VRBAS Media

Autor: INFO

  • Skepticizam se širi frontom, Rusi otkrili ukrajinsku slabost

    Skepticizam se širi frontom, Rusi otkrili ukrajinsku slabost

    Niz brzih napredovanja ruskih snaga predstavlja izazov novoj ukrajinskoj odbrambenoj liniji stvorenoj nakon povlačenja iz ključnog grada Avdivke i izaziva zabrinutost i oko taktike Kijeva i dinamike na prvoj crti.
    Ukrajina je 17. februara objavila da se povlači iz Avdijivke na položaje zapadno od grada. Ruske snage su od tada zauzele tri mala sela, a Kijev insistira da ih nikada nije namjeravao braniti.

    Međutim, odbrambena linija za koju je Kijev proglasio da se pomiče – odnosno tri sela zapadnije – na meti su snažnog ruskog napada. Proruski izvori tvrde da je Moskva djelimično okupirala sve tri općine. Ukrajina to opovrgava, piše CNN.

    Napredovanje ruskih snaga dolazi u vrijeme duboke krize u opskrbi ukrajinske vojske streljivom, što je izazvalo gotovo egzistencijalnu raspravu među vojnicima na fronti ko mora štedjeti streljivo i koji se pitaju koliko će dugo moći izdržati ruski pritisak .

    Sirski vrši intervencije

    U još jednom znaku rastuće zabrinutosti, novi zapovjednik ukrajinske vojske, general-pukovnik Oleksandr Sirski, dvaput je ukorio svoje oficire prošle sedmice zbog lošeg učinka na ovoj ključnoj dionici prve linije.

    Sirski je u četvrtak kritizirao “određene nedostatke” i “lošu prosudbu” komandanata na prvoj crti kod Avdivke, “što je direktno utjecalo na održivost odbrane u određenim područjima”.

    U subotu se vratio na pitanje nedovoljne popunjenosti i naznačio da je smijenio neke oficire koji “nisu bili upoznati sa situacijom” i “direktno ugrožavali živote i zdravlje (svojih) podređenih”.
    Sirski je prije tri sedmice postao novi vrhovni komandant vojske. Zamijenio je nadaleko popularnog Valerija Zalužnog, u čijem se slučaju mjesecima govorilo o napetosti između njega i predsjednika Volodimira Zelenskog. Sirski je naslijedio bojno polje na kojem je Rusija iskoristila nedostatke zapadne pomoći, streljiva i osoblja na ukrajinskoj strani o kojima se dugo izvještavalo.

    Ruski napad na novu ukrajinsku odbrambenu liniju oko Avdivke nije značajan zbog vrijednosti samih malih sela, već zato što sugerira da ukrajinski dužnosnici nisu adekvatno planirali povlačenje iz Avdivke i od tada nisu mogli zaustaviti napredovanje ruskih snaga.

    Moskva izjavljuje da joj je deklarirani cilj kontrolirati cijeli Donbas, ali istovremeno želi demilitarizirati Ukrajinu.

    Pesimizam na istoku

    Nekoliko ukrajinskih vojnika reklo je CNN-u da su bili jako pesimistični u pogledu značaja povlačenja i kasnije obrane kao dijela predznaka za naredne sedmice. Mnogi su tražili da ih se ne citira jer je riječ o osjetljivoj temi.

    “Ne radi se toliko o (ruskoj) dinamičnosti, koliko o činjenici da smo loše pripremljeni da ih obuzdamo. Budući da nismo imali dobre, pripremljene položaje, povlačimo se, povlačimo, povlačimo”, rekao je neimenovani pripadnik specijalnih snaga.

    “Osjećamo (rusku) nadmoć u ljudstvu, artiljeriji i oklopnim vozilima. Oni napreduju malo po malo. Nemamo tu puno opcija. Povući se, ili jednostavno čekati da… koliko god to tužno zvučalo, dok sve nas pobiju. Bez oružja. Ovdje nema rata koji se može voditi mačem”, rekao je drugi vojnik na fronti.

    Ukrajinski gubici obično su obavijeni velom tajne, iako je Zelenski nedavno rekao da je od početka ruske invazije poginulo 31.000 vojnika.

    U jednoj medicinskoj jedinici u blizini istočnog fronta, zabrinuti ljekar je novinaru CNN-a pokazao kutiju s izvještajima o ranjavanjima u kojima je bilo stotine slučajeva u samo 20 dana u februaru.

    Snimke dronom iz sela Orlivka, žarišta trenutne ruske ofenzive zapadno od AVdivke, pokazuju većinu zgrada u ruševinama i velike kratere – vjerojatno od ruskih zračnih napada – na ravnom terenu.

    Žestoki sukobi nastavljaju se u blizini još dva tamošnja sela – Toneňka i Berdyči. Novinari CNN-a čuli su u subotu intenzivne eksplozije i pucnjavu iz pušaka kod Berdyča.

    Vojnici s kojima je razgovarano s druge strane fronta također su izrazili ozbiljan pesimizam u pogledu nadolazećeg proljeća ukoliko zapadna pomoć ne stigne brzo. Kombinacija opadanja ukrajinskog morala, opskrbe i činjenice da se čini da ruska vojska jača predstavlja ključni trenutak u sukobu.

    “Samoubilački” postupci Rusa

    Snimke ruskih snaga dronom ponovo pokazuju vojsku koja se ne boji poslati vojnike na neobranjive položaje gdje će vjerojatno biti ubijeni.

    Snimak ukrajinske 47. mehanizirane brigade, navodno snimljen u blizini Avdivke, prikazuje ruski oklopni transporter kako juri prema ukrajinskim položajima, ali se zaustavlja na nekoliko sekundi kako bi iskrcao desetak vojnika, koji su se sklonili u obližnja vrata.
    Nakon toga, dvije ukrajinske jurišne bespilotne letjelice neutraliziraju vozilo, a oklopno vozilo Bradley dopremljeno iz SAD-a približava se otkrivenoj grupi. Tada možete vidjeti koliko je Rusa pogođeno bacačem granata. Drugi video iz okolice Berdyče prikazuje preko 30 mrtvih ruskih vojnika iza oštećenog oklopnog votila.

    Međutim, uprkos zapanjujućim gubicima i nepromišljenoj taktici, ruski napadi se nastavljaju.

  • Oružje iz BiH u Ukrajinu stiže na isti način kao što je išlo u Siriju

    Oružje iz BiH u Ukrajinu stiže na isti način kao što je išlo u Siriju

    Nakon što su se na društvenim mrežama pojavile fotografije ukrajinskih vojnika kako poziraju s minobacačkim granatama proizvedenim u sarajevskom Pretisu, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH naredilo je hitnu istragu o tom slučaju.

    Naime, još u vrijeme krvavih sukoba u Siriji, odlukom Predsjedništva BiH iz 2015. godine strogo je zabranjena isporuka domaćeg oružja i municije u ratom zahvaćena područja.

    Koliko se ta odluka poštovala najbolje pokazuje istraživanje koje su već sljedeće, 2016. godine, proveli BIRN (Balkan Investigative Reporting Network) i OCCRP (Organized Crime and Corruption Reporting Project), prema kome je BiH zauzela visoko sedmo mjesto na rang-listi zemalja čije je vojno naoružanje i municija najviše zastupljeno u Siriji.

    Mrtvo slovo na papiru
    Tako je, na primjer, objavljeno da je sa 302 miliona evra Hrvatska bila prva na listi zemalja koja je izvozila oružje u Siriju, zatim su slijedile Češka s 240, Srbija 194, Slovačka 192, Bugarska 122, Rumunija s 81 miliona evra, dok je na sedmom mjestu bila BiH, koja je izvezla oružja u vrijednosti od 72 miliona evra.

    Slijedeći navedene informacije, kao i brojne druge izvještaje prema kojima fabrike namjenske industrije iz Federacije BiH, uprkos odluci Predsjedništva BiH, masovno izvoze oružje u ratom zahvaćene dijelove svijeta, tadašnji ministar spoljnih poslova BiH, Igor Crnadak, zatražio je istragu o pronalasku oružja iz BiH u Siriji. Međutim, od toga je ostalo mrtvo slovo na papiru.

    Objava fotografija na kojima ukrajinski vojnici pokazuju minobacačke granate od 82 i 120 mm, proizvedene u sarajevskom Pretisu i fabrici oružja BNT Novi Travnik, podstakla je ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Stašu Košarca, da zatraži inspekcijski nadzor.

    – BiH najviše izvozi u zemlje EU, SAD, Saudijsku Arabiju i zemlje regiona, a da li te države ispoštuju obavezu iz sertifikata, još ne znamo. Nemamo mogućnosti da na njihovoj teritoriji provodimo istrage, mi samo možemo da upozorimo, razgovaramo ili da zaustavimo izvoz, što bi bilo katastrofalno za namjensku industriju – izjavio je Dragiša Mekić, pomoćnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

    Inače, države koje kupuju naoružanje i vojnu opremu iz BiH obavezuju se tzv. end juzer sertfifikatom da oružje i municiju proizvedenu u BiH neće preprodavati ili poklanjati trećim zemljama. Ipak, nema garancija da, recimo, zemlja članica NATO, kojoj je BiH izvezla oružje i municiju, kasnije tu robu neće isporučiti Ukrajini.

    Politika “raširenih ruku”
    Stručnjak za bezbjednost, Dževad Galijašević, za Srpskainfo tvrdi da je bošnjačkim vlastima u Sarajevu savršeno dobro poznato da se oružje proizvedeno u BiH masovno koristi na ratištima širom svijeta. Između ostalog, on ističe da se “takva politika u Sarajevu vodi raširenih ruku”.

    – Američke kompanije koje kontrolišu pet fabrika namjenske industrije u FBiH imaju dugoročne strateške ugovore. Izvoz naoružanja iz BiH u Ukrajinu rade Amerikanci, ali u Sarajevu to dočekuju raširenih ruku – tvrdi Galijašević.

    Dodaje da u pitanju nisu samo minobacačke granate, već i haubički projektili, minsko-eksplozivna sredstva, puščana municija…

    – Sve što se u BiH proizvede u ovom trenutku prioritetno ide na ukrajinski front. Takvo stanje nije od juče, već traje dvije godine. Možda je pauza postojala samo prvih šest mjeseci od početka rata, a onda je krenula isporuka. Od tada je BiH, praktično, stavljena u funkciju ratnih ciljeva Zapada u Ukrajini – tvrdi Galijašević.

    Na naše pitanje da li se od pokretanja istrage o tome kako je oružje iz BiH završilo u Ukrajini mogu očekivati bilo kakvi rezultati, Galijašević odgovara da je to nemoguće.

    – Ništa se neće uraditi, jer BiH nije država. Takva politika je inspirisana sa Zapada, a ovo je samo djelić te politike. Al Kaida i tzv. Islamska država u Siriji takođe su dobijali oružje iz BiH. U pariskom “Bataklanu” takođe se pucalo iz automatskih pušaka koje su došle iz BiH, a u tom terorističkom napadu korištena je municija iz Konjica. Mi nemamo državu; ovo je vojna baza NATO u kojoj se provodi neviđena presija prema stanovništvu, zakonodavstvu i ustavu. Najtragičnije je što to podržava najbrojniji narod u BiH sa svojim elitama. Zbog toga je iluzija da će istraga dovesti do bilo kakvih rezultata – tvrdi Galijašević.

  • Dodik opet ne priznaje Ustavni sud BiH: Podnio, pa povukao apelaciju za klevetu

    Dodik opet ne priznaje Ustavni sud BiH: Podnio, pa povukao apelaciju za klevetu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je Ustavnom sudu BiH apelaciju, koju je povukao nakon što su mnogi ukazali na kontradiktornost u stavovima.

    Naime, Dodik uporno govori kako ne priznaje Ustavni sud BiH, pogotovo nakon što je ostao bez ijednog sudije iz reda srpskog naroda, međutim početkom ove godine je Ustavnom sudu podnio apelaciju.

    Predsjednica ovog suda Valerija Galić je u razgovoru za N1 ranije otkrila da je on podnio apelaciju koja se odnosi na klevetu.

    Nakon toga su mnogi ukazali na to da je ironična činjenica u kojoj Dodik, koji ne priznaje Ustavni sud, podnosi apelaciju istom tom sudu, dok su iz opozicije u Srpskoj istakli i da je to licemjerno. Treba napomenuti i da je Narodna skupština Srpske prošlo ljeto usvojila zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

    Informacija da je Dodik poslao apelaciju je poznata javnosti od 22. februara, a apelacija je povučena 26. februara, nekoliko dana kasnije.

    -Punomoćnik apelanta Milorada Dodika je dopisom od 26. 2. 2024. godine (zaprimljen u Ustavnom sudu 27. 2. 2024. godine) obavijestio Ustavni sud da apelant odustaje od podnesene apelacije – rekli su za Klix iz Ustavnog suda BiH.

  • EU prelazi na ratni režim

    EU prelazi na ratni režim

    Evropska komisija predložiće sutra niz mera pomoću kojih će EU svoju industriju naoružanja prebaciti na ”režim ekonomije u periodu rata”

    Na taj korak odlučila se kako bi pružila bolji odgovor na napade Rusije na Ukrajinu.

    Evropski komesar za industriju Tjeri Breton izneće predloge za podsticanje zemalja EU da zajedno kupuju više oružja od evropskih kompanija, kako bi se tim kompanijama pomoglo da povećaju proizvodne kapacitete, prenosi Rojters.

    “Moramo da promenimo paradigmu i pređemo u režim ratne ekonomije. To takođe znači da evropska odbrambena industrija mora da preuzme više rizika, uz našu podršku”, rekao je Breton.

    On je istakao da će Evropa morati da učini još više da osnaži svoju odrbanu u slučaju da za predsednika SAD bude izabran Donald Tramp, koji je prethodno kritikovao pojedine članice NATO-a.

    “U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Evropa mora da preuzme veću odgovornost za sopstvenu bezbednost, bez obzira na ishod izbora naših saveznika svake četiri godine”, ocenio je Breton.

    Bretonovi predlozi uključuju stvaranje mehanizma koji pomaže zemljama koje nisu članice EU da kupuju oružje od evropskih proizvođača.

    Predloge će takođe analizirati i pripadnici NATO-a, koji su ranije pozdravili nastojanja EU da pomognu odbrambene kapacitete EU, ali i koji su upozorili da potezi EU ne smeju da se kose sa radom Alijanse.

  • Napadnuta ruska Crnomorska flota

    Napadnuta ruska Crnomorska flota

    Vojno obaveštajna agencija Ukrajine (GUR) izvela napad na rusku Crnomorsku flotu. Uništen brod ruske mornarice “Sergej Kotov”, vredan 65 miliona dolara.

    Kako prenosi Kijev independent, žestoki napadi na Krim, gde je stacionirana ruska Crnomorska flota, izvedeni su tokom noći, a taj izveštaj pratile su i informacije o više eksplozija koje su odjeknule na tom okupiranom poluostrvu.

    Prema izveštajima ukrajinskih medija, zbog jakih napada ugašeno je svo osvetljenje na Krimskom mostu, koji je odmah zatvoren.

    “Segej Kotov”, vredan oko 65 miliona dolara, pogođen je sa, kako se navodi, više ukrakinskih dronova. Operacija napada na Krim izvedena je, naveo je GUR, u saradni sa ukrajinskim pomorskim snagama kao i sa ministarstvom tehnologije.

    Da je Krim sinoć bio poprište žestokih sukoba, govore i podaci koje je podelilo rusko ministarstvo odbrane, koje je navelo da su ruski PVO sisatemi oborili čak 38 neprijateljskih dronova.

    Ruska strana za sada tvrdi da je oborila ukrajinski SU-24, kao i da je ukrajinska vojska pokušala da izvede napad na Krim, koji je Putin anektirao još 2014.

    Prema specijalizovanim telegramskim kanalima, u ukrajinskom napadu je učestvovalo 6 bombardera Su-24 i tri lovca MiG-29 Oružanih snaga Ukrajine. U prvom talasu lansirane su rakete-mamci ADM-160 MALD u cilju odvraćanje pažnje sistema PVO, nakon čega su lansirane krstareće rakete Storm šedou/SCALP-AG.

  • Evropska unija želi da investira u energetske koridore na Balkanu

    Evropska unija želi da investira u energetske koridore na Balkanu

     EU želi da izgradi transbalkanski koridor za transport električne energije koji bi povezao transmisione sisteme BiH, Crne Gore i Srbije s mrežama Hrvatske, Mađarske, Rumunije i Italije.

    S tim u vezi EU je spremna da značajno finansijski podrži ove projekte, koji se provode uz nadzor i dogovor u sklopu Energetske zajednice.

    U Evropskoj komisiji kažu da će transbalkanski elektroenergetski koridor značajno ojačati važne koridore sjeveroistok-jugozapad, istok-zapad, kao i regionalne i panevropske koridore koji su, kako kažu, među najopterećenijim koridorima prenosa u regionu jugoistočne Evrope.

    “U zapadnoj Srbiji trenutno se gradi dvokružni vod od 400 kilovolti Obrenovac – Bajina Bašta u dužini od 109 kilometara, a u pripremi je nova dionica od 84 km koja povezuje Crnu Goru i BiH. Transbalkanski elektroenergetski koridor je inicijativa Tima Evropa koji podržavaju Njemačka i Italija, a projekti se finansiraju iz kredita KfW-a od 70 miliona evra”, kažu u Evropskoj komisiji.

    Za BiH će ovi projekti biti posebno kritični jer je zemlja u obavezi da narednih godina značajno izgradi obnovljive kapacitete, poput iskorištavanja energije sunca i vjetra, kao i da izgradi hidropotencijale.

    Ovi projekti neće biti svrsishodni ako ne budu izgrađeni sistemi dalekovoda za transport električne energije i povezivanje na evropske koridore.

    Naime, termocentralama su ili istekli resursi, ili su pri kraju, a u Energetskoj zajednici ocjenjuju da nema ekonomske isplativosti da se na toj zastarjeloj tehnologiji izvede remont, tim više što, kako naglašavaju, BiH će ući u evropsku šemu trgovine emisijama, što će energiju iz termocentrala učiniti nekonkurentnom. 

    Poseban problem za BiH predstavljaju sankcije Energetske zajednice zbog neprovođenja obaveza iz Trećeg energetskog paketa.

    Uprkos tome, kako kažu, BiH i dalje učestvuje u projektu transbalkanskog energetskog koridora.

    “BiH učestvuje u projektu PECI transbalkanskog koridora, čiji je cilj povezivanje prenosnih mreža Srbije, Crne Gore i BiH na naponskom nivou 400 kV. Bh. dio 400 kV dalekovoda Višegrad – Bajina Bašta čeka na realizaciju Srbije, odnosno izgradnju 400 kV dalekovoda Obrenovac – Bajina Bašta”, kažu oni.

    Osim što je BiH u problemu zbog velikog učešća termoelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije, Energetska zajednica je BiH uvela sankcije i zbog velikog udjela ispuštanja nedozvoljenih čestica u atmosferu.

    “Zato što nije značajno smanjila emisije osam velikih termoelektrana koje potpadaju pod okvir definisan u Nacionalnom planu smanjenja emisija BiH, došlo je do kršenja članova IV, VI i XVI Direktive 2001/80/EC Evropskog parlamenta i Savjeta održanog 23. oktobra 2001. u vezi s ograničenjem ispuštanja određenih zagađivača u vazduh”, naglašeno je.

    Istovremeno, EU je obezbijedila značajna sredstva i za zemlje članice kako bi u što kraćem vremenu izbacili iz upotrebe termoelektrane i investirali u obnovljive izvore energije.

    Projekat predviđa pravednu energetsku tranziciju, koja bi vodila računa i o socijalnim aspektima, odnosno zaposlenima u neperspektivnim djelatnostima.

    “Podrška će biti dostupna svim državama članicama, fokusirana na one u kojima najviše ljudi radi na fosilnim gorivima. Države članice mogu dobiti pristup pripremanjem planova teritorijalne pravedne tranzicije koji pokrivaju period do 2030. godine, identifikujući teritorije koje bi trebalo da dobiju najveću podršku. Planovi bi takođe trebalo da odrede načine za najbolje rješavanje društvenih, ekonomskih i ekoloških izazova”, stoji na stranici Evropske komisije.

  • Šmit o Izbornom zakonu: Sačekaćemo šta će se desiti u narednim danima

    Šmit o Izbornom zakonu: Sačekaćemo šta će se desiti u narednim danima

    Kristijan Šmit, koga RS ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, poručio je da je “puno radio na temi izbornog integriteta” i dodao da je “vidio da drugi rade”.

    “Imamo jednu radnu grupu koja je pripremila, nadati se, dobar zakon. Nećemo čekati do kraja godine, nego ćemo sačekati šta će se desiti u narednim danima. Ukoliko ne bude nekog prijedloga od parlamentarnih tijela, imaćemo obavezu da naglasimo da Izborni zakon nije neka donacija koju stranke daju biračima nego su birači ti koji odlučuju. Političke stranke moraju biti zahvalne što dobijaju njihove glasove. Ja sam osoba koja sluša i razgovara, a onda odlučuje. Nadam se da neću odlučivati sam, ali da ćemo, ipak, imati nešto što će stupiti na snagu na vrijeme za sljedeće izbore”.

    Šmit je za FTV govorio i o evrospkom putu BiH.

    “Ne znači svaka besmislena izjava ljudi kao što je Milorad Dodik da nema evropskog puta BiH”, poručio je on.

    “Danas je jedan od prvih dana ove tri sedmice gdje će se donositi odluke. Vidjeli smo već tri ministra koji su dolazili u posjetu, tokom sedmice ćemo imati sastanak u Bukureštu. Odluka će se donijeti 21. marta. Ako poznajete situaciju u BiH, vrlo je jednostavno vidjeti da se sve može, ali ponekad je potrebno možda malo i nešto protumačiti kako biste vidjeli kuda dalje ići s BiH”, naveo je on.

    Na pitanje je li Evropa spremna na manje od zadanog, a u kontekstu otvaranja pregovora, kazao je da ostaje još puno toga da se uradi.

  • Rusija “pogurala” napredak BiH ka EU

    Rusija “pogurala” napredak BiH ka EU

    Iako BiH još nije u potpunosti ispunila zadatke koje je postavila EU kao preduslov za početak pregovora, na sastanku evropskih lidera krajem mjeseca ipak joj se smiješi pozitivna odluka.

    Iako se definitivna odluka neće znati vjerovatno do samog održavanja samita za otprilike dvije sedmice, nezvanično nam je više sagovornika istaklo da su bolje šanse da će do pozitivne odluke doći nego da neće, a kao dva glavna razloga ističu djelovanje Rusije u regionu i evropske izbore.

    Što se tiče Rusije, nakon početka proširene invazije u februaru 2024. godine na Ukrajinu otvorili su se stari geopolitički rivaliteti u Evropi, i EU želi da demonstrira Rusiji, ali i Americi, da je sposobna da rješava probleme u svom dvorištu, a to bi bilo veoma teško ako i ovog puta izostane pozitivna odluka za BiH.

    Izvjesna formulacija je da će BiH biti dodijeljen početak pregovora, a preostali uslovi koji nisu ispunjeni biće preformulisani kao novi uslovi za sam proces pripreme prve međuvladine konferencije, na kojoj će pregovori zvanično da počnu.

    To je argument koji bi zemlje koje su željele da BiH daju datum još u decembru prošle godine mogle da koriste na predstojećem samitu – priznati dosadašnji djelimični uspjeh, a preostale uslove “prepakovati” u pripremu za sam početak pregovora.

    Drugi razlog, kako nam je rečeno, odnosi se ne samo na činjenicu da će zbog izbora u junu, sezone godišnjih odmora nakon njih i početka rada nove Evropske komisije proces pristupanja biti “na ledu” najranije do kraja ove godine.

    Naime, EU želi da BiH drži uz sebe i ne dozvoli Rusiji da ostvari propagandnu pobjedu da je proces pregovaranja propao, a početak pregovora bi im koristio kao dodatna motivacija da BiH nastavi s reformama.

    Međutim, dodatni razlog je da evropska briselska elita, koju predvodi Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, želi da joj pomogne da ostvari još jedan mandat na čelu evropskog izvršnog tijela, a za to je važan svaki uspjeh, uključujući i uspješni početak pregovora sa BiH.

    I Faris Kočan, ekspert za evropske integracije iz Slovenije, za “Nezavisne” kaže da je faktor Rusija značajan za odluke koje se donose u Briselu i naglašava, što rat bude duže trajao, to će imati veći uticaj na odnos Brisela prema BiH i regionu.

    Ipak, kako je naglasio, geopolitika neće biti dovoljan osnov za donošenje odluke.

    “Ako državna koalicija uspije da postigne barem minimalni konsenzus u vezi sa izbornim zakonom, zakonom o sprečavanju sukoba interesa i zakonom o sudovima, onda će BiH biti na dobrom putu da se do sjednice ‘ugase’ posljednja crvena svjetla, koja postoje na razini zemlja članica EU. Ovdje je bitno naglasiti, da se EU neće baviti time da li je osnovan vrhovni sud BH ili viši sud BiH i slično, već da se vidi da postoji minimalni konsenzus između njih”, smatra on.

    Da zategnuti odnosi između EU i Rusije zbog Ukrajine imaju određen uticaj na odluke o BiH, indirektno je potvrdila Analena Berbok, ministarka spoljnih poslova Njemačke, koja se, uz Aleksandra Šalenberga, ministra za evropske i spoljne poslove Austrije, i Antonija Tajanija, ministra spoljnih poslova Italije, nalazi u posjeti BiH. Berbokova je uoči posjete zapadnom Balkanu rekla da EU odnosom prema zemljama regiona mora “zatvoriti bokove koje Rusija može iskoristiti za svoju politiku destabilizacije, dezinformacija i infiltracije”.

    I evropski ministri su nakon sastanaka u Sarajevu na visokom nivou iskazali spremnost da se prizna dosegnuti napredak BiH, a u tome je posebno prednjačio ministar Šalenberg.

    “Više ste uradili u proteklih nekoliko mjeseci nego u proteklih nekoliko godina. Pitanje je zašto vam je toliko trebalo”, rekao je on na pres-konferenciji u Sarajevu.

    Tajani je rekao da je za Italiju zapadni Balkan prioritet, te da je, zajedno s Austrijom, oformljena grupa zemalja za pomoć BiH.

    “Meni je veoma drago da vidim tako dobar napredak. Naravno da postoje problemi, svugdje postoje problemi, zato je potrebno da radimo korak po korak, važno je imati strategiju”, rekao je on.

  • Kresojević: Banjaluka formira tim koji će tražiti novu lokaciju za deponiju

    Kresojević: Banjaluka formira tim koji će tražiti novu lokaciju za deponiju

    U cilju rješavanja pitanja deponije u Ramićima biće formirana radna grupa, koja će aktivno raditi na pronalasku najbolje lokacije za odlaganje otpada, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Ovo je jedan od zaključaka radnog sastanka održanog u Gradskoj upravi, a kojem su prisustvovali predstavnici Grada Banje Luke ali i sedam lokalnih zajednica koje odlažu otpad na regionalnoj deponiji u Ramićima, predstavnici preduzeća „Dep-ot“, te predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građenje i ekologiju Republike Srpske.

    Kako je kazao gradski menadžer Bojan Kresojević, osim što je neophodno obezbijediti neometano i kvalitetnije odlganje otpada, rješavanje pitanja deponije u Ramićima veoma je značajno za mještane naselja Šargovac, Dragočaj, Kuljani, Prijakovci i Motike, ali i za građane svih lokalnih zajednica koje odlažu otpad na ovoj lokaciji.

    “Jedan od najvažnijih zaključaka današnjeg sastanka je formiranje radne grupe, koja će aktivno raditi na ispitivanju potencijalnih lokacija gdje će biti izgrađen novi regionalni centar za odlaganje otpada. Sa druge strane neophodno je i odrediti model i načina finansiranja ovog projekta koji će biti sproveden u skladu sa najnovijim standardima odlaganja otpada”, istakao je Kresojević.

    On je pojasnio da je ipak do realizacije ovog projekta neophodno pronaći i prelazno rješenje za nesmetano odlaganje otpada.

    U interesu građana Banje Luke neophodno je da u vremenskom periodu dok tražimo novu lokaciju, pronađemo najbolje rješenje u skladu sa najvećim standardima, te da na postojećoj deponiji proširimo sanitarne kasete, kako bi se nesmetano odlagao otpad u narednom periodu – kazao je gradski menadžer.

    Kresojević je dodao da ovaj projekat iziskuje vrijeme, ali da je dobra stvar što su sve lokalne zajednice, te predstavnici resornog Ministarstva podržali ovu inicijativu i izrazili spremnost da se aktivno posvete ovom pitanju.

    “Ovo je ozbiljan projekat u okviru kojeg će velika pažnja biti posvećena pitanju unapređenja upravljanja otpadom. Iskoristićemo sve mogućnosti i dostupne tehnologije da iz otpada proizvodimo i koristimo kao energiju”, rekao je Bojan Kresojević.

    Direktor preduzeća „DEP-OT“ Željko Savić zahvalio je Gradu Banjoj Luci na inicijativi za promjenu lokacije.

    “Ovo je izrazito značajna tema za Banju Luku i zdravlje ljudi, zbog čega je značajno što je pokrenuta inicijativa za promjenu lokacije regionalne deponije. Preduzeće„DEP-OT“ daje punu podršku traženju nove lokacije, jer trenutna lokacija zasigurno nije perspektivna”, rekao je Savić, te dodao da će za sada izvršiti proširenje sanitarne kasete, ali da je neophodno i veoma važno ići u pravcu traženja nove lokacije.

  • Rusi “melju” Ukrajince, Sirski u “paklu”

    Rusi “melju” Ukrajince, Sirski u “paklu”

    Serija brzih ruskih napredovanja dovela je u pitanje novu ukrajinsku liniju odbrane uspostavljenu nakon njihovog povlačenja iz ključnog grada Avdejevke.

    Rusko napredovanje izaziva i strahove u vezi sa taktikom Kijeva i stanjem na linijama fronta, piše Si-En-En.

    Ukrajina je 17. februara objavila svoje povlačenje iz Avdejevke na niz položaja zapadno od grada.

    Međutim, tri manja sela su od tada pala u ruke ruskih snaga, a Kijev insistira na tome da nikada nisu nameravali da ih brane. Ali odbrambena linija na koju je rekao da će se oslanjati, tri sela zapadnije, od tada je bila pod teškim ruskim napadom, a proruski izvori tvrde da je Moskva delimično okupirala sva tri naselja. Ukrajina negira ove tvrdnje.

    Rusko napredovanje dolazi u trenutku kada se Ukrajina suočava sa velikom nestašicom oružja, stvarajući egzistencijalni problem za vojnike na frontu koji moraju da koriste mnogo manje municije i koliko dugo mogu da izdrže ruski pritisak.

    Kao još jedan znak rastuće nelagodnosti, novi načelnik ukrajinske vojske, general-potpukovnik Oleksandr Sirski, ukorio je svoje podređene oficire dva puta tokom protekle nedelje zbog lošeg učinka na ovoj ključnoj liniji fronta.

    Sirski je u četvrtak kritikovao “određene nedostatke” i “pogrešne procene” komandanata na linijama fronta u Avdejevki “koje su direktno uticale na održivost odbrane u određenim oblastima”.

    On se u subotu vratio na temu neadekvatnog kadra, sugerišući da je otpustio neke oficire koji “nisu upoznati sa situacijom” i “direktno ugrožavaju živote i zdravlje podređenih”.

    Sirski je postao vojni komandant pre tri nedelje, nakon što je njegov veoma popularan prethodnik Valerij Zalužnji smenjen posle višemesečnih tenzija sa predsednikom Zelenskim.

    Sirski je nasledio bojno polje na kome Rusija napreduje, a brutalna žestina napada iskorišćava nedostatak zapadne pomoći, municije i ljudstva za Ukrajinu.

    Pesimizam na istočnom frontu
    Ruski napad na novu odbrambenu liniju Ukrajine oko Avdejevke značajan je ne zbog vrednosti samih malih sela – u kojima se u najboljem slučaju nalazi nekoliko desetina stanovnika koji su tamo uopšte ostavljeni i uništenih zgrada – već zato što sugerišu da su ukrajinski zvaničnici neadekvatno planirali povlačenje iz Avdejevke i od tada nisu u stanju da zaustave napredovanje Rusije. Nekoliko ukrajinskih vojnika izjavilo je za Si-En-En da su pesimistični u pogledu značaja povlačenja i naknadne odbrane kao predznaka narednih nedelja. Mnogi su tražili da se ne citiraju kada govore o ovoj temi.

    Jedan vojnik specijalnih snaga rekao je za Si-En-En:

    “Ne radi se toliko o ruskom zamahu, već više o tome da smo loše pripremljeni da ih obuzdamo. Nemamo dobro pripremljene pozicije, kotrljamo se i vraćamo se.”

    Još jedan frontalni oficir pod pritiskom je rekao:

    “Osećamo rusku nadmoć u ljudstvu, artiljeriji i oklopnoj tehnici. Malo po malo idu napred. Ovde nemamo mnogo opcija. Odstupite ili samo sačekajte dok ne budemo… Koliko god tužno zvučalo, dok svi ne budemo mrtvi. Bez oružja… to nije rat koji se može voditi mačem.”

    Ukrajinski gubici su obično obavijeni velom tajne, uprkos tome što je predsednik Zelenski prošlog vikenda rekao da je 31.000 vojnika poginula od početka ruske invazije. Ipak, u jednoj traumatološkoj jedinici u blizini linija fronta na istoku, zabrinuti doktor pokazao je Si-En-En-u kutiju sa izveštajima o povredama kojih je bilo na stotine za samo 20 dana u februaru.

    Snimci dronom iz sela Orlivka, žarišta trenutnog ruskog napada, pokazuju većinu zgrada u ruševinama i ogromne kratere verovatno od ruskih vazdušnih udara na ravnom terenu duž reke. Nastavljeni su žestoki sukobi oko druga dva sela kod Avdejevke, Tonenke i Berdičija. Si-En-En je u subotu čuo snažne eksplozije i mitraljesku paljbu u blizini Berdića.

    Vojnici intervjuisani širom istočnog fronta takođe su izrazili veliki pesimizam u pogledu nadolazećeg proleća ako zapadna pomoć ne bude hitno isporučena. Kombinacija pada ukrajinskog morala i zaliha, i čini se da moskovske snage dobijaju na zamahu, označava ključni trenutak u sukobu.

    Na snimcima iz rejona Avdejevke iz ukrajinske 47. mehanizovane brigade, ruski oklopni transporter juri ka ukrajinskim položajima i zaustavlja se na nekoliko sekundi da bi desetak vojnika izašlo i sklonilo se u obližnji prolaz.

    Dve ukrajinske jurišne bespilotne letelice onesposobljavaju vozilo, a oklopno vozilo bredli koje su isporučile Sjedinjene Američke Države približava se izloženoj grupi. Tada se vidi kako puca na Ruse iz montiranog bacača granata.

    Na drugom snimku ispred sela Berdiči vidi se više od 30 mrtvih ruskih vojnika iza oštećenog oklopnog vozila. Si-En-En nije mogao da potvrdi lokaciju bilo kog od video-snimaka.

    Ipak, uprkos zapanjujućim žrtvama i nesofisticiranoj taktici, ruski napadi se nastavljaju.