Autor: INFO

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da zbog svih laži o Srebrenici ljudi u toj opštini žele da promijene njen naziv i da će se vidjeti kako to uraditi.

Dodik je naveo da u Srebrenici 11. jula nije bilo operacije, da niko nije poginuo, niti je ubijen, a da oni obilježavaju taj datum, istakavši da je sve što je stradalo, stradalo izvan Srebrenice.

– Zato su neki naši ljudi tamo u Srebrenici pokrenuli inicijativu da promijene naziv da se ne zove Srebrenica nego da se da neko drugo ime opštini – rekao je Dodik za Televiziju Hepi.

Kada je riječ o antisrpskoj rezoluciji o Srebrenici, Dodik je napomenuo da je ona neobavezujuća, ali da je takođe i ozbiljan problem što uopšte postoji.

Dodik je ukazao da Evropa ima ozbiljan problem sa muslimanima, te naveo primjer šta se događa u Francuskoj i da je prilikom boravka u Parizu vidio psihozu straha da će se nešto desiti za vrijeme Olimpijade, što nije osjetio za vrijeme rata na ovom prostoru.

– Psihoza je do neizdrživosti, a oni se htjeli to da pokriju – rekao je Dodik i dodao da rezolucija neće donijeti ništa već će samo promijeniti odnos Srpske prema BiH.

Dodik je naglasio da niko nije poginuo od njegove retorike koja je bila da nešto ne može ili da ne dozvoljava.

– BiH je ništa. Zato se toliko napora ulaže da se napravi nešto, a ne mogu da naprave ništa – istakao je Dodik i naglasio da će i ovo proći a da Srbi moraju da sačuvaju svoj identitet i strukturu.

Vlada Republike Srpske donijela je danas Rješenje o imenovanju Radne grupe za izradu Sporazuma o mirnom razdruživanju Republike Srpske sa Federacijom BiH.

U Radnu grupu za izradu Sporazuma o mirnom razdruživanju Republike Srpske i Federacije BiH, imenovani su Miloš Bukejlović, ministar pravde i potpredsjednik Vlade Republike Srpske, Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova, Milimir Govedarica, pravobranilac Republike Srpske, Lazar Stjepanović, pravni predstavnik Republike Srpske, Јelena Pajić Baštinac, generalni sekretar u Kabinetu predsjednika Republike Srpske, Dalibor Panić, generalni sekretar Vlade Republike Srpske, Dragan Stanković, direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove i Goran Maričić, direktor Poreske uprave.

Zadatak radne grupe je da sačini Prijedlog sporazuma o mirnom razdruživanju Republike Srpske sa Federacijom BiH kojeg će Vlada Republike Srpske predložiti Narodnoj skupštini Republike Srpske, saopšteno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose s javnošću.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će na predstojećem Svesrpskom saboru biti predstavljena i deklaracija, kojom će se izraziti trenutna situacija, a koju će poslije usvojiti skupštine Srbije i Republike Srpske.

– Sva politika Zapada išla je ka tome da razbije srpsko jedinstvo. Oni su nama u BiH ubacili prefiks “bosanski Srbi”. To nije tačno, mi smo Srbi, Srbi postoje kao nacija. Ali to je način da se napadne identitet – kaže Dodik.

Ako neku lažnu priču ponovite više puta ona ostaje kao da je istina, kaže Dodik, dodajući da je tako i kreirana priča među Bošnjacima da su Srbi agresivni.

– Vučić je u strategiju odbrane stavio da će braniti Srbe i da nikad neće dozvoliti da se “Oluja” ponovi i to je nešto što “zveči” u glavama Srba u Republici Srpske – podvlači Dodik.

Kaže da Republika Srpska nije bez potencijala da se brani, ali odnosi u BiH nikad nisu bili gori.

– Po svemu bi bilo normalno da ta država ne postoji, to je karikatura – ponavlja Dodik uvjeravajući da je BiH dat pregovarački status za EU, “jer su dali Ukrajini, pa nisu mogli da objašnjavaju što nisu BiH”.

Navodi da Zapad, Republiku Srpsku predstavlja kao remetilački faktor, a BiH ne može da živi bez međunarodnog intervencionizma, dok Federacija ne može da živi bez međunarodnog pritiska zbog netrpeljivosti Hrvata i Bošnjaka.

Na pitanje kako vidi budućnost, Dodik kaže da se o budućnosti ne može pričati, a da se ne pomenu “globalni nemiri”.

– Mora se održati mir po svaku cijenu. Srbija i Republika Srpska samo u miru mogu da razmišljaju gdje će. Svijet je sada multipolarni. Politika koju smo izabrali je da pokušamo da radimo i sa jednima i sa drugima, a Zapad kaže da ako nismo s njima, da smo protiv njih. Hoće da uvedemo sankcije Rusiji i da dođe do istorijskog razilaženja s Rusijom – rekao je Dodik.

Bez obzira što će Svesrpski sabor bosti oči mnogima “moramo jasno reći šta je naša politika”, kazao je predsjdnik Srpske, dodajući da sa ovakvim pritiskom u BiH Srba više neće biti.

– Srbiju teraju da ide sa Kosova i da izgubi Republiku Srpsku. Mislite da onda nećemo imati problem Sandžaka? Mi u Banjaluci imamo život samo ako izađemo iz BiH, jer ta multietnička podvala je propala i BiH nije više država – ističe Dodik.

Zar ne smiješ da voliš svoj narod, pita se Dodik, dodajući da ne mrzi nikoga i da ima prijatelje Bošnjake.

– Ali u političkom smislu, mi smo dva svemira – zaključio je Dodik.

 

Za Parlamentarnu skupštinu NATO koja je nedavno u status pridruženog člana unaprijedila Skupštinu tzv. Kosova, pripremljen je i izvještaj koji pokazuje kakve su namjere Sjevernoatlantske alijanse prema Srbiji.

Odnosno kako bi željela da se obruši na nju i kada je u pitanju Kosovo i Metohija, ali i kada je riječ o Republici Srpskoj.

Pod nazivom “Zapadni Balkan: novi bezbjednosni izazovi na pragu NATO-a” izvještaj je sastavio engleski lord Mark Lankaster i u njemu praktično predlaže ograničavanje postojećih ovlašćenja Republici Srpskoj do neprepoznatljivosti, a daje i nove ideje kada je riječ o saradnji tzv. Kosova i NATO-a.

Što se tiče Srbije, njoj je namijenjen “odgovarajući pritisak”, rečeno u stilu engleskih lordova.

Ukrajinski model
U tački 78 izvještaja navodi se da na prvom mjestu NATO saveznici, Еvropska unija i njihovi partneri “moraju da nastave da vrše odgovarajući pritisak na Beograd i Prištinu da odblokiraju dijalog”, a sve u cilju normalizacije odnosa, kako se navodi.

Kako se ne traži od Prištine da prizna Beograd, već obrnuto zarad “normalizacije odnosa”, jasno je kome je pritisak NATO i partnera namijenjen.

NATO saveznici moraju da učine više u regionu, naročito na “Kosovu” i BiH, šire govoreći to uključuje veće angažovanje sa partnerima sa Zapadnog Balkana u NATO institucijama, inicijativama i misijama, piše u izvještaju u jednoj od završnih tački.

To podrazumijeva novi pristup zajedničkim vježbama i obuci, sugeriše lord Lankaster i predlaže za BiH “ukrajinski model” koji primjenjuje britanska vojska koja trenutno radi sa ukrajinskim vojnicima.

To nije i jedina inovativna ideja ovog izvještaja: dvije zaslužuju posebnu pažnju.

Razvlašćivanje Srpske
Jedna se odnosi na pritisak koji ЕU, Velika Britanija i SAD treba da izvrše na BiH kako bi izvršila suštinske konstitutivne reforme. Posebne izazove u tom smislu predstavlja politička centralizacija, razvijanje izvan modela konstitutivnih naroda i smanjivanje prava na veto uključenih strana, kako piše u izvještaju.

Kao potporu za tvrdnju o prevaziđenosti modela tri konstitutivna naroda izvještaj se (tačka 13) poziva na presudu Еvropskog suda za ljudska prava. Radi se o slučaju Sejdić-Finci protiv BiH u kojem je presuđeno u korist ovog Roma i Jevrejina koji su se žalili da im je tripartitnim ustrojenjem Predsjedništva BiH, narušeno demokratsko pravo da budu birani u ovo tijelo.

U dokumentu NATO-a tako su neobično otvoreno i direktno data “uputstva za korišćenje” BiH i razvlašćivanje Republike Srpske upakovana u birokratski jezik izvještaja, a opet tako nedvosmislena, da liče na ono što se nekad u Bosni zvalo “svilen gajtan”.

Može se pretpostaviti da se pod centralizacijom podrazumijeva utapanje Republike Srpske u BiH i njeno nestajanje, kao što bi srpska strana isparila i iz “prevaziđenog modela” tri konstitutivna naroda, a iz ruku bi im bilo izbijeno i pravo veta kao poslednja linija odbrane sopstvenih interesa.

Povod za takve pretpostavke ne daju ni teorije o britanskim zavjerama, ni animozitet Srba prema NATO-u koji ga je bombardovao s obje strane Drine, već ono što piše u samom izvještaju. Ali na drugom mjestu.

U tački 26 i 28 jasno je navedeno da je Republika Srpska kamen spoticanja za NATO integracije BiH.

Glavna prepreka za usvajanje Akcionog plana za članstvo (MAP) bilo je protivljenje rukovodstva Republike Srpske da učestvuje u ovom programu, navodi lord Lankaster. A zatim dodaje i da su iz Komisije za saradnju sa NATO-om povučeni srpski predstavnici.

Iako se ne kaže direktno, da se naslutiti da u slučaju neposlušnosti Republike Srpske treba da bude spreman i odgovor. Еngleski lord poziva u izvještaju da se misiji ЕUFOR-a u BiH obezbijede neophodna sredstva i budžet “kao sredstvo za suprotstavljanje opasnim trendovima u zemlji da se razbije poslijeratni dogovor”.

Od tog dogovora, kao što se vidi iz izvještaja, jača je sudska presuda Sejdić-Finci na koju se autor poziva kada traži konstitutivne reforme u BiH.

Partnerstvo za Kosovo
Druga inovativna ideja ovog izvještaja odnosi se na tzv. Kosovo i njegove oružane snage.

Posebno poglavlje bavi se Kosovskim bezbjednosnim snagama (KBS), još jednom institucijom koja, kao ni razdruživanje konstitutivnih naroda, nije bila predviđena potpisanim međunarodnim sporazumima.

Konstatuje se da od 2018. Kosovo povećava ulaganja u KBS, da su se modernizovali neodređenom količinom dronova “bajraktar” kupljenih od Turske i protivtenskovskim raketama “džavelin” čiju je prodaju odobrila američka vlada. U sljedećoj tački 39 nabrajaju se međunarodne misije i vojne vježbe u kojima su učestvovale KBS, uglavnom sa američkom i britanskom vojskom.

Podsjeća se i na glasanje Skupštine tzv. Kosova iz 2018. da u narednoj deceniji KBS transformiše u oružane snage “Kosova”. Zatim na protivljenje Srbije takvom potezu jer je u neskladu sa međunarodnim sporazumima i odgovor generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga i tadašnje ambasadorke Britanije pri UN Karen Pirs da je na Kosovu da odluči o tome.

Kad smo utvrdili osnovne postavke oko oružanih snaga Kosova, poput Srbija se protivi njihovom osnivanju, mi ne, slijedi i konkretan predlog.

Saveznice se pozivaju da razmotre članstvo tzv. Kosova u NATO programu Partnerstvu za mir, “što će omogućiti bolju platformu za saradnju”, kako se navodi u tački 80d izveštaja.

Ovo je nova ideja i prvi put se otvoreno predlaže pristupanje tzv. Kosova Partnerstvu za mir, programu u kojem Srbija već učestvuje. Možda bi baš iz tog razloga Srbija trebalo da razmisli da li joj je mjesto u istom programu u kojem je i tzv. Kosovo.

A onda se odmah u sljedećoj rečenici pominju Rusija i Kina za koje se navodi da imaju široke veze s regionom, ali i da je Kina najveći takmac.

Naglašava se da bi ЕU trebalo više da se ekonomski angažuje u regionu kako bi se suprotstavila uticaju Kine (tačka 82c). Valjda da bi ЕU znala čemu ekonomski treba da parira, u izvještaju se bilježi da je Kina investirala na Zapadnom Balkanu 32 milijarde evra između 2009. i 2022. Ali i da je postala najveći pojedinačni investitor u Srbiji sa ulaganjem od 1,4 milijarde evra u 2022.

Naglašava se da postoji saradnja i u vojnoj industriji kada su u pitanju Srbija i Kina, odnosno da je Kina postala najveći snabdjevač oružjem i vojnom opremom Srbije.

Kina glavni konkurent
Pominju se, neizbježno, i strani uticaji koje treba suzbiti kada je u pitanju Zapadni Balkan: vrlo konkretno se izdvaja Kina, a naravno tu je i Rusija.

Kada je u pitanju NATO, strateško takmičenje se odvija širom planete, ali to što se ono odvija na pragu alijanse na Zapadom Balkanu je od posebnog značaja, naglašava se u izvještaju.

U izvještaju lorda Lankastera neizostavno je svoje mjesto pronašla i Rusija za koju se navodi da je njen glavni uticaj na Zapadnom Balkanu politički (tačka 63).

Konstatuje se da su odnosi Moskve i Beograda posebno prijateljski, a da su još čvršće veze Rusije i Srpske. Navodi se i da se Rusija “dosljedno protivi nezavisnosti Kosova”. Dok je Milorad Dodik (predsjednik Srpske, prim. aut.), kako se ističe, evropski lider koji je najviše puta bio u Moskvi od početka sukoba u Ukrajini, prenosi RT Balkan.

Što je veoma neobično onima koji pišu izvještaje u kojima savjetuju normalizaciju odnosa Beograda i Prištine kroz “odgovarajući pritisak”, a za Republiku Srpsku predlažu samoukidanje kroz konstitutivne reforme.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao da su petoro sudija Ustavnog suda BiH, od kojih su tri stranca i dva muslimana, sve odluke donosili protiv Republike Srpske.

– Onda oni sa Zapada kažu – to se mora poštovati i neće da uđu u suštinu i vide da je to kreiranje koje je protivustavno – rekao je Dodik i dodao da Srpska nastavlja da se bori.

Izjavio je da bi dopunom Pravila koja su na dnevnom redu plenarne sjednice Ustavnog suda BiH teoretski i praktično odluke moglo da donosi samo troje stranih sudija.

Dodik je rekao da je sjednica Ustavnog suda BiH zakazana na brzinu, mimo dosadašnje prakse.

– Sami mijenjaju svoja Pravila, jer nema zakona o Ustavnom sudu BiH. Ranije su promijenili odredbe kojima je predviđeno da u vijeću mora da bude predstavnik konstitutivnog naroda. Onda su to ukinuli, a sada mijenjaju i kažu da je dovoljno da glasa većina od prisutnih sudija, dok je do sada to bilo od ukupnog broja – rekao je Dodik.

Pojasnio je da u Ustavnom sudu BiH ima devet sudija i da bi većina bila pet, a sada kažu da je to od ukupnog broja prisutnih.

– To teoretski i praktično znači da je od pet sudija troje stranih većina i da mogu da donese bilo kakve odluke – rekao je Dodik za TV Hepi.

Dodik je naveo da je na dnevnom redu plenarne sjednice, između ostalog, i zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića o nepokretnoj imovini.

– Ustavni sud BiH je izmislio sebi ovlaštenje da odlučuje o imovini, jer Ustav BiH kaže da sve ono što izričito Ustavom nije dato BiH, pripada entitetima. Nijednom riječju se ne pominje imovina – rekao je Dodik za TV Hepi.

Vlado Đajić, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i predsjednik Banjalučkog Gradskog odbora SNSD-a, otkrio je da se za funkciju gradonačelnika Banjaluke nije kandidovao iz samo jednog razloga, odnosno jer želi da završi sve započete projekte na UKC-u Srpske.

“Upravo zbog ovoga. Zbog ovoga što sam razgovarao sa svojim saradnicima na Kliničkom centru, odmjeravao dobro i svi kažu imamo još par godina da završimo ono što smo započeli u Kliničkom. Zdravlje stanovnika i Republika su prioritet svega. Republika Srpska je prioritet prioriteta. Učestvovao sam u njenom stvaranju. Zdravlje stanovnika je najbitnije. Zbog toga se nisam kandidovao, da gore završimo što smo započeli. Ja se samo zbog toga nisam kandidovao, a tek bih pokazao svoje organizacione sposobnosti”, rekao je Đajić gostujući u emisiji “Telering”.

On je istakao da je ponosan na sve radnike UKC-a Srpske, kao i svoje saradnike.

Kako je istakao, on nije političar, već doktor.

“Čitav život sam posvetio toj karijeri”, rekao je Đajić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da rezolucija o Srebrenici neće donijeti ništa nego samo promijeniti odnos Srpske prema BiH i istakao da će Srpska u roku od 30 dana uputiti sporazum o razdruživanju.

“Mi ćemo biti u organima BiH, ali ćemo samo donositi odluke u našem interesu. A, pošto tamo nema odluka u našem interesu, teško da ćemo donositi odluke”, rekao je Dodik.

On je podsjetio da u okviru BiH nije bilo nikakvog dogovora o rezoluciji o Srebrenici i da je takva odluka morala da potekne od Predsjedništva BiH, ali je bošnjačka strana na tome potajno radila.

“Ne samo da su potajno radili, nego su i ilegalno glasali, jer nije bilo stava o tome, a (ambasador BiH pri UN Zlatko) Lagumdžija je ipak glasao”, rekao je Dodik za Televiziju “Hepi”, prenosi Srna

On je rekao da je BiH “vježbalište” za Amerikance i da je u potpunosti podijelila društvo.

“Bošnjaci misle da je to dobro, ali ne možete da živite s nekim ako stalno ponavljate da su oni genocidni. Očigledno je da je ovim glasanjem prekršeno pravilo UN, jer je riječ o pitanju kojim treba da se bavi Savjet bezbjednosti, a ne Generalna skupština”, rekao je Dodik.

Komentarišući rezultat tog glasanja, on je podsjetio da su 84 zemlje bile “za” dok je 109 zemalja bilo protiv, uzdržano ili nije glasalo.

“Javnost treba da zna da se takva pitanja najčešće donose konsenzusom. U UN postoje četiri nivoa odlučivanja, tek na četvrtom tehničkom nivou je odlučivanje prostom većinom, a oni su rezoluciju stavili upravo na takvo glasanje”, istakao je Dodik.

Centralna izborna komisija BiH ponovo je priznala “sporni listić” liste PDP-a za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske.

Naime Ustavni sud Bosne i Hercegovine još ranije djelimično je usvojio apeliciju PDP-a i potvrdio da im je povrijeđeno pravo na slobode izbore, a sve u vezi sa izborom delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Nakon te odluke Ustavnog suda BiH, Sud BiH sve je vratio CIK-u na ponovno odlučivanje.

“Faktički vraćamo se na početak kada je dostavljen materijal Narodne skupštine odnosno njene komisije i smatram da mi sada utvrđujemo rezultate kako smo uvijek utvrđivali”, rekao je Željko Baklar, član CIK-a.

Ova odluka da se “prizna” sporni listić PDP-a izglasana je sa pet glasova za i dva protiv. Protiv su bili Irena Hadžiabdić, predsjednik CIK-a i Vlado Rogić, član CIK-a.

U suštini, sada kada je CIK ponovo priznao “sporni listić”, lista PDP-a i jedna od lista SNSD-a ima isti broj glasova, odnosno 12, a kako će se stvari odvijati dalje, još uvijek je nejasno, odnosno da li će SNSD i na ovu odluku ponovo se žaliti ili će o petom delegatu u Domu naroda odlučivati lutrija.

Po najnovijoj odluci CIK-a lista Milana Radovića na osnovu kojeg je u Dom naroda izabran Želimir Nešković dobila je 16 glasova, lista Ane Ljubojević na osnovu koje je u Dom naroda ušao Nikola Špirić dobila je 13 glasova dok je lista Igora Žunića i Mladena Ilića na osnovu kojih su u Dom naroda izabrani Sredoje Nović i Radovan Kovačević dobila po 14 glasova. Lista Ranke Perić Romić i lista Partije demokratskog progresa po novoj odluci CIK-a imaju po 12 glasova. Ranije CIK je u nekoliko navrata odlučivao da je “sporni listić” važeći, ali Sud BiH po žalbama SNSD-a nije prihvatao takvu odluku.

U suštini, prema nezvaničnim informacijama, sada nakon što je CIK priznao “sporni listić” petog delegata u Domu naroda Parlametnarne skupštine BiH odlučiće žrijebanje, odnosno lutrija. U slučaju da se iz bubnja izvuče lista Ranke Perić Romić delegat Snježana Novaković Bursać ostaće u Domu naroda Parlamentrne skupštine BiH dok će u slučaju da se izvuče lista PDP-a u Dom naroda zasjesti Nenad Vuković iz ove stranke.

“Neću podržati ovu odluku. Glasovaću na isti način kao i ranije u sva četiri slučaja bez obzira ko je bio taj ko se žalio ili kome je kasnije omogućeno da se žali. Predmet ovog spora je li glasački listić važeći ili ne važeći. U svim slučajevma glasao sam da je nevažeći i glasaću i dalje da je nevažeći a sve na temelju iskustva od 20 godina. Što se mene tiče, kada sam vidio listić bilo mi je jasno da se radi o nevažeći listić jer je osoba iskrižala glasački listić”, rekao je Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije.

Podsjećanja radi, prilikom biranja delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, lista PDP-a zvanično, po odluci Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske dobila je 11 glasova, međutim jedan listić bio je sporan. Taj listić od devet članova Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske proglasio je nevažećim, ali, kasnije, na žalbu PDP-a Centralna izborna komisija BiH odlučila je da se nedvosmisleno može utvrditi za koga je glasano na tom listiću, i taj listić je prihvatila kao validan. U tom slučaju PDP-ova lista za Dom naroda Parlamentrane skupštine BiH imala bi 12 glasova, isto kao i lista SNSD-a i u tom slučaju žrijeb je trebao odlučiti o delegatu u Domu naroda Parlametnrane skupštine BiH.

Ipak, na odlukcu CIK-a žalio se SNSD i Sud BiH, tačnije Apelaciono odjeljenje Suda BiH na kraju je dalo konačnu riječ i reklo da je sporni listić sporan i naložilo CIK-u da preinači svoju odlku, tako da je na kraju mandata delegata u Domu naroda pripao SNSD-ovoj listi koja je imala 12 glasova.

Suština, nove presude Ustavnog suda BiH je u tome da PDP-u kao učesniku u cijelom postupku nije bilo dozvoljno da kao stranka učestvuju pred Sudom BiH.

“Ustavni sud smatra, da sama činjenica da apelant nije mogao učestvovati u postupku u kojem se pobijala odluka kojom je odlučeno (i) o njegovim izbornim pravima, ukazuje da on nije uživao čak ni teorijsku, a kamoli praktičnu zaštitu svog prava na slobodne izbore. Stoga, Ustavni sud smatra da je, u okolnostima konkretnog slučaja, apelantu trebalo omogućiti da učestvuje u postupku pred sudom kao zainteresovano lice. U takvom slučaju i apelant bi morao poštovati stroge rokove koji su određeni relevantnim zakonima, a svako eventualno odugovlačenje izbornog procesa išlo bi na njegovu štetu. Ovo dalje znači da Ustavni sud ne može prihvatiti da je potreba da se osigura efikasnost izbornog procesa, dovoljan razlog da se apelantu onemogući učešće u postupku koji se tiče njegovih izbornih prava, bez ikakvih objektivnih znakova da će apelant taj proces zaista odugovlačiti”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH.