VRBAS Media

Autor: INFO

  • Iz mirovnog plana izbačeno 9 tačaka

    Iz mirovnog plana izbačeno 9 tačaka

    Nakon vikenda intenzivnih pregovora u Ženevi, američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da je postignut značajan napredak u izradi mirovnog plana za okončanje rata sa Rusijom.

     

    Ipak, nisu otkrili detalje o tome kako planiraju riješiti duboka neslaganja između Moskve i Kijeva, a evropski saveznici i dalje su oprezni, piše Financial Times.

    Optimizam je prvi iskazao američki predsjednik Donald Tramp. “Je li zaista moguće da se postiže veliki napredak u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine??? Ne vjerujte dok ne vidite, ali nešto dobro se možda dešava”, objavio je u ponedjeljak ujutro na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Njegov državni sekretar Marko Rubio bio je još direktniji, rekavši nakon nedjeljnih razgovora da je postignut “ogroman” napredak te da je “vrlo optimističan” oko skorog postizanja dogovora. Dodao je da konačni tekst moraju odobriti predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i američki predsjednik Donald Tramp prije slanja u Moskvu, prenosi Index.hr.

    Sa 28 na 19 tačaka

    Prema izvorima upoznatim sa raspravama, mirovni je plan sažet sa 28 na 19 tačaka. Iako nije precizirano šta je izbačeno, poznato je da su evropski čelnici ranije izrazili zabrinutost zbog dijelova koji se tiču sankcija i zamrznute ruske imovine, smatrajući to nadležnošću EU. Pritisak SAD-a da se sukob okonča već se odrazio na tržišta – evropske obrambene dionice pale su u ponedjeljak više od 2 posto.

    U zajedničkoj izjavi, SAD i Ukrajina opisale su razgovore kao “konstruktivne”, ali iza kulisa raste zabrinutost. Finski predsjednik Aleksander Stub nazvao je pregovore “korakom naprijed”, ali je upozorio da “glavna pitanja ostaju neriješena”.

    Jasne poruke Brisela i Moskve

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen poručila je da su tri elementa ključna: “Prvo, granice se ne mogu mijenjati silom. Drugo, kao suverena nacija ne mogu postojati ograničenja za ukrajinske oružane snage i treće, centralna uloga Evropske unije u obezbjeđivanju mira za Ukrajinu mora biti u potpunosti odražena.”

    Originalni plan, naime, prelazio je nekoliko ukrajinskih “crvenih linija”, uključujući predaju ostatka Donjecke pokrajine.

    S druge strane, Kremlj tvrdi da nije primio nikakav zvanični sažetak razgovora. Portparol Dmitrij Peskov izjavio je da ove sedmice nisu planirani sastanci američkih i ruskih zvaničnika.

    Zbunjujuće poruke Vašingtona

    Cijeli diplomatski proces obilježile su i zbunjujuće poruke iz Vašingtona. Nakon pritiska na Ukrajinu da prihvati dogovor, Tramp je poručio da plan nije američka “konačna ponuda”, a Rubio se navodno pokušao distancirati od prijedloga da bi ga nekoliko sati kasnije ponovno podržao.

    U međuvremenu, evropski diplomati, zabrinuti da bi Tramp mogao povući američku podršku, pripremaju se za nove sastanke.

    “Pokušavamo smisliti nešto što će proći kao protivponuda”, rekao je jedan diplomat. Na sastancima u Ženevi, uz američke i ukrajinske predstavnike predvođene Andrijem Jermakom, učestvovali su i savjetnici za nacionalnu bezbjednost iz Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i EU.

    Evropski mirovni plan razlikuje se od američkog

    Evropski plan za okončanje rata, do kojeg je došao Telegraph, značajno se razlikuje od američkog mirovnog plana za Ukrajinu.

    Američki prijedlozi su naširoko kritikovani kao previše povoljni za Moskvu, jer ustupaju velike dijelove teritorija Rusiji, smanjuju veličini ukrajinske vojske i zabranjuju NATO snagama ulazak na ukrajinsko tlo.

    Nasuprot tome, evropski plan mnogo više podržava Ukrajinu. Među ključnim razlikama u evropskom planu je zahtjev da “nema ograničenja” na veličinu ukrajinskih oružanih snaga.

    Tramp kritikovao Ukrajinu

    Podsjećamo, američki predsjednik izjavio je juče da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

    “Ukrajinsko ‘rukovodstvo’ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini”, rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenio je Rojters.

  • Stevandić: Objedinjena rasprava za sve tri tačke dnevnog reda

    Stevandić: Objedinjena rasprava za sve tri tačke dnevnog reda

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da će na posebnoj sjednici u srijedu, 26. novembra, biti vođena objedinjena rasprava o Prijedlogu drugog rebalansa budžeta Republike Srpke za ovu godinu i dvije prateće tačke.
    Stevandić je naveo da su druge dvije tačke Prijedlog zakona o izmjenama zakona o izvršenju budžeta Srpske za ovu godinu, te Prijedlog odluke o izmjeni odluke o dugoročnom zaduživanju Srpske za ovu godinu.

    On je napomenuo da spajanje ove tri tačke nije ništa novo.

    “Ako izglasamo rebalans budžeta, logično je da morate izmijeniti zakon o izvršenju budžeta jer je drugačiji. Logično je i da moramo uokviriti te tačke, te promijeniti odluku o dugoročnom zaduženju jer će ono biti drugačije, kakav bude rezultat rebalansa”, rekao je Stevandić novinarima nakon sjednice Kolegijuma Narodne skupštine Srpske.

  • Stevandić: “Operacija Šmit” osujećena na izborima

    Stevandić: “Operacija Šmit” osujećena na izborima

    Pobjednom SNSD kandidata, Siniše Karana, na prijevremenim predsjedničkim izborima, osujećen je tzv. “Šmitov plan”, kaže predsjednik Narodne skupštine Srpske, Nenad Stevandić, u objavi na Iksu.

    – Ono što ja znam, zašto su izbori organizovani jeste da se u prvih 15 dana decembra, u slučaju da je uspjela “operacija Šmit” i da je Branko Blanuša bio izabran za predsjednika Srpske, prvo bi, nakon njegove inauguracije i primanja mandata, došlo do raspuštanja Narodne skupštine Srpske. Paralelno sa tim Vlada Srpske bi bila proglašena neustavnom, što bi otvorilo ozbiljnu krizu i omogućilo nefunkcionisanje mnogih institucija Srpske i do Nove godine bi se završila zamjena Savjeta ministara – rekao je Stevandić.

    Kako je naveo, to je ono što su cijelo vrijeme svi znali i to je bila svrha raspisivanja i insistitanja na prijevremenim izborima i znalo se  da je to ta tzv. “operacija Šmit”.

    – U svakom slučaju vitalne stvari za Republiku Srpsku su postignute, one se zasnivaju na stabilnosti institucija, prevashodno Narodne skupštine Srpske koja ostaje u apsulutnom kapacitetu da donosi odluke – naveo je Stevandić.

    Dobili smo i novog predsjednik koji će nakon završetka prebrojavanja glasova preuzeti funkciju, kaže Stevandić.

    – Јa vjerujem i da će se nakon ovoga poraza ili propasti “Šmitovog plana” ranije ići sa pokušajem da se isposluje pokušaj Ustavnog suda o neustavnosti izbora Vlade. Samo da kažem da bi to bio “Pirov posao” zato što ćemo mi to za 24 sata završiti. Ukoliko Karan ne bude primio dužnost mandat može dati i Ana Trišić Babić, tako da mislim da je taj pokušaj samo rezultat bijesa, jer je propao “Šmitov plan” koji sam maloprije naveo – rekao je Stevandić.

    Predstavnici opozicije smatraju da su rezultati prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske neprihvatljivi, dok ne bude ponovljeno glasanje u Laktašima, Doboju i Zvorniku.

    Šef Kluba poslanika SDS-a Ognjen Bodiroga smatra da je upitno da li Vlada Srpske ima legitimitet i da će o tome biti raspravljano na sjednici Ustavnog suda BiH.

  • Brnabićeva: Zašto Povelja UN i međunarodni poredak ne važe za Srbiju?

    Brnabićeva: Zašto Povelja UN i međunarodni poredak ne važe za Srbiju?

    Predsjednik Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je nevjerovatno da su svi učesnici Parlamentarnog samita Krimske platforme u Stokholmu, kome i ona prisustvuje, insisistirali na Povelji UN-a i upitala zašto ta povelja i međunarodni pravni poredak ne važe i za Srbiju?

    “Nakon ovoga imam još jače razmišljanje i emocije kakva je nepravda počinjena nad našim narodom, pre svega na Kosovu i Metohiji”, rekla je Brnabićeva novinarima.

    Prema njenim riječima, nevjerovatno je da se u svakom govoru moglo čuti da su nepovredivost teritorijalnog integriteta, međunarodno priznatih granica država svetinja i da ne postoji razlog, niti okolnost u kojem bi bilo ko smio na bilo koji način, silom ili izmišljenim pravom da ugrozi teritorijalni integritet zemalja članica UN.

    Ona je dodala da bi bilo dobro čuti kako ti principi nisu važili u slučaju Srbije.

  • Dodik tvrdi: Bošnjaci glasali za Blanušu da oslabe Republiku Srpsku

    Dodik tvrdi: Bošnjaci glasali za Blanušu da oslabe Republiku Srpsku

    Milorad Dodik poručio je da su prijevremeni izbori pokazali kako su Bošnjaci podrškom kandidatu opozicije Branku Blanuši željeli da pokažu da nisu lojalni Republici Srpskoj. Naveo je da je na brojnim biračkim mjestima gdje žive Bošnjaci kandidat SNSD-a Siniša Karan ostao bez glasova, što je ocijenio kao organizovan pristup preko Islamske zajednice.

    Dodik je rekao da je opozicija ostala na oko 180.000 glasova, uključujući, kako navodi, 20.000 glasova Bošnjaka, te da se ta podrška jasno vidi analizom biračkih mjesta u Prijedoru i Tesliću. Istakao je da je za SNSD ova etapa završena i da su, kako tvrdi, poraženi oni koji su htjeli da naštete Republici Srpskoj. Dodao je da su izbori završeni, potvrđeni od CIK-a i da je SNSD bio u pravu kada je ranije iznosio brojke.

    Prema njegovim riječima, protiv SNSD-a se već dvije godine vodi haranga, ali su, kako ističe, izbore dobili ranije i ponovo ostvarili isti rezultat. Naveo je da je opozicija uspjela da dostigne raniju procjenu od oko 200.000 glasova, što uključuje i, kako tvrdi, oko 20.000 glasova Bošnjaka na jasno identifikovanim biračkim mjestima, čime je rezultatska neizvjesnost povećana.

    Dodik je podsjetio da se na izborima birao samo predsjednik Republike, Srbin, te da Bošnjaci i Hrvati nisu imali svoje potpredsjedničke kandidate. Ocijenio je da su Bošnjaci zato imali “komfornu situaciju” da glasaju za koga žele i da su, prema njegovim riječima, glasali za Blanušu da bi “usložili situaciju”.

    Optužio je “bošnjački i muslimanski element” da je pokušao da degradira Republiku Srpsku putem visokog predstavnika Christiana Schmidta, dodajući da su na SNSD usmjereni napadi i teške kvalifikacije, dok oni, kako tvrdi, nisu iznosili uvrede prema opoziciji i njihovom kandidatu. Poručio je da je cilj bio destabilizacija Republike Srpske, ali da u tome nisu uspjeli.

    Dodik je rekao da je “narod odnio pobjedu nad Šmitom, lošim namjerama Sarajeva i izdajničkom namjerom opozicije”. Naglasio je da je oko 20.000 Bošnjaka glasalo za Blanušu, što je, prema njegovom tumačenju, pokazatelj lojalnosti prema SDS-u, a ne prema Republici Srpskoj.

    Istakao je zadovoljstvo radom ljudi na terenu, navodeći da će SNSD analizirati izazove, unaprijediti organizaciju i pokrenuti terenske aktivnosti. Najavio je posjete svim mjesnim odborima, kojih je oko 2.400, te okupljanje njihovih predsjednika u martu radi priprema za naredne izbore. Dodao je da SNSD nema razloga za nezadovoljstvo i da su ostvareni rezultati “gotovo nevjerovatni”.

  • Cvijanović: Prijevremeni izbori nisu test, već izbori pod drugačijim okolnostima

    Cvijanović: Prijevremeni izbori nisu test, već izbori pod drugačijim okolnostima

    Potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović poručila je da prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, na kojima je pobjedu odnio kandidat SNSD-a Siniša Karan, nisu nikakav test, već da su u pitanju izbori pod drugačijim okolnostima.

    Ako se vratite unazad u 2006. godinu, imali smo spektakularne rezultate. Godinu dana kasnije imali smo izbore zbog smrti predsjednika i isto se dešavalo. Na ovim izborima ste imali drugačiju, pojačanu aktivnost koja dolazi od bošnjačkog biračkog tijela. Јa ne povezujem ove izbore sa onima koji će biti, kao što ih ne povezujem ni sa prethodnim – poručila je Cvijanovićeva.

    Ističe da se tokom ovih prijevremenih izbora desio drugačiji splet okolnosti.

    – Prije svega, ovi izbori su bili iznuđeni. Pokazali smo da se možemo oduprijeti nečemu što opozicija nije prepoznala. Iskoristili su ovu priliku da nastupe preko okupacije Kristijana Šmita. Mi smo bili posljednji koji su prihvatili izbore, tako da mislim da ovo nije isti način mobilizacije glasača kao što je to inače slučaj na predsjedničkim, opštinskim, načelničkim ili parlamentarnim izborima – naglasila je Cvijanovićeva.

    Napominje da su izbori održani u veoma lošim okolnostima, te da su postojale i brojne vremenske nepogode koje su otežavale izlazak birača.

    – Ali ono što je činjenica jeste da se taj korpus glasova pokazao u situaciji kada imate drugačije okolnosti: iznuđene izbore, smanjenu dinamiku, manje energije. Ljudi su pokazali svoje nezadovoljstvo bojkotom Šmitovih izbora. Naredni izbori će pokazati pun kapacitet SNSD-a. Imamo dobru infrastrukturu i dinamika je drugačija – poručila je Cvijanovićeva.

    Na pitanje novinara da li se već sada može govoriti o imenima kandidata za naredne izbore, Cvijanovićeva je poručila da je SNSD ozbiljna stranka i da ne želi da govori godinu dana unaprijed o kandidatima.

    – Mi smo ozbiljna organizacija. O tome ćemo razgovarati kad dođe vrijeme – zaključila je Cvijanovićeva.

  • Putin razgovarao sa Erdoganom: Američki prijedlozi mogu postati osnova za rješenje krize

    Putin razgovarao sa Erdoganom: Američki prijedlozi mogu postati osnova za rješenje krize

    Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom, saopštio je Kremlj.
    Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom, saopštio je Kremlj.

    Ruski lider je ponovo potvrdio interes Rusije za političko i diplomatsko rješenje ukrajinske krize.

    Strane su razmijenile mišljenja o situaciji oko Ukrajine, između ostalog u kontekstu američkog prijedloga za rješenje sukoba.

    Putin je takođe napomenuo da bi trenutni prijedlozi SAD o Ukrajini mogli da čine osnovu za rješenje krize.

    – Erdogan je izrazio namjeru da pruži svaku moguću pomoć pregovaračkom procesu i spremnost da Istanbulska platforma i dalje bude na raspolaganje u te svrhe – saopštio je Kremlj.

  • Tramp: Nešto dobro se možda dešava u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini

    Tramp: Nešto dobro se možda dešava u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da se “nešto dobro možda dešava” u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini.

    – Da li je zaista moguće da se postiže veliki napredak u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine??? Ne vjerujte dok ne vidite, ali nešto dobro se možda dešava. Bože blagoslovi Ameriku – napisao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

    Delegacije Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja juče su u Ženevi razgovarale o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini od 28 tačaka, nakon što su Kijev i njegovi saveznici izrazili nezadovoljstvo zbog dijelova predloženog plana koji predviđa velike ustupke Rusiji.

    Iz Bijele kuće je ranije danas saopšteno da svaki budući sporazum o okončanju rata u Ukrajini mora u potpunosti da podrži suverenitet Ukrajine i obezbijedi održiv i pravedan mir, kao i da su Ukrajina i SAD nakon pregovora u Ženevi sastavile ažuriranu verziju mirovnog okvira.

    U zajedničkom saopštenju SAD i Ukrajine navodi se da će konačne odluke u okviru ovog plana donijeti predsjednici Ukrajine i SAD, Volodimir Zelenski i Donald Tramp.

    Navodi se i da su jučerašnji razgovori o mirovnom okviru u Ženevi bili konstruktivni, fokusirani i puni poštovanja, uz naglašenu zajedničku posvećenost postizanju mira, kao i da Ukrajina i SAD nastavljaju intenzivnu saradnju po tom pitanju, uključujući blisku saradnju sa evropskim partnerima.

  • Ministar finansija SAD kritikovao EU: Radite isto 19 puta i očekujete da vam uspije

    Ministar finansija SAD kritikovao EU: Radite isto 19 puta i očekujete da vam uspije

    Sankcije Evropskoj uniji protiv Rusije zbog sukoba u Ukrajini su neefikasne, izjavio je za En-Bi-Si njuz ministar finansija SAD Skot Besent.

     

    On je kritikovao EU zbog sprovođenja iste strategije 19 puta zaredom i ukazao da zvaničnici EU u suštini “finansiraju rat sami protiv sebe”.

     

    Brisel je u oktobru usvojio 19. paket sankcija protiv Rusije, usmkeren na banke, kripto berze, indijska i kineska preduzeća, kao i na ruske diplomate, prenosi RT Balkan.

    Rusija je više puta nazvala uzaludnim i samodestruktivnim pokušaje Zapada da izvrši pritisak na nju u pokušaju da podrži ratne napore Ukrajine.

    Ta strategija izazvala je i podjele unutar EU, a zemlje koje je ne podržavaju, uključujući Mađarsku i Slovačku, pozivaju Brisel da preispita svoj pristup i da se umjesto toga angažuje u diplomatiji.

    Prema Besentu, SAD su kombinovale svoje mirovne inicijative sa pritiskom na Moskvu.

    – Zemlje EU su bile one koje su zaista zaostajale u tom pogledu – rekao je on, podsjećajući kako su ga zvaničnici bloka obavijestili o svojim planovima da uvedu najnoviju rundu antiruskih sankcija.

    Besent je takođe kritikovao EU zbog njene nevoljnosti da slijedi američku carinsku strategiju prema Kini i Indiji i kupuje njihove proizvode napravljene od ruske nafte.

    Predsjednik Donald Tramp je vršio pritisak na evropske članice NATO-a da uvedu sveobuhvatne trgovinske tarife na Peking, navodeći kao razlog njegovu kontinuiranu kupovinu energije preko Sibira. Trenutna američka administracija je angažovana u onome što je on nazvao trgovinskim ratom protiv Kine.

    Vašington je takođe kaznio Indiju carinama od 50 odsto zbog kupovine ruske nafte. Nju Delhi je osudio taj potez kao “nepravedan, neopravdan i nerazuman”.

    Ranije ove nedjelje, potpredsjednik SAD DŽej Di Vens takođe je kritikovao pristup EU prema ukrajinskom sukobu, nazvavši očekivanja Brisela nerealnim.

    – Postoji fantazija da ako samo damo više novca, više oružja ili više sankcija, pobjeda je na dohvat ruke – rekao je DŽej Di Vens.

    Sredinom novembra, američki državni sekretar Marko Rubio priznao je da Amerika više “nema stvari koje bi mogla da sankcioniše” u Rusiji nakon što je Vašington stavio na crnu listu naftne gigante “Lukoil” i “Rosnjeft”, što je, kako je rekao, učinjeno na zahtjev Kijeva i njegovih pristalica.

  • Orban čestitao Karanu pobjedu na izborima

    Orban čestitao Karanu pobjedu na izborima

    Premijer Mađarske Viktor Orban čestitao je SNSD-u i kandidatu stranke na izborima za predsjednika Republike Srpske Siniši Karanu, koji je osvojio najviše glasova na prijevremenim predsjedničkim izborima u Srpskoj.

    – Već dugo radimo na stabilnosti u regionu. Radujem se nastavku te saradnje! – napisao je Orban na Iksu.

    Podsjetimo, prema posljednjem izvještaju CIK, na osnovu 99,72 odsto obrađenih biračkih mjesta, kandidat SNSD-a Siniša Karan osvojio je 217.324 glasova, ili 50,30 odsto na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj.