VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zelenski ima novi veliki problem

    Zelenski ima novi veliki problem

    Nakon pune dvije godine rata stanje ukrajinske vojske vratilo se skoro na početak – opet nedostaje svega. Ali, Ukrajina ima još jedan problem.

    Sada je već opštepoznato da ukrajinskoj vojsci ponestaje artiljerjske municije i protivvazdušnih raketa, kao i da ta pomoć neće skoro, em jer je blokirana u Kongresdu, em su evropski političari prespori u rješavanju tog problema.

    Rusi to znaju i napadaju svom snagom, dok Ukrajinci moraju da štede. Napadi su masovni, a zvanična Moskva za to ne haje ni za broj žrtava na svojoj strani. Po podacima britanskog ministarstva odbrane, ruska vojska gubi najmanje oko 1.000 ljudi dnevno.

    Nažalost, prenosi Index, problemi ukrajinske vojske nisu samo logistički. Novi glavni zapovjednik general Oleksandar Sirski nije baš srećno preuzeo dužnost. Već sama smjena nekadašnjeg glavnog zapovjednika Valerija Zalužnog nije prošla glatko.

    Tim prije što predsjednik Volodimir Zelenski nikad nije potpuno jasno objasnio zašto ga je smijenio.

    Prije nove dužnosti general Sirski bio je zapovjednik kopnene vojske pa ne može reći da nije upoznat sa stanjem na frontu. Osim što je porijeklom Rus, Sirski nije omiljen među Ukrajincima i zato što je upravo on bio glavnokomandujući ukrajinskom kontraofanzivom koja, osim velikih gubitaka, nije postigla ništa.

    Uprkos tome, Zelenski ga je unaprijedio.

    Na novu dužnost general Sirski stupio je taman u trenutku pada Avdejivke. I opet, kao bivši zapovjednik kopnene vojske, nije mogao reći da on nije saučesnik u krivici za to.

    Sirski je krivce našao u zapovjednicima jedinica koje su branile Avdejevku, pa je na Telegramu objavio da “neki zapovjednici ne nadziru situaciju, a njihove akcije i komande direktno ugrožavaju život i zdravlje njihovih podređenih”.

    Nakon što je Sirski iz Glavnog štaba maknuo sve ljude Zalužnog, sad je krenuo u čistku i srednjeg zapovednog kadra. To je izazvalo revolt jer se mnoge od tih jedinica s tim zapovednicima bore od februara 2022, prenosi b92.

    Odgovor na smjene bila je masovna peticija upućena Zelenskom da smjeni Sirskog i vrati Zalužnog. Zelenski je u u početku podržao Sirskog izjavama kako “ima slobodne ruke za kadrovske promjene”. Ali, kad su krenuli protesti, malo je reterirao u strahu da će se nezadovoljstvo novim glavnim zapovjednikom prenijeti i na njega.

    Stoga su krenula nagađanja da smjena Sirskog nije nemoguća. Pa tako i neki poslanici u ukrajinskom parlamentu na društvenim mrežama već objavljuju postove kako će Sirskog zamijeniti osoba koja ga je zamijenila i na mjestu zapovjednika kopnene vojske – general Oleksandar Pavljuk.

    Ako ruske snage nastave da napreduju, a pobuna protiv Sirskog ojača, ništa nije nemoguće.

  • Šmit novim prijetnjama ruši evropski put BiH

    Šmit novim prijetnjama ruši evropski put BiH

    Ako je suditi po najavama, Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, u narednim danima mogao bi nametnuti Izborni zakon BiH jer su male šanse da se lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH dogovore o ovom pitanju.

    Iz nekoliko izvora nam je potvrđeno da u ovom trenutku nije realno očekivati domaći dogovor u vezi sa Izbornim zakonom, posebno ne u dijelu uvođenja novih tehnologija u izborni proces, a na čemu, s druge strane, OHR insistira.

    Trenutno, isti izvori navode da ni SNSD ni HDZ neće pristati na to, a to su praktično već najavili i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, i Dragan Čović, lider HDZ-a, koji su rekli da ne znaju šta predstavlja “integritet izbornog zakonodavstva”, i da je u najmanju ruku sporan.

    Za razliku od domaćih političara, Šmit kaže da je radna grupa već pripremila, kako je rekao, dobar Izborni zakon te da se neće puno čekati na njegovo usvajanje.

    “Nećemo čekati do kraja godine, nego ćemo sačekati šta će se desiti u narednim danima. Ukoliko ne bude nekog prijedloga od parlamentarnih tijela, imaćemo obavezu da naglasimo da Izborni zakon nije neka donacija koju stranke daju biračima, nego su birači ti koji odlučuju. Političke stranke moraju biti zahvalne što dobijaju njihove glasove. Ja sam osoba koja sluša i razgovara, a onda odlučuje. Nadam se da neću odlučivati sam, ali ćemo ipak imati nešto što će stupiti na snagu na vrijeme za sljedeće izbore”, rekao je Šmit.

    Šmit se juče sastao i sa Analenom Berbok, ministarkom spoljnih poslova Njemačke, a nakon čega je saopšteno da je Berbokova procijenila da je “od krucijalnog značaja da se sada usvoji paket mjera za integritet izbornog procesa”.

    Takođe, Berbokova je ocijenila da bi “bila šteta ako bi se na osnovu bonskih ovlaštenja morao nametnuti Izborni zakon iako se na njemu intenzivno radi i dobro je pripremljen”.

    Opravdanje za eventualno nametanje Izbornog zakona BiH Šmit vidi u evropskom putu BiH, međutim u nekoliko navrata iz Republike Srpske je rečeno da on nema ništa s tim putem, te da će u slučaju nametanja “srušiti evropski put BiH”.

    Dodik je i juče rekao da neće biti dio priče u kojoj “lažni Šmit” i OHR promovišu evropski put.

    “Toliko dostojanstva imamo, a znamo svoj put ako od evropskog ne bude ništa”, rekao je Dodik.

    On je naveo i da nema evropskog puta BiH sa “lažnim Šmitom” te da je to jasno, i da nema napretka na tom putu ako nekakvi sumnjivi i nelegalni tipovi u OHR-u nameću odluke, bilo o izborima, bilo u vezi sa zakonodavstvom.

    “Ko o čemu, k***a o poštenju. I da je legalni visoki predstavnik, a nije, Šmit nema ništa sa evropskim putem BiH. Očigledno je da nema šta pametnije da radi, a svakom svojom izjavom sam sebe i dalje devastira”, napisao je Dodik na društvenoj mreži X.

    I Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, rekao je da bi svako rješenje koje bi eventualno nametnuo Šmit udaljilo BiH ne samo od EU, već dodatno pogoršalo unutrašnje odnose i u konačnici Republiku Srpsku bi više udaljilo od BiH.

    Podsjećanja radi, Šmit je još 19. decembra najavio da će nametunti izmjene Izbornog zakona BiH ističući da će to uraditi u naredne dvije do tri sedmice ukoliko ne bude rezultata.

    Kasnije, SDA je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH uputila izmjene Izbornog zakona BiH koje su dobile podršku poslanika u tom domu, ali su praktično odbačene u Domu naroda.

    Iz Republike Srpske u nekoliko navrata rekli su da će, u slučaju da Šmit nametne izmjene Izbornog zakona BiH, donijeti Izborni zakon Republike Srpske i po njemu organizovati izbore na teritoriji Republike Srpske.

  • Detalji vršnjačkog nasilja u Banjaluci: Učenik poslan na pregled u UKC RS

    Detalji vršnjačkog nasilja u Banjaluci: Učenik poslan na pregled u UKC RS

    Učenik jedne banjalučke škole kome su sinoć nanesene povrede, nakon što je pregledan u Domu zdravlja Banjaluka upućen je na dijagnostiku na UKC RS, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz Doma zdravlja Banjaluka.

    “Juče u 20.17 časova u Službi hitne medicinske pomoći Banjaluka primljeno je lice inicijala V.K. Medicinsko osoblje službe Hitne pomoći je navedenoj osobi pružili svu neophodnu medicinski pomoć , te su ga nakon izvjesnog vremena uputila na Univerzitetski klinički centar Republike Srpske na dalju dijagnostiku”, rečeno je iz Doma zdravlja Banjaluka.

    Dodaju da je o ovom slučaju od strane službe Hitne medicinske pomoći obavještena i policija.

    Kako nezvanično saznajemo, nije bilo težih tjelesnih povreda.

  • Super-utorak: Tramp i Bajden ostvarili pobjede, izvjesna repriza izbora 2020.

    Super-utorak: Tramp i Bajden ostvarili pobjede, izvjesna repriza izbora 2020.

    Američki predsjednik DŽozef Bajden i bivši predsjednik Donald Tramp ostvarili su pobjede na primarnim stranačkim izborima tokom “super-utorka”, kada je glasalo 15 saveznih država i jedna američka teritorija.

    Prema projekcijama, Bajden je ostvario ubjedljive pobjede na demokratskim primarnim izborima u Vermontu, Ajovi, Virdžiniji, Sjevernoj Karolini, Tenesiju, Oklahomi, Masačusetsu, Mejnu, Arkanzasu, Alabami, Teksasu, Koloradu, Јuti, Minesoti i Kaliforniji.

    Јedini poraz predsjednik SAD doživio je na Američkoj Samoi, u južnom Pacifiku, gdje je pobjedu odnio DŽejson Palmer. Glas Amerike podsjeća da se 2020. godine ta američka teritorija odlučila za demokratu Majkla Blumberga.

    Na republikanskim izborima, Tramp je trijumfovao u Virdžiniji, Sjevernoj Karolini, Tenesiju, Oklahomi, Mejnu, Alabami, Masačusetsu, Arkanzasu, Teksasu, Koloradu, Minesoti i Kaliforniji.

    Јedina Trampova preostala suparnica za republikansku nominaciju, Niki Hejli, osvojila je najviše glasova u Vermontu, nakon što je prethodno pobijedila u Vašingtonu.

    Tokom super-utorka, ni Tramp ni Bajden nisu uspjeli da osiguraju nominacije svojih stranaka, ali ovih 15 država i Američka Samoa kandidatima osiguravaju više od jedne trećine delegata.

    Kako navodi Glas Amerike, glasovi super-utorka omogućiće Bajdenu i Trampu da ubrzo dobiju većinu delegata, osvoje stranačke nominacije i ponovo se susretnu na opštim izborima zakazanim za novembar.

    Nekoliko država koje su glasale u super utorak dodjeljuju sve svoje delegate na stranačkoj konvenciji pobjedniku pojedinačnih primarnih izbora, umjesto da proporcionalno dodijele glasove u skladu sa rezultatima glasanja, što bi, prema Glasu Amerike, moglo da ide u korist bivšem predsjedniku.

    Predsjednik Bajden saopštio je da su milioni Amerikanaca “jasno čuli svoj glas“ i sugerisao je da glasovi u njegovu korist pokazuju da biračko tijelo želi “da se bori protiv ekstremnog plana Donalda Trampa da nas vrati unazad“.

    Tramp je “usredsređen na sopstvenu osvetu i odmazdu“, navodi Bajden, i želi da “ukine osnovne slobode poput mogućnosti da žene same donose odluke o zdravstvenoj zaštiti“.

    Tramp je u obraćanju okupljenima u ljetovalištu Mar-a-Lago rekao da je “ovo veličanstvena noć“.

    • Ne zovu ga super-utorak bez razloga. Ovo je velika i veličanstvena noć – rekao je bivši američki predsjednik komentarišući rezultate.

    Tramp je osudio Bajdenovu ekonomsku i spoljnu politiku, a posebno odnos prema imigraciji.

    • Učinićemo Ameriku ponovo velikom, većom nego ikada ranije – poručio je on.
  • Sijarto: Slanje vojnika u Ukrajinu narušilo bi sistem donošenja odluka

    Sijarto: Slanje vojnika u Ukrajinu narušilo bi sistem donošenja odluka

    Ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da je Mađarska protiv raspoređivanja vojnika zapadnih zemalja u Ukrajini, te istakao da bi to narušilo sistem donošenja odluka u NATO-u.

    Sijarto je rekao da bi to pojačalo šanse za izbijanje trećeg svjetskog rata.

    • Podržavamo odluku NATO-a da se ne dozvoli da kopnena vojska bude raspoređena u Ukrajini jer bi time bio narušen sistem donošenja odluka – rekao je Sijarto.

    On je izrazio zadovoljstvo što je, nakon izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona, velika većina evropskih lidera, uključujući generalnog sekretara NATO Јensa Stoltenberga, bilo protiv mogućnosti slanja vojnika u Ukrajinu.

    Makron je prošle sedmice izjavio da su lideri zapadnih zemalja razgovarali o mogućnosti slanja vojnika u Ukrajinu i da nije postignut konsenzus o ovom pitanju, ali da ta opcija nije ni odbačena.

    Amerika je odbacila mogućnost slanja svojih vojnika u Ukrajinu.

  • Dodik: Spreman sam da se opkladim da ćemo dobiti pregovarački status

    Dodik: Spreman sam da se opkladim da ćemo dobiti pregovarački status

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik siguran je da će BiH 21. marta dobiti pregovore sa EU, ali da nije siguran da će dobiti i datum.

    “Spreman sam da se opkladim, siguran sam da je BiH dobila pregovarački status. Ne vjerujem da ćemo odmah dobiti datum početka pregovora, ali sam siguran da ćemo dobiti pregovarački status”, rekao je Dodik za “Kliks”.

    On je istakao da je BiH prošla kroz sporazum o pridruživanju, uradila silne reforme, da je ispunjeno mnogo toga.

    Dodik je rekao i da se sa dobijanjem pregovaračkog statusa neće ništa dramatično desiti, te ocijenio da BiH treba da bude na evropskom putu.

    “Kada bi uslove koje od nas traže postavili pred najmanje 18 članica EU ne bi mogle da ispune, kada su se neke zemlje primale prije 15 godina bilo je daleko manje uslova”, rekao je Dodik.

    Legendarna Opelova 24 sata – prilika koja se ne propušta! Neponovljive ponude na osobna i komercijalna vozila.
    Legendarna Opelova 24 sata – prilika koja se ne propušta! Neponovljive ponude na osobna i komercijalna vozila.
    Oglas
    Linker
    Dodik je napomenuo da je njegov rođendan 12. marta i vjerujem da će biti uvod u jedan važan datum, a to je da će BiH 21. marta dobiti pregovarački status.

    On je dodao kako bi volio da se postigne dogovor o zakonu o sudovima prije 21. marta, ali je podsjetio da se ne mogu dogovoriti o sjedištu.

    Federalni partneri smatraju da osnovno odjeljenje bude u Sarajevu i to ne sporimo, a apelaciono odjeljenje da bude u Banjaluci, rekao je Dodik.

    Kada je riječ o Sudu BiH, Dodik je podsjetio da za njegovo formiranje ne postoji ustavni osnov i da je Zakon o Sudu BiH nametnuo visoki predstavnik, kao i da se pokazalo da tu ima mnogo problema.

    Ako se gleda sa stanovišta nekog povoljnijeg rješenja, Dodik smatra da je povoljnije sačekati da se otvori poglavlje i da se kroz pravosuđe to pitanje riješi.

    On smatra da je najveći stepen kriminalizacije društva u odmetnutoj sferi koja se zove pravosuđe.

    Govoreći o “trojci”, Dodik je rekao da postoji problem konzistentnosti jer jedno se dogovore, a na sljedećem sastnaku to ne važi.

    “Ja ne pripadam tim ljudima, kada se dogovorim izvršiću tu obavezu pa taman bilo na moju štetu. Mislim da u sebi nemaju zlobe, brane pozicije kojem misle da treba”, rekao je Dodik.

    Za mogućnost da Kristijan Šmit nametne tehničke izmjene Izbornog zakona ukoliko se domaći lideri ne uspiju dogovoriti, predsjednik Srpske je ponovio da je tako nešto neprihvatljivo i da bi svako Šmitovo nametanje moglo dovesti do posljedica po evropski put BiH.

    “Laže, neće on ništa nametnuti, danas mu je bila šefica Berbok pa on misli da može nešto da nameće. Ne može on ništa nametati. On je jedan obični petljanac”, istakao je Dodik i dodao da sve što su visoki predstavnici uveli mora da bude redefinisano.

    On je naveo da je saglasan da se redefiniše pozicija Centralne izborne komisije BiH, navodeći problem Predsjedništva gdje hrvatska strana insistira.

    Dodik, koji je i lider SNSD-a, istakao je da nije tačno da pregovara sa SDA, već da se prije mjesec-dva susreo sa bivšim premijerom FBiH Fadilom Novalićem i razgovarao, ocijenivši da je taj čovjek nepravedno presuđen.

    On je istakao da je SDA paraobavještajnom strukturom pokrio cijelu Republiku Srpsku, da je Obavještajno-bezbjednosna agencija isključivo je korištena da radi protiv Srpske i o tome mogu da govore dokumenti koje ima na raspolaganju.

    DODIK: ROČIŠTE PROTIV MENE MOŽE NANIJETI OZBILJNU ŠTETU BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da će proces koje se protiv njega vodi u Sudu BiH “sahraniti” taj sud, a postoji mogućnost i da nanese ozbiljnu štetu BiH.

    Dodik je rekao da ide na ročište da bi pokazao da je sve to apsurd, da ništa nije kriv i da je situacija nakaradna.

    On je za “Kliks” rekao da je sve jasno kada se pogleda biografija žene koja sada sudi, koja je oslobodila optužene za zločine nad Srbima u Konjicu, a da je te iste ljude kasnije osudio Haški tribunal za iste zločine.

    “Kako možete da budete pravnik i prihvatite činjenicu da stranac, neovlašten, interveniše odlukom u zakonu i vi na osnovu toga sudite? Znači sve je ovdje nelegalno – sud, Kristijan Šmit, jedini Milorad Dodik je legalan”, dodao je predsjednik Srpske.

    Za Ustavni sud BiH je rekao da je inkvizicijski, da ne doprinosi stabilizaciji, već rasturanju BiH koju će na kraju i razvaliti BiH.

    On je naglasio da mora biti riješeno pitanje stranih sudija da bi Srpska tek tada prihvatila i poštovala takav sud.

    Na pitanje da li je u koliziji njegov odnos prema Rusiji i podrška evropskom putu BiH, Dodik je rekao da misli da je to veoma spojivo.

    “Zato što je neko pakostan u Evropi i zato što mu nešto ne ide u Evropi, što bi mi njih pratili”, naveo je Dodik i upitao šta je to uradio ruski predsjednik Vladimir Putin protiv FBiH i zašto bi Sarajevo imalo negativan stav.

    Dodik je ponovio da ne postoji nijedna odluka prema kojoj BiH uvodi sankcije Rusiji.

    Govoreći o auto-putu Beograd-Sarajevo, Dodik je rekao da Turska želi da pomogne i da je ono što su ponudili BiH veoma prihvatljivo u finansijskom okviru.

    On je pojasnio da u parlamentima BiH i Turske treba da se donese sporazum koji bi omogućio da se to ostvaruje putem međudržavnih sporazuma.

    “Da bi to imali, moramo da imamo jasno definisane trase, što je u Republici Srpskoj učinjeno, ali ne i u Federaciji BiH”, naveo je Dodik.

    On je dodao da treba dogovoriti kuda ide trasa kroz Brčko. “Mi ćemo preuzeti dio koji ide prema nama, a FBiH da uzme onaj koji ide prema Tuzli”, rekao je Dodik i dodao da to međutim, nekima to ne odgovara.

    Dodik je istakao da Republika Srpska funkcioniše, izmiruje sve svoje obaveze, i plate i penzije, pogotovu obaveze prema inostranstvu.

    Što se tiče štrajka u pravosuđu u Srpskoj, Dodik je rekao da to pitanje traje 15-20 godina, kada su intervencijama stranaca sudijama date veće plate, a daktilografi i drugi zaposleni ostali su ispod crte.

    “To treba riješiti tako – sudijama smanjiti plate, a povećati tim radnicima, zadržati u istom okviru”, dodao je Dodik.

  • Stevandić: Srpska katalizator ubrzanja pristupa EU

    Stevandić: Srpska katalizator ubrzanja pristupa EU

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je večeras u Beču da je Srpska katalizator ubrzanja pristupanja EU svojim političkim, etičkim i kulturološkim vrijednostima i pristupom, a ne prepreka.

    Stevandić je na svečanom prijemu povodom 28. februara – Dana proglašenja prvog Ustava Republike Srpske da institucije Republike Srpske podržavaju evropski put BiH, te da bi pristupanje EU bilo višestruko značajno za stabilnost same Evrope i posebno balkanskog prostora.

    “Republika Srpska nema namjeru da uništi svoju samobitnost, ustavni kapacitet i demokratsko društvo, već da inkorporiše u evropsku agendu. To joj omogućava i Ustav BiH, odnosno Dejtonski sporazum koji je jasno odredio da se odluke ne mogu donositi bez saglasnosti naroda i entiteta u BiH”, rekao je Stevandić.

    Predstavništvo Republike Srpske u Austriji organizovalo je večeras u Beču svečani prijem povodom 28. februara – Dana proglašenja prvog Ustava Republike Srpske.

    Šef Predstavništva Republike Srpske u Austriji Mladen Filipović je naglasio značaj obilježavanja datuma važnih za srpski narod van granica Srpske, te istakao značaj njegovanja ideja zajedništva i saradnje među mnogobrojnom srpskom zajednicom u Austriji.

    On je istakao da je proglašenje Ustava bio vizionarski potez tadašnjeg rukovodstva i demokratski izraz volje srpskog naroda da očuva ono što je najvrednije, a to je sloboda.

    On je naglasio da je važno da se večeras iz Beča pošalje poruka zajedništva, te da se poruči da će se nastaviti sa njegovanjem identiteta, tradicije i kulture Srpske, uz podršku miru i stabilnosti.

    Filipović je zahvalio prisutnima što pokazuju privrženost Republici Srpskoj i podržavaju njene institucije.

    “Austrija je naš drugi dom, ali će naše ognjište uvijek biti u Republici Srpskoj i Srbiji. Težnja ka slobodi je univerzalna i sve nas spaja. Zato vas pozivam da zajedno čuvamo slobodu za koju su se naši preci borili. NJegujmo našu kulturu i duhovnost, uz uvažavanje svih drugih naroda”, rekao je Filipović.

    Filipović je naglasio da će, u saradnji sa institucijama Republike Srpske, Predstavništvo u Austriji nastaviti da pruža podršku srpskim klubovima i udruženjima u realizaciji njihovih programa, kao i u kontaktima sa lokalnim zajednicama i institucijama u Republici Srpskoj i Austriji.

    “Institucije Republike Srpske i Srbije, naša crkva, naši klubovi i udruženja, zajednički rade na očuvanju identiteta i kulture srpskog naroda, ali istovremeno i na uspješnoj integraciji u austrijsko društvo. Saradnja između Republike Srpske i Austrije je naš zajednički cilj, a dosadašnji dobri odnosi pokazuju da postoji osnova za unapređenje saradnje u različitim oblastima”, rekao je Filipović.

    Ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mjera u oblasti odnosa Srbije sa dijasporom Đorđe Milićević rekao je da je prije nepunih mjesec dana, zajednički u Orašcu proslavljen Dan državnosti Srbije, dan kada je podignut Prvi srpski ustanak i donesen prvi srpski Ustav.

    On je podsjetio da su predsjednici Srbije i Srpske Aleksandar Vučić i Milorad Dodik uveli praksu zajedničkog obilježavanja važnih datuma i da vjeruje da je svima jasno zašto je to važno i zbog čega se mora u tome istrajati.

    “Srbi i srpske zemlje su uvek bili jaki samo onoliko koliko su jedinstveni i složni”, rekao je Milićević.

    Tokom svečanog prijema Policijski orkestar Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske izveo je dio svog bogatog repertoara, među kojima su se našle domaće i međunarodne muzičke numere, između ostalog i Marš “Aleksandar Prvi” i Marš “Miloš Veliki”.

    Prijem je održan u sali “Alberthale” u Beču, a okupio je predstavnike institucija iz Republike Srpske i Srbije, diplomatskog kora, predstavnike Srpske pravoslavne crkve, te rukovodstvo srpskih klubova i udruženja u Austriji, kao i druge ugledne zvanice.

    Prijem je otvoren intoniranjem himni Republike Srpske, Srbije i Austrije, koje je izveo Policijski orkestar Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske.

    Svečanosti su prisustvovali i ambasador BiH u Austriji Siniša Bencun, visoki zvaničnici Ambasade Srbije, te diplomatski predstavnici iz Rusije, Bjelorusije, Češke, Kazahstana i Španije.

    Ranije u toku dana, Filipović i Stevandić posjetili su parlament Austrije gdje su razgovarali sa Petrom Štegerom, poslanikom Slobodarske partije i Markom Merkurijem, savjetnikom predsjedavajućeg parlamentarnog odbora za odbranu.

  • Stevandić: Republika Srpska je svijetao primjer organizovanja Srba, a 28. februar jedan od najznačajnijih datuma

    Stevandić: Republika Srpska je svijetao primjer organizovanja Srba, a 28. februar jedan od najznačajnijih datuma

    Republika Srpska je svijetao primjer organizovanja srpskog naroda pod jednom idejom i jednom zastavom, a dan proglašenja prvog Ustava RS jedan je od najznačajnijih datuma u novijoj istoriji Srba, rekao je za portal InfoBijeljina predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, koji u Beču prisustvuje svečanom obilježavanju 28. februara – dana kada je proglašen prvi Ustav Republike Srpske.

    Stevandić je za naš portal izjavio da je 28. februar, nakon 9. januara – Dana Republike Srpske, najznačajniji datum Srba „sa druge strane Drine“.

    • Mi sa ove strane Drine nikada nismo imali ozbiljno utemeljenu organizacionu jedinicu, a raspadom Jugoslavije i akcijama drugih naroda koji su pravili svoje nacionalne države, srpski narod je bio ostavljen na vjetrometini, van svoje matice. Međutim, Republika Srpska je pokazala kako Srbi mogu da se ne dijele na četnike i partizane, Krajišnike, Hercegovce, Semberce, Romanijce, nego kako mogu da ostvare najsvjetliju pobjedu srpskog naroda u posljednjih dvije stotine godina – istakao je Stevandić.

    On je dodao da slaviti 28. februar znači biti ponosan na tradiciju Srba, koja traje i trajaće veoma dugo. Govoreći o odnosu Republike Srpske i Austrije, Stevandić je naglasio da ih povezuju dvije stvari.

    • Austrija može najbolje da razumije procese u Republici Srpskoj i BiH. Prva stvar koja nas povezuje je dugogodišnje prisustvo i razumijevanje naših ljudi u Austriji, koji su dio ove zajednice i dio zajedničke evropske kulture. Druga stvar je vojna neutralnost koje se Republika Srpska drži kao temeljnog principa, a i Austrija je vojno neutralna zemlja, bez prisustva NATO i drugih integracija. Geografska blizina i položaj Austrije, te njeno istorijsko prepoznavanje prostora Balkana, mnogo su značajniji za Srpsku nego u nekim drugim državama – poručio je Stevandić.

    On je dodao da su Srbi u Beču i Austriji veoma dobro organizovani i na političkom planu, kao i da kandidat Slobodarske partije Austrije za Evropski parlament Konstantin Dobrilović ima podršku srpskog naroda.

    • Srbi su politički dobro organizovani u Austriji i imamo saradnju sa svim partijama, pogotovo sa Slobodarskom partijom, u kojoj imamo značajniji uticaj. To je veliki doprinos i Austriji, i nama iz Republike Srpske, i Srbiji, ali mislim da je to jedan veliki evropski kvalitet. Važno je da podržimo Konstantina Dobrilovića za Evropski parlament i da pokažemo da Republika Srpska ima snagu i u okviru austrijske države. Osim Dobrilovića, tu su i drugi predstavnici sa kojima ćemo moći da komuniciramo u Evropskom parlamentu i da putem njih Srpska pokaže svoju snagu – zaključio je Stevandić.

    Predstavništvo Republike Srpske u Austriji organizovalo je danas u Beču svečani prijem povodom obilježavanja 28. februara – dana proglašenja prvog Ustava Republike Srpske.

  • Višković o odluci Ustavnog suda Srpske

    Višković o odluci Ustavnog suda Srpske

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da će Vlada Srpske i dalje isplaćivati primanja za boračke kategorije jer Ustavni sud Srpske to nije stavio van snage niti osporio.

    Sve što treba da se plati radi Vlada Republike Srpske i mi ćemo to raditi i u budućem periodu, rekao je Višković.

    Komentarišući raniju odluku Ustavnog suda Republike Srpske, prema kojoj odredba Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca, kojom Vlada na početku svake godine utvrđuje osnovicu mjesečnih primanja, nije u saglasnosti sa Ustavom Srpske, Višković je rekao da odluka Vlade nije stavljena van snage niti osporena.

    – To je samo instrukcija za neke buduće odluke Vlade Republike Srpske – rekao je Višković, prenosi “Glas Srpske”.


    Ustavni sud Republike Srpske u obrazloženju nedavne odluke naveo je, između ostalog, da ovlašćenje dato osporenom zakonskom odredbom Vladi izlazi iz okvira ustavnih nadležnosti izvršne vlasti da svojim opštim aktom, radi izvršavanja zakona, bliže uredi pojedina pitanja sadržana u zakonu.

  • Lajčak: Priština blokira osnovni sporazum, obavezno formiranje ZSO

    Lajčak: Priština blokira osnovni sporazum, obavezno formiranje ZSO

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je danas da je Priština ta koja blokira osnovni sporazum o normalizaciji odnosa i njegova primjenu, kao i da je osnivanje Zajednice srpskih opština neizbježno u svakom kontekstu “puta Prištine” ka evropskim tijelima.

    “Jedan od koraka je usvajanje uredbe kojom se Statut ZSO upućuje Ustavnom sudu na procjenu ustavnosti, da se odblokira proces sprovođenja Sporazuma, ali to se ne dešava i gubi se vrijeme. Jasno je da bi sporazum donio toliko jasnih koristi stanovništvu Kosova, a ono treba da postavi leigitimno pitanje svojoj vladi, zašto još ne može da ima te koristi”, rekao je Lajčak u intervjuu za prištinski list Nacional.

    Rekao je i da neuspjeh da se to uradi predstavlja kršenje obaveza tzv. Kosova prema EU, prenosi Tanjug.

    “Osnivanje ZSO treba posmatrati i u kontekstu ambicija Kosova da se pridruži međunarodnim organizacijama. Ove organizacije, posebno one koje se bave zaštitom i unapređenjem vladavine prava, pridaju veliki značaj ispunjavanju obaveza svojih članova prema međunarodnom pravu”, rekao je Lajčak.

    Lajčak je rekao da su prijedlozi EU bili da se daju dodatne garancije i da se dodatno ojača status Sporazuma, kako premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti uporno zahtijeva.

    “Ali isto tako, inicijalizacija ili formalno slanje sporazuma u ​​UN, nisu bili dovoljni za kosovskog premijera, koji traži formalizaciju kroz bilateralno potpisivanje sporazuma između Kosova i Srbije”, rekao je Lajčak za portal Nacionale.