaluka oglasila se o hapšenju dva inspektora Poreske uprave Republike Srpske u Banjaluci, navodeći da su uhapšeni A.M. i Đ.R., oba iz Srpca.

    ATV saznaje da su uhapšeni Aleksandar Miletić i Đuro Rakić.

    Navedeni se sumnjiče da su počinili krivična djela trgovina uticajem i primanje mita.

    Prema nezvaničnim informacijama, koje je ATV ranije objavio, osumnjičeni su u poslovanju vlasnika privatne firme navodno pronašli određene propuste pa su tražili da im plati mito da mu ne izreknu rigoroznu kaznu. On je sve prijavio banjalučkoj policiji, pa su zajednički organizovali zamku u koju su poreski inspektori upali.

    „Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka u saradnji sa policijskim službenicima Uprave za organizovani i teški kriminalitet, u okviru operativne akcije kodnog naziva ‘ULOG’, danas su lišili slobode lica A.M. i Đ.R. oba iz Srpca, službenike Poreske uprave Republike Srpske, zbog postojanja osnova sumnje da su počinila krivična djela trgovina uticajem i primanje mita“, saopšteno je iz Policijske uprave Banjaluka.

    U toku su pretresi na više lokacija, a sve aktivnosti se realizuju po naredbama Okružnog suda Banjaluka i pod nadzorom Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, kojima će nakon kriminalističke obrade lica biti predata uz izvještaj o počinjenim krivičnim djelima.

  • Švedska zvanično postala članica NATO

    Švedska zvanično postala članica NATO

    Generalni sekretar NATO Јens Stoltenberg saopštio je da je Švedska zvanično postala 32. članica Alijanse.

    Zvanično je – Švedska je sada 32. članica NATO, čime je zauzela mjesto za našim stolom koje joj pripada – napisao je Stoltenberg na društvenoj mreži Iks.

    Dodao je da pristupanje Švedske “čini NATO jačim, a Švedsku i cijelu Alijansu bezbjednijom”.

    • Radujem se podizanju njihove zastave u štabu NATO u ponedjeljak – naveo je prvi čovjek Alijanse.

    Švedski premijer Ulf Kristerson, koji zajedno sa šefom diplomatije Tobijasom Bilstromom boravi u poseti Vašingtonu, zahvalio je zemljama NATO-a.

    • Švedska je sada članica NATO. Hvala svim saveznicima što ste nas dočekali kao 32. člana. Težićemo jedinstvu, solidarnosti i podjeli tereta, i u potpunosti ćemo se pridržavati vrijednosti Vašingtonskog sporazuma: slobode, demokratije, slobode pojedinca i vladavine prava. Zajedno jači – napisao je Kristerson na mreži Iks.

    Ranije danas, Švedska je od generalnog sekretara NATO dobila formalni poziv za članstvo, saopštio je premijer Kristerson.

    Ministarka energetike i industrije Eba Buš saopštila je na konferenciji u Stokholmu da je Švedska prihvatila poziv za pristup na vanrednoj sednici, prenio je švedski javni servis SVT.

    • Počinje novo poglavlje u istoriji Kraljevine Švedske. Sada gradimo sigurnost, mir i slobodu zajedno sa drugima – rekla je Eba Buš.

    Svečana ceremonija pristupanja Švedske NATO održava se u Vašingtonu.

    Švedska je zahtjev za članstvo podnijela u maju 2022. godine, a iako su gotovo sve članice brzo ratifikovale pristup skandinavske države, Turska je to učinila tek u januaru ove godine, a Mađarska je posljednja ratifikovala švedski zahtjev 26. februara.

  • Višković: Vlada Srpske nastavlja sa projektom Buk Bijela bez obzira na sve izazove

    Višković: Vlada Srpske nastavlja sa projektom Buk Bijela bez obzira na sve izazove

    Vlada Republike Srpske nastaviće sa realizacijom hidroenergetskog projekta Buk Bijela, bez obzira na izazove sa kojima se suočava, poručio je predsjednik Vlade Radovan Višković.

    Od izuzetne je važnosti da premostimo političke prepreke koje nam stoje na putu, te da dobijemo novih 93 megavata časova čiste energije i obezbjedimo sigurnu energetsku budućnost za buduća pokoljenja. Žao nam je što Crna Gora nije prepoznala svoj interes da se priključi realizaciji ovog projekta i da ga zajedno izvedemo u značajno uvećanom kapacitetu, ali i bez toga, nastavićemo sa izgradnjom Buk Bijele u okvirima granica Republike Srpske – dodao je Višković.

    Kako je on naveo, obaveza i interes Srpske, jeste da se aktivno i ubrzano radi na smanjenju zavisnosti od energije proizvedene iz uglja.

    • Izgradnjom Buk Bijela bićemo bliži cilju da smanjimo zavisnost od neuporedivo skuplje i ekološki značajno nepovoljnije proizvodnje energije iz uglja. Iz tog razloga aktivno ćemo raditi na daljem razvoju projekta Buk Bijela i drugih hidroenergetskih kapaciteta, te, uporedo s tim, podsticati proizvodnju energije iz sunca i vjetra – napomenuo je Višković.