VRBAS Media

Autor: INFO

  • CIK BiH saopštio preliminarne rezultate: Karan u vođstvu 3%

    CIK BiH saopštio preliminarne rezultate: Karan u vođstvu 3%

    Jovan Kalaba, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH, saopštio je preliminarne i nekompletne rezultate, prema kojim je kandidat SNSD-a Siniša Karan osvojio 200.116 glasova (50,89 odsto), a kandidat SDS-a Branko Blanuša 188.010 glasova (47,81 odsto).

    Kalaba je rekao da su u pitanju glasovi sa 92 odsto biračkih mjesta.

    Od toga, dodao je Kalaba, 98,21 odsto je bilo važećih listića.

    Dragan Đokanović (Savez za novu politiku) osvojio je 1.684 glasa (0,43 odsto). Nikola Lazarević – Ekološka partija Republike Srpske ima 1.341 (0,34 odsto) glas.

    Igor Gašević – nezavisni kandidat, osvojio je 1.172 glasa (0,30 odsto), a Slavko Dragičević – nezavisni kandidat 928 glasova (0,24 odsto).

    Ranije večeras i izborni štab SNSD-a u Banjaluci, na čelu sa liderom te stranke Miloradom Dodikom, proglasio je pobjedu Karana.

    S druge strane, Jovica Radulović, v.d. predsjednika SDS-a, rekao je da ne priznaju pobjedu Siniše Karana za predsjednika Republike Srpske.

  • Slučaj poklanjanja legitimacija OBA još pod velom tajne

    Slučaj poklanjanja legitimacija OBA još pod velom tajne

    U čijim su sve rukama završile legitimacije Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH pitanje je na koje još nema odgovora.

     

    Tužilaštvo BiH je u januaru prošle godine potvrdilo da je nezakonito držanje ovakvih legitimacija krivično djelo, ali je još nejasno ko ih je i kome dijelio.

    I to nije sve – MMA borac i ugostitelj Denis Stojnić osuđen je u januaru 2025. na godinu zatvora te novčanu kaznu od 40.000 KM, a on je, prema dostupnim informacijama, koristio počasnu iskaznicu OBA, koju mu je dao bivši direktor te agencije Osman Mehmedagić Osmica.

    Zdenko Ćosić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, nedavno je postavio delegatsko pitanje koje se odnosi upravo na ove legitimacije.

    “U rujnu 2023. godine mediji su objavili kako je u Srbiji uhićen jedan građanin BiH kod kojeg je pronađena počasna iskaznica OSA! Tom prilikom su objavljena još neka imena za koja se tvrdi da posjeduju iste iskaznice”, naveo je Ćosić.

    Stoga je postavio nekoliko pitanja.

    “Na temelju čega se izdaju počasne iskaznice i pod kojim uvjetima? Koja su prava, a koje obveze vlasnika počasnih iskaznica OSA? Postoji li registar osoba kojima je izdana počasna iskaznica OSA, odnosno jesu li neki od njih pozvani vratiti iskaznice s obzirom na to da ih se povezuje s kriminalnim aktivnostima?”, upitao je Ćosić.

    Pitali smo i mi… Zanimalo nas je koliko je iskaznica OBA trenutno kod građana, te na osnovu kojih kriterijuma su im dijeljene, ali je ova agencija taj naš upit izignorisala, baš kao i mnoštvo prethodnih.

    Milorad Kojić, član Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajnо-bezbjednosne agencije BiH, kaže da je Komisija reagovala te da je OBA donijela novi pravilnik o izgledu legitimacije i načinu dijeljenja.

    “To što se dešavalo je recidiv prethodnog direktora OBA, koji je očigledno iz nekih svojih motiva zloupotrebljavao svoj položaj i davao službene značke licima koja apsolutno nisu mogla biti nosioci tih iskaznica”, rekao je Kojić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Tužilaštvo BiH je, podsjetimo, ranije otkrilo da ima dokaze o nezakonitom izdavanju legitimacija OBA. Ovo tužilaštvo je, naime, 22. januara 2024. saopštilo da je došlo do dokaza koji upućuju na nezakonitosti prilikom izdavanja službenih i počasnih legitimacija OBA.

    U saopštenju su pozvali sve građane koji nisu aktivni ili penzionisani radnici OBA da posjedovanje legitimacije prijave Tužilaštvu BiH najkasnije do 5. februara te godine, “kako bi izbjegli eventualno krivično gonjenje”.

    Tužilaštvo je, naime, saopštilo da postoje dokazi da su službene i takozvane počasne legitimacije OBA izdavane osobama koje na to nemaju pravo.

    Podsjetimo, u septembru prošle godine je počelo suđenje Stojniću nakon što je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv njega.

    Kako je tada navedeno u optužnici, Stojnić je do kraja oktobra 2022. na području KS, u namjeri sticanja imovinske koristi u novcu, koristeći počasnu iskaznicu OBA, kao i stalnim neposrednim i posrednim kontaktima sa Mehmedagićem, od dva lica zahtijevao i primio novčane iznose od 25.000 evra i 24.000 KM.

    Stojnić je, podsjetimo, prihvatio sporazum o priznanju krivice, prilikom čega je dobio godinu dana zatvorske kazne.

  • Stanivuković: Banjaluko, hvala

    Stanivuković: Banjaluko, hvala

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, zahvalio se građanima grada na Vrbasu.

    “Sa trenutno preko 13.000 razlike u glasovima, prof. dr Branko Blanuša odnio je dominantnu pobjedu u Banjaluci.

    Ovim smo pokazali da naš grad ostaje bastion opozicione borbe, najjači pokretač promjena i neosvojiva tvrđava za SNSD! Hvala mojim Banjalučanima, jer smo zajedno odbranili sve ono za šta smo se proteklih godina borili. Ovo je i dokaz da politike koje sprovodimo imaju veliku podršku naroda.

    Hvala profesoru Blanuši što smo zajedno tokom ove kampanje obišli svaki dio Banjaluke, a večeras jasno vidimo da su Banjalučani razumjeli poruke koje smo im poslali.

    U nove pobjede idemo još odlučnije, snažnije i ujedinjeniji nego ikada. Nadam se ovakvom rezultatu i u drugim dijelovima Republike Srpske.

    Idemo dalje, idemo jače!”, objavio je Stanivuković na Instagramu.

     

  • Trivić: Opozicija mora insistirati na ponavljanju izbora u tri opštine

    Trivić: Opozicija mora insistirati na ponavljanju izbora u tri opštine

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić ocijenila je da je SNSD, kako tvrdi, nezakonitim radnjama narušio regularnost prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

    Navela je da se, prema njenim riječima, ponovio obrazac koji je opozicija ranije isticala — neregularnosti u više lokalnih sredina, među kojima posebno izdvaja Doboj, Zvornik i Laktaše. Trivićeva smatra da se u tim opštinama, umjesto transparentnog brojanja, „konstruisaju“ izborni rezultati.

    Prema njenoj procjeni, ni Milorad Dodik ni Siniša Karan nemaju politički legitimitet koji bi trebalo da prati pobjednike izbora. Zbog toga insistira da opozicija usmjeri sve napore ka tome da se glasanje u pomenute tri lokalne zajednice ponovi.

    Istakla je da je Narodni front spreman da se, kako kaže, odlučno suprotstavi onome što smatra izbornom krađom. Naglasila je da takav postupak ne može biti ni prihvaćen ni prećutan.

  • Vukanović: SNSD izveo izbornu manipulaciju, Doboj i Zvornik ključne tačke spornih radnji

    Vukanović: SNSD izveo izbornu manipulaciju, Doboj i Zvornik ključne tačke spornih radnji

    Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ocijenio je da je SNSD izvršio ozbiljne manipulacije tokom prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Kao dokaz navodi izraz lica funkcionera ove partije na konferenciji za novinare, ističući da su djelovali potišteno i napeto, „kao da prisustvuju žalosti, a ne proslavi pobjede“.

    Vukanović smatra da takva atmosfera jasno pokazuje da vlast nije sigurna u rezultate koje je predstavila. Prema njegovim riječima, Milorad Dodik i Siniša Karan ne bi bili toliko zabrinuti da su ostvarili stvarnu izbornu prednost, niti bi izlazili sa, kako kaže, „paušalnim i neprovjerenim brojkama“.

    On tvrdi da je očigledno da je naređeno organizovano falsifikovanje glasova, posebno u Doboju i Zvorniku. Dodaje da je primjetno odsustvo pojedinih koalicionih partnera, poput Banjca, Nešića i Đokića, dok se Nenad Stevandić pojavio tek na samom kraju konferencije, što, po njegovom mišljenju, takođe „dovoljno govori“.

    Podsjetio je da je još uoči izbora upozoravao na dva mjesta za koja je, kako ističe, bilo izvjesno da će biti žarišta manipulacija – upravo Doboj i Zvornik. Naglasio je da je na tim lokacijama „krađa glasova već postala praksa“, a da pravosudne institucije, uprkos brojnim prijavama, godinama izostavljaju reakciju i ne pokreću postupke protiv odgovornih.

    Vukanović je ocijenio i da je neshvatljivo kako je veći dio Republike Srpske završio brojanje u roku od jednog sata, dok se u Doboju ni nakon tri sata nije znao konačan ishod. „Ne smijemo dopustiti da nam još jednom brutalno otmu izbornu volju“, poručio je.

  • Stevandić: Karan je pobijedio, operacija Šmit je propala

    Stevandić: Karan je pobijedio, operacija Šmit je propala

    Poštovani građani Srpske, Siniša Karan je pobijedio za oko 8.000 glasova ili više, rekao je predsjednik NSRS Nenad Stevandić.

    – Operacija Šmit je propala, a razlika nije veća jer narodu nismo dobro objasnili scenario destabilizacije Republike Srpske.
    Hvala svakom glasaču i pozicije i opozicije kao i gospodinu Karanu i Blanuši – rekao je Stevandić.

  • Blanuša: Izlaznost manja od očekivane, kandidati nisu imali jednak tretman

    Blanuša: Izlaznost manja od očekivane, kandidati nisu imali jednak tretman

    Vršilac dužnosti predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS) Јovica Radulović izjavio je da ova partija neće ishitreno donositi zaključke, ali da izborni rezultati, prema njihovom mišljenju, ukazuju na drugačije stanje.

    „Ne priznajemo njihovu pobjedu. Izborni rezultati pokazuju nešto drugo“, rekao je Radulović, dodajući da je razlika od nekoliko stotina glasova i da treba sačekati rezultate mobilnih timova i glasova iz inostranstva.

    Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima Branko Blanuša ocijenio je da je izlaznost manja od očekivane. „Kandidati nisu imali jednaki tretman“, istakao je Blanuša.

    On je naveo da će odluka o daljim koracima biti donesena u narednom periodu zbog, kako je rekao, određenih nepravilnosti u glasovima biračkih odbora tri zajednice.

  • Karan: Po ko zna koji put kada je najteže pobijedio je srpski narod

    Karan: Po ko zna koji put kada je najteže pobijedio je srpski narod

    Siniša Karan kandidat SNSD-a na prijevremenim predsjedničkim izborima zahvalio se građanima Republike Srpske koji su mu pružili povjerenje.

    Karan se zahvalio predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku i politikama koje on vodi već 30 godina.

    – Srpski narod sve može podnijeti. Dali smo sada odgovor, da ne damo da uzrupator bira za nas. Mir i stabilnost je prioritet srpskog naroda – kaže Karan.

    Karan je dodao da je narod Srpske institucijama Republike dao veliku moć.

    – Srpska nije nikome prijetnja – kaže Karan.

    Podsjećamo, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da je kandidat na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske Siniša Karan pobijedio.

  • Dodik: Pobijedio Siniša Karan

    Dodik: Pobijedio Siniša Karan

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da je kandidat na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske Siniša Karan pobijedio.

    – Ovi izbori su rađeni u nepovoljnim okolnostima – kaže Dodik, ističući kako ove izbore nije htio narod.

     

    Ova pobjeda je, kako Dodik dodaje za SNSD velika.

    – Ovaj izborni rezultat je pobjeda Srpske – kaže on, dodajući da je ona od nesumnjivog značaja.

    Dodik je čestitao Karanu na ubjedljivoj pobjedi i istakao da je ova pobjeda neupitna.

    – Pobijedio je sa skoro 10.000 glasova. Pobjeda je ostvarena u usovima kada ste morali objašnjavati tuđe poteze a ne svoje. ovaj rezultat je pokazao da vlast u rs ima podršku ovog naroda i ona je od neumljivog značaja – kaže Dodik.

  • Procurio evropski plan za okončanje rata u Ukrajini, ima 24 tačke

    Procurio evropski plan za okončanje rata u Ukrajini, ima 24 tačke

    Evropski plan za okončanje rata, do kojeg je došao Telegraph, značajno se razlikuje od američkog mirovnog plana za Ukrajinu. Američki prijedlozi su naširoko kritikovani kao previše povoljni za Moskvu, jer ustupaju velike dijelove teritorija Rusiji, smanjuju veličini ukrajinske vojske i zabranjuju NATO snagama ulazak na ukrajinsko tlo.

    Nasuprot tome, evropski plan mnogo više podržava Ukrajinu. Među ključnim razlikama u evropskom planu je zahtjev da “nema ograničenja” na veličinu ukrajinskih oružanih snaga, prenosi Index.hr.

    Evropski plan ima 24 tačke:

    1. Kraj rata i dogovori kojima se osigurava da se rat ne ponavlja, kako bi se uspostavila trajna osnova za trajan mir i bezbjednost.
    2. Obje strane u sukobu obavezuju se na potpuno bezuslovno primirje u vazduhu, na kopnu i na moru.
    3. Obje strane odmah započinju pregovore o tehničkom sprovođenju praćenja prekida vatre uz učešće SAD-a i evropskih zemalja.
    4. Uvodi se međunarodno praćenje prekida vatre pod vođstvom SAD-a od strane partnera Ukrajine. Praćenje će biti pretežno daljinsko korišćenjem satelita, dronova i drugih tehnoloških alata, uz fleksibilnu kopnenu komponentu za istragu navodnih kršenja.
    5. Stvoriće se mehanizam putem kojeg strane mogu podnositi izvještaje o kršenjima prekida vatre, istraživati kršenja i raspravljati o korektivnim mjerama.
    6. Rusija bezuslovno vraća svu deportovanu i ilegalno raseljenu ukrajinsku djecu. Proces će podržati međunarodni partneri.
    7. Strane u sukobu razmjenjuju sve ratne zarobljenike (princip „svi za sve“). Rusija oslobađa sve civilne pritvorenike.
    8. Nakon osiguravanja održivosti primirja, strane u sukobu preduzimaju mjere za humanitarnu pomoć, uključujući porodične posjete preko linije kontakta.
    9. Suverenitet Ukrajine se poštuje i potvrđuje. Ukrajina nije prisiljena da bude neutralna.
    10. Ukrajina dobija snažne pravne obavezujuće bezbjednosne garancije, uključujući i od SAD (sporazum sličan članu 5.) kako bi se spriječila buduća agresija.
    11. Nema ograničenja nametnutih Ukrajinskim odbrambenim snagama i odbrambenoj industriji, uključujući međunarodnu saradnju.
    12. Države garanti biće ad hoc grupa evropskih zemalja i voljnih neevropskih zemalja. Ukrajina je slobodna da odlučuje o prisutnosti, naoružanju i djelovanju prijateljskih snaga koje je pozvala vlada Ukrajine na svojoj teritoriji.
    13. Članstvo Ukrajine u NATO zavisi od konsenzusa unutar Saveza.
    14. Ukrajina postaje članica EU.
    15. Ukrajina je spremna ostati nenuklearna država.
    16. Teritorijalna pitanja biće raspravljena i riješena nakon potpunog i bezuslovnog primirja.
    17. Teritorijalni pregovori počinju od trenutne linije kontrole.
    18. Nakon što se dogovore teritorijalna pitanja, i Rusija i Ukrajina obavezuju se da ih neće mijenjati silom.
    19. Ukrajina ponovo preuzima kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporižja (uz učešće SAD-a) i branom Kahovka. Uspostaviće se mehanizam prenosa kontrole.
    20. Ukrajina uživa nesmetan prolaz rijekom Dnjeprom i kontrolu nad Kinburnskom prevlakom.
    21. Ukrajina i njeni partneri sprovode ekonomsku saradnju bez ograničenja.
    22. Ukrajina će biti u potpunosti obnovljena i finansijski obeštećena, uključujući i putem ruske suverene imovine koja će ostati zamrznuta dok Rusija ne nadoknadi štetu Ukrajini.
    23. Sankcije uvedene Rusiji od 2014. mogu biti postepeno i djelimično ublažene nakon što se postigne održivi mir, a podložne su ponovnom uvođenju u slučaju kršenja mirovnog sporazuma („snapback“).
    24. Počeće odvojeni razgovori o Evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi, uključujući sve države OEBS.

    Šta je u Trampovom planu?

    Osim teritorijalnih ustupaka Ukrajine, u Trampovom planu za Ukrajinu navodi se da bi, u slučaju daljeg ruskog napredovanja, uslijedio „odlučan koordinisani vojni odgovor“. Ne navodi se kakvu bi ulogu SAD imale u toj reakciji.

    Plan ima i ekonomske elemente: dio zamrznute ruske imovine koristio bi se za obnovu Ukrajine, sankcije Rusiji bi se ukinule, SAD i Rusija dugoročno bi sarađivali u oblastima poput vještačke inteligencije i eksploatacije minerala, a Rusija bi se vratila u G8.

    Sve strane dobile bi amnestiju za postupke tokom rata, što znači da ruski zvaničnici i vojnici ne bi mogli biti krivično gonjeni za ratne zločine. Plan predviđa i da Ukrajina organizuje izbore u roku od 100 dana od sklapanja dogovora. Zelenski je u septembru istakao da želi izbore nakon što se uspostavi primirje.